|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE I SJEVEROISTOČNE BOSNE > Konjuh > Smolin
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Zečji rat, 1274 m (u djelu izvora 1273 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.1913, 18.5978
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Zečji rat, 1274 m (u djelu izvora 1273 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.1913, 18.5978
|
|
UvodSmolin je planina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u slivu rijeke Krivaje, na prostoru gdje se dodiruju srednja i sjeveroistočna Bosna.
U širem smislu, Smolin je južni greben planine Konjuh (1328 m n.v.), na kome se, u tome smislu, nalaze drugi (Zečji rat, 1274 m) i treći (Bijeli vrh, 1271 m) najviši vrhovi konjuškog masiva. Istovremeno, u dijelu izvora (pa i onih starijih), kao i na većini topografskih karata, obilježen je kao zasebna planina. Najviši vrh Smolina je Zečji rat (1274 m). Prema Smolinu ime je dobilo planinarsko društvo iz Olova. UPOZORENJE Dio planine Smolin je minski sumnjivo područje, pa se savjetuje prethodno provjeriti stanje na području na kome se planiraju aktivnosti i poštivati upozorenja postavljena na samome terenu! ENGLISH SUMMARY: Smolin
Smolin is a mountain in the central part of Bosnia and Herzegovina, in the Krivaja river basin, in the area where central and northeastern Bosnia meet. In a broader sense, Smolin is the southern ridge of the Konjuh mountain (1328 m above sea level), on which, in this sense, the second (Zečji rat, 1274 m) and third (Bijeli vrh, 1271 m) highest peaks of the Konjuh massif are located. At the same time, in some sources (including older ones), as well as on most topographical maps, it is marked as a separate mountain. The highest peak of Smolin is Zečji rat (1274 m). |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: Oglašavajte ovdje:
|
Ime
Naslovna fotografija
Pogled s ceste Sarajevo-Olovo u smjeru planine Smolin (u pozadini desno, u oblacima) |
Nekada su Smolin zvali Stoborje.
|
|
Smolin
Autor fotografije: Mujo Beridan |
ZEMLJOPIS
|
Položaj i granice. Granice Smolina u najvećoj mjeri odgovaraju južnim i jugozapadnim granicama konjuškog masiva. Sa zapada i juga omeđen je rijekom Krivajom, dok se prema sjeveroistoku prirodno nastavlja prema Konjuhu, u zoni koju okvirno zatvara magistralna cesta Tuzla – Sarajevo. Na tom prostoru nema oštrih prirodnih prekida: reljef i šumski pojas postepeno se prelijevaju iz jednog planinskog imena u drugo.
Zbog toga se Smolin u praksi rijetko doživljava kao "odvojena planina", ali se u prostoru jasno prepoznaje kao južni, nešto niži, ali izrazito šumovit i razuđen (razveden) dio konjuškog sklopa. Tako je Smolin na kartama često tek naznačen, ali je u stvarnosti stalno prisutan.* 
Položaj planine Smolin
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 
Smolin, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2022. Reljef i vrhovi. Prosječne visine Smolina kreću se oko 1000 metara nadmorske visine. Najviši vrh je Zečji vrat (1274 m), dok se u njegovom obuhvatu nalaze i Bijeli vrh (1271 m) te drugi istaknuti grebeni koji pripadaju južnom dijelu konjuškog masiva.
Reljef je valovit, bez izraženih alpskih formi, sa dugim grebenima i strmim padinama koje se spuštaju prema dolini Krivaje. Upravo ta zatvorenost i šumovitost daju Smolinu obilježje tihe, unutrašnje planine – planine koja se više osjeti nego što se vidi. Smolin i Konjuh – jedna planina u dva imena. U geološkom i geomorfološkom smislu, Smolin i Konjuh čine jedinstvenu planinsku cjelinu. Njihova zajednička podloga, reljef i struktura prostora potvrđuju da je riječ o kontinuitetu, a ne o dvjema odvojenim planinama.
Smolin se tako može posmatrati kao južna silueta Konjuha, ili kao planina koja s Konjuhom dijeli istu prirodnu osnovu, ali ima vlastito ime, tradiciju i prostorni identitet. Razlika između Smolina i Konjuha u prirodi nije linija, nego naglasak. 
Smolin
Autor fotografije: Mujo Beridan, PD Smolin", Olovo, Facebook |
*Autor većine priloga o Smolinu je gosp. Mujo Beridan iz Olova, koji je također i član PD "Smolin" iz istoga grada.
