Porječje rijeke Kupe (Kolpe)
Rijeka Kupa (Kolpa)
Kupa (Kolpa)
KUPA. odn. na slovenskom KOLPA, je rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom. Područje uz rijeku Kupu naziva se Pokuplje.
Rijeka Kupa izvire iz krškog jezerca tirkizno zelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Oko 100 m nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka ►Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka ►Sušice i skreće prema sjeveroistoku, te zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka ispresjecana mnogim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pokretanje vodenica: mlinova i pilana. Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke ►Čabranke u Kupu. U svom gornjem toku, Kupa se probija kroz šumovit kanjon. Na nekim se mjestima kanjon proširuje te se tamo nalaze plodne njive i polja. Sljedeća veća rijeka koja se ulijeva u Kupu je ►Lahinja. Kupa kod Ozlja ulazi u svoj ravničarski tok. Zatim stiže do Karlovca gdje se s desne strane ulijeva rijeka ►Dobra te ubrzo nakon toga i ►Korana koja već nosi vode ►Mrežnice. Kasnije se u Kupu još ulijevaju rijeke ►Kupčina s lijeve i ►Glina s desne strane.Kod Petrinje se ulijeva ►Petrinjčica. Nedaleko svog ušća u Savu kod Siska u Kupu se s lijeve strane ulijeva još rijeka ►Odra. Ukupna dužina toka rijeke Kupe je 296 km. Minimalna izdašnost izvora rijeke Kupe iznosi 1,2 m3/s, a maksimalna čak 144 m3/s (izmjereno na limnigrafu u Kuparima). Temperatura vode iznosi 7 °C. Izvor nije kaptiran. Voda istječe na visini od 321 mnm. Kupa u godišnjem prosjeku rijeci Savi donese 283 m3/s vode. Rijeka Kupa je pogodna za vožnju kanuom i kajakom. Osim toga u ljetnim mjesecima Kupa je pogodna za kupanje te su uređena mnoga kupališta. Kupa je također bogata i ribom te je vrlo pogodna za športski ribolov. |
Porječje KupeSliv rijeke Kupe u krškom području čine podslivovi Kupe, tj. mali slivovi Lahinje te Dobre, Mrežnice i Korane, koje se spajaju s Kupom kod Karlovca, upravo na prelasku iz krškog u područje Panonskog bazena. Najveći dio sliva pripada Hrvatskoj, uključujući i glavni izvor, a manji dio Sloveniji. Osnovne značajke sliva su složena geološka građa u kojoj prevladavaju okršeni karbonatni vodonosnici, tokovi podzemnih voda ispod navučenih vodonepropusnih kompleksa naslaga i pojave krških izvora širokog raspona istjecanja. Slivno područje donjeg toka rijeke Kupe obuhvaća Žumberak, južne padine Vukomeračkih gorica, Karlovački bazen, Petrovu i Zrinsku goru. U ovom dijelu sliva najvažnija su dva tipa vodonosnika. Vodonosnik međuzrnske poroznosti formiran unutar aluvijalnih naslaga Kupe i njezinih pritoka i vodonosnici pukotinske poroznosti u naslagama dolomitima na Žumberku. Zanimljivost
Na rijeci Kupi postoje dvije hidroelektrane (Ozalj) od kojih je starija poznata pod imenom 'Munjara grada Karlovca', a izgrađena je 1908. godine. |
|
►Odra
|
|
► Petrinjčica
|
|
► Glina
|
|
►Kravarščica, odn. KravaršćicaKRAVARŠĆICA ili KRAVARŠČICA je riječica u središnjoj Hrvatskoj koja izvire u Vukomeričkim goricama a ulijeva se u srednjem toku u rijeku Kupu. Kroz Vukomeričke gorice protječe u dužini od 30,9 km. Kravaršćica ima značajan vodeni potencijal, osobito u donjem toku, dok se u gornjem toku može okarakterizirati kao riječica ili potok koji varira s vodenim potencijalom ovisno o godišnjem dobu.
