|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Čvrsnica (masiv)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Pločno, 2228 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.5988, 17.5647
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Pločno, 2228 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.5988, 17.5647
|
|
UvodČvrsnica je s vrhom Pločno od 2228 mnv najviša planina zapadnog dijela središnjeg pojasa Dinarskog gorja - na cijelom SZ dinarskom pravcu sve do Soče. Smještena je u sjevernom, odnosno sjeverozapadnom dijelu Hercegovine, na desnoj obali Neretve u parku prirode Blidinje. Neretva ju omeđuje s istoka kao i njeni pritoci Doljanka - sa sjevera i Drežanka sa juga. Oko 1500 metara dubok kanjon Dive Grabovice proteže se od središta planine prema Neretvi u dužini od 6,2 kilometra. Sa sjeverozapadne strane je rasjedna udolina Dugo polje koja razdvaja Čvrsnicu od planine Vran. Podnožje planine je na nekih 200 m n.v. i naglo se uzdiže do oko 2000 m n.v. i dalje prema najvišem vrhu od 2228 m.
Masiv Čvrsnice čine izraženi planinski hrbti (vijenci) Velika Čvrsnica i Vilinac te visoravni Velika Čvrsnica, Muharnica, Plasa i Mala Čvrsnica. Pored najvišeg vrha Pločno postoji još pet vrhova viših od 2000 metara i to: Draga kosa 2217 m, Veliki Jelinak 2170 m, Kapci 2156 m, Ploča 2039 m i Veliki Vilinac 2113 m. Čvrsnica je zaštićena u sklopu parka prirode Blidinje, a geomorfološki objekt u obliku luka Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz je zaštićen kao spomenik prirode od 1985. godine. Čvrsnica je u velikoj mjeri obrasla šumom. Od podnožja prema vrhu izmjenjuju se šume bjelog graba, veprine, tilovine, hrasta medunca, bukve, jele, crnog bora, munike, bora krivulja i drugih manje zastupljenih vrsta. IZVOR Čvrsnica. Wikipedija (hr) i dr. ENGLISH SUMMARY: Čvrsnica massif
Čvrsnica, with its peak Pločno at 2228 m above sea level, is the highest mountain in the western part of the Central belt of the Dinaric Alps - in the entire NW Dinaric direction all the way to the river Soča on the Slovenian-Italian border. It is located in the northern, or northwestern part of Herzegovina, on the right bank of the Neretva in the Blidinje Nature Park. It is bordered by the Neretva river to the east, as well as its tributaries Doljanka to the north and Drežanka to the south. The approximately 1500-meter-deep Diva Grabovica canyon stretches from the center of the mountain towards the Neretva for a length of 6.2 kilometers. On the northwest side is the Dugo polje fault valley that separates Čvrsnica from Mount Vran. The foot of the mountain is at about 200 m above sea level and rises abruptly to about 2000 m above sea level. and further towards the highest peak of 2228 m. The Čvrsnica massif consists of the mountain ridges Velika Čvrsnica and Vilinac and the plateaus Velika Čvrsnica, Muharnica, Plasa and Mala Čvrsnica. In addition to the highest peak Pločno, there are five more peaks higher than 2000 meters: Draga kosa 2217 m, Veliki Jelinak 2170 m, Kapci 2156 m, Ploča 2039 m and Veliki Vilinac 2113 m. Čvrsnica is protected as part of the Blidinje Nature Park, and the geomorphological object in the form of the Hajdučka vrata arch or Mijatov prolaz has been protected as a natural monument since 1985. Čvrsnica is largely covered with forest. From the foothills to the top, forests of oriental hornbeam, Ruscus, common laburnum, downy oak, beech, fir, black pine, Bosnian pine, dwarf mountain pine (Pinus mugo) and other less common species alternate. SOURCE WIKIPEDIA, etc. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI Oglašavajte ovdje:
|
Ime
Na starijim zemljopisnim kartama zapisano je ime Čvrstnica.
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Reljef i geologija
Čuljci, pogled prema šumarcima na brijegovima Zbornjače (lijevo) i Glavica (desno) te Čvrsnica (Pločno) na horizontu
Greben Velike Čvrsnice (Pločno)
|
Granice između pojedinih dijelova Čvrsnice nisu jasno izražene, tako da je kroz vrijeme bilo različitih podjela njezina masiva. Najizraženija je razlika vidljiva u ova dva primjera.
Planina Čvrsnica
Datum objave: 2.7.2012. Postavio: Mali77 77 Opis: Izvor: www.rtvfbih.ba / Tajne vrtača Čvrsnice Prelijepa hercegovačka ljepotica - planina Čvrsnica
Autor: dron ba Datum objave: 18.6.2023. Opis. Mountain Čvrsnica |
Vode
Jezera
|
Pored Blidinjskog jezera u Parku prirode Blidinje postoje još četiri manja jezera; Čvrsničko, Ledeno, Crepulja i Crvenak (Crljenak), koja se nalaze na masivu Čvrsnice.
Blidinjsko jezero je geomorfološki spomenik prirode po kome je Park prirode Blidinje dobio ime. Smješteno u dnu Dugog polja između planina Čvrsnice i Vrana na visini od 1184 m n.v. Površina jezera je od 2,5 do 6 km² uz relativno malu dubinu od jednog metra do maksimalnih četiri metra.
|
Jezero Crvenak (Crljenak) na Muharnici
|
PRIRODA
|
Čvrsnica je u velikoj mjeri obrasla šumom. Od podnožja prema vrhu izmjenjuju se šume bijelog graba (Carpinus orientalis), veprine (Ruscus), tilovine (obični zanovijet; Laburnum anagyroides), hrasta medunca (Quercus pubescens), bukve (Fagus), jele (Abies), crnog bora (Pinus nigra), munike (Pinus heldreichii), bora krivulja (Pinus mugo) i drugih manje zastupljenih vrsta.
Planinska pasvica ili alpska zvončica (Soldanella alpina L.)
