|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Čvrsnica (masiv)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Pločno, 2228 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.5988, 17.5647
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Pločno, 2228 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.5988, 17.5647
O planini ...
|
|
UvodČvrsnica je s vrhom Pločno od 2228 mnv najviša planina zapadnog dijela središnjeg pojasa Dinarskog gorja - na cijelom SZ dinarskom pravcu sve do Soče. Smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine, na desnoj obali Neretve u parku prirode Blidinje. Neretva ju omeđuje s istoka kao i njeni pritoci Doljanka sa sjevera i Drežanka sa juga. Oko 1500 metara dubok kanjon Dive Grabovice proteže se od središta planine prema Neretvi u dužini od 6,2 kilometra. Sa sjeverozapadne strane je rasjedna udolina Dugo polje koja razdvaja Čvrsnicu od planine Vran. Podnožje planine je na nekih 200 m n.v. i naglo se uzdiže do oko 2000 m n.v. i dalje prema najvišem vrhu od 2228 m.
Masiv Čvrsnice čine planiski hrbti (vijenci) Velika Čvrsnica i Vilinac te visoravni Velika Čvrsnica, Muarnica, Plasa i Mala Čvrsnica. Pored najvišeg vrha Pločno postoji još pet vrhova preko 2000 metara i to: Draga kosa 2217 m, Jelinak 2170 m, Kapci 2156 m, Ploča 2040 m i Veliki Vilinac 2113 m. Čvrsnica je zaštićena u sklopu parka prirode Blidinje a geomorfološki objekt u obliku luka Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz je zaštićen kao spomenik prirode od 1985. godine. Čvrsnica je gotovo u potpunosti obrasla šumom. Od podnožja prema vrhu izmjenjuju se šume bjelog graba, veprine, tilovine, hrasta medunca, bukve, jele, crnog bora, munike, bora krivulja i drugih manje zastupljenih vrsta. IZVOR WIKIPEDIJA ENGLISH SUMMARY: Čvrsnica massif- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Čvrsnice
Oglašavajte ovdje:
|
|
Željeznički most na ušću Dive Grabovice u Neretvu ispod kojega je vidljiv stari most uskotračne pruge
Vrijeme nastanka: oko 1970.; Wikipedija POVIJESNE ZANIMLJIVOSTI
U Kraljevini Jugoslaviji Vrh Pločno (Ploča, Velika Čvrsnica) bio je najviši vrh prvo Primorske banovine, a zatim i Banovine Hrvatske. |
|
|
|
|
|
Zimski pogled sa vrha Pločno 2228 mnv, planina Čvrsnica
Datum objave: 25.3.2013. Autor: Nenad Rajic Opis: Zimski pogled sa vrha Pločno 2228 mnv, planina Čvrsnica |
Turno - Čvrsnica, V.Vilinac 2118 mnv, 20.03.14.
|
VIA FERRATA - Veliki kuk (Čvrsnica)
Autor: Amer Keskin"; Datum objavljivanja: 30.10.2014. Via ferrata je osiguran put ili smijer kroz stijenu. Za razliku od alpinističkih smijerova osiguranih spitovima, gdje je potrebna kompletna alpinistička oprema, u via ferrati smo pošteđeni tog tereta, izuzev tzv. via ferrata kompleta. No, sve to je na uštrb tona sajli, klinova i "klinaca", fiksiranih često i tamo gdje bi i klasična alpinistička tehnika podbacila. Da bi neki osiguran smijer imao status via ferrate, veći dio uspona, a ne samo segmenti, mora uključivati dovoljan rizik (težina, eksponiranost, frekventnost) da bi ožičavanje bilo svrsishodno. |
|
Hajdučka vrata - Čvrsnica 4K VIDEO Vlog
Datum objave: 10.3.2021. Autor: Peaky Hikers Opis: Naša ekipa je 30.10.2020. godine posjetila prirodni fenomen Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz na planini Čvrsnici, u Bosni i Hercegovini. Tura Vitlenica - jezero Crvenjak - Hajdučka vrata - vrh Trinjača (2038m/nv). Jedan od najljepših simbola Parka prirode Blidinje jesu Hajdučka vrata. Nalaze se na 2000 m n/v na rubu kanjona Dive Grabovice. Smještena na istočnom dijelu planine Čvrsnica, predstavljaju prirodni fenomen stvaran vjekovima. To je zapravo karakteristični prsten u stijeni, promjera oko 5 metara nastao djelovanjem različitih klimatskih i geomorfoloških faktora. Hajdučka vrata su odredište brojnih planinara i zaljubljenika u prirodu, koji odavde mogu uživati u zaista prekrasnom, jedinstvenom i neprocjenjivom