Što je Smolin i gdje su stvarne granice Smolina? Da je Smolin zaista samo dio šireg konjuškog masiva, pokazuje slijedeći primjer. Za to nam valja uzeti reljefnu mapu koja prikazuje ono što se naziva, a na kartama prikazuje kao Smolin, i njegov odnos prema središnjem dijelu konjuškog masiva (Konjuh-planina). Percepcija stanovništva koje nastanjuje dolinu Krivaje je Smolin, kao kontinuirana planinska šumovita masa, greben koji se izdiže iz te doline. Gledano iz dolinskih naseljenih predjela kontrast dolina-brdo ovdje je najači. No, kada se pogledaju prikazi reljefa s naglašenim izohipsama, koji su nam danas dostupniji, jasno se zapaža kako je, onaj na kartama obilježeni Smolin, rascijepljen na dva dijela dolinom potoka Borovnice i prijevojem Mladoševac (~1005 m n.v.; određeno aproksimativnom procjenom prema izohipsama), i to na: jugoistočni dio (nad varošicom Olovom, s najvišim vrhom Zečiji rat; označen kao A na karti) te sjeverozapadni dio (B – na karti). Također, ovdje je jasno uočljivo kako je taj sjeverozapadni dio Smolina morfološki i grebenski jače vezan uz središnji proctor Konjuha, nego uz skupinu Zečijeg rata. To je upravo slučaj, gdje se razlika između ljudskog doživljaja prostora (a time i toponimije) i stvarne fizičke strukture terena jasno očituje. Navedeni primjer potvrđuje neospornu činjenicu kako je Smolin dio šireg konjuškog masiva, kako je njegov prostor i postojanje toponima isključivo rezultat ljudskog i tradicijskog poimanja južnog dijela masiva te kako su prirodne granice između Smolina i Konjuh-planine (njegova središnjeg, najvisočijeg dijela) prirodno manje određene no što su one konvencijski ili tradicijski određene ljudskim “utjecajem” - jer je to fizički-prirodno zapravo isti prostor. Granica između grebena Smolina i vršnog dijela Konjuha mogla bi se uvjetno odrediti u odnosu na najnižu visinsku točku gdje se vršni dio Konjuha dotiče (sjeverozapadnih) grebena Smolina. Pri tome je važno vidjeti koja je to najniža točka na razvodnici slivova rijeka Drinjače i Krivaje. Između vrhova Osredak (1199 m, Smolin, na jugu) i Prigrizenac (1163 m, na sjeveru) i između dolina potoka Velike Maoče i njenog izvorišnog potoka Dobra voda (porječje Krivaje) i Katranice (porječje Drinjače) na prijevoju aproksimativne nadmorske vidine od 1115 m (KOORDINATE: 44.2436753N, 18.5329117E) nalazi se najniža točka na spomenutoj vododjelnici, od točke Osredci na jugu, sve do Velikog Konjuha na sjeveru. Ujedno, taj je prijevoj više od stotinu metara viši od ranije spomenutog prijevoja nad dolinom Borovnice - Mladoševac (oko 1005 m n.v.) prema lokalnoj skupini Zečijeg rata. Dodatno, prateći logiku reljefa (izohipsi) u nastavku Smolina prema zapadu, brdo Sokol / Soko (1172 m), koji se u nekom povijesnom izvoru znao nazivati I “planinom Sokol”, kao I terasa nad rijekom Krivajom u njegovom podnožju, na kojima se nalaze sela Kamensko, Borik i Magulica, zapadni je izdanak Smolina, odvojen dolinom Velike Maoče od središnjeg dijela Konjuškog masiva. |
Klima
Vode
Jedna od ključnih, ali rijetko naglašavanih uloga Smolina jeste njegova hidrološka funkcija. Na ovom prostoru formira se razvođe između slivova Bosne i Drine.
Zapadne i južne padine odvode vode prema Krivaji, a zatim Bosni, dok istočne i sjeverne strane hrane Drinjaču, važnu pritoku Drine. Smolin je, i u tom smislu, planina razdvajanja – ali i povezivanja.
Zapadne i južne padine odvode vode prema Krivaji, a zatim Bosni, dok istočne i sjeverne strane hrane Drinjaču, važnu pritoku Drine. Smolin je, i u tom smislu, planina razdvajanja – ali i povezivanja.
|
Hidrološki, Smolin pretežito pripada prostoru rijeke Krivaje i njenog sliva – jedne od ključnih vodnih cjelina središnje Bosne. Na ovom prostoru planina, šuma i stijena ne mogu se posmatrati odvojeno od vode: upravo voda oblikuje reljef, određuje puteve i stoljećima usmjerava način života.