Trajna zeljasta biljka iz porodice jaglaca (Primulaceae). Raste u planinskom pojasu, od Pirineja, preko Alpa i Apenina, do Dinarida, na svježim tlima, na mjestima gdje se zadržava snijeg. Lokacija: Pločno 
Vjetar raznosi polen bora u šumi iznad Masne Luke i podno grebena Pločnog na planini Čvrsnici (sredina lipnja 2023. godine)
|
Bor krivulj (lat, Pinus mugo)
Lokacija: Vilinac 
Lokacija: Velika Čvrsnica
Lokacija: Velika Čvrsnica
Lokacija: Velika Čvrsnica
|
Orlovača (u pozadini, 1930 m)
|
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Stopama Mijata Tomića dokumentarna emisija snimljena 4.4.2004 godine
Datum objave: 5.5.2019. Autor: Doljani Jablanica Opis. Dokumentarna emisija Stopama Mijata Tomića napravljena u organizaciji Matice Hrvatske Mostar, Hercegovačke televizije, Župnoga ureda Doljani, Parka prirode Blidinje, Kapelanija sv. Ilije Proroka Masna Luka, mesna industrija Šišović, Autoprevoz Mostar. |
DIVA GRABOVČEVA | postojbina tradicije, povijesti i vjere | zanimljivosti duvanjskog kraja 2/4
Datum objave: 24.7.2022. Autor: Jurica Galić Juka Opis. Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj BiH koja se nalazi na tromeđu Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Reljefno se dijeli na Šujičku kotlinu, Roško polje, Buško područje, Viničku udolinu i nadasve poznato Duvanjsko polje koje je nazvano po starom imenu grada Duvnu. To ime najvjerojatnije ima korijen u ilirskoj riječi d´lmno - pašnjak, što ima smisla budući da se na ovom mjestu nalaze ostaci Delminiuma - glavnog grada Delmata, koji su bili ratnici, ali i stočari (dëlma = ovca). Osim bogate povijesti Ilira, na području Tomislavgrada vidljivi su i ostaci mnoštva drugih kultura, kao i prirodnih ljepota. U ovoj epizodi obilazim brojne duvanjske stećke, Blidinjsko jezero, crkvu sv. Ilije, umjetno Šarčevo jezero, Mandinu gradinu i highlight ove epizode - kultno mjesto pogiblje Dive Grabovčeve. Uživajte. Sudjelovali; - Jurica Galić Juka (scenarist, snimatelj, voditelj i montažer) - Ivan Iko Baković (domaćin i vodič) - kontakt +387 63 868 427 (usluge turističkog vođenja po duvanjskom kraju & kupovina prehrambenih proizvoda ispod sača/peke) J |
DIDAK - Psalmi
Autor: DIDAK Datum objave: 9.1.2025. Opis. Muzika: Tradicionalna / Gabrijel Prusina Tekst: Psalam 69 Aranzman: Gabrijel Prusina / Didak Miks i master: Gabrijel Prusina Gusle sample: Jure Miloš Vokali: Marija Prskalo Gabriela Dodig Petra Prskalo Marijana Planinić Marija Zubac Tea Pehar Ana Zubac Marija Pehar Video produkcija: Dara FILMS Predstavljamo Vam jedinstvenu interpretaciju Psalama. Pjesma, koja nije samo glazba, nego i molitva, vapaj, tuga i nada, snimljena je na Blidinju, na velikoj hladnoći koju podnose samo najhrabriji. Na visokom planinskom prostranstvu, gdje snijeg prekriva zemlju kao sveti plašt. Svjesni da se nalazimo u zimskoj tami, znamo da ipak postoji svjetlost koja nas vodi, snaga vjere koja nas podiže. Skladbu, koja spaja duboku duhovnost psalma s etno melodijama, aranžirao je Gabrijel Prusina. Video, koji je režirao Dario Pehar, vizualno dočarava snagu vjere i prirodne ljepote. Posebnu zahvalnost upućujemo fra Josipu Vlašiću, jer je dio našeg spota sniman u Franjevačkoj kući molitve Masna Luka uz dijelove koji se nalaze u dvorištu crkve. Moramo istaknuti da smo, kao društvo koje baštini tradicijske vrijednosti, narodne nošnje posudili od prijatelja iz HKUD Sveti Ante - Cim, kojima ovim putem izražavamo veliku zahvalnost. |
Turizam
|
|
PRIČE IZ PLANINE
POVIJESNE ZANIMLJIVOSTI
U Kraljevini Jugoslaviji Vrh Pločno (Ploča, Velika Čvrsnica) bio je najviši vrh prvo Primorske banovine, a zatim i Banovine Hrvatske.
U Kraljevini Jugoslaviji Vrh Pločno (Ploča, Velika Čvrsnica) bio je najviši vrh prvo Primorske banovine, a zatim i Banovine Hrvatske.
|
Dženad Džino Adventures - Noćna avantura na Čvrsnicu
Autor: Dženad Džino Adventures Datum objave: 1.11.2022. Opis. Jedna odlična noćna tura na Čvrsnicu.. 22 pređena kilometra planinarski staza Čvrsnice su u ovom videu.. Susret sa vukom, svitanje na Hajdučkim vratima, uspon na vrhove i još dosta toga.. |
KAKO SAM DOŠAO DO NESTALOG BRITANSKOG BOMBARDERA
Autor: Dženad Džino Adventures Datum objave: 20.9.2023. Opis. Mjesecima sam tražio neki mali znak koji bi me odveo u blizinu palog aviona u drugom svjetskom ratu. Zaboravljena priča koja će od ovog momenta itekako oživjeti. Pridružite se kanalu da biste dobili pristup pogodnostima: / @dzenad_dzino_adventures |
06.07.2024. Diva Grabovica (Jablanica) - Omrčenica (Tomislavgrad)
Autor: krivismjer Datum objave: 10.7.2024. Opis. Jedna specifična tura je iza nas, cilj je bio popeti veliku visinsku razliku a za to sam morao spojiti svašta nešto (u biti dvije planine, dobar dio Čvrsnice pa i Vrana) a uz to htio sam snimiti neke predjele Čvrsnice sa kojih nisam našao neke posebne video snimke ako uopće postoje. Krenuli smo iz Dive Grabovice (Jablanica) na Nevaj, Plaski potok dosta zanimljiva staza, serpentinama do sipara, iza sipara (staza je dosta zarasla sa lošijim markacijama pa se treba paziti posebice kada se kreće po noći) preko ostataka kolibe Đure Pucara smo došli do kuće Plasa pa dalje ka Branisovcu do Velike Oštrovače. Popeli je, pa Drinjaču, Hajdučka vrata dalje na jezero Crljenak i preko Prigona se digli na Veliki Vilinac. Dalje spustili do raskrsnice ka Malom Vilincu ali skrenuli lijevo, priječili ka Piskavim docima i iznad njih skrenuli desno na Kenjčevo vrelo pa ka Orlovači i podno nje se spustili ka Badnjima. Priječili polje i centralnom stazom krenuli ka Velikom Vranu, na raskrsnici gdje se račvaju staze skrenuli lijevo na Bijelu Glavu nastavili na vrh Vran, nakon njega grebenom Vrana do kote 2006 (od nje su lošije markiracije do samog spusta ka Omrčenici gdje je dalje super) i preko Malog Vrana se spustili u Omrčenicu (Tomislavgrad). U brojkama 18:47H ukupno od toga 16:05H efektivnog hodanja, pređenih 40km, sa ukupno 3606m visinske razlike (mada ovdje još i dalje imam nedoumicu radi različitih podataka sa par uređaja, ali vjerujem da je to radi različite kalibracije istih) i nekih 18 740 spaljenih kcl. Ljudi su mi par puta postavljali pitanje što jedem na ovakvim turama pa evo probat ću objasniti. Vjerujem da to ovisi od čovjeka do čovjeka ja imam možda i malo čudan pristup ali mi paše. Konkretno satak i pol prije polaska sam pojeo malo mladog sira i komadić kruha. Fora je da se na ovakvim turama svako malo treba nešto ubacivati, jer se tijelo enormno troši i ne treba dozvoliti da trpi, nego da stalno ima energije za izvući, tako da ja ne jedem obilato i teško ali ajmo reći svako malo nešto ubacujem. Nakon cca 2H hodanja sam uzeo veliki snake sa žitaricama, kašicu od voća i nešto orašastih plodova. Tijekom ture imao sam dva „malo“ ozbiljnija obroka (kobasica, sir, kruh) te kombiniranje energetskih gelova 2 kom, čipsa+datulja, orašastog voća (složio sam mix od 4 različite vrste u koji sam ubacio još dodatno voća + čokoladni mix) sa par energetskih čokoladica i svako cca 2H magnezij i dekstrozu. Nakon ture sam popio par gemišta i pojeo veliku porciju lešo janjetine, mogao sam i tri ali više nije bilo. Od tekućine ukupno sam popio 6.5L vode, 2.5 L izotoničnih napitaka, 1 kavu. Uz ostale stvari, ovo je trebalo nositi na sebi tako da ruksaci i nisu bili nešto posebno lagani, vrijeme je bilo okej, povremeno vruće ali dalo se izdržati jer je konstantno puhao vjetar. Hvala Filipu, drugom Filipu, Jakovu i Jurici na logističkoj podršci. 0:00 Diva Grabovica 245m 0:08 Begovićeva česma 0:26 Tučko brdo izvor 811m 0:39 Plaski potok 0:45 koliba Đure Pucara 1412m 2:07 Plato Plasa 1570m 4:28 iza Branisovca 1750m 5:23 Velika Oštrovača 2041m 6:16 Drinjača 2038m 7:12 Hajdučka vrata 2000m 7:47 Jezero Crljenjak 1970m 8:07 Veliki Vilinac 2118m 10:29 Piskavi doci 1840m 11:00 Kenjčevo vrelo 1790m 11:32 Spust podno Orlovače 1820m 12:52 Bukova šuma 1560m 13:14 Borova šuma iznad Vidikovca 1360m 13:45 Početak uspon ka Vranu 1245m 14:20 Plato Vran planine 1630m 15:13 Hajdučko vrelo 1853m 15:28 Bijela Glava 1980m 16:16 Vran 2017m 17:18 Kota 2006m 18:05 Mali Vran 1961m 18:54 Sedlo iznad Omrčenice 1871m 19:04 Spust u završni dio ka Omrčenici 1530m |
|
SADRŽAJ
1. BLIDINJE I DUGO POLJE 2. MASIV ČVRSNICE
3. DOLINOM DIVE GRABOVICE 4. DOLINOM DOLJANKE 5. KANJONOM NERETVE 6. DOLINOM DREŽANKE |
|
|
Dugo polje
Panorama Dugog polja, gledano od sjevera prema jugu. Ovo polje u kršu, između planina Vrana (padina desno, uz cestu) i Čvrsnice (masiv u pozadini) nalazi se u sastavu Parka prirode Blidinje a administrativno pripada općini Posušje i na sjeveru općini Jablanica. Pruža se u pravcu SI-JZ, okomito na dinarski pravac, u dužini od 14 km sa prosječnom širinom od oko 3 km na nadmorskoj visini od oko 1200 m. |
1. BLIDINJE I DUGO POLJE
Dugo polje (Dugopolje)
|
Dugo polje ili Dugopolje je polje u kršu, tektonskog podrijetla, u zapadnoj Hercegovini, između planina Vrana i Čvrsnice. Dugo polje ograničuje masiv Čvrsnice sa sjeverozapadne strane. Administrativno se veći dio polja nalazi u općini Posušje, a sjeverni dio u općini Jablanica. Pruža se u pravcu SI-JZ, okomito na dinarski smjer, u dužini od 14 km s prosječnom širinom od oko 3 km na nadmorskoj visini od oko 1200 m. Na njemu nema stalno naseljenih nastambi, tek vikendice i poneka preostala pojata (pastirska privremena nastamba) na istočnoj strani. Nalazi se u sastavu Parka prirode Blidinje.
