DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Narodni običaji

Facebook instagram youtube email

LJUDI > NARODNA BAŠTINA (ETNOGRAFSKO NASLJEĐE) > DUHOVNA BAŠTINA > Narodni običaji

Terminologija 

Narodni običaji 

Narodni običaji su tradicijom ustaljeni načini ponašanja s normativnim, ceremonijalnim i simboličkim značajkama, svojstveni određenoj društvenoj zajednici i području, nezaobilazni čimbenici narodne kulture koji obilježuju značajne trenutke čovjekova života i osobite prigode u životu zajednice vezane uz životni, vjerski, gospodarski godišnji ciklus.

Običaj je jedan od temeljnih pojmova etnologije. Među različitim klasifikacijama običaja preteže podjela na: životne ili obiteljske, godišnje ili kalendarske te radne ili gospodarske.

Životni ili obiteljski običaji vezani su uz značajne događaje u čovjekovu životu: rođenje djeteta i određene trenutke tijekom njegova odrastanja, značajnije događaje u životu seoske mladeži, sklapanje braka, smrt i pogreb.

Godišnji običaji obilježuju blagdane koji se ponavljaju svake godine. I kod muslimana, pravoslavnih i katoičkih kršćana i židova najvećim su dijelom povezani s istaknutim blagdanima vjerskih kalendara.

Radni ili gospodarski običaji pretežito se odnose na početak ili dovršetak važnih poljodjelskih i drugih poslova (npr. oranja, sjetve, žetve, gradnje kuće). Među običaje mogu se ubrojiti i tradicijski oblici međusobne radne pomoći, odn. solidarnoga pomaganja na razini susjedstva i seoske zajednice (sprega, → moba). Kod nekih od  njih naglašen je društveni aspekt (prela, sijela, čijala).
​
Posebice u seoskim zajednicama, običaji su imali vrijednost nepisanih normi i zakona koji su se pod svaku cijenu morali ispoštovati.
Uz običaje se često vežu određena vjerovanja i magijski postupci oslonjeni na predodžbe koje velikim dijelom pripadaju pretkršćanskom svjetonazoru. Osim drugih promjena, običaji su tijekom vremena bili podvrgnuti snažnoj kristijanizaciji.
I sadašnje vrijeme obilježuje potreba za ceremonijalnim i simboličkim ponašanjem u značajnim prigodama osobnoga života i života zajednice (npr. proslave mjesnih i drž. blagdana, početka i dovršetka izgradnje javnih objekata i sl.) te u proslavama vjerskih blagdana u javnoj i obiteljskoj sferi. U tim se prigodama uz suvremene oživotvoruju i mnogi stari običaji, odn. suvremeni su običaji snažno oslonjeni na tradiciju; u tom pogledu postoje velike lokalne, obiteljske, pa i individualne razlike.

Uključujući kulturnu baštinu, običaji su nezaobilazni stvaratelji kulture svakoga naroda te upravo na taj način narod postaje prepoznatljiv po svojoj kulturi, tradiciji, vjerovanjima i običajima.
 

IZVOR  Običaji, narodni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 3. 2022.
O običaju Sicanja / Bocanja kršćanskih motiva kod katolika Hrvata u Bosni i Hercegovini
Autor: Tatauification Datum objave: 2.2.2012.
Radiopostaja »Mir« Međugorje, emisija o običaju tetoviranja kod katolika Hrvata. Gosti u emisiji: Prof. Tea Turalija i Fra Mijo Šuman.


Pregled narodnih običaja
1. ŽIVOTNI OBIČAJI

1.1. Rođenje djeteta
1.2. Krštenje i kumstvo
1.3. Prva Sveta pričest i potvrda (krizma)
1.4. Mladenački život
1.4.1. Inicijacijski obredi
1.4.2. Legende o krsnicima i štrigunima
1.4.3. Odlazak u vojsku
1.4.4. Pronalaženje bračnog partnera
1.4.5. Prošnja i zaruke
1.6. Svadba
1.6.1. Predsvadbeni običaji
1.6.2. Svadbeni običaji
1.7. Smrt i pokop


2. GODIŠNJI OBIČAJI

2.1. Predbožićni, božićni i običaji nakon Božića
2.1.1. Predbožićni običaji
2.1.2. Božićni običaji
2.1.3. Običaji nakon Božića
2.2. Pokladni običaji
2.3. Korizmeni i uskršnji običaji
2.4. Blagdani svetaca zaštitnika, Krsna slava
2.5. Ramazanski običaji
​

3. RADNI OBIČAJI

3.1. Poljoprivreda
3.1.1. Vinogradarstvo
3.1.2. Uzgoj voćaka i maslinarstvo...
3.2. Stočarstvo


4. OSTALI OBIČAJI

4.1. Određena vjerovanja i magijski postupci
​4.2. Običaji liječenja 
Picture
Crnogorska obitelj u tradicionalnoj nošnji (1912. godina)

1. ŽIVOTNI OBIČAJI

POTOMSTVO
​1.1. Rođenje djeteta
​

Porod
​Rađanje djece u seoskom okružju bilo je gl. svrhom bračnog i obiteljskoga života, a u odgoju djece odlučnija je bila šira obitelj negoli roditelji. Trudnica se morala čuvati od uroka i mraka, nije smjela jesti određenu hranu, a vjerovalo se da ružno i neugodno što vidi ili njuhom osjeti može uzrokovati loše osobine djeteta. Velika je bila smrtnost novorođenčadi i rodilja, pa su se mnoge za porod spremale kao za smrt: ispovjedile se i pričestile, pripremile odjeću za ukop i svijeću. Žene su rađale uz pomoć vješte suseljanke, ali i same. Za vrijeme rađanja i poslije većinom su bile izdvojene od ukućana u posebnoj prostoriji ili u zajedničkoj, zaklonjene razastrtom tkaninom. Na osobit se način postupalo s posteljicom i pupkovinom. Ako se dijete rodilo u posteljici, vjerovalo se da će biti osobito sretno i pametno ili da će steći nadnaravne moći (→ krsnik; mora; vještica). Uz novorođenče su se stavljali različiti predmeti s namjerom da ga štite (npr. srp, rog) ili utječu na njegovu budućnost i izbor zanimanja (npr. neko oruđe, knjiga, vreteno). Rodilju su nakon poroda obilazile rođakinje i druge žene, donoseći hranu i piće. Ako je bilo slabo, dijete se krstilo na sam dan rođenja; uz kat. nauk na to je utjecalo i vjerovanje da se umrlo nekršteno dijete pretvara u demonsko biće. Za krštenje se obično dječaku uzimao kum, a djevojčici kuma, ili su kumovi bili bračni par (→ kumstvo). Rođenje djeteta proslavljalo se u skladu s mogućnostima, u krugu obitelji i uz nazočnost kumova. Tom prilikom sve su žene donosile dar u jelu i piću. Vrlo je raširen bio običaj da kuma taj dar donese na glavi, u košari ili bez nje, zamotan u stolnjak ili pokriven ukrasnim ručnikom. Darivanje djeteta od kume ili kuma nije bilo obvezatno ili se svodilo na darivanje prvom dječjom košuljicom i rupčićem; taj dar s vremenom je postajao sve bogatiji (odjeća, novac, zlatni nakit). U prvim godinama djetetova života najvažniji su običaji vezani uz njegovo zdravlje, rast (osobito kose), prve korake, prve zube i početak govora. Određene faze odrastanja pratila je promjena odjeće i/ili frizure, preuzimanje određenih poslova (npr. pastirskih) i sudjelovanje u običajima različitih dobnih i spolnih skupina. Tako su, primjerice, djevojčice i dječaci sudjelovali u proljetnim običajima kao što su jurjevski i ivanjski (→ ladarice), a nešto starije djevojčice u duhovskima (→ kraljice). U životu seoskih mladića značajan je bio dan novačenja i dan odlaska u vojsku; novaci su se kitili osobitim rupcima i proslavljali ulazak u društvo odraslih.
IZVOR  Običaji, narodni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 3. 2022.

1.2. Krštenje i kumstvo
​

1.3. Prva Sveta pričest i potvrda (krizma)
TV Crne Gore: Tradicija Crne Gore - Potomstvo
MLADOST
1.4. Mladenački život

1.4.1. Inicijacijski obredi
Bocanje
Bocanje (ili sicanje ili križićanje) vrsta je tradicionalnog tetoviranja po prstima, rukama ili drugim dijelovima tijela, kod Hrvatica u Bosni i Hercegovini. Naziva se i bockanje, badanje, sjecanje, sicanje (specifično za Zapadnu Hercegovinu) i šaranje, kao i Tradicionalno tetoviranje Hrvata u Bosni i Hercegovini. U nekim mjestima javljaju se i specifični lokalni nazivi kao drocanje, šaranje i krizma. Ovaj običaj se u Bosni i Hercegovini zadržao do kraja Drugog svjetskog rata, a najčešći osnovni motiv je bio križ, a sve ostale kombinacije i stilizacije su izvedene od križa.

​T
radicija tetoviranja kod slavenskih plemena preuzeta je od starobalkanskog stanovništva: Japoda, Ilira, Tračana, Dačana i Agatirsa. Prihvaćanje ovih običaja bilo je moguće u krajevima gdje je postojao čvršći dodir i asimilacija sa balkanskim stanovništvom. Najprisutniji običaj bocanja bio je u Srednjoj Bosni (Guča Gora, Vitez, Travnik) u Kraljevoj Sutjesci, Žepču, zapadnoj Hercegovini, nekim dijelovima Bosanske Posavine i nekim dijelovima istočne Hercegovine i zapadne Bosne. Sličan običaj se može naći i u dijelovima sjeverne Albanije kod katoličkog stanovništva, a u dijelovima Makedonije, Bugarske i Grčke kod vlaškog stanovništva. U Hrvatskoj je običaj rijedak, osim ponegdje u Lici, Dalmatinskoj zagori i južnoj Dalmaciji, gdje se pretpostavlja da je običaj prenesen od prebjeglog stanovništva iz Bosne i Hercegovine.
Picture
Crtež djevojke sa bocanim ukrasima na rukama
Autor: Mostarac - http://www.croatianhistory.net/gif/tattoo1.jpg, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=10261803
Picture
Porijeklo

Tetoviranja su mogla biti i inicijacijski obredi preuzeti od praslavenskih naroda, jer je tetoviranje započinjalo kod prijelaza djevojčica u zrelu djevojačku dob. Običaj se moze promatrati i kroz magijsko ili religiozno značenje, jer molitva i korištenje blagoslovljenih predmeta, uz osnovni motiv križa svodi ovu pojavu unutar složenijih pobožnih praksi. Tetoviranje se takođe može tumačiti i kao estetski fenomen ukrašavanja tijela, kojem su događanja u vrijeme osmanlijske vladavine poslužile kao opravdanje. U 
Lašvanskoj dolini  tetoviranje su izvodile žene uoči blagdana sv. Josipa 19.3., kao i Kraljevoj Sutjesci, ali se obred obavljao i uoči sv. Ivana Krstitelja 24.6., jer se po jednom kazivanju u to vrijeme želo kad se tetoviralo. Tetoviranje je obavljano i na Cvjetnicu, Veliki petak, Uskrs ili  Blagovijest.