Krivaja nastaje u Olovu, spajanjem Bioštice i Stupčanice, i odatle teče prema sjeverozapadu do ušća u rijeku Bosnu kod Zavidovića. Dionica od Olova do ušća duga je oko 73 kilometra, dok cijeli sliv zahvata gotovo 1.400 km². Smolin, zajedno s Konjuhom, čini njen desni, planinski okvir. Dolina i klisure Krivaje. Dolina Krivaje ima izražen dinarski pravac pružanja, od jugoistoka prema sjeverozapadu, i složenu strukturu u kojoj se smjenjuju proširenja i suženja: kotline, klisure i sutjeske. Posebno se ističu duboko usječeni dijelovi toka, gdje rijeka prati zonu starog rasjeda, vidljivog u samom koritu i obalama. Na ovom potezu Krivaja prolazi kroz različite stijenske cjeline, što se očituje u promjenama širine korita, nagiba i brzine toka. Posebna rijetkost su pojave termalnih izvora u samom koritu i uz obale rijeke – znak složenih i dubokih podzemnih vodnih veza koje ovaj prostor čine hidrološki izuzetno vrijednim. Pritoke i vodni režim. Zbog uskog i planinama zatvorenog sliva, Krivaja nema mnogo velikih pritoka. Najznačajnije su Orlja i Župeljeva, od kojih Orlja, iako kratka tokom, ima izuzetno snažan prirodni i prostorni identitet. Vodostaj Krivaje i njenih pritoka snažno zavisi od padalina i snježnog pokrivača. Najviši vodostaji javljaju se u proljeće, tokom topljenja snijega, dok su najniži krajem ljeta i početkom jeseni. Ovakav režim voda stoljećima je utjecao na korištenje prostora – od mlinova i mostova, do stočarstva, šumskih puteva i sezonskih boravaka. Krš i podzemni svijet. Prostor Smolina i olovske kotline obilježen je razvijenim krškim reljefom. Vapnenačke (krečnjačke) stijene omogućavaju brzo poniranje vode, pa se površinski tokovi često gube, da bi se kasnije ponovo pojavili kao snažna krška vrela. Podzemne vode Smolina dio su šireg krškog sistema u kojem voda cirkulira kroz pukotine, kanale i pećinske dvorane. Glavni izvor njihovog napajanja su atmosferske padaline, od kojih se znatan dio infiltrira u podzemlje. Procjene govore da se i do polovine godišnjih padalina na ovom prostoru zadržava u krškom sistemu, gradeći sporu, ali postojanu mrežu podzemnih tokova. Na obodima Smolina i u njegovom okruženju nalaze se snažna vrela: Bioštica, Stupčanica, Zeleni vir, Očevija – i Orlja, rijeka koja iz podzemlja izlazi gotovo neposredno. Rijeka Orlja – glas vode Smolina. Rijeka Orlja jedna je od najznačajnijih pritoka Krivaje na ovom prostoru, ali i jedna od hidrološki i biološki najosjetljivijih planinskih rijeka središnje Bosne. Izvire iz pećine u jugoistočnom podnožju planinskog prijevoja Zvijezda, gdje hladna voda izbija iz dubokog kamenog procjepa. Neposredno uz izvorište javlja se i pojava termo-mineralne vode, rijedak hidrološki fenomen koji dodatno potvrđuje složenost podzemnih tokova Smolina i Konjuha. Podzemnim kanalima Orlja je povezana s krškim sistemima Bijambara, što svjedoči o širokoj mreži voda koje ne poznaju vidljive granice. Njeno ime, prema predanju, potječe od glagola orljati – hučati – i vjerno opisuje njen karakter. U gornjem toku Orlja je tiha i hladna, dok u kanjonu poprima snagu, brzinu i glas. Kanjon Orlje, dug oko četiri i po kilometra, jedna je od najočuvanijih riječnih klisura Smolina. Strme stijene, pećinski otvori i kaskade stvaraju zatvoren prostor koji je kroz historiju bio više prolaz nego odredište, ali nikada potpuno zaboravljen. Uz rijeku se nalaze tragovi starijih puteva, stećaka i mostova – znak da je Orlja uvijek bila dio života kraja. Živa rijeka i odgovornost prostora. Danas je Orlja u središtu inicijative za zaštitu njenog sliva, poznate kao "Zelene milje – Glas rijeke Orlje". Cilj ove inicijative je da se rijeka i njen kanjon očuvaju kao endemični centar i prirodni refugij – prostor u kojem prirodni procesi imaju prednost nad eksploatacijom. Istraživanja su pokazala izuzetno bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta: rijetke i endemske vrste vodozemaca, bogatu floru, ptice, šišmiše i osjetljive krške ekosisteme. Istovremeno, Orlja je izložena pritiscima: pokušajima izgradnje malih hidroelektrana, šumskoj eksploataciji i zagađenju, koje još nije pogubno, ali jasno upozorava. |
Planina vode. Na Smolinu voda ne dominira pejzažom – ona ga oblikuje tiho i postojano. Usijeca klisure, nestaje u podzemlju, ponovo se pojavljuje kao vrelo i rijeka. 
