|
|
|
Bjelašnica je planina u istočnoj Hercegovini. Podno Bjelašnice su gradić Gacko i Gatačko polje. Najviši vrh je Velika Bjelašnica, visine 1867 metara nadmorske visine. Tik pored Bjelašnice je i planina Baba čija se podnožja dodiruju. Planina Bjelašnica je vrlo kamenita planina s dosta izraženim krškim reljefom.
WIKIPEDIJA O imenu planine
Službeni dokumenti i mnogi izvori navode: Bjelašnica, ipak mnogi izvori, uključujući i one iz obližnjeg Gacka pišu Bjelasnica, odn. Bjelasnica (kod Gackog) ili gatačka Bjelasnica, s obzirom kako postoji još jedna planina istog imena Bjelasnica - ona iznad Popovog polja kod Trebinja. Na austro-ugarskoj karti (1896.) upisana je kao Bjelašica. 
Panoramski pogled na Gatačko polje
|
RTRS: Zapis o selu Lukovice kod Gacka
Datum objave: 25.1.2014. Autor. Moja Hercegovina Izgradnja Rudnika i Termoelektrane Gacko
Datum objave: 1.9.2013. Objavio: Boris Boskovic Opis: Dokumentarni film koji prati izgradnju RiTE Gacko. Režija: Hajrudin Krvavac |
|
Gatačko polje je prostarno kraško polje u sjevernoj Hercegovini. Prostire se na površini od oko 60 km2, dinarski je izduženo (24 km) i iznimno visoko (dno na 840 m nadmorske visine). Smješteno je između planina Bjelašnice i Lebršnika. Kroz polje teku ponornice Gračanica i Mušnica, koje polje povremeno i plave. Jedino veće naseljeno mjesto je Gacko. Blizu polja su planina i prijevoj Čemerno (s morskim razvođem), izvorište Trebišnjice, Klinje jezero, kao i nacionalni park "Sutjeska". U polju su pronađene velike zalihe ugljena. Gatačko polje je istraživao Philipp Ballif.
IZVOR Gatačko polje. Wikipedija (bs) 
Arhivska karta Gatačkog polja
Autor: Philipp Ballif, 1896.; Kartografska obrada: H. Wagner & E. Debes, Leipzig.; Preuzeto sa stranice: Izvor: Devon Karst Society |
Philipp Ballif 1847.- 1905. Austrijski inžinjer, arheolog i meterolog. Osnovao je meteorološku službu u Bosni i Hercegovini, te je napisao studiju o rimskim cestama kroz Bosnu i Hercegovinu. U svojoj knjizi "Wasserbauten in Bosnien und der Hercegovina. 1. Theil - Meliorationsarbeiten und Cisternen im Karstgebiete", Philipp Ballif daje analizu korištenja Gatačkog polja, iz vremena kada je on radio analizu tog područja. Općenito, izvješćuje da su tla u polju glinena, koja su mjestimično prekrivena humusom. Polovina polja je obradiva, i koristi se u poljoprivredne svrhe. Trećina polja su livade, a 20% je bilo pašnjaka. Pisao je i o Crvenom jezeru kod Imotskog. IZVOR Philipp Ballif.Wikipedija (hr) Regionalni centar Trebinje - Gacko
Datum objave: 12.11.2012. Objavio: birovladars Opis: Pokrovitelj: Vlada Republike Srpske Izvrsni producent: Generalni sekretarijat-Biro za odnose sa javnošću |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|