Dugo polje se dijeli u više manjih odsjeka - od sjevera prema jugu: Strmo polje, Brčanj, Risovac, Rudo polje, Dragajice, Badnje, Dugopolje, Masna luka, Stupi i Ivan dolac. Najveću visinu Dugo polje ima na području Strmog polja (1235 m). 
Dugo polje, pogled s uspona na vrh Pločno
Vran-planina je u pozadini. 
Detalj iz Dugog polja
Dugo polje između Risovca i Sovićkih vrata
|
Povijesni pregled. Na Dugom Polju su se križali stari putovi koji su vodili prema prostorima današnjih gradova: Rama, Uskoplje, Jablanica, Posušje i Tomislavgrad. Zbog strateškog položaja tu su ljudi obitavali od prapovijesti o čemu svjedoči nekoliko naselja i gradina iz brončanog, željeznog i antičkog (rimskog doba) (Barzonja, Podjelinak i Sesaruša).
Dugo Polje je sa širom okolicom u kasnom srednjem vijeku bilo samostalna župa Planina. Prije 1325. godine ne postoje pisani podaci o ovom području, a od tada je u sklopu Bosne kojom su vladali Kotromanići. Od 1357. godine, zajedno sa zapadnim Humom, pripalo je ugarskom kralju Ljudevitu I., kao miraz njegove žene Elizabete, kćerke Stjepana Kotromanića. Nakon smrti kralja Ljudevita, ovo područje je dospjelo u okvir srednjovjekovne bosanske države u kojemu se sigurno zadržalo do 1463. godine i osmanske okupacije. Osmanlije su osnovale Bosanski pašaluk u kojemu su nastala nova središta a put koji je vodio kroz Blidinje i Dugopolje je izgubio na važnosti. No, upravo zbog izostanka nove gradnje na ovom području sačuvani su brojni srednjovjekovni spomenici i gotovo nedirnuta priroda. IZVORI Dugo polje. Wikipedija (hr); Šefik Bešlagić: Stećci na Blidinju. Zagreb, 1959.: Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine), Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
|
Nekropola stećaka na Dugom polju
|
Dugopolje je najpoznatije po nekropoli stećaka koja se nalazi uz samom podnožju planine Vran i pored Blidinjskog jezera. Nekropola pokriva površinu od 90 x 36 m, južno od ceste i sastoji se od 150 stećaka od kojih 72 u obliku ploče, 59 sanduka, 14 visokih sanduka, 4 u obliku sarkofaga na postolju i jednog bez postolja. Nekropola se može podijeliti u tri kamene gomile (Zmijska gomila pored glavne ceste, druga u Risovcu i treća kod obližnjeg sela Orašca), a po svom položaju i izgledu najvjerojatnije su predstavljale oznake za starorimski put koji je ovdje prolazio u antici. Od njih, 32 stećka su ukrašena raznim motivima od kojih je najčešći motiv rozete. Ostali ukrasi čine 19 križeva (od kojih je jedan neobičan u obliku sidra s gornjim dijelom u obliku ljiljana), te 16 polumjeseca (obično u kombinaciji s rozetom), i redovitim bordurama u obliku spirale, uvrnutog konopca, cik-cak linija ili tropleta. Osam kružnih vijenaca se nalazi na četiri stećka, a na jednom se nalaze spiralne linije. Štit i mač se nalaze na tri mjesta, a na jednom se nalazi sam mač. Dva štita su ukrašena heraldičkim motivima rozeta ili ljiljana. Mistična alatka koja se nalazi na jednom stećku još nije razjašnjena.
Figurativni prikazi uključuju pet prizora lova, dvije viteške borbe, dva kola (jedno samo od žena, a drugo mješovito), a u jendom prizoru tri lika izlaze iz tornja. Prizori viteških borbi su smješteni u podnožju stećka, a likovi su naoružani maljevima i mačevima. Jelen s uzdignutom glavom i konj se nalaze na dva stećka, a sama ruka na jednom stećku. Najzanimljivija figura je mitološka životinja, najvjerojatnije krilati konj, koji se nalazi uz zmiju. Tri figure s rukama na grudima i pet muških figura s uzdignutim rukama imaju isključivo simbolično značenje. Svi stećci su klesani od vapnenca iz obližnjeg kamenoloma ispod padina Vrana ili iz Zreonice, gdje je također bio jedan kamenolom. Oko sredine nekropole su ostaci kapele u koju su mještani ugradili nekoliko stećaka s nekropole. 
Karta rasporeda stećaka na Dugopolju
Autor Prof saxx - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=50564684 |
Nekropola u Dugopolju, pogled s istoka
Autor Martin Brož - Martin Brož's camera, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=20585894 
Stećak br. 11. s prikazom zmaja
Autor Prof saxx - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0 |
|
Nekropola stećaka
Dugopolje je najpoznatije po nekropoli stećaka koja se nalazi uz samom podnožju planine Vran i pored Blidinjskog jezera. Ona pokriva površinu od 90x36 m, južno od ceste i sastoji se od 150 stećaka (72 u obliku ploče, 59 sanduka, 14 visokih sanduka, 4 u obliku sarkofaga na postolju i jednog bez postolja). Nekropola se može podijeliti u tri kamene gomile Zmijska gomila pored glavne ceste (na fotografiji), druga u Risovcu i treća kod sela Orašca. |
Sovićka vrata
Lagumovići (Risovac)
Risovac
|
Turističko naselje Risovac
Dugo polje na području Risovca
|
Rudo polje
Rudo Polje
Rudo Polje
Čuljci
Čuljci, pogled prema šumarcima na brijegovima Zbornjače (lijevo) i Glavica (desno) te Čvrsnica (Pločno) na horizontu
|
Draga
Draga; kapela svetog Ante
|
BLIDINJE JEZERO
Pogled od Kančila prema području Blidinja - nazire se Blidinje jezero,
|
|
Ovo je ŠVAJCARSKA naše zemlje!