Gradić Olovo gdje nastaje rijeka Krivaja spajanjem rijeka Bioštice i Stupčanice
By BJagoda - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=30197913 |
PRIRODA
Biljni svijet
Životinjski svijet
Zaštita prirode i ekologija
|
Nova šansa za Ponjeračku pećinu – prirodni izazov u srcu Smolina
Autor: mberi Datum objave: 4.8.2025. Opis. PONJERAČKO-BOGANOVIĆKA PEĆINAU ljeto 2025. godine, priroda je još jednom pružila ruku, a ljudi su je prihvatili. U srcu Smolina, u Ponjeračkoj pećini kod Olova, organizovana je akcija čišćenja i uređenja staze. Ova dokumentarna priča prati korake planinara, djece i volontera koji su, ujedinjeni u cilju, ušli u dubinu kamena — kako bi očistili, razumjeli i sačuvali. Organizatori: Centar Dr. Stjepan Bolkay Planinarsko društvo Smolin – Olovo Podržali: Fondacija Telemach Regional Grant (RG) |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Smolin kao planina prolaza. Za razliku od planina koje su bile centri stalnih naselja, Smolin je kroz historiju bio planina prolaska. Preko njegovih grebena i prijevoja vodile su stare putne komunikacije koje su povezivale dolinu Krivaje sa Drinjačom, Sprečom i Podrinjem. Ti putevi nisu pratili rijeke, nego su ih presijecali, koristeći prirodne planinske prijelaze kroz šumu.
Zbog toga Smolin nikada nije bio planina velikih utvrda ili trajnih naselja, ali jest prostor sezonskih stočarskih kretanja, planinskih koliba, privremenih boravaka i stalne komunikacije između različitih krajeva Bosne. Na Smolinu se rijetko ostajalo, ali se često prolazilo – i to je dio njegovog identiteta.
Kulturni i simbolički tragovi. Na širem prostoru Smolina i njegovih oboda prisutni su brojni kulturni tragovi: stećci, često vezani uz stare putne pravce i visoravni, franjevačkog samostana u Olovu, te toponimi koji čuvaju sjećanje na starije oblike života i kretanja ljudi.
Ime Smolina sačuvano je i u savremenoj tradiciji kroz Planinarsko društvo "Smolin" iz Olova, čime je potvrđeno da ovaj prostor, iako često prekriven imenom Konjuha, ima vlastitu lokalnu prepoznatljivost.
Smolin danas. Danas se Smolin rijetko pojavljuje kao poseban turistički ili planinarski cilj, ali u geografskom, historijskom i krajobraznom smislu ostaje nezaobilazan dio dinarskog prostora središnje Bosne.
Smolin nije planina koju se mjeri samo vrhovima.
On je planina koju se razumije hodanjem, čitanjem prostora i pamćenjem prolaza.
AUTOR Mujo Beridan, Olovo
Zbog toga Smolin nikada nije bio planina velikih utvrda ili trajnih naselja, ali jest prostor sezonskih stočarskih kretanja, planinskih koliba, privremenih boravaka i stalne komunikacije između različitih krajeva Bosne. Na Smolinu se rijetko ostajalo, ali se često prolazilo – i to je dio njegovog identiteta.
Kulturni i simbolički tragovi. Na širem prostoru Smolina i njegovih oboda prisutni su brojni kulturni tragovi: stećci, često vezani uz stare putne pravce i visoravni, franjevačkog samostana u Olovu, te toponimi koji čuvaju sjećanje na starije oblike života i kretanja ljudi.
Ime Smolina sačuvano je i u savremenoj tradiciji kroz Planinarsko društvo "Smolin" iz Olova, čime je potvrđeno da ovaj prostor, iako često prekriven imenom Konjuha, ima vlastitu lokalnu prepoznatljivost.
Smolin danas. Danas se Smolin rijetko pojavljuje kao poseban turistički ili planinarski cilj, ali u geografskom, historijskom i krajobraznom smislu ostaje nezaobilazan dio dinarskog prostora središnje Bosne.
Smolin nije planina koju se mjeri samo vrhovima.
On je planina koju se razumije hodanjem, čitanjem prostora i pamćenjem prolaza.
AUTOR Mujo Beridan, Olovo
Priče o planini
Smolin je planina koja se rijetko izdvaja imenom, ali se uporno pojavljuje u prostoru – u šumi, u pravcima kretanja i u pamćenju kraja.
