---

SREDIŠNJI POJAS >​ POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > PROKLETIJE / BJESHKËT E NEMUNA > Sjeveroistočni ogranak: Čičavica / Çiçavica
​Država: Kosovo*
Najviši vrh: ​Kodra e Stanicës, 1091 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.7382, 20.9331

*Kosovo, službeno Republika Kosovo (alb.: Republika e Kosovës, srp.: Republika Kosovo / Република Косово), je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. Neovisnost je proglašena 17.2.2008. Srbija, u čijem je sastavu Kosovo ranije bilo, odbija priznati Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu iako je Briselskim sporazumom iz 2013. godine priznala njegove institucije. IZVOR Wikipedija

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O planini

Uvod

Ime planine, etimologija

Geografija/zemljopis planine

Reljef planine

Geologija planine

Vrhovi

Reljefni i ostali oblici u prostoru

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz planine …

Vodič po planini i kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u planini?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u planini i kraju

Pristupi planini

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost u planini

Izvori

Uvod

---

Čičavica (alb. Çiçavica, mali i Çiçavicës) je srednje visoka planina u središnjem dijelu Kosova, duga oko 8 km, a široka oko 5 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Ima oblik izdužena bȉla dosta ujednačene visine, koje odvaja Kosovsku kotlinu na sjeveroistoku od više Dreničke (Drenica) na zapadu. Njen najviši vrh visok je 1091 m. Na jugoistočnom kraju presječena je dolinom rijeke Drenice, a na sjeveru dolinom Brusnika. Rijeka Sitnica protječe blizu planine. Padine Čičavice izrovane su pritokama Drenice i Sitnice. Na istoku je građena od paleozojskih škriljevaca, a na zapadu od stijena gornjokretacejske starosti. Bȉlo je pokriveno šumama, a podnožje, naročito istočno, ogolićeno. Na zapadnoj, dreničkoj strani, naselja u krčevinama se penju do pod samo bȉlo. Selo Prilužje se nalazi na istočnoj padini Čičavice. Veći gradovi u blizini su Priština, Vučitrn i Obilić. Na južnom kraju dolinom Drenice prolazi željeznička pruga Priština-Peć.

Do Kosovske bitke (1369. god.) u planinama su se nalazili brojni pravoslavni manastiri. Oni su nakon toga napušteni i tijekom postojanja Osmanskog Carstva u šumama Čičavice skrivali su se hajduci. I Turci, a kasnije austrougarska i bugarska vojska počele su pljačkati šume tijekom pojedinačnih invazija na Kosovo i koristiti ih za potrebe vojske,
Tijekom prve polovice 20. stoljeća u planinama je bilo nekoliko manjih površinskih rudnika ugljena; ponegdje su postojali i kamenolomi, koji su lokalnom stanovništvu služili kao izvor građevinskog materijala u obližnjim selima. Ovdje se u planinama skrivao i albanski pobunjenik Azem Galica (1889. - 1924.).

Tijekom rata na Kosovu, Čičavica je bila jedno od ključnih položaja Oslobodilačke vojske Kosova. U godinama 1998. - 1999. vodile su se teške borbe između jedinica OVK i Jugoslavenske vojske. Mnogo se izbjeglica također sakrilo od sukoba u šumovitom grebenu.

Trenutno se na najvišoj točki planinskog lanca nalazi odašiljač.

IZVORI  
Čičavica. Wikipedija (sr)
JOVANOVIĆ, Petar: Čičavica. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 2. Zagreb, 1956., str. 594.

Uvećaj kartu

ENGLISH SUMMARY:  Çiçavica (mali i Çiçavicës; Čičavica) 

-

Ime

-

MITROVICA E VERIUT

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA

---

Reljef

Čičavica, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.