pogledu na Divu Grabovicu, stijenu Velikog Kuka, Čabulju, Velež, Prenj i ostale planine navedene u našem videu. Ovaj geomorfološki spomenik prirode predstavlja jedan od najljepših vidikovaca na bosansko – hercegovačkim planinama. Najkorišteniji put do Hajdučkih vrata: Zapadni prilaz Hajdučkim vratima je iz smjera Risovca i lakši je nego iz smjera Dive Grabovice. Idite magistralnim putem M17 do Jablanice. Nakon ulaska u grad nastavite asfaltnim regionalnim putem R 419 koji iz Jablanice vodi preko sela Doljani do Sovićkih vrata (Blidinja) dužine 23 km. Tom prilikom ćete preći jednu kratku dionicu makadamskim putem. Od ulaska u park prirode Blidinje na Sovićkim vratima produžite cca 1km. Tu ćete naići na putokaz sa oznakom “Muharnica” gdje je označeno lijevo skretanje na lošiji makadamski put za Vitlenicu dužine 3,5 km. Polazište staze je na lokalitetu Vitlenica sa kote 1470 mNv (na proširenju možete parkirati auto). Na proširenju kod klupe se odvaja markirana staza na desnu stranu (južno) koja vodi prema Velikom Vilincu. Staza je duga 8,5 km i za nju je potrebno oko 3,5 sata hoda. Na oko 3 km staze nalazi se planinarsko sklonište Zaglavlje (1560 m/nm), staza se zatim račva za dom na Vilincu i za Hajdučka vrata, te prolazi pored jezerca „Crvenjak“. Par stotina metara dalje je putokaz za Hajdučka vrata. Potrebno se spustiti 20-ak metara desno, da bi došli do njih. Odmah iznad Hajdučkih vrata je vrh Trinjača (Drinjača ili Trinača). Istim putem se vratiti do polazišne tačke - Vitlenice. Crvenjak jezero je ledničko jezero u Bosni i Hercegovini, na planini Čvrsnici. Jezero je na nadmorskoj visini 1970 m, pa je po tome jezero na najvišoj visini u Bosni i Hercegovini. Nalazi se sa zapadne strane vrha Trinjača na obodu vrletne Strmenice, u blizini čuvenih Hajdučkih vrata (10 minuta hoda). Poznato je po imenima Crljenak i Crvenjak. U jezeru živi triton, endemični vodozemac. Jedno je od rijetkih naših planinskih jezera čija je voda pitka. Po površini je najmanje ledničko jezero u Bosni i Hercegovini. Vrh Trinjača se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Čvrsnice, odmah iznad Hajdučkih vrata i sa njega se pruža izuzetan pogled na kompletan masiv planine Prenj i kanjon rijeke Neretve. APEL: Još jednom u ime svih planinara i ljubitelja prirode, apeliramo na sve koji prilaze Hajdučkim vratima da to čine na način da ne nastanu dodatna oštećenja prstena (da se ne penju na Hajdučka vrata), ali i da ne ugrožavaju ni svoju sigurnost i sigurnost drugih planinara. Vaš, Peaky Hikers team! |
Pločno - Čvrsnica 4K VIDEO VLOG#005
Datum objave: 16.12.2020. Autor: Peaky Hikers Opis: Naša ekipa je posjetila planinu Čvrsnicu, vrh Pločno 22.8.2020. godine. Čvrsnica je jedna od najviših planina u BiH. Do nje se dolazi iz dva pravca: sa istočne strane, uz Drežanku, pritoku rijeke Neretve, kroz kanjon Dive grabovice, i sa zapadne strane, iz smjera Jablanice preko Sovićkih vrata i Blidinjeg jezera. Najviši vrh planine je Pločno, visok 2228 m, najviši vrh u Hercegovini, a četvrti po redu vrh u Bosni i Hercegovini (Maglić 2386 m, Volujak 2336 m, Velika Ljubušnja 2238 m) . Vrh je kamenit. Na njemu je izgrađen telekomunikacijski objekat sa stalnom posadom vojnika do koje vodi opskrbni makadamski put sa juga. Geodetski stup se nalazi iza telekomunika- cijskog objekta. Žig se nalazi kod vojnika u objektu. S vrha je neometan pogled u svim smjerovima. Najlakši pristup je stazom iz Masne luke, a moguće je doći i planinarskom stazom od doma Vilinac. Početna tačka našeg uspona je bila na parkiralištu samostana Svetog Ilije u Masnoj Luci. Tu treba parkirati automobil. Trasa započinje uz kapiju samostana i odmah uranja u gustu borovu šumu endemične „Munike“ (Pinus heldreichii). Uspon ide markiranom i smjerokazima opskrbljenom stazom, lagano se uspinjući, a zatim ponovo spuštajući prema području Borićevac. Staza u nastavku ide planinskim proplancima, do početka uspona. Nakon