U širem geomorfološkom i planinarskom smislu, Smolin predstavlja južni greben planine Konjuh, dok se u dijelu starijih izvora i na većini topografskih karata pojavljuje i kao zasebna planina. Upravo ta dvostrukost – da je istovremeno dio Konjuha i samostalno imenovan prostor – daje Smolinu njegov tihi, ali postojani identitet.
MUJO BERIDAN, PD "Smolin", Olovo
U NASTAVKU Smolin - istočni dio. Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000 ->
U DOLINI KRIVAJE
KRIVAJA
Sava < Bosna < Krivaja (D)
Sava < Bosna < Krivaja (D)
|
Krivaja je rijeka u središnjim-sjevernim dijelovima Bosne i Hercegovine i desna pritoka rijeke Bosne. Njen izvor je spoj rijeka Stupčanice i Bioštice na zapadnom rubu grada Olova. Odatle Krivaja teče kroz slikovitu klisuru između planina Zvijezde i Konjuha, s mnogo malih planinskih potoka i rječica koje se ulijevaju s obje strane, te krajem stisnutim između Gostovićkog pobrežja i Ozrena. Krivaja prolazi kroz manja mjesta Boganovići, Solun, Čuništa, Vozuća, Brezik i Kovači da bi svoj tok završila nakon 101 kilometra ulijevanjem u rijeku Bosnu kao desna pritoka u gradu Zavidovići. Poznata je po proljetnom međunarodnom raftingu, čistoći i bogastvu ribom. Desna pritoka Krivaje je Mala Maoča, dok su lijeve pritoke Orlja i Vojnica.Sliv rijeke Krivaje bio je obuhvaćen u župu Krivaju u srednjem vijeku.
Rijeka je poznata po raftingu, vožnji kanuom i ribolovu u slatkoj vodi. Sliv Krivaje poznat je po bogatoj ihtiofauni, bogatoj vrstama, od kojih su neke kritično ugrožene, poput mladice (lat. Hucho hucho). Sve pritoke Krivaje, a posebno njezini izvori, važna su mrijestilišta i za mladicu i za njezi plijen, skobalj/škobalj (Chondrostoma nasus) i lipljan (Thymallus thymallus). Kaljina, njezina matična rijeka Bioštica i Stupčanica glavni su izvori voda Krivaje, a sve tri su netaknute u smislu kvalitete vode, hidromorfologije, prirodnog okruženja i riječne bioraznolikosti. Bogat bazen autohtonih salmonida poput potočne pastrve (Salmo trutta morpha fario), mrijestilišta mladice i skoblja, mogu se održati samo zakonskom zaštitom i očuvanjem vodotoka i rijeka sliva Krivaje bez prekida tokova izgradnjom brana. Međutim, postoje planovi za razvoj hidroenergije i predstavljaju stvarni rizik za netaknuti prirodni okoliš regije. |
PROČITAJ VIŠE
BALLIAN, Dalibor: Krivaja – Između Zvijezde i Konjuha. Svjetlo riječi, 27.6.2021. (HTML) DEDIĆ, Enes: Područje rijeke Krivaje kroz medievalnu produkciju. U: Zbornik radova: Rijeka Krivaja kroz prošlost. Institut za istoriju, Sarajevo 2016. (PDF)
|
VRŠNO PODRUČJE
|
Prijedlog za izlet iz Olova Ruta: Olovo - Zeleni vir - Jelik - Hak - Pilana - Čumići - Zagajnica - Oštri krš - Ponijerka planinarski dom. |
Ponijerka
Planinarski dom "Nusret Džakmić Nuki"
|
Planinarski dom "Nusret Džakmić Nuki" se nalazi na južnim padinama Konjuha (Smolin) u selu Ponijerka, na 783 m n.v. U vlasništvu je planinarskog društva "Smolin" iz Olova, a od Olova je udaljen oko 4 km ili 1 sat hoda. Do njega se može doći automobilom, kombijem ili manjim autobusom, asfaltnim putem 4 km i 0,2 km makadamom. Objekat je izveden u starom, izvornom, tradicionalnom, historijskom, ruralno-urbanom obliku. Građen je u kombinaciji kamen-drvo, s podrumom, prizemljem, i potkrovljem. Uređen je i opremljen sa smještajnim kapacitetom za 36 osoba. Strujom se snabdijeva iz javne elektrodistribucijske mreže, a zdravstveno ispravnom vodom za piće iz vlastitog vodovoda. Prostorije doma u zimskom se periodu zagrijavaju kaminom i pećima na čvrsto gorivo (drva). Podrumske prostorije doma su namjenjene za smještaj alata, pribora, opreme i ogreva. U prizemlju je prostrani hodnik sa 10 smještajnih jedinica i stubištem, soba za domara ili dežurnog planinara, te dnevni boravak koji može primiti oko 40 gostiju, kao i skromno opremljena kuhinja. U prizemlju se također nalazi i zajednčki sanitarni čvor sa predprostorijom u kojoj je umivaonik, WC sa ženskom i muškom kabinom, te tuš kabinama s toplom vodom. U potkrovlju su tri prostorije za spavanje, sa 26 kreveta i 6 ležajeva sa spužvom. Na platou ispred doma nalazi se šadrvan, klupe i moderno opremljen vanjski WC. U neposrednoj blizini doma uređena su igrališta za mali fudbal i odbojku na pijesku. Dom je tokom godine otvoren prema potrebi i najavama gostiju.