Autor: Robert Dacešin Datum objave: 8.8.2024. Opis. Jeste da u našoj zemlji postoji dosta lijepih lokacija u prirodi, ako bi postojalo mjesto koje sa svojom prirodom podsjeća na Švajcarsku, to je bez dileme ovo. Za više ovakvih sadržaja: ► PRETPLATI SE na moj kanal: / @robert.dacesin ► PRATI ME NA INSTAGRAMU: / robert_dacesin ► PODRŽI ME NA PATREONU: / robertdacesin Iako sam gotovo čitav svoj život do sada proveo bez da dođem ovdje, u posljednja dva mjeseca, dva puta sam se vratio u ovaj raj prirode, a tim povodom je i nastao ovaj video. Potrudili smo se da u njega stavimo sve bitne stvari vezane za ovaj park prirode i da vas motivišemo da i sami dođete ovdje. |
Stipina priča o povrću i životu na Blidinju
Autor: Glas Hercegovine Datum objave: 24.9.2025. Opis. Imate zanimljivu priču nazovite nas na broj 063 833 233 |
Vran - Blidinje - Čvrsnica (Diva, Stećci i Masna Luka)
Autor: Damir Misura Datum objave: 24.2.2020. Opis. Kadrovi iz zraka Divina groba i Kedžare na Vran planini, stećci na Blidinju te crkve u Masnoj Luci i Čvrsnice. Više na https://www.rama-prozor.info Snimljeno 23.02.2020. Mavic Mini - DJI |
Masna Luka
Jabuka
Masna Luka - kuća molitve, Polja
|
KAKO SAM GRADIO CRKVU U MASNOJ LUCI, fra Petar Krasić
Autor: PROTV Datum objave: 3.1.2024. |
VRELO JASLE
Vrelo Jasle najpoznatije je vrelo na Blidinju. Nalazi se nedaleko crkve i samostana u Masnoj Luci. Ono vodom obogaćuje obližnja jezerca i močvaru.
Vrelo Jasle najpoznatije je vrelo na Blidinju. Nalazi se nedaleko crkve i samostana u Masnoj Luci. Ono vodom obogaćuje obližnja jezerca i močvaru.
Planinarski dom "Pločno"
Početak staze za Pločno kod Planinarskog doma u Masnoj Luci
|
|
2. MASIV ČVRSNICE
OD HAJDUČKIH VRATA DO DIVE GRABOVICE
|
Hajdučka vrata
Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz, jedan od najpoznatijih simbola Čvrsnice i Parka prirode Blidinje, kameni je otvor u stijeni, promjera oko 5 metara, nastao djelovanjem različitih klimatskih i geomorfoloških faktora. Nalaze se na 2000 m n.v. Od područja oko Hajdučkih rata pruža se odličan pogled na dolinu Divu Grabovicu, stijenu Velikog kuka i susjedne planine Prenj, Čabulju i Velež. Prema narodnoj predaji, na ovome su se mjestu odmetnuti momci proglašavali hajducima i zavjetovali da će čuvati družinu i biti njen uzoran član u borbi protiv Osmanskog Carstva. Vjerovalo se da im, kada jednom prođu kroz Hajdučka vrata, ni metak više ništa ne može. Zbog svoje estetske i ambijentalne vrijednosti, Hajdučka vrata su 1985. godine zaštićena kao prirodni spomenik Bosne i Hercegovine. Zanimljivosti. Navodno se i jedna od scena u trilogiji "Gospodar prstenova" trebala snimati na ovoj lokaciji, ali se to nije dogodilo zbog nepristupačnog terena. 
|
Hajdučka vrata - Čvrsnica 4K VIDEO Vlog
Datum objave: 10.3.2021. Autor: Peaky Hikers Opis: Naša ekipa je 30.10.2020. godine posjetila prirodni fenomen Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz na planini Čvrsnici, u Bosni i Hercegovini. Tura Vitlenica - jezero Crvenjak - Hajdučka vrata - vrh Trinjača (2038m/nv). Jedan od najljepših simbola Parka prirode Blidinje jesu Hajdučka vrata. Nalaze se na 2000 m n/v na rubu kanjona Dive Grabovice. Smještena na istočnom dijelu planine Čvrsnica, predstavljaju prirodni fenomen stvaran vjekovima. To je zapravo karakteristični prsten u stijeni, promjera oko 5 metara nastao djelovanjem različitih klimatskih i geomorfoloških faktora. Hajdučka vrata su odredište brojnih planinara i zaljubljenika u prirodu, koji odavde mogu uživati u zaista prekrasnom, jedinstvenom i neprocjenjivom pogledu na Divu Grabovicu, stijenu Velikog Kuka, Čabulju, Velež, Prenj i ostale planine navedene u našem videu. Ovaj geomorfološki spomenik prirode predstavlja jedan od najljepših vidikovaca na bosansko – hercegovačkim planinama. Najkorišteniji put do Hajdučkih vrata: Zapadni prilaz Hajdučkim vratima je iz smjera Risovca i lakši je nego iz smjera Dive Grabovice. Idite magistralnim putem M17 do Jablanice. Nakon ulaska u grad nastavite asfaltnim regionalnim putem R 419 koji iz Jablanice vodi preko sela Doljani do Sovićkih vrata (Blidinja) dužine 23 km. Tom prilikom ćete preći jednu kratku dionicu makadamskim putem. Od ulaska u park prirode Blidinje na Sovićkim vratima produžite cca 1km. Tu ćete naići na putokaz sa oznakom “Muharnica” gdje je označeno lijevo skretanje na lošiji makadamski put za Vitlenicu dužine 3,5 km. Polazište staze je na lokalitetu Vitlenica sa kote 1470 mNv (na proširenju možete parkirati auto). Na proširenju kod klupe se odvaja markirana staza na desnu stranu (južno) koja vodi prema Velikom Vilincu. Staza je duga 8,5 km i za nju je potrebno oko 3,5 sata hoda. Na oko 3 km staze nalazi se planinarsko sklonište Zaglavlje (1560 m/nm), staza se zatim račva za dom na Vilincu i za Hajdučka vrata, te prolazi pored jezerca „Crvenjak“. Par stotina metara dalje je putokaz za Hajdučka vrata. Potrebno se spustiti 20-ak metara desno, da bi došli do njih. Odmah iznad Hajdučkih vrata je vrh Trinjača (Drinjača ili Trinača). Istim putem se vratiti do polazišne tačke - Vitlenice. Crvenjak jezero je ledničko jezero u Bosni i Hercegovini, na planini Čvrsnici. Jezero je na nadmorskoj visini 1970 m, pa je po tome jezero na najvišoj visini u Bosni i Hercegovini. Nalazi se sa zapadne strane vrha Trinjača na obodu vrletne Strmenice, u blizini čuvenih Hajdučkih vrata (10 minuta hoda). Poznato je po imenima Crljenak i Crvenjak. U jezeru živi triton, endemični vodozemac. Jedno je od rijetkih naših planinskih jezera čija je voda pitka. Po površini je najmanje ledničko jezero u Bosni i Hercegovini. Vrh Trinjača se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Čvrsnice, odmah iznad Hajdučkih vrata i sa njega se pruža izuzetan pogled na kompletan masiv planine Prenj i kanjon rijeke Neretve. APEL: Još jednom u ime svih planinara i ljubitelja prirode, apeliramo na sve koji prilaze Hajdučkim vratima da to čine na način da ne nastanu dodatna oštećenja prstena (da se ne penju na Hajdučka vrata), ali i da ne ugrožavaju ni svoju sigurnost i sigurnost drugih planinara. Vaš, Peaky Hikers team! 
|
Strmenica
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tise
|
|
Pogled od Tisa na Veliki kuk i završni greben Velikog Vilinca (pod oblacima)
|
Tise
|
Žlijeb
Pogled od Žlijeba, niz padinu, prema Divi Grabovici. Lijevo je rubni greben visoravni Plase.
Pogled od Žlijeba prema Tučkom brdu i kuku Stog (1318 m)
|
|
Lovačka kuća Žlijeb
|
Vidikovac
|
|
Bijele stijene
|
|
KOZIJE BRDO
NADMORSKA VISINA 1266 m
NADMORSKA VISINA 1266 m
|
|
Nevaj
|
|
|
|
|
|
Izlazak staze iz smjera Tisa i Žlijeba na omanju planinsku udolinu u kojoj se smjestilo naselje Diva Grabovica.