toga se prolazi 2,15 km u kojem treba savladati 450 m visinske razlike. Zatim 400 m hodanja po visoravni, te slijedećih 800 m u kojem treba savladati 220 m visinske razlike. Kada se dosegne ova tačka, dalje slijedi 3,35 km hoda po visoravni, gore-dole, do dolaska pod vršni greben. Od ove tačke ostaje 1,05 km hoda u kojem treba savladati 320 m nadmorske visine. Ovo je vrlo oštar i naporan uspon po sipini, do izlaska na vršni greben. Nakon izlaska na greben, ostaje kraći lagani uspon na vrh. Ovo vrijedi u uslovima bez snijega. Ova planina je bogata sniježnim padalinama i snijeg se zadržava dugo, zbog toga treba uvijek provjeriti stanje sa snijegom na planini. Ako ima snijega ne mogu se slijediti markacije, a uz to treba imati zimsku planinarsku opremu. Sa visinom od 2228 mnv ujedno je i najviši vrh u središnjim dinaridima kao i na cijelom SZ dinarskom pravcu sve do Soče. Nalazi se u sklopu parka prirode Blidinje, a administrativno pripada općini Posušje kao i predjel Masna Luka odakle polazi najbliža planinarska staza koja vodi do vrha. Pored Pločnog na planini postoji još 14 vrhova iznad 2000 mnv. Pločno I cijela Čvrsnica su u državi Bosni i Hercegovini. Vaš, Peaky Hikers team! |
Žlijeb Čvrsnica/ Zlijeb Cvrsnica (Bosnia and Herzegovina) 4K VIDEO
Datum objave: 20.7.2020. Autor: Peaky Hikers Opis: Ovo je i dalje omiljeni šumski put našeg Peaky Hikers team-a. Polazna tačka je u selu Diva Grabovica, koje se nalazi samo 35 KM sjeverno od Mostara. Sa magistralne ceste M-17 put se odvaja za HE Grabovica kojim se prelazi Neretva. Nakon otprilike 4,5 km solidne makadamske ceste dolazimo do polazišta trase koje je označeno info tablom "Žlijeb" na oko 250 mNv. Staza odmah uranja u gustu najprije grabovu, a zatim bukovu i borovu šumu i uspinje se do planinarke kuće „Žlijeb“ 1092 mNv (KT 13) do koje treba otprilike oko 2 sata hoda srednjeg napora. Od planinarske kuće vodi posebna staza do vidikovca (6-7 min hoda) koje treba obavezno posjetiti, a u ovom videu ćete vidjeti i zašto. Uživajte !!! Vaš Peaky Hikers team. Video and editing: Svi kadrovi su snimljeni od strane našeg tima. |
|
Čvrsnica: Žlijeb - Strmenica - Vilinac - Vitlenica
Datum objave: 24.5.2021. Autor: Sarafanje Opis: Uspon na Čvrsnicu iz Dive Grabovice preko Žlijeba, Tisa i Strmenice do Hajdučkih vrata. Prvobitni plan je bio da se popenjemo lagano uz Strmenicu i noćimo pored jezera Crvenjak, ali nažalost zbog velikog snijega, nismo našli mjesto za postavljanje šatora, pa produžujemo do planinskog doma Vilinac, gdje smo prespavali. Dan poslije smo se vratili preko Vitlenice na Risovac. Sve u svemu lijepa, ali teška tura. Detalje rute možete naći na sljedećim linkovima: Diva Grabovica - Žlijeb - Tise - Strmenica - Vilinac: https://www.strava.com/activities/526... Pl. dom Vilinac - Vitlenica - Risovac: https://www.strava.com/activities/526... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ |
Hiking: Čvrsnica, Javorak
Datum objave: 10.5.2021. Autor: Sarafanje Opis: Uspon na Čvrsnicu, Javorak, iz Gornje Drežnice do planinske kuće "Javorak", 1360mnv sa planinarskim društvom PSD Prenj Mostar. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/519... |
IZVORI I LITERATURA
LEPIRICA, Alen: Fizičko-geografske karakteristike endemnog razvojnog centra Prenj, Čvrsnica i Čabulja. EKO BiH MONOGRAFIJA. 2008. (DOC)
MILIČEVIĆ, Mirjana: Geomorfološki tragovi pleistocenske glacijacije masiva Čvrsnice i hrpta Čabulje (BIH). Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek. Mentori: Prof. dr.sc. Sanja Faivre Doc. dr.sc. Mladen Pahernik. Zagreb, 2013. (PDF)
RADOŠ, D.: Povijest nastanka Blidinjskog jezera (Bosna i Hercegovina). Geoadria 22/1 (2017) 1-40 (PDF)
- Sažetak; In this chapter of scientific monography "Endemni razvojni centar Prenj, Čvrsnica i Čabulja" Lepirica described geology and neotectonics, geomorphology, climates and hydrology of this mountain area in north Herzegovinia.