Tetoviranje je obavljano pomoću crne smjese nazvane murećef. Smjesa je pravljena od čađi nastale paljenjem drveta smreke, luči pod pekom, a čađ se miješala s vodom blagoslovljenom u crkvi uoči Bogojavljenja 6.1. Smjesa se miješala nekoliko dana, sve dok ne bi dobila željenu čvrstoću. Smjesi se dodavala pljuvačka, svaki put kad bi se mješala da bi se dobila željena gustoća. Nanošena je na kožu, na nadlanicu, prste, rjeđe na druge dijelove tijela, nanosila se ubodima običnom šivaćom iglom. Tetovirale su se djevojčice od 10-15 (13-16) godine, mada se nalaze i primjeri tetoviranja predškolske djece. Tetoviranja muškaraca su bila rijetka i nisu bila kolektivna praksa.
Picture
Picture
Renaut, 2004.
Picture
Tetoviranje u okolici Zenice
Picture
Rad Ćire Truhelke iz 1896. god (Renaut, 2004.)
Picture
Renaut, 2004.
Picture
Renaut, 2004.
Istraživanja

Austrijsko-poljski liječnik Leopold Glück, objavio je 1894. godine članak "Tetoviranje kože kod katolika u Bosni i Hercegovini", gdje piše da je "...skoro svaka odrasla djevojka ili svaka seljanka tetovirana na prsima, nadlakticama i podlakticama, na šakama često do prstiju, a u rijetkim slučajevima takoder i na čelu". Opsežnija istraživanja u isto vrijeme objavio je Ćiro Truhelka koji je sakupio desetine motiva, te za razliku od Glücka, koji se ograničio na Srednju Bosnu, nego i šire na Bosnu i Hercegovinu. Po Truhelki tetoviranja nemaju jako religiozni karakter, nego se mogu svrstati u potrebu za plemenskim obilježavanjem, što je Truhelka pokušao povezati istraživanjima u Albaniji, Srbiji, Bugarskoj, Crnoj Gori i Dalmaciji.Tetoviranje muškaraca je bilo vrlo rijetko, te se svodilo na vanjske uticaje, kao npr. kod vojnika koji su morali služiti, pa bi ih drugovi nagovorili na tetoviranje, mada im to u porodici nije bio običaj. Njegova istraživanja su opsegom obuhvatala područja sarajevskog, visočkog, travničkog, fojničkog, prozorskog i bugojanskog kotara, područja oko donjeg Vrbasa, kotorvaroški i banjalučki kotar. Primjetio je da taj običaj na južnoj i istočnoj periferiji tih područja znatno slabi, te da se u okolini Olova, Vareša, Vijake i u dolini Neretvice tetovira, samo da se zadovolji formi sa jednostavnim križićem na ramenu. Truhelka spominje da je "najljepše oblike tetoviranja našao u dolini Lašve, naročito u mjestima oko Guče Gore, a više manje bujne i u susjednim kotarima na sjeveru do Banja Luke, a na jugu do Ramske doline i Kupresa."
Motivi
​
Podjelu na pet grupa motiva napravio je Mario Petrić:
  • Križevi: Najjednostavniji motiv je grčki križ (motivi 1-7) jednostavnog oblika ili ukrašen. Postoje varijante sa križem na čijem je svakom kraju tačka, ili pomalo spuštene ravne ili ukošene linije, te varijacije sa linijama savijenim u obliku srpa, ali i kombinacijama tih triju varijanti, koje se nazivaju "jeličin križić", pri čemu ti dodaci simboliziraju jelove pupove. Kompliciraniji oblici (motivi 8-11), zastupljeni u Kraljevoj Sutjesci su varijacije jednostavnih motiva. Jednostavni križevi su se tetovirali na prstu ili na čelu, ili po ruci, obično dalje ood drugih motiva;
  • Kolo i ograda: Nekršćanski motivi sastoje se od kola (kružnice) od tačaka ili od jedne pune kružnice sa obrubom od tačaka (motivi 12-22). Postoje varijante da su na kružnici male kratke linije, tačke ili linije srpastog oblika, izgleda lopatica, tako da ornament prikazuje mlinski točak. Kolo obično obuhvata križ u središtu, ali se dešava i da križa u središtu nema ili da se nalazi samo tačka ili još jedan manji krug. Kolo se tetoviralo na gornjoj strani ruke, ispod lakta i na prsima; Drugi je motiv ove podjele je ograda. Ima oblik polukruga, pa se na gornjoj strani ruke na taj način našara, da je ždrijelo polukruga otvoreno prama pregibu, a svod obrnut prama prstima. Kako u kolu, tako se i tu spoljašna periferija ukrašava crtama, bobicama, ili jelicama, dok su krajevi dosta puta označeni križom, zvijezdom od više krakova. Kao i kolo, tako i ograda može više puta bit dvostruka, i to tako da manju obuhvata veća ili su pak dva slična motiva ždrijelima jedan obrnuti prama drugomu. Sredina ograde ukrašena je križom ili nekim drugim motivom. Dok se kolo u muškaraca kadšto viđa nad laktom, ograda se nalazi jedino kod žena na gornjoj strani ruke. Iznad ograda često je pregib ruke od jedne koštane kvrge do druge ukrašen tipskim ornamentom, narukvicom.
  • Narukvica:U najjednostavnijem obliku to je crticama ukrašena linija, ali se ipak motiv dodavanjem već poznatih dekorativnih elemenata više ili manje obilato ukrašava. Više puta se sastoji od dviju s obje strane zatvorenih paralela ili od isprekidanog ornamenta. Ponavljanjem više sličnih ornamenata ruku ispod lakta, često postaje ukusno stilizovan trak, pokriva u širini od 10  cm. S donje je strane dakako uvijek otvoren, zbog žila kucavica.
  • Grana ili grančica:Ornamenat, koji pojednostavljeno izveden prikazuje granu, zove se grančica. Isti motiv, obilatije okićen tako da grančice na jednoj strani stoje uspravno, dok se na drugoj strani spuštene zove se "jelica": Motiv koji se u dolini Bile često viđa jeste klas. Osnovni je koncept prava linija, po kojoj su nasađeni križići i grančice. Primjenjuje se na donjoj strani ruke niže lakta.
  • Razni ostali oblici: Česti motivi koji ne pripadaju u gornje četiri grupe du nazvani po zvijezdicama, mjesecu, zvijezdi prethodnici ili sunce. Zvijezdica ima oblik osmokrake, od linija složene zvijezde ili malog kola, kome su po periferiji poredane crtice. U tome je obliku smanjeno kolo. Te zvijezdice služe za popunjavanje praznih polja, što ih ostavljaju glavni motivi. Imenom zvijezde naziva se i ornament, sačinjen od duguljaste elipse, na kojoj su poredane crtice.
Picture
Renaut, 2004.
IZVOR Bocanje. Wikipedija (sh)
LITERATURA

GLÜCK, Leopold: Tetoviranje kože kod katolika Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 3, str. 81 - 89. (HTML)
HERCEG, Toni: Tetovaže katolika u srednjoj Bosni – simbolički ornament duha i tijela. HUM XI (2017.) 17 – 18. str. 342-367 (PDF)
  • Sažetak. Običaj tradicijskoga tetoviranja predstavlja bitnu etnološku jedinicu u kulturnoj povijesti BiH. Trajno punktiranje kože, koje se uglavnom prakticiralo kod ženskoga dijela populacije, antropološki je specifikum srednjobosanskih katolika. Prema historiografskim bilješkama dio je zagonetnoga prapovijesnog ilirskog nasljeđa. No čini se da upravo osmanskom okupacijom srednjovjekovne Bosne nastupa, kad je riječ o tetoviračkoj kulturi katolkinja, jedna samosvojnija i bogatija, u običajnome smislu, ornamentacijska faza. Faza „boc(k)anja križa“ koja se u simboličkome smislu (pre)oblači, u svrhu zaštite života i identiteta pred nastupajućom islamizacijom, u jedno novo konfesionalno ruho. Rad ima namjeru istražiti, opisati i prokomentirati, konzultirajući relevantne autore i publikacije, autonomnu i važnu no izumrlu tradiciju tetoviranja katolika u (središnjoj) Bosni.
JUKIĆ, Monika: Tradicionalno tetoviranje Hrvata u Bosni i Hercegovini bocanje kao način zaštite od Osmanlija. Diplomski rad. LUCIUS (PDF)
  • Sažetak. Tema ovoga rada je tradicionalno tetoviranje Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ovaj običaj je specifičan za katolike u Bosni i Hercegovini, gdje se najčešće zvao bocanje, dok u Hrvatskoj gotovo da i nije poznat. Padom ovog prostora pod osmansku vlast, katolici su dospjeli u nepovoljan položaj te su često bili zastrašivani. Obzirom da islam zabranjuje tetoviranje tijela, to je bio očajnički, ali logičan način zaštite. Motivi tetovaža su križ i razni drugi oblici (poput grančica, krugova itd.) koji nisu kršćanskog podrijetla. Moguće je, dakle, da su Slaveni preuzeli običaj tetoviranja od naroda koji su živjeli prije njih na ovim prostorima i kasnije mu dali kršćanski kontekst. Negativna slika osmanske vladavine i tetoviranje kao način zaštite od Osmanlija, ostali su prisutni kod Hrvata u Bosni i Hercegovini do danas, što pokazuje istraživanje u okolici Žepča. 
PETRIĆ, Mario: Običaj tatauiranja kod balkanskih naroda: karakteristike, uloga i podrijetlo. Doktorska dizertacija. Sarajevo, 1973. (PDF)
TRUHELKA, Ćiro: Tetoviranje katolika u Bosni i Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 2, 1894., str. 241 - 257. (Infobiro HTML) (PDF)

VALJAN, Velimir; Martić, Zvonko: Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori. Guča Gora, Sarajevo: Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene. Sarajevo, 2010. 
1.4.2. Legende o krsnicima i štrigunima

1.4.3. Odlazak u vojsku

1.4.4. Pronalaženje bračnog partnera
Neobičan običaj iz Like
Ličani su se dosjetili kako slaninom šarmirati djevojke. Do ljeta bi se već potrošile sve zalihe sušenog mesa pa je slanina bila luksuz. Mladići bi ljubomorno čuvali komadić slanine i netom prije dolaska na druženja (čijalo, prelo, ples…) mazali su usta slaninom. Na upit djevojaka od čega su masni, pohvalili bi se kako su dobro večerali i najeli se slanine. Bio je to znak da je kuća iz koje mladić dolazi "dobrog glasa" i bogata.
NOVI LIST, 17.2.2022.
1.4.5. Prošnja i zaruke
​Tradicija koja nestaje - Svadba, prosidba i brak kod crnogoraca, govore Nikodin i Ljubica Durutović
Datum objave: 
16.10.2013. Autor: Siniša Durutović
Opis: Obrađena emisija Pera Radovića, Tradicija koja nestaje- Svadba, prosidba i brak kod crnogoraca. U ovom obrađenom materijalu govore moj đed Nikodin i baba Ljubica.
Tetoviranje katolika u Bosni - dokumentarni film
Autor: Srećko Stipović Datum objave: 27.4.2019.
Opis. 
Tetoviranje mladih djevojaka i dječaka katoličke vjeroispovjesti bila je tradicija u Bosni ali i jedna vrsta zaštite od osmanlijskih osvajača.Kako su se pravile tetovaže pogledajte u ovome dokumentarnom filmu.Što o tome kaže etnolog Velimir Bugarin.Iskrena zahvala Tvrtku Zrili na pomoći kod snimanja ovoga filma.
SICANJE BOCANJE TETOVIRANJE, 2013.- priča o običaju Hrvata da tetoviraju djecu
Autor: Volim Hrvatsku Datum objave: 2.10.2018.
Opis. Zašto su majke Hrvatice u Bosni i Hercegovini dale tetovirati svoju djecu ? Križeve i katoličke simbole djevojčicama su tetovirali već od treće godine. Najveću važnost ovaj oblik označavanja imao je za vrijeme turske okupacije Bosne i Hercegovine između 1463. i 1878. godine. Tako su ih željeli zauvijek obilježiti. I djevojke zaštititi kako Turci ne bi koristili pravo prve bračne noći. Za slučaj da Turci oduzmu dijete, te ga, kako je onomad opisao Andrić, u sepetu na malim bosanskim konjićima povedu put Stambola, Smirne... I dok danas mladi tetoviraju znakove i simbole koji su im nerijetko i nepoznati, malo tko od njih zna da postoje simboli i ukrasi tipični za Hrvate i katolike u Bosni. I danas na području Uskoplja, Kupresa, Kraljeve Sutjeske ili Rame susrećemo žene koje su tetovirane tradicionalnom tehnikom. U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine taj se postupak zove sicanje, ponegdje bocanje, a svima je poznato kao tetoviranje. Sicanje, bocanje, tetoviranje- najviše se prakticiralo kad je Bosna i Hercegovina pala pod tursku vlast. Pretpostavlja se da je taj običaj ostao još od doba Ilira, a u dokumentarcu Sicanje, bocanje, tetoviranje doznajte zašto su majke dale tetovirati svoju djecu i što o tome danas kažu tetovirane žene. Direktor fotografije Davorin Gecl Majstor tona Marijo Šešerko Majstor svjetla Boris Zimšek Zima Montažer Damir Đurčević Producent Miro Mioč Skladatelji Oleg Colnago Luka Udjbinac Scenaristica i redateljica Tanja Kanceljak Godina proizvodnje 2013.
OBITELJ
1.6. Svadba