Povezan je, pješačkim stazama, sa Planinarskim domom "Javorje", 9 sati hoda i Planinarskim domom "Zobik", 12 sati hoda. Pola sata hoda od Doma nalazi se Ponjeračka pećina, 4 sata hoda Bijambarska, i po 5 sati hoda Bebrova i Djevojačka pećina. Bijambarska i Djevojačka pećina su pripremljene za turističku posjetu, a za Bebrovu i Ponijeračku je potrebna speleološka oprema. (MB) 
Planinarski dom "Nusret Džakmić Nuki"
Autor fotografije: Mujo Berida, Olovo |
OLOVSKI PEJSAŽI: Ponijerka (FHD)
Autor: Šefkija Duvnjaković Datum objave: 22.5.2023. Opis. Kako popiti kafu u planinarskom domu na Ponijerki kod Olova kad je radni dan? |
Milankovići
|
Selo Milankovići Olovo
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 22.2.2024. Opis. OLOVO@amelbesirevicbih |
BIJELI VRH
NADMORSKA VISINA 1271 m
NADMORSKA VISINA 1271 m
Koliba pod Bijelim vrhom
Autor: Mujo Beridan, Olovo |
ZEČIJI RAT (ZEČIJI VRAT)
NADMORSKA VISINA 1274 m (u nekim izvorima 1273 m)
NADMORSKA VISINA 1274 m (u nekim izvorima 1273 m)
Najviši vrh na Smolinu i drugi najviši u konjuškom masivu. Naziv za vrh se koristi dvojako u lokalnom govoru – mogu se čuti oba oblika: Zečiji rat i Zečiji vrat. Lokalni planinari u pravilu koriste prvonavedeni i tako su obilježili vrh kao Zečiji rat.
|
Zečiji rat
Autor: Wildventure Datum objave: 6.3.2024. Opis. Zečiji rat je drugi najvisočiji vrh planine Konjuh, a ujedno i drugi najvisočiji vrh Tuzlanskog kantona. Nalazi se na južnom grebenu planine Konjuh koji se naziva Smolin. Smolin se ponekad smatra i kao zasebna planina, a na kartama vrh Zečiji rat se često naziva i Zečiji vrat. Zečiji rat je visok 1274m i teritorijalno pripada općini Kladanj. Do vrha iz pravca Mladoševca (Općina Olovo)vodi prelijepa označena staza. Područje je bogato biljnim i životinjskim svijetom, tako da ovde uvijek možemo osjetiti i iskusiti zanimljive stvari stvari koje nam divljina pruža. |
VELIKI RAT
U NASTAVKU Smolin - jugozapadni dio. Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 ->
LISAC
NADMORSKA VISINA 969 m
NADMORSKA VISINA 969 m
|
Lisac je kota na jugoistočnom dijelu Smolina, iznad sela Grabovica i Radačići. Riječ je o lokalno poznatoj koti koja se koristi u planinarskom i terenskom govoru, iako ne spada u izražene planinske vrhove. Grabovica, pa onda prema sjeveru kota Lisac 969 mnv i dalje Čistina 1240 mnv. Čistina na tjemenu Lisca je najljepši vidikovac na Smolinu. (MB)
Lisac
Autor: Mujo Beridan, Olovo |
USPON NA LISAC (memorijal Prve slavne olovske brdske brigade)
Autor: Šefkija Duvnjaković Datum objave: 25.5.2025. Opis. U povodu tradicionalnog obilježavanja sjećanja na ratni put Prve slavne olovske brdske brigade a u organizaciji PD "SMOLIN" Olovo realizovan planinarski pohod na kotu Lisac (cca 950 mnv). |
U NASTAVKU Smolin - sjeverozapadni dio. Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 ->
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
Pješačenje i planinarenje u Olovskom kraju. Olovski kraj pruža bogatu mrežu planinarskih i pješačkih staza koje vode kroz planinske vrhove, šumske predjele i kraške pejzaže, nudeći spoj prirodnih ljepota i kulturno-historijske baštine. Od laganih i srednje zahtjevnih dionica do kružnih transverzala, svaka staza ima svoj jedinstveni karakter i panoramske vidikovce, omogućavajući planinarima da osjete mir planinskog okoliša, istraže zanimljive lokalitete i uživaju u raznolikosti pejzaža Olovskog kraja. U nastavku slijede detaljni opisi tri posebne staze – Via Dinarica – Zelena linija, Planinarske staze "Kameni spavači" i Olovska planinarska transverzala na Smolinu – koje će vas provesti kroz najatraktivnije dijelove ovog područja.