Skroz lijevo je Meka glava (894 m), ispod koje je stijena Kapski rat. U pozadini je Prenj. |
CRNI VRH
NADMORSKA VISINA 712 m
NADMORSKA VISINA 712 m
|
Pogled na Crni vrh sa staze Diva GRabovica - Žlijeb - Tise
|
3 DOLINOM DIVE GRABOVICE
GRABOVICA / DIVA GRABOVICA (rijeka)
Neretva < Diva Grabovica (D)
Neretva < Diva Grabovica (D)
|
Grabovica, odn. Diva Grabovica je kraća desna pritoka Neretve, u koju se ulijeva južno od Jablanice. Izvire na planini Čvrsnici podno stijene Veliki kuk. U svom kratkom toku prima više manjih pritoka (Plaski potok, Grebenak, Crvenski potok, Radava, Zli potok i dr.). Diva Grabovica tvori grandiozni kanjon s liticama visokim preko 1000 metara i apsolutnim dubinama preko 1500 metara, dug 6,2 kilometra. Kanjon je amfiteatralno zatvoren s tri strane obroncima Čvrsnice, što dodatno pojačava dramatičnost predjela. Kanjon je oblikovan erozivnim djelovanjem vode. Dolina je ujedno i ishodišna lokacija za staze koje vode prema višim planinskim grebenima i vrhovima Čvrsnice (staze prema Hajdučkim vratima i grebenu Strmenica, vidikovcima, Vilincu i dr.).
U najnižim dijelovima doline - čija je najniža nadmorska visina između 170 i 200 m - prisutan je utjecaj mediteranske klime, jer zračne mase dovdje prodiru kanjonom Neretve. Vegetacija je raznolika - donji dijelovi doline imaju šume bukve, crnog bora. Na padinana kanjona ima više reliktnih i endemskih vrsta. Prema narodnoj predaji, ime je dobila po Divi Grabovčevoj iz Rame, legendarnoj mučenici i djevici koju slave lokalni (a danas i šire) rimokatolici. Etimologija riječi grabovica također podsjeća na prostor obrastao grabom, ili na oblik duboke doline izdubljene u planini erozijom (grȁba, kao riječno korito). 
Cesta koja vodi od kanjona Neretve prema dolini Dive Grabovice
Pogled sa Strmenice na donji dio doline Dive Grabovice
|
I admire you Diva, Diva Grabovica - Bosnia and Herzegovina | 4K
Autor: Adnan Vejzovic BH Adventures Datum objave: 24.9.2023. Opis. The swimming area at the mouth of the river Diva Grabovica in Neretva (Lake Grabovacko) is a destination for recreation, relaxation and enjoyment of the natural beauty of Bosnia and Herzegovina. Located not far from Mostar, this beautiful swimming area offers visitors an exceptional experience and the opportunity to refresh in very clear, clean and cold water. The location of the Diva swimming area is idyllic and enchanting, offering a wonderful view of the surrounding mountains and forests, which creates a pleasant atmosphere and an opportunity to escape from the hustle and bustle of the city and everyday stress. This natural oasis offers a perfect combination of peace, quiet and adrenaline-rich activities. One of the most beautiful parts of Čvrsnica on its southeastern side is represented by Diva Grabovica; river and grandiose canyon with depths over 1500 m and length over 6 km. Hiking in this part of Čvrsnica will provide you with an unforgettable experience and enjoyment of the true beauty of fairy-tale mountain landscapes. Climbing through this canyon, you will discover some completely new beauties of the Čvrsnica mountain massif, and experience all the wildness of nature. The best choice of route for hiking in this part is starting from the town of Grabovica itself, 35 km north of Mostar, along the Neretva canyon, and about 90 km away from Sarajevo. Your route also depends on your wishes, and hiking trails can take you to Žlijeb, Tisa, Strmenica, Vilinac, Hajdučka vrata, Pločno, or you can decide to cross the entire mountain via Muvarnice and Vitlenica and reach the Blidinje plateau. Subscribe by clicking on the link below: https://www.youtube.com/c/AdnanVejzov... 
Željeznički most na ušću Dive Grabovice u Neretvu
Autor JERRYE AND ROY KLOTZ MD - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=24697751 
Rijeka Diva Grabovica
|
Grabovica
Pogled na naselje Grabovicu koje se smjestilo u dolini rijeke Dive Grabovice i podno Zalipskih stijena (desno),
|
Diva Grabovica (naselje)
Cesta prema naselju Diva Grabovica
|
|
PLASKI POTOK
Neretva < Diva Grabovica < Plaski potok (L)
Plaški potok desni je pritok Dive Grabovice. Nastaje spajanjem potoka Tise i Strmeničkog potoka (na oko 684 m n.v.). Njegovo prirodno ušće u Divu Grabovicu nalazi se na području Osretci, neposredno prije njezina ušća u rijeku Neretvu. Danas je međutim to ušće potopljeno vodom akumulacijskog jezera HE "Grabovica" na Neretvi.
Neretva < Diva Grabovica < Plaski potok (L)
Plaški potok desni je pritok Dive Grabovice. Nastaje spajanjem potoka Tise i Strmeničkog potoka (na oko 684 m n.v.). Njegovo prirodno ušće u Divu Grabovicu nalazi se na području Osretci, neposredno prije njezina ušća u rijeku Neretvu. Danas je međutim to ušće potopljeno vodom akumulacijskog jezera HE "Grabovica" na Neretvi.
Seoska cesta kroz dolinu Plaskog potoka, uz naselje Diva Grabovica i s pogledom na Čvrsnicu (dominira vrh Drinača / Trinača, 2038 m).
|
Seoska cesta kroz dolinu Plaskog potoka, s pogledom na prema kanjonu Neretve i Prenju
|
|
Uspon na Čvrsnicu - Diva Grabovica; Planinarska kuća Žlijeb; Vidikovac Žlijeb 1090 m.n.v.