Sklapanje braka osobito je značajan trenutak u životu pojedinca, obitelji i zajednice, u kojem se oživotvoruju stari i novi običaji, vjerovanja i norme nepisanog i pisanoga prava; prilika je to za gošćenje, veselje, glazbu i ples. U seoskom se okružju brak mogao zasnovati na više načina, koje je seoska zajednica priznavala, iako ih je različito vrjednovala. Najpoželjniji čin sklapanja braka bila je svadba, koja u hrv. seljačkoj tradiciji obuhvaća mnoge ceremonijalne postupke i odlikuje se regionalnim osobitostima. Slijede različiti oblici tzv. otmice žene (fingirana, djelomice dogovorena, pa i prava) te zasnivanje braka samim početkom zajedničkoga života. Izostavljanjem svadbe izbjegavao se trošak, ali su održane određene simboličke radnje (primjerice, pucanje pri odvođenju mladenke, bacanje jabuke preko mladoženjina krova, promjena udavačine odjeće kao znak novoga bračnoga stanja). Svadba i otmica tradicijski su načini zasnivanja braka, a zakonski se čin (crkveno i/ili građ. vjenčanje) različito u njih uklapao, ovisno o području, vremenu i pojedinačnim odlukama: prije ili nakon svadbe, na različitim mjestima u njezinu tijeku, kraće ili dulje vrijeme nakon otmice ili početka zajedničkog života. (→ svadbeni običaji)
IZVOR  Običaji, narodni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 3. 2022.
1.6.1. Predsvadbeni običaji
1.6.2. Svadbeni običaji
​Pivska Svadba 1 Dio (1996) Tradicija i običaji kod Crnogoraca
Datum objave: 4.4.2020. Postavio: Zmajevac 159
Opis: Pivska Svadba 1 Dio (1996) Tradicija i običaji kod Crnogoraca DRUGI DIO: https://www.youtube.com/watch?v=aHKjn... UCESTVOVALI SU: Evropa Ćoćić, selo Budanj Vojo Vracar, selo Bezuje Ostoja Tadić, selo Stabna Spasoje Kulić, selo Orah Čedo Kandić, Plužine Mileta Doderović, selo Ravno Miljan Blagojević, Miljkovac Radoje Potpara, Pljevlja Gojko Golubović, selo Orah Velibor Bakrač, selo Goransko Mjestani sela Pluzinske opstine kojima se zahvaljujemo. Film je realizovan u saradnji sa Domom kulture u Pluzinama. TV EKIPA: Producent - Radivoje Brnovic Scenario: Borislav Raicevic, Milun Tadic, Milan Bilbija Koriscena gradja iz knjige ''Kiceni svatovi'' Miluna Tadica Tonski snimatelj: Uros Vukovic Vozac: Danilo Vukovic Svjetlo: Milovan Vukasinovic Snimatelj: Srecko Tadic Ton majstor i sinhronizacija : Milan Popadic Graficka obrada: Radmila Babac Montaza: Gina Paovic Rezija: Milan Bilbija Direktor Fotografije: Cedo Dragovic Proizvodnja: TV CRNA GORA Avgust 1996 godine.
​Pivska Svadba 2 Dio (1996) Tradicija i običaji kod Crnogoraca
Datum objave: 
5.4.2020. Postavio: Zmajevac 159
​Ženidbeni običaj 1 dio
Datum objave: 
3.1.2011. Autor: tcuzic
Opis: Ženidbeni običaj KUD Mokro
​Film Rozajski svadbeni obicaji
Autor: Selma Dautovic Datum objave: 3.6.2016.
Opis. Rožajski svadbeni običaji su snimljeni ukratko, kako bismo vam prikazali iste i sačuvali ih od zaborava. Na početku filma Ilda i Irma Nurković pjevaju pjesmu "Kraj tanana šadarvana" kao uvod u film sa malim izmjenama u samom tekstu pjesme prilagođene ulogama u filmu. Prva scena uvodi nas u to da kao što je to nekada bilo ljudi na posetku pričaju o raznim temama, a jedna od najčešćih tema je ženidba i udaja, na taj način i kroz takve razgovore se dolazi do zaključka ko je na "policu" da se ženi ili udaje i od kojeg roda treba birati mladu, kada je riječ ženiti sina. Kada se utvrdi koja je djevojka najbolja za njihovog sina, odnosno koji ljudi im za prijatelje najbolje odgovaraju, dogovarju da se šalju provođače, što je prikazano u drugoj sceni gdje u provođače su bili prijatelj momka kojeg treba ženiti i njegov amidža, a prijatelj Osman je ustvari rođak od djevojke za koju treba pomenuti i "ispipati" teren da li se mogu slati prosci. Kada su im u kući djevojke dali povoda za slanje prosaca, idu prosci, to su bili u trećoj sceni amidže, babo, daidža i brat momka Muhameda. U ovom filmu su odmah nakon prosidbe bez odugovlačenja dali djevojku, njen babo, amidža i dedo (djevojku su pitali prije prosidbe da li je razi o ona im je ćutnjom potvrdila da je razi), jer su obije porodice gradske i imućne, pa se nije moralo puno razmišljati. Zatim je prikazana kna kod djevojke još jedan običaj, gdje dok je djevojka kni ostale pjevaju pjesmu karakterističnu za knu, zatim donose serđiju koju su poslali sa mladoženjine strane u kojoj se nalazi garderoba i nakit za mladu, od ukućana, uže rodbine, komšija i prijatelja. Na sarđiju sijeda muško dijete prije otvaranja, a zatim se prisutnim ženama i djevojkama pokazuju darovi koji su poslati za mladu od doma u kojem ide, najčešće na kni bude i nekoliko savjeta, od starijih prisutnih žena, mladoj djevojci kako to da se ponaša u novom domu, ide igra prisutnih djevojaka. U sceni nakon kne imaćete priliku da vidite, doček svatova, kićenje, prstenovanje, izvođenje nevjeste, doček u dom kod mladoženje i šerijatsko vjenčanje. Običaji su preuzeti iz knjiga Fadila Kardović "Bratsvo Kardovića" i Ismeta Dedeića "Sajčo od Rožaja". Scenario su pisale profesorice Selma Dautović - Kardović i Adela Halilović. Kamera: Edip Hadžimuhović i Armin Murić. Montaža: Edip Hadžimuhović i Selma Dautović-Kardović. Uloge: Učenici JU Srednje stručne škole i Gimnazije "30.septembar" iz Rožaja, kao i učenik iz Medrese "Mehmed Fatih"-Podgorica. Uloge: Mladoženja Muhamed - Emir Skenderović Babo Omer - Amer Murić Majka Rahima - Adelina Kalač Brat Hivzo - Demir Bajrovic Amidža Iso - Zijad Hodzić Amidža Hamza - Seid Murić Daidža Hajrudin - Anes Uković Prijatelj Osman - Dešo Halilovć Kum Iljaz - Ismar Škrijelj Brat od amidže prstenski dever - Amin Kardović Barjaktar - Armin Fetahović Jenđe: Razija Dedeić, Nurković Ilda i Irma, Maida Nurković, Maida Dzogović, Almedina Rizvanović, Arnela Kurtagić, Anida Halilović. Dedo Šućrija - Ismar Parangalija Otac Hivzo - Haris Kalač Majka Hasiba - Amra Bralić Sestre Hatidža i Dževahira – Ema Murić i Dzenana Murić Braća Harun i Hamid – Dino Murić i Haris Muratović Mlada Umihana – Ahsena Nokić Kuma Safija – Minea Tahirović Strina Džana - Zerina Kardović Komšinice: Maida Dautović, Zerina Bajrović i Delila Bećiragić Imam - Elsan Seferović
​Obicaji u Vinovu i o starim vremenima
Datum objave: 8.7.2017. Autor: josip gotovac
SMRT
1.7. Smrt i pokop

I u pitanjima smrti seljački je svjetonazor lavirao između kršćanskih i pretkršć. predodžbâ. Odnos prema smrti iskazivala je već za života pripremljena odjeća i oprema za ukop (svijeća, osobiti prekrivač za umrloga, ukrasni ručnici koje se u sprovodu nosilo na križevima i crkv. barjacima). Glasanje ili pojava određenih životinja tumačili su se kao predznaci smrti, a smrt je mogao najaviti i san. Tijekom godine o smrti se gatalo u određene dane, npr. na Božić, Svijećnicu, Ivanje. U slučaju dugotrajnoga bolovanja, osim pomoći svećenika, utjecalo se i drugim sredstvima u želji za ozdravljenjem (zavjeti) ili olakšavanjem agonije (npr. stavljanje određenih predmeta pod postelju ili uzglavlje umirućega). Kada je smrt bila sasvim blizu, palila se svijeća, a kada je smrt nastupila, otvarao se prozor (da duša izađe), zrcalo se zastiralo tkaninom ili ga se okretalo naopako, zaustavljao se sat, gasila se vatra na ognjištu, puštala stoka iz staje (negdje u trenutku kretanja sprovoda). Pokojnika izložena na odru obilazili su rođaci i suseljani, molili uz njega i čuvali ga do kasne noći, pa i do sprovoda. Ponegdje su žene plele vijence za pokop. U kući se nije kuhalo, a ukućanima su hranu donosile rođakinje i susjede. Umrloga su u sprovodu nosili na nosilima ili vozili na kolima. S njim su ukapali i poneki njemu drag predmet (osobito s djetetom), ali su potvrđeni i drukčiji primjeri popudbine (novac, svijeća), značenje kojih je u vezi s drevnim predodžbama o putu na drugi svijet. U mnogim krajevima, čim je nastupila smrt, okupljena ženska rodbina počela je glasno naricati za pokojnikom. Sprovod mladića ili djevojke barem u nečem trebao je podsjećati na svadbu (svadbene kitice, mladenkin vijenac, bijela boja odjeće, lijesa i cvijeća). Nakon ukopa bilo je obvezno pranje ruku te obrok za one koji su nosili umrloga, križeve ili barjake, pripremili raku i drugo. (→ obredno umivanje; karmine ili podušja)
IZVOR  Običaji, narodni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 3. 2022.

