SREDIŠNJI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > GRUPA LJUBIŠNJE > Radovina
Država: Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Najviši vrh: Velika Radovina, 1992 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3077, 19.0352
Država: Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Najviši vrh: Velika Radovina, 1992 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3077, 19.0352
Radovina
Najviši vrh: Velika Radovina (1992 m)
Planina Radovina nalazi se jugozapadno od planine Ljubišnje, najvećim dijelom na državnom teritoriju Bosne i Hercegovine, a manjim u Crnoj Gori. Njezin glavni greben pruža se paralelno s Ljubišnjom u dinarskom smjeru SZ-JI, od sela Čelebići na SZ do Slatine na JI. Od Ljubišnje je odvojena Konjskim poljem. Upravo zbog sličnosti reljefa, vegetacije i istog smjera pružanja, Radovina djeluje poput izdvojenog grebena Ljubišnje, ali se najčešće smatra zasebnom planinom. Obilježje Radovine su blage padine prekrivene travnjacima i mjestimično crnogoričnim šumama. Bogata je šumskim plodovima (borovnice, maline, jagode).
Najviši vrh planine je Velika Radovina (1992 m). Prema jugostoku nižu se vrhovi Griža (1875 m), Srednji vrh (1762 m), Vršak (1732 m) i Bjelobor (1678 m). Prema sjeverozapadu je Jablan vrh (1806 m). Radovina je zbog svojih blagih padina, otvorenih prostora i lako prohodnih šuma, vrlo zahvalno područje za pješačenje i planinarenje. Radovina je ipak, poput okolnih planina, slabo posjećena, prije svega zbog udaljenosti od glavnih prometnica. Također je i rijetko korištena planina zbog opće depopulacije ovoga područja. Iako je vrlo pogodna za ispašu, na njoj više nema mnogo stoke. Na nju svojim stadima ovaca još izdižu stanovnici sela Slatine, Uz jugozapadne obronke Radovine smjestilo se selo Meštrevac. Radovinu je moguće bez većih problema obilaziti uzdužno (grebenski) ali i poprečno, od Konjskog polja prema platou Meštrevca i dalje stazama preko obronaka planine Obzir, primjerice u smjeru sela Vranovine i dalje u kanjon Tare. |
Galerija fotografija: Na grebenu Radovine
Fotografije ustupila autorica: Aleksandra Vojinović (2018.) |
Bobovo |
KOORDINATE 43.270556, 19.079444 BROJ STANOVNIKA 101 (2003.) WIKIPEDIJA - Bobovo (Pljevlja)
|
Selo Bobovo smjestilo se na obroncima planina Lisac, Ljubišnja i Radovina. Nalazi se u općini Pljevlja (Crna Gora). udaljeno oko 50 km od toga grada. Širem području sela, koje obuhvaća površinu od oko 36 km², protječe rijeka Tara. Prema istoku se graniči sa selima Glibaći i Dragaši, a prema jugoistoku je Slatina.
Teren na području Bobova izgrađen je od vapnenaca i od eruptivnih stijena, s bezbroj uvala, vrtača, jama i ponora. Okolica je obrasla crnogoričnim šumama, koje su najznačajnije prirodno bogatstvo ovoga kraja. Međutim, nakon Drugog svjetskog rata započelo je njihovo obimnije iskorištavanje, što dovodi do njihova siromašenja. Godišnje se iz Bobova izveze preko 40.000 kubika zdrave tehničke građe. Bobovo ima oštru planinsku klimu. Među visokim planinama, sudaraju se vjetrovi na oštrom Bobovskom platou. Ljeta su kratka i svježa. Zimi obično napada dosta snijega, pa je cijelo naselje prometno izolirano. Zemljoradnja je od davnina bila slabo razvijena. Domaće stanovništvo se isključivo prehranjivalo žitnim proizvodima od domaćeg ječma, raži heljde, koji uspijevaju na području Bobova. Uz to, ljudi su gajili krumpir (lokalno. krompir) i kupus. Bobovo je uvijek bilo slabo prometno povezano. S obzirom kako je Bobovo vrlo daleko od najbližeg grada, Pljevalja, u njega se zimi teško dolazi i pješice. Makadamski put preko Prijekog Dola i Ljutih Strana prema granici s