Položaj Čičavice na fizičkoj karti Kosova

Vrhovi na Čičavici
(prema blogu Zorana Vukmanovića)

Kodra e Stanicës, 1091 m; 42°44,266′ N20°56,336′ E 630 4 K.Mitrovica
Mečkin kamen, 1072 m; 42°43,492′ N20°56,983′ E 630 4 K.MitrovicaKiM
Kodra e Gradices, 1013 m; 42°42,358′ N20°57,727′ E 630 4 K.Mitrovica
Kosdra s Shpijes / Kodra e Špijes, 833 m; 42°40,932′ N20°59,052′ E 630 4 K.Mitrovica
Podi i Godancit, 812 m; 42°41,141′ N20°57,410′ E 630 4 K.Mitrovica
Del, 805 m; 42°44,081′ N20°53,700′ E 630 4 K.Mitrovica
Suvo brdo, 734 m; 42°46,859′ N20°54,878′ E 630 2 K. Mitrovica
Čečan, 728 m; 42°46,599′ N20°54,104′ E 630 2 K. Mitrovica

Priče i planine

​ARHIVSKI TEKSTOVI

Planina Čičavica je planinska kosa, koja se pruža sa severo-zapada na jugoistok, između Kosova polja sa istoka i Drenice sa zapada, granicom sreza Vučitrnskog (banovine Moravske) i sreza Dreničkog (banovine Zetske).

Čičavica je kosa prilično blagih nagiba, čije su strane ispresecane suvim jarugama i potocima. Najveći je vrh »Čičavica« 1091 m nadmorske visine. Planina Čičavica sastoji se od trošnih glinaca neogenske (tercijerne) formacije sa primesom belutka i slojevima mrkog uglja. Ugalj se iskorišćava u više manjih ugljenokopa. Na više mesta dižu se manje stene i kamenovi od grubog krečnog peščara (Jusufova stena, Tekumalska stena, Veterakov krš, Mali kamen). Kamen sposoban za gradnje (pločasti krečnjak) može se naći samo na 2—3 mesta po majdanima u dolini dubljih potoka i taj kamen postao je po svoj prilici još u ranijoj geološkoj formaciji — eocenu (stariji tercier).

​Tercijerni teren planine Čičavice prelazi idući prema istoku u kvarterni teren ravnog Kosova polja, a još dalje na istok dižu se krečnjačke planine iz formacije krede (Grdeč, Sultan Tepe, Oštri vrh). Idući prema izapadu i jugozapadu Čičavica prelazi u valoviti teren Drenice sa rudinom od ilovače, koja leži na škriljcima i laporcima iz paleozojskog doba, a dalje na zapad dižu se krečnjačke planine (Kraljica) iz formacije krede.

Zemljište planine Čičavice je plitka kamenita ilovača, apsolutno šumsko tlo. Ranije je ovdje bila gusta hrastova šuma. Pre Kosovske bitke (1389 g.) u toj šumi bilo je mnogo srpskih manastira skrivenih u najljepšim klisurama, kojima se svršavaju doline. Posle je ta šuma bila utočište hajduka. Uništavanje šume otpočelo se još u tursko vreme, a najviše je šuma upropašćena za vreme austrijske i bugarske okupacije, kada se šuma sekla za potrebe vojske. Posle oslobođenja u Čičavičkoj se šumi sakrivala četa čuvenog Azem-bejte Galice. Da bi se stalo na kraj hajdučiji, vlast nije sprečavala seču šume od strane seljaka, tako da je i ostatak starih hrastova bio porušen i šuma je pretvorena u šikaru. Samo po zabranima blizu sela, koje su pojedinci čuvali za sebe, ima hrastovog materijala, sposobnog za grede. Osim hrasta može se naći i po koja mečija leska i bukva.

​Sada, pošto je šuma ograničena kao državna, može šumska uprava u Kosovskoj Mitrovici da nastoji pretvoriti šikaru u uređenu hrastovu šumu. Povoljan položaj, blizu željezničke pruge, lak izvoz usled obilja puteva, velika životna snaga hrasta i dobra volja šumarskih stručnjaka mogu s vremenom učiniti, da sadašnja cičavička šikara postane jedna od najljepših uređenih hrastovih šuma u Jugoslaviji i sigurno vrelo prihoda za državu.