2. GODIŠNJI OBIČAJI

2. GODIŠNJI OBIČAJI

Prikazi godišnjih običaja većinom počinju od najznačajnijih jesenskih blagdana, Svih svetih i Dušnoga dana, posvećenih pokojnicima, posjetima i uređenju grobova. U tradicijskom je smislu dan Svih svetih važniji kao posljednji pastirski blagdan u godini, što su ga pastiri slavili na polju, uz darovanu hranu i piće. U povodu shvaćanja da mošt sazrijeva na Martinje, odn. dan svetoga Martina, u malogradskim su se, a poslije i u seoskim sredinama sjev. Hrvatske, na taj dan održavale šaljive ceremonije »krštenja mošta«. Blagdanski značaj iskazivao se i obilnijim gošćenjem, osobito pečenom guskom. Predbožićno razdoblje počinje danima sv. Barbare i sv. Lucije, uz koje je vezano gatanje, proricanje, pa i darivanje. Razdoblje od kraja studenoga do polovice siječnja obuhvaća niz blagdana i uz njih vezanih običaja i vjerovanja koji čine cjelinu s Božićem kao središnjim vjerskim i tradicijskim blagdanom. Taj sklop običaja primjer je prepletanja raznorodnih tradicija, od elemenata stare slav. religije i mitologije, preko onih iz antike, do kršćanstva, odn. katoličanstva. Kristijanizacija nije dokinula nekršćanske sadržaje u božićnim običajima, usredotočene na zimski solsticij i na početak nove godine. U Hrvata su isti ili slični običaji negdje vezani uz Badnjak i Božić, a drugdje uz Novu godinu ili se iste pojedinosti ponavljaju na oba blagdana, što je posljedica mijenjanja kalendara, odnosno pomicanja datuma početka godine. Karakteristično je božićno kićenje doma zelenilom, svježim grančicama crnogorice, bršljana, božikovine i dr. bilja. Kićenje cijeloga stabla jele ili smreke, božićnoga drvca, u hrv. se krajevima javlja tek u novije doba (XIX. st.), i to prvo u gradskim sredinama. Božićni su običaji unošenje slame i priprema božićnoga stola, priprema osobitoga kruha (→ obredno pecivo), paljenje panja badnjaka, izricanje čestitki i obrednih formula za dobrobit kućanstva i ukućana te posjet božićnoga čestitara (polaznik). Dio mnogobrojnih i raznolikih božićnih običaja u Hrvata vezan je uz kult predaka: stavljanje svijeće na stol na Badnju večer, posna jela (grah, riba, kaša, orasi i med – ponešto se ostavlja na stolu nakon obroka), prostiranje slame, pa i paljenje panja badnjaka. Darivanje je odavno vezano uz božićno i novogodišnje vrijeme: kao starije, darivanje obrednih čestitara, i novije, darivanje djece, posebice za dan sv. Nikole i sv. Lucije. O Božiću su se međusobno darivali djevojke i mladići, kao znak sklonosti pa i ženidbenih namjera (jabuka). U više je krajeva zabilježeno i darivanje vode (zdenca). Nakon Božića skupine čestitara obilazile su kuće, pjevajući osobite pjesme i za uzvrat dobivajući darove (→ koleda; koledari; betlehemari). Na jadranskome je području poznat još jedan osobit običaj u razdoblju između Božića i Sveta tri kralja, a to je biranje »kralja« ili »kneza«.Između Sveta tri kralja i početka korizme (→ pepelnica) padaju poklade ili karneval. Značenje prijelaza iz zime u proljeće za agrarnu godinu i zamisao da čovjek može utjecati na prirodu za svoju dobrobit polazišta su tumačenja drevnoga smisla pokladnih običaja; odlučujuća je bila uloga zaštitne (apotropejske) magije i magije za plodnost koja se nazire iza mnoštva regionalno i lokalno različitih pokladnih postupaka i likova (→ buše ili bušari; čarojice; oboravanje). Drugi tip u nas poznatoga karnevala vezan je uz grad. sredine i okrenut društv. kritici.
Proljetni su običaji vezani uz istaknute kršć. blagdane: Cvjetnicu, Uskrs, Spasovo, Jurjevo, Filip i Jakov (→ filipovčice), Duhove. Većini su zajednički ophodi, odnosno povorke mladih koji obilaze selo, pjevaju osobite pjesme i skupljaju darove, a nekima i paljenje krjesova (→ obredna vatra). Paljenje krjesova uobičajeno je i na Ivanje, folklorno najbogatiji ljetni blagdan. Tijekom godine pojedini se sveci svečanije slave u mjestima kojima su zaštitnici; i pojedine obitelji mogu imati sveca zaštitnika kojega proslavljaju kao krsno ime ili krsnu slavu (većinom u pravoslavaca).

IZVOR  Običaji, narodni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 3. 2022.


Zvona za mrtve

U župama Radobilja, Žeževica i Zagvozd, u zaleđu Omiša i Makarske, još je živ običaj brecanja za duše pokojnih, u noći sa Svih svetih, na Dušni dan. Mora se zvoniti, tj. brecati tako da bat udara samo o jednu stranu zvona i to cijelu noć, sve do jutarnje mise, jer se, prema običaju, zvonjava ne smije prekinuti. To je čin prisjećanja na pokojne i molitve za njih, ali, dakako, i društvenog okupljanja, odnosno samopotvrđivanja zajednice. Ozračje te noći je kontemplativno, no ipak, zna biti i posve "svjetovnih" trenutaka.
BOŽIĆ
2.1. Predbožićni, božićni i običaji nakon Božića

2.1.1. Predbožićni običaji
2.1.2. Božićni običaji
Petrinjski betlemaši
U badnjoj noći Petrinjci s veseljem dočekuju betlemaše - čestitare koji maskirani u Vraga, Adama, Evu, Anđela i Boga izvode igrokaz navještavajući rođenje Spasitelja.
Od 2015. godine ovaj revitalizirani običaj uvršten je na popis nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
2.1.3. Običaji nakon Božića
​Emisija Zapis: Božićno sijelo u Pivi, RTCG 2015.
Datum objave: 
19.3.2019. Autor: Miomir Maros
Opis: Emisija u kojoj predstavlja tradicionalno višeglasno pjevanje KUD "Piva" iz Plužina, a božićne pjesme pjevaju uz gusle i najbolji crnogorski guslari Stevan Mišo Popović, Milan Vujović i Miloš Jovanović.
PROSLAVA BOŽIĆA KOD KATOLIČKIH VJERNIKA U CRNOJ GORI
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 30.12.2019.
​Božićni obicaji u Popovom polju i selu Mrkonjicima.mpg
Autor: Nebojša Vukanović Datum objave:  9.1.2012.
Opis. Običaji za badnji dan i Božić u selu Mrkonjićima u Popovom polju, rodnom selu Svetog Vasilije Ostroškog i Tvrdoškog
Božić na Njegušima
Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Datum objave: 12.9.2014.
Opis. Urednica emisije Dragana Kršenković Brković. Tekst čitala Zorica Vukić. Proizvodnja SAT program TV Crne Gore, decembar 2012. godine.
​Od Materica do Božića
Objavio: Ramski Vjesnik Datum objave: 11.12.2020.
Opis. 11. pro 2020.Običaj Materica u Rami snimila je FTV u izvedbi članova KUD "Hrvatska sloga" Rama
​Livno: Božićni običaji
Autor: LIVNO plus Datum objave: 20.12.2020.
Opis. Livno: Božićni običaji Iz arhive: 22.12.2017.
​Božićni običaji u Rami - Folklorna skupina 'Ramska tradicija'
Autor: Damir Misura Datum objave: 11.12.2022.
Opis. Božićni običaji u Rami - Folklorna skupina 'Ramska tradicija' U sklopu programa ''Advent u Rami'' u Prozoru je, u organizaciji Kulturno-sportskog centra i folklorne skupine ''Ramska tradicija'', održano predstavljanje ramskih božićnih običaja. Članovi folklorne skupine "Ramska tradicija" pod vodstvom prof. Mire Džalto izveli su Božićne igrokaze i napjeve kojima su nas podsjetili na naše ramske običaje koji su pomalo zaboravljeni. Više pogledajte ovdje: https://www.rama-prozor.info/clanak/f...
POKLADE
2.2. Pokladni (karnevalski) običaji
Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti) je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik (od njem. Fastnacht, tj. „noć posta”), koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštovati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije "princa karnevala".
Najvjerojatnije se razvio iz rimskih bakanalija, luperkalija i saturnalija, ali je utemeljen i na magijskom vjerovanju u gojenje zlih sila, kao i protjerivanje zime. Ima i socijalno značenje jer se kroz lakrdijašenje često očituje i društvena kritika.
Karnevali se slave posvuda po svijetu, uglavnom u područjima s većinskim 
katoličkim stanovništvom, dok se kod pripadnika istočnih crkava maslenica slavi na sličan način. Protestanti ih uglavnom ne održavaju, ili su ih prilagodili u druge običaje.
Pregled tradicionalnih pokladnih običaja (po krajevima)
IZVORI
Poklade. Wiikpedija (hr)

Hrvatsko primorje
U Hrvatskom primorju se na Sveta tri kralja najavljuju maškare. U istočnome dijelu riječkoga područja maškarane povorke kreću prvu subotu nakon blagdana Bogojavljenja, a u zapadnome kreću na blagdan sv. Antona, odnosno zvuk Antonjskog roga koji time najavljuje Mesopust. Završava na sam Fašnički dan, kad u gornjoj Hrvatskoj djeca u maskama obilaze susjedstvo, a to je dan prije Pepelnice.
Zvončari
Podrobniji članak o temi: Zvončari
Kastavština: Zvončari
​Područje Kastavštine bogato je Zvončarima, koji su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj. Zvončari s istočnoga dijela Kastavštine - Halubja (Viškovo, Marčelji, Zamet) opremljeni su maskama životinjskog izgleda, ogrnjeni okrenutom ovčjom kožom, s jednim ili s tri zvona oko pasa. Zvončari zapadne Kastavštine (Rukavac, Zvoneća, Brgud, Vlahov Breg, Mučići, Frlani...) umjesto maski životinjskog izgleda nose klobuke pokrivene papirnatim cvijećem, a zvončari podno ćićarijskih  obronaka, iz Muna i Žejana, svoja oglavlja opremaju raznobojnim papirnatim trakama.
Uz Halubajske zvončare (Marčelji i Viškovo), djeluje još nekoliko skupina iz Brega, Brguda, Mučića,  Muna, Rukavca, Zameta, Zvoneća i Žejana. U novije vrijeme i s područja Grobnišćine koju obhajaju  Grobnički dondolaši.
Kastav: Antonja
U Gradu Kastvu posebno se obilježava početak poklada 17.1., Antonja. Četiri pusna odbora predstavljaju svoj pusni (pokladni) program i svoga pusta kojeg za kraj poklada na čistu sredu osuđuju i spaljuju. Svaka se grupa predstavlja angažiranim, satiričkim programom, a najboljoj prošlogodišnjoj maškari dodjeljuje se diploma Zlatna broskva. U selu Spinčići organizira se Balinjera spust na kojoj se maškare spuštaju nizbrdicom na kolicima napravljenim posebno za tu prigodu.
Novi Vinodolski: Novljanski mesopust
Novi Vinodolski je sačuvao mesopusne narodne običaje koji započinju u četvrtak tri tjedna prije Pepelnice tijekom kojega se nižu brojni događaji po znanim i brižno održavanim tradicijskim pravilima kao što su tri mesopusna četvrtka i mesopustari - grupa mladića predvođena advitorom, napovidaju ženidbu starih udovaca i udovica. Vrhunac je u noći treće mesopusne subote kada se misi (izrađuje) i krsti mesopust - lutka od slame koja predstavlja lijepo odjevenog muškarca koji sjedi na visokom stolcu i s polucilindrom na glavi. On se postavlja kukama na zidu kaštela ("na travicu") iznad trga na kojem se igra kolo. On će biti u zatvoru ("v reštu") i na kraju će biti osuđen. Posebna svečanost za oko je novljansko kolo u narodnoj nošnji predvođeno sopnjom sopila i pivačima kola, a koje se igra tri glavna mesopusna dana - u nedjelju, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice, na trgu ispred kaštela, sve do večernjih sati.
Podkamešnica: Didi s Kamešnice
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice sa Bosnom. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja za koju vežemo očuvanje lokalnog identiteta, njeguje i promovira udruga Didi s Kamešnice iz Gljeva.
PROČITAJ VIŠE Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela
​Pag: Paški litnji karneval
​Podrobniji članak o temi: Paški litnji karneval
​
Najstariji hrvatski ljetni karneval, a održava se od 1960.