MILIČEVIĆ, Mirjana: Geomorfološki tragovi pleistocenske glacijacije masiva Čvrsnice i hrpta Čabulje (BIH). Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek. Mentori: Prof. dr.sc. Sanja Faivre Doc. dr.sc. Mladen Pahernik. Zagreb, 2013. (PDF)
- Sažetak; Ovaj rad istražuje geomorfološke tragove pleistocenske glacijacije na području gorskog masiva Čvrsnice i hrpta Čabulje u središnjem dijelu Dinaridskog gorskog sustava. Glavne strukture i rasjedi imaju dinaridski pravac pružanja. Litološki sastav čine uglavnom karbonatne naslage mezozojske starosti. U vršnom planinskom prostoru dominantna je mrežasta struktura reljefa (uzvišenja, udubljenja i platoi). Takva podloga predglacijalnog reljefa uz povoljne klimatske uvjete pogoduje akumuliranju snijega i leda te stvaranju oledbe. Na temelju analize morfometrijskih parametara, rekonstrukciji klime tijekom pleistocenske oledbe i prostornog rasporeda ledenjačkih morfološih oblika može se pretpostaviti maksimalno područje oledbe od oko 200 km2 koje obuhvaća vršni dio gorskog masiva i hrptove. Utvrđeno je postojanje tri tipa pleistocenskih ledenjaka: cirkni, platoasti i dolinski. Kao posljedica egzaracijskog oblikovanja u recentnom reljefu utvrđeno je postojanje 26 dobro očuvanih cirkova. Najveći broj razvijen je na padinama hrptova sjeverne ekspozicije i ima manju površinu. Cirkovi južne orijentacije su veći, oblikovani u rasjedno predisponiranim uvalama. Platoasti ledenjaci imali su regionalna obilježja, a pružanje i obim određen je prihranjivanjem ledom i pružanjem hrptova. Utvrđene ledenjačke doline u gornjem dijelu imaju karakterističan "U" profil, a njihova dužina i pravac pružanja određeni su istaloženim akumulacijskim ledenjačkim sedimentima (morene, glaciofluvijalni sedimenti). Granulometrijskom analizom sedimenta na ravnomjerno rasporeĐenim lokacijama u većini uzoraka utvrđena je niska razina zaobljenosti zrna i relativno slaba sortiranost materijala što s obzirom na položaj upućuje na ledom pretaložen sediment.
RADOŠ, D.: Povijest nastanka Blidinjskog jezera (Bosna i Hercegovina). Geoadria 22/1 (2017) 1-40 (PDF)
- Sažetak; Blidinjsko jezero, ili učestalije zvano samo Blidinje, najveće je planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u Hercegovini, između planina Vrana i Čvrsnice, na nadmorskoj visini od oko 1180 metara. U nekim publikacijama navodi se kao jezero ledenjačkog postanka. Iako oko jezera nesumnjivo postoje dokazi postojanja ledenjaka i ledenjačkog reljefa, morfologija jezerskog dna i obala, promjenjivost površine, ali i brojni zabilježeni izvori o postanku jezera dovode u pitanje teoriju o glacijalnom postanku jezera. Cilj ovog rada je, na temelju kartografskih izvora prostornih podataka, povijesnih zapisa, geomorfološke analize, postojeće literature te intervjua s lokalnim stanovništvom, utvrditi kada i na koji način je nastalo Blidinje jezero. U radu će biti korištene metode analize dostupnih pisanih i usmenih izvora, geomorfološke analize, zatim analize starih karata, kao i analiza toponimije. Na postojećim povijesnim i suvremenim kartama izvedeno je i mjerenje površine jezera u GIS okruženju. Na temelju svih dostupnih podataka osporit će se teorija o glacijalnom nastanku jezera te će se istovremeno iznijeti dokazi da je jezero nastalo radom ljudi krajem 19. stoljeća.
- Sažetak; Blidinje is tectonically derived lowland in the Dinaric Alps within Bosnia and Herzegovina. It is surrounded by Vran, Čvrsnica and Čabulja Mountains. The Blidinje study area is predominantly built of carbonates, where karst, fluvial and glacial geomorphological systems interact. We present a 1:25,000 geomorphological map covering a 100 km2 with an elevation range of 1200–1900 m. The map results from a combination of a fieldwork mapping, interpretation of orthophotos and an analysis of a digital elevation model. This map presents a distribution of landforms and sediments associated with the past and present karst, glacial and fluvial processes, such as different varieties of karst depressions, conical hills, erosional gullies, alluvial fans and large amphitheatre-like moraines. The focus of the presented map is to assist ongoing studies in this part of the Dinaric Alps that seek to understand the dynamics of former glaciers and associated palaeoclimate.