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 12.10.2025. Opis. Uspon na Žlijeb, vidikovac koji se nadvija iznad Dive Grabovice. Potrebno je svega cca. 1h i 45 minuta, da bi se savladao intenzivni uspon od 800 metara te preći nekih 4 km. Izlazak na vidikovac i prizor koji je gotovo nestvaran – duboka provalija pod tobom, planinski vrhovi Čvrsnice u daljini. Nalaziš se iznad velikog kanjona Dive Grabovice, gdje litice strše nekoliko stotina metara iznad doline. Ovo je idealno mjesto za odmor, a mnogi planinari se ovdje zadrže dugo – ne zbog umora, nego zbog želje da još malo upijaju prizor koji oduzima dah. Ne idemo zbog visina, već zbog planina! |
|
Čvrsnica hiking (Diva Grabovica-Žlijeb)
Autor: Wild Balkans Datum objave: 21.3.2024. Opis. Jedan od najljepših dijelova Čvrsnice, smješten na jugoistoku, je Diva Grabovica, rijeka i veličanstveni kanjon s dubinama od preko 1500 metara u dužini od 6,2 kilometra. Iznad kanjona je geomorfološki objekt u obliku luka Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz..Od magistralne ceste M17 Sarajevo-Mostar udaljen je nekih 10-tak minuta vožnje autom, ako se dolazi iz smjera Sarajeva potrebno je skrenuti desno kod HE Grabovica te ako se dolazi iz Mostara lijevo.Cijeli prostor pripada parku prirode Blidinje. Administrativno je u sastavu općina Posušje, Tomislavgrad, Prozor-Rama, Jablanica te grada Mostara. Zbog geomorfoloških osobina, bogatstva biljnog i životinjskog svijeta te prekrasnih krajobraza na dan 30. ožujka 1995. godine Blidinje je proglašeno parkom prirode. U jedinstvenom prirodnom arealu koji sadrži mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta do danas je evidentirano oko 1500 biljnih vrsta, od čega više od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta. U parku se nalazi najveće stanište endemskog bjelokorog bora munike.Od samog ušća Dive Grabovice vode mnogobrojne planinske staze do vrhova Čvrsnice a jedna od najljepših staza vodi do Hajdučkih vrata koja su prirodni fenomen na planini Čvrsnici. Hajdučka se vrata nalaze na 2000 metara nadmorske visine iznad kanjona Dive Grabovice na istočnom dijelu Čvrsnice.To je kameni prsten (otvor) u stijeni, promjera oko 5 metara nastao djelovanjem različitih klimatskih i geomorfoloških faktora i geomorfološki je spomenik prirode.Čvrsnica je gotovo u potpunosti obrasla šumom. Od podnožja prema vrhu izmjenjuju se šume bjelog graba, veprine, tilovine, hrasta medunca, bukve, jele, crnog bora, munike, bora krivulja i drugih manje zastupljenih vrsta.Zbog ovog iznimnog bogatstva i raznovrsnosti područje je jedinstveno u Europi. Otprilike dvije trećine površine Parka prekriveno je šumom, dok ostatak područja uglavnom prekrivaju livade, pašnjaci i planinske rudine.Od životinjskog svijeta valja napomenuti da je Čvrsnica dom smeđeg medvjeda,vuka i risa te mnogim brojnim vrstama ptica i gmazova. |
|
BOSNIA AND HERZEGOVINA LANDSCAPE - ŽLIJEB
Datum objave: 27.1.2022. Autor: Bosnia and Herzegovina Landscapes Opis: Muzika - Romantic Far East - Music Standard License Video - Dženad Džino |
Žlijeb Čvrsnica/ Zlijeb Cvrsnica (Bosnia and Herzegovina) 4K VIDEO
Datum objave: 20.7.2020. Autor: Peaky Hikers Opis: Ovo je i dalje omiljeni šumski put našeg Peaky Hikers team-a. Polazna tačka je u selu Diva Grabovica, koje se nalazi samo 35 KM sjeverno od Mostara. Sa magistralne ceste M-17 put se odvaja za HE Grabovica kojim se prelazi Neretva. Nakon otprilike 4,5 km solidne makadamske ceste dolazimo do polazišta trase koje je označeno info tablom "Žlijeb" na oko 250 mNv. Staza odmah uranja u gustu najprije grabovu, a zatim bukovu i borovu šumu i uspinje se do planinarke kuće „Žlijeb“ 1092 mNv (KT 13) do koje treba otprilike oko 2 sata hoda srednjeg napora. Od planinarske kuće vodi posebna staza do vidikovca (6-7 min hoda) koje treba obavezno posjetiti, a u ovom videu ćete vidjeti i zašto. Uživajte !!! Vaš Peaky Hikers team. Video and editing: Svi kadrovi su snimljeni od strane našeg tima. |
Diva Grabovica - Zli potok - Tise
Autor: Sarafanje Datum objave: 18.1.2024. Opis. Planinarska tura Diva Grabovica - bivak pod Velikim Kukom, pa uspon na Tise stazom uz Zli potok. Od Tisa se spuštamo nazad u Divu Grabovicu stazom preko Žlijeba. Staza od bivka do Tisa je dobro zapuštena, na dosta dijelova su pala stabla preko staze, pa smo je morali presjecati na nekim dijelovima i probijati se kroz krošnje palih stabala. U dijelu gdje se prelazi preko Zlog potoka, staza je skroz uništena i dobro je zeznuto za preći na drugu stranu. Također, staza je dosta uska i klizava, na dijelovima ima i malo penjanja uz stijenu, tako da je staza tehnički zahtjevna i dosta opasna. Sajle su uglavnom neupotrebljive, s obzirom da su ili opuštene, iskočile iz ankera ili su ih pala stabla skroz izvalila. Uglavnom, u kakvom je stanju staza, možete vidjeti u videu. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek: https://mega.nz/file/YPhBSDwK#2-bqnYW... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje |
DUŽ KANJONA OD DIVE GRABOVICE DO VELIKOG KUKA
|
MTB: Diva Grabovica - Bivak pod Velikim Kukom
Datum objave: 27.12.2021. Autor: Sarafanje Opis: Vožnja bajkovima kroz kanjon Dive Grabovice do Bivka pod Velikim Kukom. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/640... GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1xVln... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ Poglavlja: 0:00 Grabovica do početka staze za Bivak 2:13 bajkom kroz kanjon 7:11 pješke do Bivka 9:09 Bivak pod Velikim Kukom 11:58 snimci dronom 13:17 još malo oko bivka 14:44 povratak do bajkova 15:22 povratak do magistale 23:51 relive i završni ekran |
30. Novembar 2023. | Čvrsnica, Bivak "Žiško" pod Velikim Kukom
Autor: DžH Archive Datum objave: 1.12.2023. Opis. Po prvi put u ovom bivku, i ostali smo oduševljeni. Iako vrijeme nije bilo baš pogodno za pravi planinarski užitak, sa dosta vlage u zraku i vlažnim tlom, ipak smo se odlučili krenuti do bivka. Iz Dive Grabovice, na raskrsnici za Žlijeb(desno), avantura do bivka kreće odvajajući se za lijevi put. Sama planinarska staza je ovaj put bila u poprilično lošem stanju, vjerovatno zbog prethodnog nevremena, ali se može preći veliki dio puta i kroz samo korito Dive Grabovice, kroz koje smo se i vratili. Do Bivka pod Velikim Kukom, tzv. "Žiško", potrebno je 1.5-2h laganog hoda, i sama tura je izuzetno lagana. Bivak „Žiško“ je dobio ime po tome što su ga sagradili učenici i profesori željezničke industrijske škole iz Sarajeva, a dat je na upravljanje PD „Vilinac“ iz Jablanice. Bivak je napravljen od željezne konstrukcije i opšiven limom te se u njega može smjestiti 10-tak ljudi sa opremom. Ležaji su prekriveni tvrdim spužvama, a ispred bivka je prostran stol i ložište za vatru(postoji peć i u bivku). Tekuća voda je u neposrednoj blizini na oko 3min hoda od kuće. Kuća se ne zaključava. 0:00 Početak uspona. 0:17 Uključivanje na planinarsku stazu. 4:20 Izlazak u kanjon. 7:00 Dolazak do odmorišta i nastavak prema bivku. 11:15 Bivak pod Velikim Kukom. 12:18 Bivak "Žiško", snimci dronom. 13:20 Vidikovac, mali vodopad i boravak u bivku. 15:38 Klupe iznad bivka i povratak. |
Čvrsnica hiking (Diva Grabovica-Bivak pod Velikim Kukom
Autor: Wild Balkans Datum objave: 28.3.2024. Opis. Na oko 35 km sjeverno od Mostara magistralnim putem M-17 odvaja se put za HE Grabovica kojim se prelazi Neretva. Kanjon Dive Grabovice usječen je oko sedam kilometara u masiv Čvrsnice, i ubraja se u najljepše Hercegovačke kanjone. Početak kanjona nalazi se oko 35 km sjeverno od Mostara, na mjestu gdje se litice Čvrsnice obaraju u kanjon Neretve, a kanjon završava stijenom Velikog Kuka, koja sa svojih 1350 metara visine predstavlja najvišu stijenu na Balkanu. Stijena Velikog Kuka veliki je zahtjevan alpinistički izazov. Prvi put je ispenjana 1939. godine.Do bivka pod Velikim Kukom potrebno je 1,30 h hoda. Bivak „Žiško“ je dobio ime po tome što su ga sagradili učenici i profesori željezničke industrijske škole iz Sarajeva, a dat je na upravljanje PD „Vilinac“ iz Jablanice. Bivak je napravljen od željezne konstrukcije i opšiven limom te se u njega se može smjestiti 10-tak ljudi sa opremom. Do bivka Žiško vodi markirana planinarska staza, koja počinje na makadamskoj cesti malo prije šljunčare, gdje je i postavljena informativna tabla za uspon do Bivka Žiško. Na tom mjestu nema pogodnog prostora za parkiranje automobila, pa je bolje izlet započeti kod informativne table za uspon do lovačke kuće Žljeb, koja se nalazi 300-tinjak metara prije spomenute informativne table. Tu ima mjesta za sigurno parkiranje automobila.Čvrsnica je bogata biljnim i životinjskim svijetom a posebno se ističe endemska vrsta Munika. |
|
VIA FERRATA - Veliki kuk (Čvrsnica)
Autor: Amer Keskin"; Datum objavljivanja: 30.10.2014. Via ferrata je osiguran put ili smijer kroz stijenu. Za razliku od alpinističkih smijerova osiguranih spitovima, gdje je potrebna kompletna alpinistička oprema, u via ferrati smo pošteđeni tog tereta, izuzev tzv. via ferrata kompleta. No, sve to je na uštrb tona sajli, klinova i "klinaca", fiksiranih često i tamo gdje bi i klasična alpinistička tehnika podbacila. Da bi neki osiguran smijer imao status via ferrate, veći dio uspona, a ne samo segmenti, mora uključivati dovoljan rizik (težina, eksponiranost, frekventnost) da bi ožičavanje bilo svrsishodno. |
U nastavku (dolje): Karta staze koja vodi kroz dolinu rijeke Dive Grabovice, od istoimenog naselja prema Vilincu.