Ljetni karnevali održavaju se u: Novom Vinodolskom, Senju i Fužinama.
Rijeka: Riječki karneval
Podrobniji članak o temi: Riječki karneval
Samobor: Samoborski fašnik
Podrobniji članak o temi: Samoborski fašnik
Samoborski fašnik najvažnija je i najveća turističko zabavna manifestacija Grada Samobora. S tradicijom koja traje još od 20-tih godina 19. stoljeća među najstarijim je i najvećim hrvatskim pokladnim svečanostima. Danas je to moderni festival maski koji uspješno njeguje tradiciju i omiljeno je odredište Zagrepčana i ostalih gostiju, a za vrijeme njegova održavanja Samobor posjeti i do 200.000 gostiju.
Dubrovnik: Sveti Vlaho i dubrovački karnévô
Šmrika (Kraljevica): ​Šmričke mačkare
Udruga mačkar u Šmriki osnovana je 1997. godine, ali nepisana tradicija postoji mnogo više, čak kako neki stariji mještani kažu, i prije 1900. godine. Svake godine mačkare počinju prvu subotu poslije Sveta tri kralja, te traju sve do početka korizme tj. pepelnice. Svake subote dok traju mačkare, šmrički mačkaroni obilaze Šmriku po staroj tradiciji "istjerivanja duhova". Isto tako, svake subote na večer održavaju se "mačkarani tanci" u Društvenom domu Ivica Turina u Šmriki. Mačkare završavaju tradicionalnim spaljivanjemu pusta na pusni utorak u pol noći.
Lastovo: Lastovski poklad
Ne zna se točna godina početka izvođenja lastovskog Poklada. Legenda kaže kako su u srednjem vijeku Mauri opsjedali grad Korčulu, tada su poslali svog izaslanika na Lastovo, da od stanovnika zatraži predaju. Lastovci su izaslanika zarobili i zatvorili. Zbog toga su ljuti Mauri uputili svoje brodovlje prema Lastovu, kako bi ga pokorili. Iznenada se podigne jako nevrijeme koje rasprši neprijateljsko brodovlje. Na to Lastovci izvedu zarobljenika i posade ga na magarca. Vodili su ga kroz cijelo selo kao porugu. Predvečer su razapeli dugačko uže i spustili ga s uzvisine koja se danas naziva “Pokladareva grža”. Kasnije su ga na magarcu odveli na Dolac i uz zvonjavu zvona i uzvike spalili. Od tada pa sve do današnjih dana, svake godine održava se lastovski Poklad. On se odvija po točno određenim pravilima i proceduri. Neobičan je i nema sličnog u bilo kojem dijelu svijeta. Jedan je od vrjednijih običaja u Republici Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je 17. siječnja 2008. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske lastovski Poklad proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavilo ga pod svoju zaštitu. Više informacija o Lastovkom Pokladu možete dobiti na web stranici Udruge Lastovski Poklad http://www.lastovski-poklad.hr 
​
IZVOR TZ OPĆINE LASTOVO
Putniković (Pelješac): ​Ophod bijelih maškara u zadnju nedjelju poklada
U pretpokladno doba u mjestu Putnikovići okuplja se muška družina kako bi uvježbala ples bijelih maškara. U pokladnu nedjelju (nedjelja prije velikih ili završnih poklada) na dogovorenom mjestu družina se oblači u bijela odijela, po čemu su maškari i dobili ime. Složeni u parove kao svadbena povorka, bijeli maškari obilaze zaseoke Putnikovića po već određenom redu. S njima putuje i jedan od uglednijih muškaraca iz mjesta koji nije maskiran, te iz kubure najavljuje dolazak i odlazak povorke maškara. Barkajtar je na čelu povorke te, kada dođe u selo, barjak predaje domaćinu sela na čuvanje tijekom izvođenja plesa. Nakon što se odrade ritualne radnje, ples započinje. Nakon plesa bijeli maškari otkrivaju svoja lica i zaplešu polku s djevojkama odjevenim u narodnu nošnju. Nakon polke, domaćini pozivaju maškare da im se pridruže za stolom punim jela vrijednih domaćica, koji su pripremljeni upravo njima u čast. Potom pucanj iz kubure najavljuje odlazak u iduće selo gdje se sve isto iznova odvija.
​
PROČITAJ VIŠE Ophod bijelih maškara u zadnju nedjelju poklada
​Pokladni običaji podkamešničkih sela - Didi s Kamešnice
Datum objave: 6.2.2022. Autor: AS MEDIA
Opis. U podkamešničkim selima za vrijeme poklada održavaju se tradicijske mačkare već stoljećima. Obišli smo neke od sela i donosimo vam dio atmosfere. " Bolje da umre selo nego običaji"
​DIDI S KAMESNICE
Autor: VisitSinj Datum objave: 17.6.2014.
Opis. Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala.
C​arnival in Lastovo (Lastovski pokladari)
Autor: Carnival King of Europe 29.1.2013.
Opis. Trailer to film "The short happy life of the Poklad", MUCGT, 2012. Shot at Lastovo, Dalmatia (Croatia), 20-21/02/2012, in the course of fieldwork for EU Project "Carnival King of Europe". Camerawork and cutting: Michele Trentini. Produced by Museo degli Usi e Costumi della Gente Trentina, San Michele all'Adige 2012. All further information on site www.carnivalkingofeurope.it
Picture
Didi s Kamešnice (PDF)
Picture
Picture
Hrvatski karnevali
Autor: Ivan Lozica
Golden Marketing. Zagreb, 1997.
USKRS
​2.3. Korizmeni i uskršnji običaji

2.4. Blagdani svetaca zaštitnika, krsna slava

​Uskrsni običaji - Rama
Autor: Damir Misura Datum objave: 11.4.2022.
Opis. Suvremena civilizacija nosi svoj sustav vrijednosti, a današnji čovjek nekako sve to prihvaća bez kritičkog promišljanja. Mnogi običaji tako padaju u zaborav i ostaju samo dio prošlosti. Stoga su vrijedni susreti sa starijim osobama koje se još sjećaju običaja i koji ih još uvijek njeguju. Ruže Grubeša okupila je grupicu žena u narodnim nošnjama želeći ispjevati Gospin plač kako bi ostao tonski zapis, makar njima za uspomenu! Bila je ovo prigoda saznati nešto i o korizmenim običajima. Više u videu! #Uskrs #Rama #ProzorRama Video: @DamirMisura Pjevaju: Ruža Grubeša Anuša Petrović Anica Čuljak Kata Jelić Milka Mišura Mara Filipović Luca Pavličević Antonija Mišura Ružica Mišura Vinko Mišura Više pogledajte ovdje https://www.rama-prozor.info
PROČITAJ VIŠE

O slavi


PORIJEKLO SLAVE ILI KRSNOG IMENA
Istorijski, slava je veoma rano postala svojevrstan „znak raspoznavanja“ Srba u velikoj porodici pravoslavnih naroda, a konačno i trajno se utvrdila, raširila i kao domaći bogoslužbeni čin uobličila od vremena Svetog Save.
O počecima slavske tradicije čitamo u publikaciji Vranjske eparhije Srećna vam krsna slava (1996) sledeće: „Prvi pomen krsne slave datira se u 1018. godinu iz okoline Ohrida, poslije propasti Samuilovog carstva, a koji je zapisao vizantijski istoričar Kedrin.
Ovo svakako znači da je krsna slava kao obred još i starija, a vjerovatno datira iz vremena pokrštavanja Srba za vladavine kneza Mutimira, krajem 8. vijeka.“
 U našoj nauci su u opticaju različite teorije i hipoteze o nastanku slave. Možemo ih svrstati u dvije grupe: prva obuhvata one teorije i hipoteze koje slavu vide kao paganski, prethrišćanski običaj ili kult koji je Crkva naknadno, kako-tako, hristijanizovala; u drugu spadaju one koje slavu tumače kao izvorno crkveni i pravoslavni
izvor pobožnosti. 
 Riječ je o prazniku posvećenom hrišćanskom svecu, koji je figurirao kao patron porodice, kao njen donator i zaštitnik. Pripadnici srpske porodice bili su duboko vezani za sveca koga su odabrali za zaštitnika. Zato se porodična slava nije mijenjala. Ona se vijekovima prenosila sa koljena na koljeno.


ŠTA JE SLAVA ILI KRSNO IME?

​
Slava je molitveno proslavljanje jednog svetitelja kao zaštitnika jedne porodice i njenog molitvenog zastupnika pred Bogom.  Slava je bila kako religiozni, tako i društveni praznik. S vremenom je njen
društveni aspekt postao dominantan. Slava je postala dan kada dotična porodica priređuje
svečanu gozbu na koju dolaze mnogobrojni gosti-rođaci, susjedi, prijatelji. Oni su dolazili 8
i dolaze da čestitaju praznik domaćinu i ukućanima, da im požele sve najbolje u toku
naredne godine. Posjeta se morala uzvratiti.


KAKO TREBA SLAVITI SLAVU?

 Slava ili krsno ime nije bogato gošćenje i neumjereno pirovanje. Njena suština je izražena već u samom nazivu: to je slavljenje Boga i proslavljanje svetih ugodnika Božjih, u čijim likovima se otkriva i prava „slava“ svakog ljudskog bića,odnosno njegova neprolazna ljepota i njegovo bogoliko dostojanstvo.Glavna sadržina slave jeste blagodarenje i molitva Gospodu,kao i prizivanje molitvene zaštite svetitelja kojeg slavimo.Sve je to i vidljivo izraženo kroz gorenje slavske svijeće, kađenje, uzdizanje, prinošenje i lomljenje slavskog kolača, blagosiljanje vina i koljiva, cjelivanje i čestitanje, čitanje „slavarice“ (narodnih molitvenih zdravica „u slavu i čast“ svetoga koji se slavi) i držanje drugih slavskih običaja i propisa.Slava je prevashodno duhovni događaj i
doživljaj.

ŠTA TREBA SVEČAR DA PRIPREMI ZA PROSLAVLJANJE SVOG KRSNOG IMENA?

1. Osvećenje vodice
Nekoliko dana pred slavu, u svečarevu kuću dolazi nadležni paroh da osveti vodicu.Potrebno je da na stolu, okrenutom prema slavskoj ikoni, bude spremna posuda sa vodom, buket bosiljka, svijeća, kadionica sa žarom, tamjan i spisak svih imena ukućana
živih kao i upokojenih.


2. Slavski kolač
Slavski kolač se mijesi uoči slave. To je hljeb od pšeničnog brašna umješen kvascem. Za njegovo mješenje upotrebljava se voda-vodica, koju sveštenik na nekoliko dana prije slave u dom slavljenika osvećuje.Slavski kolač izražava Gospoda Hrista kao 9
Hljeb života, kao Hljeb naš nasušni kojim se hranimo sa Trpeze Gospodnje pričešćujući se njime. Krstoobrazno presjecanje slavskog kolača predstavlja stradanje Hristovo radi nas, a prelivanje presječenog kolača vinom (koje simbolički predstavlja krv) znači da smo Hristovom krvlju očišćeni od svojih grijehova.