Tok rijeke Kravaršćica izvire na prostoru općine Kravarsko, u naselju Gornji Hruševec (blizu zaseoka Popovići), ispod vrha "Severić" (218 m). Od izvora teće prema zapadu između naselja na sjeveru Gladovec Kravarski, Kravarsko, Novo Brdo, Čakanec, i na jugu Gornji Hruševec, Gornja Opatija gdje se probija kroz središnji masiv uravnjenog niskog gorja Vukomeričke gorice i stvara dolinu široku od 1 do 2 km. Kod naselja Čakanec mjenja smijer i zaokreće prema jugozapadu te između naselja Lukinić Brdo i Dubranec sasvim mijenja smjer prema jugu gdje širi dolinu od 2 do 3 km, te se kod naselja Lijevo Sredičko uljeva u rijeku Kupu. Hidrografija Srednja širina Kravaršćice u gornjem toku iznosi između 2 i 4 metra, dubina oko pola metra, u srednjem toku širina joj je od 4 do 6 metara a dubina oko metar, dok je u donjem toku blizu ušća Kravaršćica je široka do 10 metara a dubina joj je oko 4 metra. Biljnji i životinjski svijet Kravaršćica obiluje ribljim vrstama koje, osobito u fazi mriješćenja, putuju uzvodno prema izvoru gdje često ostanu zarobljene u mrtvicama za vrijeme ljetnih suša kada je protok vode u gornjem dijelu minimalan. Od ribljih vrsta poznate su som, štuka, šaran, smuđ, bijelka uz obilje riječnih rakova i školjaka što je privuklo koloniju sivih čaplji koje obitavaju u "Popovom Gaju" ispod naselja Gornji Hruševec. U dolini žive i divlje patke a od grabežljivaca sivi sokol i lisica. Česti gosti, osobito gornjeg toka Kravaršćice, su i divlje svinje koje po plićacima love ribu. U dolini Kravaršćice većinom su obrađene površine koje spadaju u sjenokoše zbog iznenadnih oscilacija razine vode često se izlije iz korita i poplavi katkad i čitavu dolinu te uglavnom nema oranica. Tamo gdje područja nisu obrađena rastu vrbe, topole, joha i na pojedinim ocjeditim mjestima jasen, borovica i divlji šipak. Ponegdje se obronci spuštaju u samu dolinu te se na tim mjestima nalaze oranice ili šume graba i hrasta kitnjaka, sa rastom nadmorske visine počinje hrast lužnjak, a zatim bukva po vrhovima i ponegdje na najvišim točkama oaze smreke. Na južnim obroncima vrlo česte su i šume kestena sa lijeskom. |
|
► KupčinaKupčina je rijeka u središnjoj Hrvatskoj, lijeva pritoka Kupe. Dugačka je 56 kilomatara i njezino porječje obuhaća 64 km2. Izvire u brdovitom području Žumberka, kod sela Sošice. Teče prvo prema jugoistoku, prolazi kroz istoimeno selo Kupčina Žumberačka. Laagano skreće prema jugu, prolazi kraj mjesta Krašić i ponovno u smjeru jugoistoka, i prolazi istoimenim selom Gornja Kupčina, prije nego što ulazi u niznsko podrčje kod sela Draganić. U svome nizinskom dijelu, rijeka je djelomično preusmjerena sustavom umjetnih drenažnih kanala. U Kupu se ulijeva kod sela Donja Kupčina.
|
|
►Korana
|
|
► Dobra
|
|
► LahinjaLahinja je rijeka u Sloveniji u Beloj krajini, lijeva pritoka rijeke Kupe. duga 33,4 km. Njezino izvorišno područje čini nekoliko krških vrela na kraju neizrazite zatvorene doline između sela Knežina, Belčji Vrh i Mali Nerajec. Nedugo nakon izvora prima pritoku ►►Nerajski potok, odn. Nerajčicu. Obzirom na mali pad, rijeka ima u gornjem toku posve krivudavo korito. Uskom plitkom strugom Lahinja teče prema sjeveru, kod Dragatuša se u nju ulijeva veći pritok ►►Podturnščica, a u Črnomlju ►►Dobličica. Od ušća Podturnščice Lahinja teče uskom i do 20 m dubokom strugom s brojnim meandrima. Na jednom od najljepših zavoja leži dvorac Gradac. Između Črnomljma i Gradca ne prima površinske pritoke, a pod Gradcem se u nju izlijeva vodom bogata i brža ►►Krupa. Nakon ušća Krupe Lahinja skreće prema istoku i kod sela Primostek utječe u Kupu.
Rječna mreža Lahinje je nesimetrična jer većinu površinskih pritoka, koji također nastaju iz krških izvora, dobiva s lijeve strane. Cijela rijeka Lahinja uključena je u mrežu Natura 2000, a njezin izvorišni dio (od izvora do meandara u Pustom Gradcu) također je zaštićena kao Park prirode Lahinja (slov. Krajinski park Lahinja.). Do izgradnje vodovoda (krajem 20. st.) u selima na rijeci mještani dobivali pitku vodu direktno iz Lahinje. Vodu je bilo potrebno prokuhavati, jer nije bilo pročišćivača, a čak se i stoka naajala u rijeci. Također je dolazilo do izlijeva otpadnih voda (klaonica u Črnomlju) i dijelom fekalnih voda. Tek su 1970.-ih godina u različitim selima, pr. u Gradcu, počeli graditi vodovod. Iako se čistoća rijeke nakon gradnje uređaja pročišćavanja otpadnih voda u gradu Črnomlju (1994.-1996.) znatno poboljšala, neki su građani još uvijek koristili rijeku kao divlji deponij otpada. U Slavi vojvodine Kranjske, djelu Janeza Vajkarda Valvasora iz 1689. godine, i u drugim starim knjigama i zapisima, može se pročitati kako je u prošlosti rijeka imala drugačije ime: Črnomaljščica.
|
|
► Čabranka
|