IZVOR  Ing. VLADIMIR ZJUZIN (SARAJEVO): OGRANIČAVANJE DRŽAVNIH ŠUMA U JUŽNO] SRBIJI  Ing. VLADIMIR ZJUZIN (SARAJEVO): OGRANIČAVANJE DRŽAVNIH ŠUMA U JUŽNOJ SRBIJI. Šumarski list, God. 59. April 1935, str. 143-154

Po planini i po kraju

​Kodra e Stanicës
Kodra e Stanicës je planinski vrh na Kosovu, najviši na Čičavici. Smješteno je u sjevernom dijelu zemlje, 20 km zapadno od glavnog grada Kosova, Prištine. Visina brda Stanica iznosi 1091 m (na topografskim kartama, dok je na Wikipediji navedeno 1086 metara nadmorske visine), odnosno 388 metara iznad okolnog terena. Brdo Stanice dio je planine Čičavice.
Reljef oko brda Stanices različit je i predstavlja najvišu točku nad okolnim područjem, Područje oko Čičavice relativno je gusto naseljeno, sa 222 stanovnika po kvadratnom kilometru. Najbliži gradovi su: Vučitrn, Kastrioti, Kosovo Polje, Priština, Drenas, Skënderaj i Mitrovica. Vegetacija je relativno razvijena na obližnjim brdima. Predmetno je područje brdsko-planinskog karaktera.
Prosječna temperatura je 12 ° C. Najtopliji je mjesec srpanj s 24 ° C, a prosinac najhladniji s -3 ° C. Prosječna količina kiše iznosi 1.134 milimetara godišnje. Mjesec s najviše padalina je svibanj/maj, 143 milimetara kiše, a najsuši mjesec kolovoz/avgust s 25 milimetara kiše.
​​Kodra e Stanicës. Wikipedia (sq)

Kodra e Shpijes
Kodija e Shpijes je brdo na Kosovu. Smješteno je u sjevernom dijelu zemlje, 15 km zapadno od glavnog grada Kosova, Prištine. Visina Kodre e Shpijes je 821 m n.v. i kao takva Kodra e Shpijes dio je planine Čičavice. Reljef oko brda nizinski je na jugoistoku, ali na zapadu su brežuljci. Područje oko Kodre e Shpijes prilično je naseljeno, s gustoćom od 222 stanovnika po kvadratnom kilometru. Najbliži gradovi su Priština, 15,4 km istočno od Kodre e Shpijes, kao i Kastriota. Vegetacija u regiji Kodre e Shpijes relativno je razvijena na obližnjim poljima i obroncima. U regiji oko Kodre jedinstvene su stjenovite formacije.
Klima je vlažna i suptropska. Prosječna temperatura je 12 ° C. Najtopliji je mjesec srpanj, na 24 ° C, a najhladniji je prosinac, na -2 ° C. Prosječna količina kiše je 931 mm godišnje. Mjesec s najjačom kišom je svibanj/maj, sa 131 milimetar kiše, a najsuši mjesec kolovoz/avgust, sa samo 17 mm kiše.
Kodra e Shpijes. Wikipedia (sq)

Kodra e Dashecit / Doševačko brdo
Kodra e Dashecit je brdski greben koji se nalazi u općini Skënderaj, u brdsko-planinskom području Drenice, na Kosovu. Smješteno je u sjevernom dijelu zemlje, 27 km zapadno od glavnog grada Kosova, Prištine. Brdo Dashecit dio je planine Čičavice. Klima na ovom području je vlažna i suptropska. Prosječna godišnja temperatura je oko 11 ° C. Najtopliji je mjesec srpanj, kada je prosječna temperatura oko 24 ° C, a najhladniji mjesec prosinac, na -2 ° C. Prosječna godišnja količina padalina je oko 1134 milimetara. Mjesec s najviše oborina je svibanj, s prosječno 143 mm oborina, a najsuši mjesec kolovoz, s 25 mm oborina. 
Kodra e Dashecit. Wikipedia (sq)

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

Ostale poveznice
​​
Drenica (predeo). Wikipedija (rs)
Prilužje. Wikipedija (rs)
Sitnica (rijeka). Wikipedija (rs)