3. Žito (koljivo)
 Ono se sprema kao žrtva zahvalnosti Bogu za date zemaljske plodove, a u spomen
Svetitelja koga slavimo, kao i za uspomenu na one naše pretke koji su u vjeri živjeli. Žito predstavlja opšte vaskrsenje i život budućeg vijeka, kroz simboliku zrna koje umire i vaskrsava, postajući opet Hljeb i darujući Život.

4. Slavska svijeća
 Slavska svijeća, koja treba da je od čistog pčelinjeg voska, takođe označava žrtvu. Njom se izražava i svečanost praznika i radost domaćih. Svijeća i njena svjetlost simbolizuju svjetlost nauke Hristove. Svijeća obično gori cijeli dan.

5. Vino
 Vino-prečista Krv Hristova izlivena za život svijeta; piće besmrtnosti kojim se napaja sa Trpeze Gospodnje pričešćujući se njome.

6. Šećer
 Šećer, koji se u koljivu miješa sa kuhanom pšenicom, označava blažen život pravednih hrišćana poslije smrti, koji su oni svojim životom i djelanjem na zemlji zaslužili.

7. Zejtin
 Zejtin, koji se u kandilu prislužuje, takođe predstavlja žrtvu Bogu. 
​
8. Tamjan
 Tamjan, odnosno kađenje tamjanom, označava molitvu koja treba da potiče iz čistog srca kako bi Gospodu bila prijatna i draga, kao što je nama blag i prijatan miris
tamjana kojim se kadi. 
IZVORI
STANKOVIĆ, Marta, Krsna slava sveti Arhandjel u Piskavici, seminarski rad, Banja Luka, 2007.
ETNOLOGIJA SRBA, duhovna kultura za studente geografije i etnologije,
1998/1999. godine
O KRSNOJ SLAVI, kako slaviti slavu, slavska žitija, svetilo 1999. godine 
Crnogorska tradicija: Slave u Crnoj Gori
Postavio: Crna Gora od Iskona Datum objave: 23.5.2020.
Opis. U okviru serije CRNOGORSKA TRADICIJA Satelitski program RTCG emituje dokumentarnu emisiju SLAVE U CRNOJ GORI. Svetkovanje slava predstavlja jedinstven dio istorijske i kulturne baštine Crne Gore. Slavljenjem, porodice su prenosile kulturno nasljeđe sa pokoljenja na pokoljenje. Simbolika i brojna značenja utisnuta u ovom običaju slikovito govore o vezi sa precima i prošlošću. Sve to slavljenje slave čini jedinstvenim dobrom crnogorskog nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Autorka: Dragana Kršenković Brković Snimatelj: Milun Rabrenović
RAMAZAN
2.5. Ramazanski običaji
2.6. Seoska okupljanja, derneci, sjedeljke, sjednici, sajmovi
Prelo (običaj međusobnog pomaganja na selu). Prela se više sazivaju u jesen i zimu, kada su dani kraći, a noći duže, kada ima manje posla u polju. Prela se sazivaju se da se obave ženski radovi kao što su: češljanje vune, grebenanje, predenje, pletenje. Na prelo se išlo da se pomogne drugome ili da se uradi nešto za sebe, ali i radi pjesme i veselja.
Prela sazivaju domaćice ili njihove kćeri. Djevojke na prijedlog domaćice odlučuju u koliko sati će se doći na prelo. Većinom su prelo sazivali imućniji, radi prostora i gozbe. Kod njih je moglo doći više djevojaka i momaka pa je moglo biti veselije. Kada se dođe na na prelo prvo se malo posjedne, počasti se sokom, uštipcima, jabuka, orasima i lješnjacima, pa se onda prelazilo na posao. Domaćica odlučuje što će se raditi. Neke djevojke predu, druge pletu, treće vezu.
Momci su na prelu dolazili nešto kasnije. Dolazili su u grupama, većinom iz drugih sela. Sjedala su pored djevojaka koje im se sviđaju, zadirkivali ih, uzimali klupka i vretena, gađali ih smotuljcima vune. Djevojci bi bilo drago da je zadirkuje momak koji joj se sviđa, dok je od ostalih bježala na drugo mjesto. U tijeku rada djevojke su pjevale, a momci lupa orasi i lješnjake i davali ih djevojkama. Na prelo su se pričale već poznate priče, zagonetalo se i zabavljali na razne načine. Nakon završetka poslova igralo se kolo. Kada se zađe već kasno u noć, prelo se privodilo kraju. Momci su pratili djevojke kućama i dogovarali sljedeće susrete.

​IZVOR  http://radosavska051.blogspot.com.es/2010/03/prelo.html
Sjednik, crnogoski śednik je seoska zabava, posijelo, organizirana najčešće kod nekog domaćina, s pjesmom i igrom/plesom (Oćemo li noćas u Jovana na śednik? Nema više śednika kâ prijed, sad idu u zadružni dom na igranke). To je naziv i za večernje sjedeljke u selu, s razgovorima, uz piće, eventualno i s kakvim zabavnim igrama (Idemo na śednik u Minjaka, igraćemo prstena).  
​
IZVOR Ćupić Drago
​Veliko prelo kod babe Slavke u planini - Iz Arhiva Obicaji Radjevine - Dobrivoje i Dobrila Pantelic
Datum objave: 13.3.2017. Autor: Obicaji Radjevine Dobrivoje i Dobrila Pantelic
Opis: Iz Arhiva Obicaji Radjevine-Dobrivoje i Dobrila Pantelic ...Da se proslost ne zaboravi da buducnost pamti.... Dobrivoje i Dobrila Pantelic selo Donje Brezovice 15 312 Zavlaka
​Pazariško prelo © Marko Čuljat, www.licke-novine.hr, Lička televizija, LTVG
Datum objave: 6.3.2022. Autor: Marko Čuljat
Opis: PAZARIŠTE - 6. ožujka 2022. - Po starom ličkom običaju prošla duga zimska noć je "skraćena" najprvo čijalom perja za košunele, a prid kraj čijanja stigli su i momci i počelo je uno pravo pravcato prelo s ličkim ojkanom i kolom. ZAbavi nije bilo kraja a mladi su uživali u starim običajima. Sinoć je u staroj školi bio susret barem četri generacije Pazarištana i mještana susidnih sela pa i Gospića. Šteta što niste bili tamo.
​Čuvanje običaja
Autor: Ramski Vjesnik Datum objave: 27.8.2022.
Opis. Čuvanje običaja. Vrijedna ekipa koju čine Kata Karača kao domaćica, žene Ruža Marić, Marica Madžar, Kata Marić, Anđa Kolakušić i Anđa Spahić i djevojke Dragana Juričić, Mihaela Madžar, Paula Kolakušić i Antonija Rajič pokazala je dio ramskih običaja. Dio običaja koji su izvedeni su vlačenja vune, predenja, pletenja, pranja narodne nošnje i različite vrste napjeva.
Crnogorska tradicija: Narodne zdravice
Datum objave: 17.12.2018. Postavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja
Opis: U okviru serije Crnogorska tradicija Satelitski program RTCG emituje dokumentarnu emisiju narodne zdravice. Pored narodnih pjesama, umotvorina i predanja, bajki, legendi, basni, šaljivih priča i anegdota, narodne zdravice su - iako po dužini kraći tekstovi - iskazale sposobnost da očuvaju jezičke, mitološke i obredne elemente iz duboke starine. Krasi ih i osobena ljepota, kao i iskazana nada za prosperitetom članova zajednice. Sve to narodne zdravice čini izuzetno vrijednim nematrijalnim dobrom u crnogorskoj kulturnoj baštini. Autorka: Dragana Kršenković Brković Snimatelj: Predrag Perović
Zapis o selu - Običaji uz rakijski kazan u Samoboru - Dokumentarni film (3.1.2015.)
Opis videa: Rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, hrvatski: rakija, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz tur. rakı) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća. Sadržaj alkohola obično iznosi oko 40 %, ali domaća rakija može biti jača, od 50 do 60 %. Prepečenica je dvostruko destilirana rakija, gdje sadržaj alkohola nekad prelazi čak i 60 %. Brlja je popularni naziv za jeftinu rakiju loše kvalitete i manjeg volumnog udjela alkohola.
Rakija se smatra nacionalnim pićem mnogih slavenskih naroda: u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. Najpoznatija vrsta rakije je šljivovica, koja se proizvodi postupkom pečenja ili destilacije provrelih (fermentiranih) šljiva u posebno izrađenom kotlu, poznate su po kvaliteti lička i slavonska šljivovica. Druga popularna vrsta uz obalu Jadrana je lozovača. Ostala voća od koje se rakija proizvodi su grožđe (najčešće u Bugarskoj i Crnoj Gori), marelice, jabuke, smokve i dunje.
Rakija lozovača se katkad poslije destilacije miješa s drugim sastojcima, kao što su trave, med, višnje i lješnjaci.
Rakija je u pravilu piće bez boje, osim kad joj se dodaju drugi sastojci. Neke vrste rakija se drže u drvenim bačvama (od hrasta) zbog dodatne arome i zlatne boje.
Preporučuje se piti rakiju iz posebnih malih čašica volumena od 0,3 do 0,5 dl.
Popularna je tradicijska teza da se jakost rakije može ocijeniti prema veličini krugova mjehurića ("vjenčić") koji nastaju kad je boca dobro protresena, ali je to nepouzdano. Također se to pogrješno rabi za mjerenje kakvoće likera. Pouzdana metoda određivanja jakosti rakije je mjerenjem alkoholometrom.
Osnovni tipovi:
šljiva šljivovica
grožđe lozovača/loza/komovica
marelica Mareličarka
kruška kruškovača, vilijamovka
jabuka jabukovača
dunja dunjevača
smokva smokvovača
S dodatcima
s travama travarica/trava
s orasima orahovača/orahovac
s medom medovača/medenica/medica
s višnjama višnjevac/višnjevača
s imelom biska
Crnom Gorom: Kazivanje pasova, nabrajanje predaka kroz generacije HD
Datum objave: 
4.2.2020. Proizvodnja: RIVchannel
Opis: Kazivanje pasova ili oživljavanje i čuvanje uspomena na pretke. Pametari su uglavnom znali pasove svih brastvenika, a i danas ih dobro pamte. Kako u plemenu Kuči kazuju pasove, pogledajte u ovom videu. Pasove kazivali: Milivoje Mišo Petrović, Milisav Popović i Milija Milić.
Picture

3 . RADNI OBIČAJI


3. RADNI OBIČAJI

U radne ili gospodarske običaje ubrajaju se različiti postupci, većinom magijske naravi, usmjereni na osiguranje uroda i napredak stoke, osobito kod pripreme sjemena, oranja, sjetve i sadnje. Primjerice, u prvu se brazdu zaoravalo jaje kao simbol plodnosti i začetka života s namjerom da se njegova vitalna snaga prenese na usjeve; stoka se gonila preko vatre ili njezinih ostataka zbog vjerovanja u mogućnost prijenosa očisne i zaštitne moći vatre na životinje. Na magiji se zasnivaju i različiti postupci pri početku i dovršetku značajnih poslova. Primjerice, pri gradnji kuće temelji se prskaju krvlju žrtvovane životinje ili se u njih ugradi novac, krovište se zakiti drvcetom, ukrasima i ručnicima, a dovršetak gradnje proslavlja gozbom za graditelje i ukućane (→ likovo). Osobito su bili svečani, lokalno različiti dovršetci žetve. Za osiguranje ljetine od suše služili su običaji za izazivanje kiše (prporuše, dodole).