Karta s ucrtanim planinarskim stazama u Olovskom kraju (manja rezolucija)
Memorijalni planinarski pohod koji organizira PD "Smolin"
Autor: Mujo Beridan, PD "Smolin", Olovo |
PD Smolin Planinarske staze
Autor: bmb287 Datum objave: 10.9.2020. Opis. Prezentacija planinarskih staza, sportskih penjališta, prolaz kroz Ponjeračku pećinu 
|
|
Via Dinarica – Zelena linija kroz Olovski kraj
Via Dinarica – Zelena linija kroz Olovski kraj vodi planinare i bicikliste kroz kontinuiranu, dobro markiranu rutu koja povezuje planinske i šumske predjele Konjuškog masiva, njegovog južnog dijela poznatog kao Smolin, te krške pejzaže Bijambara. Dužina rute iznosi približno 35 kilometara, s ukupnim usponom od oko 1750 metara i silaskom od gotovo 1000 metara, dok se najviša tačka nalazi na 1271 metara, a najniža na 617 metara nadmorske visine. Staza je lagana do srednje zahtjevna, pogodna za jednodnevne i višednevne ture, a prolaskom kroz Olovo stvara prirodnu tranzitnu tačku između planinskih i kraških zona. Otprilike na polovini rute posjetitelji nailaze na Planinarski dom Nusret Džakmić "Nuki" u Ponijerci, idealno mjesto za odmor, okrijepu i kratki predah prije nastavka ture. Tijekom puta mogu se uživati u šumovitim predjelima, planinskim livadama i proplancima, raznolikom biljnim i životinjskom svijetu, dok kulturno-historijski lokaliteti poput Crkve Majke Božje u Olovu, nekropole stećaka Mramor u Musićima i kompleksa Donji Bakići s nišanima, obeliskom i ostacima crkve sv. Roka čine ovu stazu rijetkom kombinacijom prirodne ljepote i bogate historijske baštine. Zelena linija kroz Olovski kraj tako predstavlja jedinstvenu priliku za planinarenje i biciklizam, ali i za doživljaj prirode, tradicije i kulturnog naslijeđa ovog dijela Dinarida. Planinarska staza "Kameni spavači"
Planinarske staze "Kameni spavači" kroz Olovski kraj predstavljaju dio prekograničnog pješačkog koridora E-CROSSPASS, koji povezuje sjeveroistočnu i istočnu Bosnu sa Srbijom. Ruta koja prolazi kroz Olovski kraj duga je oko 35 kilometara, s ukupnim usponom od 1.418 metara i silaskom od 1.321 metar, dok se najviša tačka nalazi na 1237 metara, a najniža na 568 metara nadmorske visine. Staza ulazi na Smolin, južni dio Konjuškog masiva, starim srednjovjekovnim karavanskim putem koji je nekada povezivao Podrinje i sjeveroistočnu Bosnu s centralnom Bosnom i Dubrovnikom. Najatraktivniji vidikovac na ruti je kota Čistina (1240 m), s kojeg se pruža spektakularan pogled prema Romaniji i planinama oko Sarajeva. Staza se zatim spušta dolinom rijeke Grabovice, prelazi magistralni put u blizini tunela probijenog kroz stijenu, te se penje na obronke Sljemenske planine, obuhvatajući vrhove Srihinj (1006 m) i Palež (1183 m), odakle se pružaju panoramski pogledi na doline i okolni krajolik. Dionica kroz Olovski kraj obiluje prirodnim ljepotama – šume, livade, planinski proplanci i rijeke, ali i kulturno-historijskim lokalitetima. Među njima su Nekropola sa stećcima "Mramorje" i starim nišanima u Lavšićima, Stara drvena džamija u Miljevićima, te Nekropole sa stećcima i nišanima u Gurdićima, sve proglašene nacionalnim spomenicima BiH. Posebnu pažnju privlači i Kamena kugla, rijetki prirodni fenomeni smješteni u blizini sela Gurdići. Ruta je prvenstveno pješačka, pogodna za manje zahtjevne ture, ali pruža i izazove za iskusnije planinare. Veći dio staze prolazi kroz netaknutu prirodu, što omogućava doživljaj mira i potpune povezanosti s okolinom. U kombinaciji sa drugim sadržaja duž koridora, staza „Kameni spavači“ predstavlja jedinstvenu priliku za planinarenje, upoznavanje kulturne baštine i doživljaj prirodnih ljepota Olovskog kraja. Olovska planinarska transverzala – Smolin