IZVOR HPD "Prenj 1933"
IZVOR HPD "Prenj 1933"
6 DOLINOM DREŽNICE
U podnožju najviše hercegovačke planine i planine Čabulje, pruža se kanjon rijeke Drežanke, koja nakon 21 kilometra utječe u Neretvu.
|
Čvrsnica: vodopad Movran i kanjon Drežnice
Datum objave: 8.12.2021. Autor: Sarafanje Opis: Planina Čvrsnica, vodopad veliki Movran i kanjon Drežnice, kratki video. Vodopad Veliki Movran (Čvrsnica, Javorak)
Autor: Sarafanje Datum objave: 3.4.2024. Opis. Uspon iz Gornje Drežnice na Javorak, iznad vodopada Veliki Morvan, odavno je bio na mom popisu želja. Želio sam doći iznad vodopada, da vidim kako nastaje. Iako je padala jaka kiša, odlučio sam se ne riskirati i čekati sljedeći dan kada bi se trebalo razvedriti, kako ne bih propustio priliku vidjeti vodopad u punom sjaju. Ovaj vodopad, najviši u BiH, aktivira se u toku jačih kiša. Iako sam već nekoliko puta snimao vodopad, ovo je prvi put da sam se popeo iznad njega. Često sam nailazio na informacije da je vodopad visok 584 metra, ali prema mom iskustvu, vodopad nastaje na visini od 1171 metara i završava negdje na 700-800 metara, što me čini sklonim vjerovati informaciji da je visina zapravo 395 metara, što je i dalje izuzetno impresivno. Što se same staze tiče, put do Javoraka je prilično strm, osobito na dijelu gdje se prelazi preko sipara. Neprestanla kiša dodatno je otežala uspon. Dolaskom na Javorak, kiša se pretvorila u susnježicu. Budući da nije bilo zaklona od kiše, nisam imao mogućnosti presvući se i morao sam brzo nastaviti kretanje kako bih se ugrijao, tako da se nisam previše zadržavao na destinaciji. Prema mom opažanju, vodopad nastaje kada se zemlja na Javoraku natopi vodom i ne može propustiti vodu dovoljno brzo, te se tada slijeva prema Drežnici, stvarajući impozantan vodopad. Nažalost, nakon ture, dron je prestao raditi, a problemi su se nastavili i danas (povremeno se ne uključuje), dok je na kameri neobjašnjivo počela svijetliti LED sijalica koja je sada konstantno upaljena, i kada ne snima. Ipak, nadam se da je vrijedio i da će te uživati u videu. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek: https://mega.nz/file/BT1ykAJT#ttoDiht... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje Poglavlja: 0:00 intro 1:14 uspon G. Drežnica - Javorak 11:19 Javorak 12:49 Veliki Movran (snimci dronom) 17:06 povratak nazad 24:22 relive i završni ekran |
Kanjon Drežnica.
Autor: wildandfreebih Datum objave: 15.1.2024. Opis. Kanjon rijeke Drežanke se krije između dvije planine Čabulje, sa jedne i Čvrsnice, sa druge strane. Donja Drežnica, a paradise for adventurers: Climbing, camping and the Drežanka River
Autor: Adnan Vejzovic BH Adventures Datum objave: 4.5.2025. Opis. Donja Drežnica is a true hidden treasure of Herzegovina, located at the mouth of the Drežanka River in Neretva. This area is adorned with spectacular landscapes, from the Drežanka canyon to the crystal clear waters that are the favorite bathing spot of the local population. Drežnica is also known for sport climbing, with more than 100 climbing directions distributed in different sectors. If you like this amazing nature, keep watching because we have more spectacular shots from Drežnica! Don't forget to subscribe to the channel and support us with a like - that's how you help us keep bringing stories like this! Subscribe by clicking the link below: https://www.youtube.com/c/AdnanVejzov... |
Mošćanica je ime izvora koji se nalazi na 485 metara iznad razine mora u stijenama Čvrsnice. Od izvora nizvodno se nalaze tri vodopada visine 10 do 12 metara u čijim podnožjima se planiramo osvježiti u vrelim ljetnjim danima.
Gornja Drežnica 2024
Autor: Muamer Brcaninovic 4.2.2024. Opis. Hiking uz Mošćanicu, jednu od dvije pritoke koje formiraju rijeku Drežanjku. |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
Karte Čvrsnice
| Čvrsnica - staze.pdf |
| Čvrsnica - vran i Čabulja.pdf |
Aktivnosti na snijegu
|
Zimski Uspon Na Cvrsnicu - Via Normale
Autor: XRETELJ Datum objave: 5.2.2024. Opis.Laganini dan,gustanje u suncu i prirodi. |
Čvrsnica - kota štap (krpljarenje)
Autor: Sarafanje Datum objave: 9.6.2025. Opis. Krpljarenje po planini Čvrsnici Na turu krećemo s Blidinja, tačnije s ceste u blizini Sovićkih vrata. Planirali smo krpljariti do Hajdučkih vrata, ali zbog kratkog dana (i kasnog polaska) nismo uspjeli doći do planirane tačke. Do Vitlenice, a zatim i do katuna, dolazimo prilično jednostavno, jer je jedna ekipa već prošla ispred nas i napravila prtinu. Nakon katuna nailazimo na tu istu ekipu kako se vraća. Počeli su duboko upadati u snijeg, a nisu imali krplje. Mi nastavljamo dalje, no prije posljednjeg jačeg uspona dio naše ekipe odlučuje da se vrati do katuna. I ja sam planirao isto, ali u tom trenutku začuli smo motorne sanke. Pomislili smo da će nam oni napraviti prtinu do Hajdučkih vrata, što bi nam olakšalo nastavak ture. Nažalost, čini se da ni oni nisu znali gdje se tačno nalaze Hajdučka vrata, pa su jednostavno pratili naše tragove. Prilično su nas poremetili, prvo zbog buke motora koja je odjekivala planinom, a zatim i zbog neugodnog mirisa benzina. U tom trenutku gubimo volju za daljnje probijanje kroz snijeg i odlučujemo da nastavimo samo do kraja uspona, tj. do štapa, jer je prema našoj procjeni do Hajdučkih vrata ostajalo još oko 2,5 do 3 sata hoda. Da smo nastavili, turu bismo završili duboko u noć. U povratku pravimo pauzu za ručak u katunu, a zatim nastavljamo nazad prema Vitlenici, pa dalje do regionalnog puta na Blidinju. Sve u svemu, lijepa tura za krpljarenje, ali nažalost, narušena prisustvom ekipe s motornim sankama. GPX trek neću postavljati jer se radi o zimskoj stazi, ali ako želite, detalje rute možete pronaći na sljedećem linku: / strava Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje Poglavlja: 0:00 Blidinje - Vitlenica 3:41 Vitlenica - katun 10:17 katun do zadnjeg uspona 16:57 maltretiranje do kote štap 24:40 povratak do katuna 28:39 povratak 34:15 relive i završni ekran |
Čvrsnica- zimska tura na skijama
Autor: tigaribuco Datum objave: 2.2.2009. Opis. skijanje, planinarenje, |
IZVORI I LITERATURA
BJELČIĆ, Ž.; ŠILIĆ, Čedomir: Characteristic of flowering plants for Herzegovina’s endemic center – Prenj, Čvrsnica and Čabulja Mts. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, NS, 10, 1971. str. 39–57.
LEPIRICA, Alen: Fizičko-geografske karakteristike endemnog razvojnog centra Prenj, Čvrsnica i Čabulja. EKO BiH MONOGRAFIJA. 2008. (DOC)
MILIČEVIĆ, Mirjana: Geomorfološki tragovi pleistocenske glacijacije masiva Čvrsnice i hrpta Čabulje (BIH). Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek. Mentori: Prof. dr.sc. Sanja Faivre Doc. dr.sc. Mladen Pahernik. Zagreb, 2013. (PDF)
RADOŠ, D.: Povijest nastanka Blidinjskog jezera (Bosna i Hercegovina). Geoadria 22/1 (2017) 1-40 (PDF)
LEPIRICA, Alen: Fizičko-geografske karakteristike endemnog razvojnog centra Prenj, Čvrsnica i Čabulja. EKO BiH MONOGRAFIJA. 2008. (DOC)
- Sažetak; In this chapter of scientific monography "Endemni razvojni centar Prenj, Čvrsnica i Čabulja" Lepirica described geology and neotectonics, geomorphology, climates and hydrology of this mountain area in north Herzegovinia.
MILIČEVIĆ, Mirjana: Geomorfološki tragovi pleistocenske glacijacije masiva Čvrsnice i hrpta Čabulje (BIH). Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek. Mentori: Prof. dr.sc. Sanja Faivre Doc. dr.sc. Mladen Pahernik. Zagreb, 2013. (PDF)
- Sažetak; Ovaj rad istražuje geomorfološke tragove pleistocenske glacijacije na području gorskog masiva Čvrsnice i hrpta Čabulje u središnjem dijelu Dinaridskog gorskog sustava. Glavne strukture i rasjedi imaju dinaridski pravac pružanja. Litološki sastav čine uglavnom karbonatne naslage mezozojske starosti. U vršnom planinskom prostoru dominantna je mrežasta struktura reljefa (uzvišenja, udubljenja i platoi). Takva podloga predglacijalnog reljefa uz povoljne klimatske uvjete pogoduje akumuliranju snijega i leda te stvaranju oledbe. Na temelju analize morfometrijskih parametara, rekonstrukciji klime tijekom pleistocenske oledbe i prostornog rasporeda ledenjačkih morfološih oblika može se pretpostaviti maksimalno područje oledbe od oko 200 km2 koje obuhvaća vršni dio gorskog masiva i hrptove. Utvrđeno je postojanje tri tipa pleistocenskih ledenjaka: cirkni, platoasti i dolinski. Kao posljedica egzaracijskog oblikovanja u recentnom reljefu utvrđeno je postojanje 26 dobro očuvanih cirkova. Najveći broj razvijen je na padinama hrptova sjeverne ekspozicije i ima manju površinu. Cirkovi južne orijentacije su veći, oblikovani u rasjedno predisponiranim uvalama. Platoasti ledenjaci imali su regionalna obilježja, a pružanje i obim određen je prihranjivanjem ledom i pružanjem hrptova. Utvrđene ledenjačke doline u gornjem dijelu imaju karakterističan "U" profil, a njihova dužina i pravac pružanja određeni su istaloženim akumulacijskim ledenjačkim sedimentima (morene, glaciofluvijalni sedimenti). Granulometrijskom analizom sedimenta na ravnomjerno rasporeĐenim lokacijama u većini uzoraka utvrđena je niska razina zaobljenosti zrna i relativno slaba sortiranost materijala što s obzirom na položaj upućuje na ledom pretaložen sediment.
RADOŠ, D.: Povijest nastanka Blidinjskog jezera (Bosna i Hercegovina). Geoadria 22/1 (2017) 1-40 (PDF)
- Sažetak; Blidinjsko jezero, ili učestalije zvano samo Blidinje, najveće je planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u Hercegovini, između planina Vrana i Čvrsnice, na nadmorskoj visini od oko 1180 metara. U nekim publikacijama navodi se kao jezero ledenjačkog postanka. Iako oko jezera nesumnjivo postoje dokazi postojanja ledenjaka i ledenjačkog reljefa, morfologija jezerskog dna i obala, promjenjivost površine, ali i brojni zabilježeni izvori o postanku jezera dovode u pitanje teoriju o glacijalnom postanku jezera. Cilj ovog rada je, na temelju kartografskih izvora prostornih podataka, povijesnih zapisa, geomorfološke analize, postojeće literature te intervjua s lokalnim stanovništvom, utvrditi kada i na koji način je nastalo Blidinje jezero. U radu će biti korištene metode analize dostupnih pisanih i usmenih izvora, geomorfološke analize, zatim analize starih karata, kao i analiza toponimije. Na postojećim povijesnim i suvremenim kartama izvedeno je i mjerenje površine jezera u GIS okruženju. Na temelju svih dostupnih podataka osporit će se teorija o glacijalnom nastanku jezera te će se istovremeno iznijeti dokazi da je jezero nastalo radom ljudi krajem 19. stoljeća.
- Sažetak; Območje gorovij Prenj, Čvrsnica in Čabulja odlikuje velika geomorfološka pestrost in biodiverziteta. To potrjuje tudi raziskava strukture in dinamike rastlinskih združb, ki je potekala med leti 2005 in 2008. Vegetacijski pokrov je pomemben indikator okolja. V območju raziskav smo določili veliko število rastlinskih združb, ki zajemajo več kot 2500 vaskularnih rastlin. Na površini 100.000 hektarov smo določili 236 asociacij, 116 rastlinskih zvez in 63 vegetacijskih redov, ki pripadajo 34 razredom. Zastopanih je kar 34 % razredov, ki jih poznamo v Evropi, vsi razredi Bosne in Hercegovine ter 80 % razredov, poznanih na Hrvaškem in v Črni gori. Prepoznanih je bilo 450 endemičnih in reliktnih vrst, kar pomeni, da je večina združb endemičnih oziroma reliktnih tako na ravni asociacij, kot tudi na ravneh zvez in redov. Največja diverziteta je značilna ob neposrednem stika z apnenčasto podlago. Tako v razpokah najdemo pripadnike razreda Asplenietea trichomanis (Br.-Bl. 1934 corr. Oberd. 1977), za melišča so značilni razredi Thlaspietea rotundifolii Br.-Bl.1948 in Drypetea spinosae Quezel 1967, alpske pašnike Elyno-Seslerietea Br.-Bl. 1948 in za kamnite travnike Thero-Brachypodietea Br.-Bl. 1947. Veliko floristično in vegetacijsko bogastvo uvršča območje med tista z največjo diverziteto v Sredozemlju in Evropi, kar potrjuje izjemen ekološki pomen Dinarsko-hercegovskega krasa.
- Sažetak; Blidinje is tectonically derived lowland in the Dinaric Alps within Bosnia and Herzegovina. It is surrounded by Vran, Čvrsnica and Čabulja Mountains. The Blidinje study area is predominantly built of carbonates, where karst, fluvial and glacial geomorphological systems interact. We present a 1:25,000 geomorphological map covering a 100 km2 with an elevation range of 1200–1900 m. The map results from a combination of a fieldwork mapping, interpretation of orthophotos and an analysis of a digital elevation model. This map presents a distribution of landforms and sediments associated with the past and present karst, glacial and fluvial processes, such as different varieties of karst depressions, conical hills, erosional gullies, alluvial fans and large amphitheatre-like moraines. The focus of the presented map is to assist ongoing studies in this part of the Dinaric Alps that seek to understand the dynamics of former glaciers and associated palaeoclimate.