3.1. Poljoprivreda

Prporuše

Prporuše, ili dodole - seoski običaj zazivanja kiše u sušnom razdoblju. Izabrana, posebno opremljena skupina obilazi selo, izvodeći propisane obredne radnje popraćene odgovarajućom pjesmom. Sudjeluju pretežno djeca pretpubertetske dobi, a središnji je lik (doda, dodola, prperuša, prpac) sav uvijen u zelenilo. Pred svakom kućom skupina otpjeva, uz ritmičke pokrete, zaziv za kišu, popraćen refrenom: Oj, dodo! Oj, dodole! i sl. Osobu u zelenilu domaćini poškrope vodom, a ostale daruju. U Hrvatskoj se običaj održavao još u prvim desetljećima 20. st. u istočnoj Slavoniji, na jadranskom području i Žumberku. Bio je poznat u jugoistočnoj, zapadnoj i srednjoj Europi (das Regen-Mädchen kišna djevojka), a također raširen i u sjevernoj Africi, zemljama Bliskog istoka (kišna majka, kišna zaručnica), na Kavkazu, u Dagestanu, Indiji.

Tradicija paljenja Petrovdanskih lila
Dok u nekim krajevima tradicija iščezava, u Bistrici kod Bijelog Polja (Crna Gora) i danas se njeguju drevni običaji kao sto je paljenje Petrovdanskih lila. Bistričani se okupljaju da uz muziku i lile požele dobru žetvu i ljetinu, da bi godina bila rodna i usjevi dobri.  Od najmlađih do najstarijih mještana se sa posebnom radošću pripremaju lile, a taj stari kult zajedno njeguju i pravoslavci i muslimani. IZVOR  RTCG

3.1.1. Vinogradarstvo

3.1.2. Uzgoj voćaka i maslinarstvo

3.1.3. Oranje, sijanje i žetva


3.2. Stočarstvo
​Prva kosa Crne Gore

Višegodišnja manifestacija nadmetanja kosaca Crne Gore u organizaciji NVU "Prva kosa Crne Gore". Cilj manifestacije je popularizacija poljoprivrede, očuvanje tradicije i promocija sela a ujedno i promocija turističkih potencijala seoskog područja.Pored tradicionalne kosidbe na ovome okupljanju također se održavaju druga narodna natjecanja (trka veterana, bacanje kamena s ramena, skok s mjesta u dalj, 
natjecanje u povlačenju konopa). 
Godine 2019. održala e 24. po redu u selu Kosanica 7.7.
​​Boljanić 2006.vršidba pšenice na Ozrenu
Datum objave: 6.2.2013. Autor: Владо - Карачић ОЗРЕН
ŽETVA I VRŠIDBA / stari običaji Dalmatinske zagore
Autor: Jurica Galić Juka Datum objave: 18.7.2021.
Opis. Dokumentarac je nastao iz ljubavi i na inicijativu braće Stipe i Grge Topić koji su zaslužni za obnavljanje tradicije žetve i vršidbe na starinski način. Naravno, za potrebe snimanja filma i sačuvanja od zaborava nedavne povijesti Dalmatinske zagore. Podsjetimo, kruh se pravio od miješanih žitarica uzgojenih u vlastitom vrtu. Negdje iza sv. Ivana, žito bi se kosilo, a zatim slagalo na kameno ili zemljano guvno, gdje su ga vršili uz pomoć konja ili volova. Vršidba je odvajanje zrna od klasja uz pomoć životinja koje su se kretale oko stožine (drvenog klipa u sredini guvna). Oni koji ne bi mogli vršiti na guvnu, složili bi snopove na ravnu površinu, pa bi klasje odvajali „cipcom“ (dva komada drveta, međusobno povezana konopcem). Žito se čuvalo u ambaru, a zatim mljelo u mlinicama uz rijeku. Sijeno od žita se koristilo za zimsku prehranu životinja.
​Ramski bećarac
Autor: jurerama Datum objave: 20.7.2011.
Opis. "Nema raja bez rodnoga kraja ni miline bez Hercegovine"

4 . OSTALI OBIČAJI

4.1. Određena vjerovanja i magijski postupci ​
Salivanje strave ili salivanje straha 

Običaj prisutan kod srpskog i uopće balkanskih naroda, kojim se prema vjerovanju uklanjao strah, kao i  nesanica, oblici depresije i strepnje (anksioznosti).

Prakticiranje. Salivanje strave je obično obavljala ženska osoba (vračara). Govorilo se da su dar salivanja strave imale one žene koje bi nakon prvog prakticiranja salivanja strave, naredne noći usnule kako se time bave.
Prakticiralo se tako što bi žena u hladnu vodu bacala topljeno olovo. To se radilo iznad glave, pupka i nogu djeteta, a iz dječje reakcije bi vračare davale tumačenja koji demoni opsjedaju dijete.
Ovom običaju su ljudi naročito pribjegavali u vremenu velike smrtnosti novorođenčadi, pa i djece koja bi doživjela petu, čak i desetu godinu života. U pojedinim situacijama se preporučivalo da se ova voda pije.
Takva praksa je iz zdravstvenih razloga bila prilično opasna. Jedna od opasnosti je bila da se vrelim olovom dodirne dijete, čime bi nastale opekotine i brojne komplikacije.

IZVOR  Salivanje strave. Wikipedija (sr)
PROČITAJ VIŠE  Vladimir Čolaković: Tradicija balkanskih naroda: Ritual salivanja strave. N1 BiH, 11.2.2017.
Salivanje strave! (Obred koji se i danas cesto praktikuje)
Autor: Veo misterije Datum objave: 12.1.2021.
Opis. 
Za jos klipova lajkujte, komentarisite i subskrajbujte se 😊 Zapratite me na instagramu : https://instagram.com/veo_misterije?i...
4.2. Običaji liječenja

IZVORI I LITERATURA


Narodni običaji
ALAUPOVIĆ-GJELDUM, Dinka: Običaji životnog ciklusa u Imotskoj krajini i zapadnoj Hercegovini, od konca XIX. stoljeća do Drugog svjetskog rata. Izvorni znanstveni članak. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Split. Ethnologica Dalmatica, No. 8, 1999. str. 149-168. (PDF)
  • Sažetak; U ciklusu životnih običaja prikazuju se običaji i vjerovanja uz rođenje djeteta, sklapanje braka i smrti. Iz prošlosti nemamo mnogo literature koja obrađuje isključivo običaje Imotske krajine i zapadne Hercegovine, nego su to većinom općeniti i necjeloviti opisi. U poglavlju o običajima uz rođenje djeteta prikazan je odnos obitelji i seoske zajednice prema trudnici, a i prema nerotkinji. Žena je rađala uz ognjište, uz pomoć priučene seoske babice, a težak porod joj se olakšavao raznim magijskim radnjama: pucanjem iz puške, donošenjem moći, molitvama i dr. O sklapanju braka izneseni su običaji od vremena upoznavanja mladića i djevojke, običaj gonjanja i liganja, zatim prošnja, ugovor, rakija, te pripremanje u nevjestinoj i mladoženjinoj kući za svatove itd. U poglavlju o običajima uz smrt govori se o predznacima koji po pučkom vjerovanju dozivaju smrt, o objedu pri sahrani, te o nadgrobnim biljezima od kamena složenog u krug. U svim običajima ovog kraja nalazimo sličnosti sa širim dinarskim kulturnim krugom u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji.
BIĆANIĆ, Rudolf: Kako živi narod - život u pasivnim krajevima. Zagreb: Pravni fakultet; Nakladni zavod Globus, 1996., pretisak knjige I iz 1936. i knjige II iz 1939.
BRNELIĆ, Aurora: Hrvatski narodni običaji. Diplomski rad. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Pula, 2021. (PDF)
  • Sažetak. Tema ovog diplomskog rada su narodni običaji na području Hrvatske. Narodni običaji su nezaobilazni čimbenici kulture koji su specifični za pojedini narod i samim time ga čine prepoznatljivim i jedinstvenim. Posebnost prostora Republike Hrvatske čini njezina materijalna i nematerijalna baština u koju se ubrajaju i narodni običaji. Ovaj diplomski rad napisan je u sklopu kolegija Nematerijalna kulturna baština, stoga su narodni običaji jedan od najboljih primjera kako prošlost i tradicija mogu utjecati na život ljudi danas. Strukturu ovog diplomskog rada čini pet glavnih poglavlja s odgovarajućim potpoglavljima. Prvo poglavlje bavi se teorijskim određenjem pojma običaj te sadrži osnovnu podjelu običaja na životne (obiteljske), godišnje (blagdanske) i radne (gospodarske). Zatim se navedena podjela razrađuje u poglavljima koja slijede. Poglavlje o životnim običajima bit će podijeljeno na devet potpoglavlja, odnosno navesti će se narodni običaji vezani uz rođenje djeteta, krštenje i kumstvo, Prvu sv. pričest, potvrdu (krizmu), mladenački život i legende o krsnicima i štrigunima, odlazak u vojsku, pronalazak bračnog partnera, prošnju, zaruke, svadbu te na kraju smrt i pokop. Treće poglavlje odnosi se na godišnje običaje te ono obuhvaća ciklus božićnih (predbožićni, božićni i običaji nakon Božića), pokladnih i ciklus vazmenih običaja. Ciklus božićnih običaja uključuje narodne običaje vezane uz blagdane sv. Barbare, sv. Lucije i sv. Nikole, Badnjak i dan Božića pa sve do običaja koji slijede nakon Božića, u što se ubrajaju blagdan sv. Stjepana Prvomučenika, sv. Ivana Evanđelista, blagdan Nevine dječice, Silvestrovo, Nova godina i na kraju blagdan Sv. tri kralja. Blagdanom Sv. tri kralja završava božićni te započinje pokladni ciklus običaja. U potpoglavlju o narodnim običajima za vrijeme poklada dat će se primjer zvončara s područja Kastavštine koji su zahvaljujući svojoj tradiciji i posebnošću uvršteni na UNESCO-ov popis Nematerijalne svjetske baštine. Potom slijedi opis korizmenih i uskršnjih običaja na području Hrvatske. Također, u sklopu poglavlja o godišnjim narodnim običajima navest će se i običaji povodom blagdana svetaca zaštitnika, poput sv. Jurja, sv. Filipa i Jakova te sv. Antuna Padovanskog. 2 Posljednje poglavlje ovoga rada bavi se radnim običajima odnosno običajima koji su vezani uz poljoprivredu i stočarstvo. Potpoglavlje o poljoprivredi dijeli se na narodne običaje vezane uz gospodarske grane kao što su vinogradarstvo, maslinarstvo te uzgoj različitih vrsta voćaka. Tu će se, također, istražiti i običaji vezani uz sijanje, oranje i žetvu, prvenstveno na području središnje Istre. U potpoglavlju o stočarstvu bit će uvršteni običaji prilikom nabave ili prodaje stoke, kao i vjerovanja i obredi čija je glavna svrha zaštita životinja. Na kraju slijedi zaključak svega prethodno rečenog, u kojem će se ukratko osvrnuti na gore navedene elemente. Podaci korišteni u svrhu pisanja ovoga rada pronađeni su Sveučilišnoj knjižnici u Puli, Gradskoj knjižnici i čitaonici u Žminju, na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak te na ostalim službenim internetskim stranicama. Od stručnih časopisa valja izdvojiti časopise Ethnologica Dalmatica, Studia Dalmatica i časopis Croatica et Slavica ladertina. Službene internetske stranice korištene u ovom radu uključuju mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, službenu stranicu Ministarstva kulture Republike Hrvatske te Portal katoličkih teologa čije su stranice korištene prilikom istraživanja hrvatskih narodnih običaja vezanih uz blagdane.
NAŠI običaji i tradicija: [vodič kroz životne običaje i blagdansku tradiciju našeg podneblja s prigodnom zbirkom starih domaćih recepata]. Zagreb, 2015.
  • Opis. U knjizi su opisani narodni običaji svih hrvatskih krajeva pri čemu su obuhvaćeni običaji odijevanja, vjerovanja, postupanja i spravljanja jela za pojedine prigode. Sadrži pregled narodnih nošnji te običaja podijeljenih na one životne vezane uz rođenje djeteta, krštenje, kumstvo, svadbe, smrt, pokope i sprovode te one godišnje koji su vezani za Božić, poklade, karnevale, Uskrs, Veliku Gospu, blagdan Svih svetih, kao i pojedine pravoslavne, islamske i židovske blagdane.
SCHNEEWIS, Edmund: Vjerovanja i običaji Srba i Hrvata. Golden marketing - Tehnička knjiga. Zagreb, 2005.
ZORIĆ, Damir: Silva rerum: bilješke o ishodištima pučkih tradicija. Zagreb; Sarajevo: Synopsis; Mostar: Sveučilište u Mostaru, 2020.
  • Opis. Tekstovi skupljeni u ovom svesku, pisani i objavljivani u različito vrijeme i s različitom svrhom i namjerom kao rezultat autorova istraživanja hrvatske kulturne baštine, obrađuju niz etnoloških i folklorističkih te filoloških, jezikoslovnih i historiografskih tema, a razvrstani su u tri cjeline. U prvoj su cjelini studije "Povijest hrvatskog bajoslovlja : Nacrt povijesnog pregleda hrvatskih istraživanja stare slavenske vjere od 18. do 20. stoljeća", "Nikola Andrić o hrvatskom narodnom pjesništvu" i "Povijesna ishodišta jedne gangaške pjesme iz Lovreća". U drugom su dijelu tekstovi "Etnološka ishodišta Katičićeve mitološke trilogije", "Gange od Cetine do Neretve", "Strišnjavica : Stara hercegovačka seljačka kuća" i "Grudska molitva", a u trećem "Baština je temelj identiteta : Glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Podstrani i donjim Poljicima", "Novi prilozi kulturološkim poglavljima naše misiološke historiografije", "Vinko Paletin između B. Las Casasa i J. G. Sepulvede" i "Zavjetovane djevojke (virdžine) u tradiciji balkanskih gorštaka".
VLATKOVIĆ, Aleksandra: Godišnji običaji primorskih Bunjevaca Krivoga Puta. Senjski zbornik 32, br. 1 (2005): 317-347. (PDF)
  • Sažetak. U članku su izneseni podaci o godišnjim običajima Bunjevaca na području Krivoga Puta, njihova tumačenja i promjene značenja tijekom vremena, te u primarnom kontekstu unutar sela na Krivome Putu i kod iseljenih krivopućanskih obitelji u urbanim sredinama. Autorica se osvrnula i na paralelno postojanje predkršćanskih i kršćanskih elemenata u godišnjim običajima.
Picture
Tragom narodne baštine
Autorica: Ana Papić
Nakladnik: Svjetlo riječi
ISBN: 978-9958-24-059-1
Godina izdanja: 2017.
Uvez: meki
Broj stranica: 268
Dimenzije: 20 x 13,5
Opis: Ovo je knjiga koja analizira, čuva i prenosi narodnu baštinu naših predaka. One iskusne podsjeća na njihovu tradiciju, a istovremeno upoznaje mladež s dragocjenim uspomenama na narodne običaje i neprocjenjivo blago naše povijesti. Tekstovi u njoj nastali su na temelju terenskoga istraživanja i prikupljanja sjećanja kazivača te na temelju literature na ovu tematiku. Zbirka donosi uspomenu na crkveno-pučke običaje, narodne priče, govorničke oblike, materijalnu baštinu, nedaće s kojima se puk ovih prostora suočavao tijekom povijesti, ali je unatoč svemu uspio sačuvati svoju vjeru i kulturu.