Olovska planinarska transverzala – Smolin predstavlja atraktivnu kružnu planinarsku rutu koja vodi kroz najljepše predjele planinskog masiva Smolin u opštini Olovo. Polazišna i završna tačka transverzale je Planinarski dom "Nusret Džakmić – Nuki" u Ponijerci (~780 m), jedini planinarski dom u ovom području, koji omogućava i noćenje za višednevne ture. Staza duga približno 20 kilometara, sa ukupnom visinskom razlikom od oko 1200 metara, prolazi kroz šumske puteve, planinske grebene i visoravni, spajajući sve najznačajnije vrhove Smolina: Minđuša (~891 m), Veliki Kabun (~1156 m) s osmatračnicom, Bijeli Vrh (~1271 m), Zečiji Vrat (~1273 m) – najviša tačka transverzale, Čistina (~1240 m) – najljepši vidikovac, Lisac (~940 m), Kik (~910 m) i Kućajevica (~850 m). Transverzala nije zamišljena kao jednodnevni pohod, već kao samostalna i prilagodljiva staza koja promoviše zdravlje, individualnu motivaciju i zajedništvo kroz obilazak planinskih vrhova Smolina. Unutar kruga transverzale nalazi se desetak povezanih staza, koje omogućavaju skraćivanje rute, kombinovanje segmenata i prilagođavanje ture fizičkoj spremi grupe ili trenutnim vremenskim uvjetima. Sve staze su dobro markirane, što olakšava planinarima izbor optimalne rute i omogućava da tura bude i izazovna i sigurna, a pogled s vidikovaca poput Čistine, Lisca ili Kika pruža panoramski doživljaj okolnih dolina i planinskih masiva. Olovska planinarska transverzala je stoga idealna kombinacija prirode, fizičkog izazova i fleksibilnosti, pružajući planinarima slobodu da kreiraju svoju rutu, a istovremeno uživaju u miru i ljepoti Smolina. |
Memorijalni planinarski pohod koji organizira PD "Smolin"
Autor: Mujo Beridan, PD "Smolin", Olovo |
|
Memorijalna staza: Stazama 1. Slavne olovske brigade
Posebno mjesto u planinarskoj ponudi Olovskog kraja zauzimaju memorijalne staze koje njeguje Planinarsko društvo "„Smolin", posvećene sjećanju na 1. Slavnu olovsku brigadu i njene borce. Ove staze nisu samo planinarske rute, već i hod po prostoru kolektivnog pamćenja, linijama odbrane i mjestima koja svjedoče o jednom od najtežih, ali i najsnažnijih perioda novije historije Olova. Centralna manifestacija je tradicionalni pohod Putem 1. Slavne olovske brigade, koji se održava povodom 27. maja – Dana brigade, i svake godine okuplja veliki broj planinara, građana i gostiju iz cijele Bosne i Hercegovine. Trasa pohoda podijeljena je na više podstaza koje se obilaze naizmjenično, a svaka od njih vodi kroz različite dijelove olovskog kraja, prateći nekadašnje linije odbrane, šumske putove, grebene i sela, uz obavezna zadržavanja kod spomen-obilježja i mjesta sjećanja. Memorijalne staze su uglavnom lagane do srednje zahtjevne, prilagođene širokom krugu učesnika, i povezuju prirodne ljepote Smolina i okoline Olova sa dubokim historijskim značenjem prostora. Kao takve, one predstavljaju spoj planinarenja, zajedništva i kulture sjećanja, te važan dio identiteta i djelovanja Planinarskog društva "Smolin".
Podstaza (dionica) 5: Bijelo Bučje – Buk
Autor fotografije: Mujo Beridan, PD Smolin", Olovo, Facebook |
Spomen obilježje na Kruševu
Autor fotografije: Mujo Beridan, PD Smolin", Olovo, Facebook 
Spomen-obilježje šehidima Bakića
Autor fotografije: Mujo Beridan, PD Smolin", Olovo, Facebook 
Detal s memorijalne staze: Stazama 1. Slavne olovske brigade
Autor fotografije: Mujo Beridan, PD Smolin", Olovo, Facebook |
U NASTAVKU Karta s ucrtanim planinarskim stazama u Olovskom kraju (veća rezolucija)