BiH završen je 1962. godine. Danas je vrlo zapušten. Iz prošlosti Krajem aprila 1941. godine, početkom rata u ovim krajevima, narod se uznemirio, ljudi su strahovali za svoje živote, a škole su prestale s radom. Već 14.5.1941. godine, Bobovo je bombardirano, a krajem 6. mjeseca je zabilježen pokušaj napada iz pravca Čelebića od strane ustaša. Čim su saznali za ovaj pokušaj, Bobovci su se organizirali i dočekali neprijatelje na Radovini i Konjskom Polju. Ovaj događaj bi se uvjetno mogao smatrati početkom ustanka u Crnoj Gori. U drugoj polovici 1941, godine formirana je Bobovska četa čiji je politički komesar bio Živko Džuver. On je poginuo 1.11.1944. godine u Ranu kod Prijepolja u bitci protiv neprijatelja. Život je također izgubilo i još 30 boraca ove čete, koji su bili strijeljani. Sva njihova imena upisana su na Spomen česmi u Bobovu. Poslije Drugog svjetskog rata, ljekari su samo povremeno počeli posjećivati ovo naselje. Na Jelovom panju je izgrađena moderna zdravstvena stanica. Tada je uvedena i struja. Međutim, stanje se brzo pogoršalo, jer se skupa aparatura počela prebacivati iz Bobova u Pljevlja, da bi na kraju ambulanta ostala prazna i zaključana, tako da su stanovnici Bobova ponovo ostali bez zdravstvene zaštite. Zbog velikog interesa, priljeva đaka i politike razvoja osnovnog obrazovanja u Bobovu je u to vrijeme otvorena i osmogodišnja škola, koja je otpočela s radom školske godine 1959/1960. Školska zgrada je otvorena na imanju Momčila Jelovca na Jelovom Panju, a prvi upravitelj-direktor bio je Rade Bulatović. Stanovništvo Tijekom seobe Srba u 18. stoljeću neke su obitelji napustile Bobovo i naselile se u Srbiji u Podgorini, ispod planine Medvednik, i novo selo nazvali su, Bobova, po rodnom kraju. U naselju Bobovo živi 100-ak stanovnika (s tendencijom pada od 1960-ih, odn. 70-ih), visoke prosječne starosti - 48,2 godina (44,8 kod muškaraca i 51,7 kod žena). U naselju ima 35 domaćinstava. Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 1948. godina - 387 stanonika; 1953. - 424; 1961. - 430; 1971. - 368; 1981. - 292; 1991. - 207; 2003. - 101. Etnički sastav (popis 2003. godine): Srbi 72 (71.28%); Crnogorci 24 (23.76%). |
Kolijevka je zaseok Bobova, okružen crnogoričnim šumama, koji se smjestio pod južnim padinama planine Ljubišnje, na kraju duge i uske doline - u izvorišnom području rijeke Drage i iznad gornjeg dijela njezina kanjona. Kolijevci se može prići iz Trešnjice gdje počinje odvojak ceste Pljevlja (37 km od Lolijevke) - Bobovo - slatina. Od Kolijevke (od Trešnjice), preko Riđeg kamena do vrha Ljubišnje ima oko 1:30 h hoda (oko 640 m visinske razlike). |
Konjsko polje
Konjsko polje nalazi se na jugozapadnom podnožju Ljubišnje, prema planini Radovini, koja se u nastavku, iznad polja uzdiže blagim padinama. Dugačko je oko 3 kilometara. Ime je dobilo ime po tomu što su na njemu nekada boravila stada konja na ispašama. Na polju ima prostranih livada, kao i područja prekrivenih crnogoricom. Bogato je vodom, u vidu mnoštva potočića, čijih dio voda otječe prema malom jezercu, i u druge poljane. Na jugoistočnom dijelu polja, u njegovom najnižem dijelu, potok koji odvodi oborinske vode, mahom Ljubišnje, ponire prema rijeci Dragi. Na Konjskom polju se nalaze i ostaci par napuštenih katuna.
Konjskom polju najlakše je pristupiti iz smjera Čelebića (od sjeverozapada) ili Kolijevke u Bobovu (od jugoistoka). Od Kolijevke do Konjskog ima oko 20-ak minuta hoda, a od škole u Slatini, preko izvorišnog dijela rijeke Drage i gornjeg dijela njezina kanjona, ima oko sat i pol. |
Konjsko polje
Produkcija: Fotostudio ,,M'' Foča |
Slatina
|
Velenići
|