Svadbeni običaji
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena: Inverzija spolova u hrvatskim pokladnim i svadbenim običajima. Narodna umjetnost 43, br. 2 (2006): 41-65. (PDF)
  • Sažetak: Autorica analizira prerušavanje u "rodnog drugog", kojim se ostvaruje ludički iskorak u okviru hrvatskih pokladnih i svadbenih običaja. Pojavu kontrastira sa svakodnevnim transvestizmom, kao i s usvajanjem atributa suprotnoga spola do kojeg sporadično dolazi u drugim običajima. Prikazuje inačice takva maskiranja i sredstva kojima se preobrazba ostvaruje. O običajnoj inverziji spolova raspravlja kao o dopuštenom, pa i poželjnom, periodičkom prijestupu.
Pokladni običaji
LOZICA, Ivan: Hrvatski karnevali. Golden Marketing. Zagreb, 1997.
  • Opis. Tradicija karnevala (poklada, fašnika, mesopusta) u našim je krajevima veoma duga. U ovoj knjizi autor obrađuje dvadesetak hrvatskih karnevala iz prošlosti i sadašnjosti, između ostalih i samoborski. Karnevali su vrlo popularni i u ruralnim i u urbanim sredinama. Knjiga sadrži i brojne izvatke iz tekstova, originalne fotografije i značajnu bibliografiju. Priređena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu kao dio teme Interdisciplinarno istraživanje vrijednosti u hrvatskoj kulturi. Kao takva koristit će svima koji žele proučavati tradiciju, folklor, društveni život i običaje u Hrvatskoj.
NIKOČEVIĆ, Lidija: Zvončari i njihovi odjeci. Novi Vinodolski; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb; Pazin : Etnografski muzej Istre Pazin, 2014.
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena: Predstavljanje svadbe u hrvatskim pokladnim običajima. Studia ethnologica Croatica, vol. 19, br. 1, 2007, str. 199-220. (PDF)
  • Sažetak. Autorica ukazuje na pojavu svadbenih motiva u hrvatskim pokladnim običajima te analizira predstavljačke oblike kojima se oponaša, a istodobno i karikira, svadbeni tijek. Prikazuje različite oblike pokladnog predstavljanja svadbe i njihovu rasprostranjenost. U radu se razmatraju sastavnice kojima se u pokladnome kontekstu dočarava svadbeno zbivanje, izgled sudionika i kôd ponašanja koje pojavljivanje u takvoj "svatovskoj povorci" uključuje, kao i mogući razlozi vezivanja ovoga predstavljačkog oblika upravo za pokladno razdoblje.
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena: Inverzija spolova u hrvatskim pokladnim i svadbenim običajima. Narodna umjetnost 43, br. 2 (2006): 41-65. (PDF)
  • Sažetak: Autorica analizira prerušavanje u "rodnog drugog", kojim se ostvaruje ludički iskorak u okviru hrvatskih pokladnih i svadbenih običaja. Pojavu kontrastira sa svakodnevnim transvestizmom, kao i s usvajanjem atributa suprotnoga spola do kojeg sporadično dolazi u drugim običajima. Prikazuje inačice takva maskiranja i sredstva kojima se preobrazba ostvaruje. O običajnoj inverziji spolova raspravlja kao o dopuštenom, pa i poželjnom, periodičkom prijestupu.
Skupovi, okupljanja
SPASOJEVIĆ, Vasilije Mujo: Narodni skupovi u Crnoj Gori. Obod. Cetinje, 2001. 
Narodni običaji vezani uz smrt
BOGDAN BIJELIĆ, Paulina: Karitati i sedmine: (Konavli u Dalmaciji). Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, Knj. 19 , br. 2, str. 373-374. Zagreb, 1914.
FABER, Aleksandra: Život velebitskog stočara i njegov odnos prema smrti ​(Razmatranja uz mirila). Izvorni znanstveni članak. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 22 No. 1, 1995. str. 157-169 (PDF)
  • Sažetak; Uz kratak geografski opis velebitskog područja, vezan uz antičke izvore, te osvrt na stanovništvo Velebita kroz arheološka razdoblja, prikazane su okolnosti pod kojima su se u tom izoliranom brdskom području uščuvale i razvijale pojedine kultne manifestacije i običaji, prije svega običaji pokapanja pokojnih. Mirila, osebujni grobni spomenici koji se nalaze uz planinske putove u Velebitu, istaknuta su mjesta posmrtnih obreda planinskog stanovništva. Na temelju dosadašnjih istraživanja I. Krajača, M. Gavazzija, A. Glavičica, a napose M. Trošelj, autorica je upozorila na neke pogrebne običaje kod Vlaha u planinama sjeverne Grčke, uključivši obred ekshumacije uz naricanja (miraloja) koji se u nekim detaljima podudara s pogrebnim obredom na velebitskim mirilima. Te podudarnosti mogle bi se vezati uz utjecaj transhumantnih stočara iz istočnih planinskih regija Balkana, s kojima je autohtono stanovništvo Velebita dijelilo ispašu, a izmjenjivalo ili obogaćivalo, vjerojatno i rodbinskom vezom, svoje običaje i vjerovanja.
KATIĆ, Mario: Smrt u dalmatinskom zaleđu: mirila od rituala do teatra. Zagreb, 2017.
  • Sažetak. Nakon višegodišnjega terenskog i arhivskog istraživanja na prostoru zaobalnoga dijela primorske Hrvatske autor istražuje mirila - praksu obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom na putu od pokojnikove kuće do groblja. Mirila su i dio puno širih praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom, ona su i nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, turistička atrakcija, izvedbena umjetnost i mjesto sjećanja.
KIPER, Ivica: ​Narodni običaji i vjerovanja uz smrt. Etnografski muzej u Dubrovniku (HTML)
MAROŠEVIĆ, Grozdana: Naricanje u Hrvatskoj u povijesnom kontekstu. Izvorni znanstveni članak, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb. Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol. 42 No. 2, 2005. str. 39-48. (PDF)   
  • Sažetak; Budući da je oblikovano elementima poetskog i glazbenog izraza, naricanje su folkloristi i etnomuzikolozi povezali s idejom pjesme i glazbe (pjevanja) i obrađivali ga kao glazbeno-poetsku vrstu, premda se u sredinama u kojima se prakticiralo nije smatralo pjevanjem. Riječ je o stiliziranom plakanju, o posebnom zvukovnom sustavu u kojem govor, glazba i plač gube pojedinačne identitete i stvaraju poseban (obredni) jezik kojim se oplakuje pokojnik, komunicira s umrlima i ono¬zemaljskim svijetom. Na osnovi podataka zabilježenih od 15. do 20. stoljeća u radu se razmatra magijska, društvena i psihološka funkcija naricanja kao obredne prakse koju je, osobito u prošlosti, obilježavao visok stupanj formaliziranosti i propisanosti s obzirom na izvođače, vrijeme i mjesto, sadržaj (obrasce, formule) i način izvođenja. Pove¬zano s promjenama u obiteljskim odnosima i u njima sve izraženijom privrženošću i osjećajnošću, što je dovelo do emocionalnog odbijanja, prikrivanja i uvođenja tabua smrti te potiskivanja javnoga izražavanja tuge, od 19. stoljeća moguće je pratiti promjene u stavu ljudi spram naricanja: ono je postupno prestajalo biti normom, a u mnogim se sredinama i posve napustilo.​​
Narodna medicina
KELEMEN, Petra: Liječenje zmijskog ujeda - priča kao dio sjećanja zajednice. Senjski zbornik 31, br. 1 (2004): 213-237. (PDF)
  • Sažetak. U radu se iznose rezultati terenskog istraživanja na području Krivog Puta tijekom 2003. i 2004. godine. Iz prikupljenih podataka vezanih uz narodnu medicinu autorica je odabrala temu liječenja zmijskog ujeda budući da se praksa tog liječenja pokazala kao izrazito prisutna na ovom području još sredinom 20. stoljeća, dok danas živi kao dio društvenog sjećanja.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact