PLANINE DALMACIJE > PLANINE JUŽNE DALMACIJE I MEDITERANSKE HERCEGOVINE > Vlaštica
Država: Bosna i Hercegovina, Hrvatska
Najviši vrh: Vlaštica, 911 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.6764, 18.1841
Država: Bosna i Hercegovina, Hrvatska
Najviši vrh: Vlaštica, 911 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.6764, 18.1841
Vlaštica
Uvod
|
VLAŠTICA je planina u BiH i dijelom u Hrvatskoj, 911 m (topografske karte i izvor [1]) ili 915 (izvor: Wikipedia) metara visoka i dominantna kota u dubrovačkom zaleđu. Pogledi sa uspona i s vrha pružaju se prema brdu Srđ, na čijim je padinama smješten grad Dubrovnik, Rijeci dubrovačkoj, otočju Elafiti i Mljetu, a prema unutrašnjosti na Popovo polje, Trebinjsku šumu, Leotar, Orjen, Bjelasnicu. Vlašticu se može vidjeti iz Hrvatske: iz Rijeke dubrovačke, s Koločepa, Lopuda i Šipana. Na samome vrhu nalazi se geodetski stup.
U ratu 1991.-1993. godine ovdje su se vodile bliske oružane borbe. Za vrijeme opsade Dubrovnika, dugo je vremena bila uporište bivše JNA s kojega je navođena topnička vatra na civilne ciljeve u Dubrovniku i okolici. Hrvatska vojska zauzela je brdo 24.10.1992. u operaciji Vlaštica (vidi na Wikipedia - Operacija Vlaštica). Prema nekim izvorima Vlaštica je najminiranija planina u BiH. U slučaju nepoznavanja terena, NE PREPORUČUJE SE USPON na ovo brdo zbog opasnosti od neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava. Do vrha je najlakše pristupiti iz sela Bobovišta na cesti iz Dubrovnika za Trebinje. Prvo se dolazi na Ilijin vrh a potom preko jedne udoline do 911 m visokog vrha same Vlaštice. ENGLISH SUMMARY: VlašticaVlaštica is a mountain in Bosnia and Herzegovina and partly in Croatia, 911 m high (according to topographic maps and source [1]) or 915 meters high (according to Wikipedia article), and is dominant peak in the near Dubrovnik hinterland. The views from the uphill and from the top stretch from the hill of Srđ (on whose slopes is located the city of Dubrovnik), over Dubrovnik river (Rijeka Dubrovačka), the islands of Elafiti and Mljet, and the interior of Popovo field, Trebinje forest, and mountains of Leotar, Orjen, Bjelasnica. The peak can be seen from Croatia:from Dubrovnik River, from the islands of Koločep, Lopud and Šipan. At the top of the peak stands a geodetic column. In the 1991-1993 during the Homeland War in Croatia this area saw close armed fightings. During the siege of Dubrovnik, it has for a long time been the stronghold of the former JNA (Yugoslav People´s Army), who were firing from here artillery weapons on civilian targets in Dubrovnik and its surroundings. The Croatian Army occupied the hill on 24th of October, 1992. in Operation Vlaštica (see Wikipedia - Operation Vlaštica). According to some sources Vlaštica is the most mined mountain in BiH. In case that you don´t know the terrain, DO NOT CLIMB this hill due to the danger of unexploded mines and explosives. The easiest approach to the top is from Bobovište village, situated on the road from Dubrovnik to Trebinje. The route first comes to the peak Sveti Ilija and then after passing a depression arrives to 911 m high peak of Vlaštica. ImeU nekim starim izvorima navodi se kao Vraštica (Lučić, Josip: Historijska topografija dubrovačke Astareje (do god. 1366.). Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, br. 8-9 (1962): 275-299.)
-
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Vlaštice
|
Vlaštica
Pogled na južne obronke Vlaštice sa brda Srđ |
MTB: Vidikovac iznad rijeke Omble
Autor: Sarafanje Datum objave: 12.6.2023. Opis. Vožnja bajkovima od Aqua parka "Grad Sunca" Trebinje, ćirinom prugom, preko sela Cerovica i Orah do vidikovca iznad rijeke Omble i zaljeva rijeke Dubrovačke. Sa vidikovca se pruža odličan pogled na Rijeku Omblu, Rijeku Dubrovačku, brdo Srđ. Sa vidikovca nas je potjerala kiša, koja je počela da pada nedugo nakon našeg dolaska, tako da smo požurili nazad. Vraćamo prvo ćirinom prugom do Ivanice. Usput smo posjetili i stari željezničku stanicu Uskoplje. U Ivanici pravimo pauzu za kafu dok kiša nije prošla, te dalje nastavljamo prema Trebinju magirstalnim putem, s kojeg se isključujemo prema Humu i nazad do auta. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/911... GPX trek: https://mega.nz/file/8awmVTwK#xXCtUJB... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ –––––––––––––––––––––––––––––– Dreamcatcher by Onycs https://soundcloud.com/onycsmusic Creative Commons — Attribution 3.0 Unported — CC BY 3.0 Free Download / Stream: https://bit.ly/43j8zee Music promoted by Audio Library • Dreamcatcher – On... –––––––––––––––––––––––––––––– 'Victor Lux' by Scott Buckley - released under CC-BY 4.0. www.scottbuckley.com.au –––––––––––––––––––––––––––––– Poglavlja: 0:00 Trebinje - Cerovica - Orah - ćirina trasa 4:58 makadam do vidikovca 7:39 vidikovac (snimci dronom) 11:34 od vidikovca do Ivanice 15:07 od Ivanice do Trebinja 17:53 relive i završni ekran |
PRIMORSKOM STRANOM
Rijeka dubrovačka
Ombla
|
Ombla - hrvatski biser svjetske vrijednosti - tribina 14.4.2014.
Autor: Mario Miljak; Datum objavljivanja: 18.4.2014. Opis: Ombla - hrvatski biser svjetske vrijednosti - tribina 14.4.2014. proizvodnja za Zelenu Akciju: More produkcija d.o.o. snimatelj: Mario Miljak |
Pogled s Vlaštice
Pogled na izvorište Omble i zaljev Rijeke dubrovačke s uspona na Vlašticu AUTOR FOTOGRAFIJE: IVAN IVANKOVIĆ - FJAKA |
KONTINENTALNOM STRANOM
IZVORI I LITERATURA
Literatura
BONACCI, Ognjen: Ground Water Behaviour in Karst: Example of the Ombla Spring (Croatia). Journal of Hydrology 165 (1995) 113-134 (PDF)
GRUPA AUTORA: Studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu HE OMBLA Knjiga 4. Znanstveno - stručne podloge za procjenu utjecaja HE Ombla na popovsku gaovicu (Delminichthys ghetaldii Steindachner 1882) (PDF) RADAKOVIĆ, Monika: Utjecaj HE Ombla na faunu šišmiša u Vilinoj špilji. Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb, 2015. (PDF)
Elektronički članci i objave
|
Prirodoslovne značajke Rijeke dubrovačke OMBLA
Autori: Marijana Cukrov / Roman Ozimec Opis: Ovoj knjizi tvrdih korica, tiskanoj u Zagrebu na 216 stranica, nakladnik je Hrvatsko biospeleološko društvo, a sunakladnik Grad Dubrovnik i Županija dubrovačko-neretvanska. Glavni i odgovorni urednik je Roman Ozimec, a autori tekstova Marijana Cukrov i Roman Ozimec. Sav tekst objavljen je na hrvatskom i engleskom jeziku. Fotografije vezane uz speleologiju dali su: Jana Bedek, Marijana i Neven Cukrov, Hrvoje Cvitanović, Danijela Hamidović, Branko Jalžić, Petra Kovač Konrad, Marko Lukić, Roman Ozimec, Alan Šimunović i Dijana Župan. Poglavlja u knjizi obuhvaćaju sve prirodoslovne značajke područja Rijeke dubrovačke, a to su, uz uvod, pregled prirodoslovnih istraživanja, toponimija, geografija i geomorfologija, geologija, pedologija i hidrologija, staništa, bakterije, praživotinje, alge, gljive i lišajevi, flora i vegetacija, fauna, osobite prirodoslovne vrijednosti, zaštita, daljnja istraživanja, održivo korištenje i odabrana bibliografija Omble na 8 stranica. Speleolozima će najzanimljivija biti poglavlja u kojima se spominju špilje i špiljske životinje. Posebna pažnja posvećena je špiljskom sustavu Vilina špilja – izvor Omble. Prvi je o Vilinoj špilji pisao Mijo Kusijanović 1926., prvi nacrt špilje izradio je Mirko Malez 1970., a zadnji Jana Bedek i Roman Ozimec 2012., na kojem je prikazana i moguća podzemna brana u ovom špiljskom sustavu. Ukupna duljina prirodnih kanala tog sustava je 3063 m, a s iskopanim rovovima za potrebe gradnje podzemne hidroelektrane duljina podzemlja veća je od 4,5 km. Najveća visinska razlika sustava je 245 m. Dio špiljskog sustava prostire se i ispod BiH. U knjizi su opisane i špilje Sumporače kod Mokošice, o kojima je objavljen tekst 2010. u našem časopisu “Speleolog”, a spominju se i špilje u širem području Paleoombla-Ombla, obuhvaćene propisom “Natura 2000”, npr. Močiljska špilja i Špilja za Gromačkom vlakom kao zaštićeni geomorfološki spomenici prirode. Mnogo zanimljivog teksta i lijepih slika, posebno špiljskih životinja, razlog su da potražite ovu knjigu (Vlado Božić). |