|
Dinarsko gorje je najveći krški niz vapnenačkih planinskih lanaca u Europi. Prostiru se u vrlo malom dijelu sjeveroistočne Italije (okolica Trsta), u dijelu Slovenije, dijelu Hrvatske, cijeloj Bosni i Hercegovini, cijeloj Crnoj Gori, dijelovima Srbije i Kosova, i sjevernom dijelu Albanije. Najviši vrh gorja nalazi se na njegovom jugoistoku - to je Maja Jezerce (alb., Maja e Jezercës; Maja Jezercë) visine 2694 m, u Prokletijama (alb., Bjeskhët e Nemuna) u sjevernoj Albaniji uz granicu Crne Gore. Dinarsko gorje je tipski i klasični primjer krškog gorja.
|
|
Planina Vranica
Pogled s grebena vrha Krstac prema vrhu Nadkrstac (2112 m; desno na fotografiji), najvišem vrhu planine Vranice. |
Karta - Granice dinarskog područja i podjela prostora u tri paralelna planinska pojasa
(klikni na fotografiju za veći prikaz) Krenuvši od sjeverozapada, Dinarsko gorje se uzdiže iznad Furlanijske nizine (Friuli, talij.) u Italiji otprilike kod grada Monfalcone. Linija ide prema sjeveru, prateći tijek rijeke Soče i njezin kanjon, sve do gradića Tolmina u Sloveniji. Odavde ide prema istoku duž rijeke Idrijce i južno od južnog predalpskih područja Julijskih Alpa, kao što su Idrijsko hribovje, Cerkljansko hribovje i Škofjeloško hribovlje koji imaju i alpske i dinarske karakteristike.
Granica Dinarskog gorja potom ide preko gradića Logatca i Vrhnike u središnjoj Sloveniji i prelazi kroz Ljubljansko barje - središnje pozicionirano polje u kojem leže i dijelovi glavnog slovenskog grada Ljubljane. Od Ljubljanskog barja slijedi doline rijeka Temenice i Krke - u slovenskoj pokrajini Dolenjskoj - sve do ušća Krke u Savu u Krškom polju - prateći doslovno koridor auto-ceste Ljubljana - Zagreb. Nakon što sustiže rijeku Savu, granična linija prolazi bazenom rijeke Save, smjerom zapad-istok, gotovo 400 kilometara kroz Hrvatsku i graničnim područjem Hrvatske i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine. U ovome području, gotovo sve što se nalazi južno od rijeke save pripada dinarskom planinskom sustavu: Neposredno uz granicu prema jugu prostire se tzv. peripanonski, sub-dinarski odn. pred-dinarski prostor, u kojem ima i nešto izuzetaka - nekoliko starijih planinskih masa koje pripadaju geološki starijoj panonskoj masi. Takve planine su npr: Prosara i Motajica (u sjevernoj Bosni) i Cer (u Srbiji). Nakon što rijeka Sava ulazi u Srbiju, granica dinarskog prostora skreće prema jugu prateći dio toka rijeke Kolubare, ide zapadnim podnožjem planine Rudnik te dolinom rijeke Ibar do Kosova polja, a od Kosova sreće prema Metohiji (albanski nazv je Rrafshi i Dukagjinit) i slijedi tok rijeke Drim (Drin, alb.) sve do Skadarske kotline. Prema postanku i građi, svi jadranski otoci, s izuzetkom onih vulkanskog podrijetla (Jabuka i Brusnik), pripadaju dinarskom planinskom sustavu. Naime, obala Jadranskog mora nastala je, nakog ledenog doba, izdizanjem morske razine za gotovo 100 metara. Tako su udubljenja (nekadašnje doline) postale morski kanali, a nekadašnja dinarska uzvišenja otoci. Jedinstvenost oblika tako nastale obalne crte u kojom su otočne reljefne strukture paralelne s obalom (tzv. dinarski pravac pružanja - sjeverozapad-jugoistok), naziva se stručnom terminologijom, dalmatinski tip obale. |
|
✹ Dinaric Alps / Dinarics / Dinaric mountains (engleski-English) ✹ Dinarisches Gebirge (njemački-Deutsch) ✹ Alpes Dinariques (francuski-Français) ✹ Alpi Dinariche (talijanski-Italiano) ✹ Dinarsko gorstvo (slovenski/slovenački-slovenščina) ✹ Dinarsko gorje / Dinarske planine (hrvatski, bošnjački, srpski latinica, crnogorski latinica) ✹ Динарско горје (srpska ćirilica-српски ћирилица, crnogorska ćirilica-црногорски ћирилица) ✹ Maleve Dinarike / Masiv Dinarik (albanski-Shqip) ✹ Dinári-hegység (mađarski-Magyar) ✹ Динарските Планини (makedonski-Македонски) ✹ Dinárské hory, Dinárské pohoří, Dinaridy (češki-Česky, slovački-slovenčina, slovenský) ✹ Alpy Dynarskie, Góry Dynarskie (poljski-Polski) ✹ Alpii Dinarici, Alpi Dinari (rumunjski-Română) ✹ Динарски планини and Динарските Планини (bugarski-Български) ✹ Διναρικές Άλπεις (grčki-Ελληνικά) ✹ Dinar Alpleri, Dinar daglari (turski-Türkçe) ✹ Alpes Dináricos (španjolski-Español) ✹ Alps Dinàrics (katalonski-Català) ✹ Dinariar Alpeak (baskijski-Euskara) ✹ Alpes Dináricos (portugalski-Portugues) ✹ Alpes Dináricos (galicijski-galego) ✹ Dinarische Alpen (nizozemski/holandski-Nederlands) ✹ Dinaryske Alpen (frizijski-Frysk) ✹ Dinariske alper (danski-Dansk) ✹ Dei dinariske Alpane (nyorsk), De dinariske alper (bokmål)(norveški-Norsk) ✹ Dinarų kalnynas (litavski-Lietuviu) ✹ Dinaarinen Alpit (finski-Suomi) ✹ Dinaari mäestik (estonski-eest.) ✹ ם׳רנ׳ךה ם׳פלאה (hebrejski-עברית) ✹ Дінарсъкі Альри (ukrajinski-Українська) ✹ Динарски планини (ruski-Русский) ✹ جبال الألب الدينارية (arapski - العربية) ✹ Dinara montaro (esperanto) |
|
Planinski lanac nazvan je prema planini Dinari, na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iako Dinara nije najviša planina u Dinarskom gorju, masiv Dinare je pozicioniran u njegovom središnjem dijelu i jedan je od njegovih većih planinskih masiva, koji također dijeli više sličnih karakteristika s ostalim lancima i masivima u Dinarskom gorju, uključujući i prostiranje u tzv. dinarskom smjeru (direktrisi) sjeverozapad-jugoistok.
Ime Dinare nejasnog je postanka; iako su se javljale pretpostave kako njezino ime Dinare potječe od drevnog indo-europskog ilirskog plemena Dindari, koji su naseljavali istočne dijelove Dinare (područja krških polja Bosanskog Grahova, Glamoča i Kupresa), i to prije dolaska Rimljana i također u u sastavu Rimskog Carstva. |
|
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. (obavezna je samo rubrika ´vaši prilozi´ ili ´vaši komentari´) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|