|
|
SREDIŠNJI POJAS > PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > VELEŽ I HERCEGOVAČKE RUDINE > Bjelasnica (kod Gackog)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Bjelasnica, odn. Velika Bjelašnica, 1867 m
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Bjelasnica, odn. Velika Bjelašnica, 1867 m
Koordinate najvišeg vrha:
|
Bjelašnica je planina u istočnoj Hercegovini. Podno Bjelašnice su gradić Gacko i Gatačko polje. Najviši vrh je Velika Bjelašnica, visine 1867 metara nadmorske visine. Tik pored Bjelašnice je i planina Baba čija se podnožja dodiruju. Planina Bjelašnica je vrlo kamenita planina s dosta izraženim krškim reljefom.
WIKIPEDIJA O imenu planine
Službeni dokumenti i mnogi izvori navode: Bjelašnica, ipak mnogi izvori, uključujući i one iz obližnjeg Gacka pišu Bjelasnica, odn. Bjelasnica (kod Gackog) ili gatačka Bjelasnica, s obzirom kako postoji još jedna planina istog imena Bjelasnica - ona iznad Popovog polja kod Trebinja. Na austro-ugarskoj karti (1896.) upisana je kao Bjelašica. 
Panoramski pogled na Gatačko polje
|
RTRS: Zapis o selu Lukovice kod Gacka
Datum objave: 25.1.2014. Autor. Moja Hercegovina Izgradnja Rudnika i Termoelektrane Gacko
Datum objave: 1.9.2013. Objavio: Boris Boskovic Opis: Dokumentarni film koji prati izgradnju RiTE Gacko. Režija: Hajrudin Krvavac |
Gatačko polje
|
Gatačko polje je prostarno kraško polje u sjevernoj Hercegovini. Prostire se na površini od oko 60 km2, dinarski je izduženo (24 km) i iznimno visoko (dno na 840 m nadmorske visine). Smješteno je između planina Bjelašnice i Lebršnika. Kroz polje teku ponornice Gračanica i Mušnica, koje polje povremeno i plave. Jedino veće naseljeno mjesto je Gacko. Blizu polja su planina i prijevoj Čemerno (s morskim razvođem), izvorište Trebišnjice, Klinje jezero, kao i nacionalni park "Sutjeska". U polju su pronađene velike zalihe ugljena. Gatačko polje je istraživao Philipp Ballif.
IZVOR Gatačko polje. Wikipedija (bs) 
Arhivska karta Gatačkog polja
Autor: Philipp Ballif, 1896.; Kartografska obrada: H. Wagner & E. Debes, Leipzig.; Preuzeto sa stranice: Izvor: Devon Karst Society 
|
Philipp Ballif 1847.- 1905. Austrijski inžinjer, arheolog i meterolog. Osnovao je meteorološku službu u Bosni i Hercegovini, te je napisao studiju o rimskim cestama kroz Bosnu i Hercegovinu. U svojoj knjizi "Wasserbauten in Bosnien und der Hercegovina. 1. Theil - Meliorationsarbeiten und Cisternen im Karstgebiete", Philipp Ballif daje analizu korištenja Gatačkog polja, iz vremena kada je on radio analizu tog područja. Općenito, izvješćuje da su tla u polju glinena, koja su mjestimično prekrivena humusom. Polovina polja je obradiva, i koristi se u poljoprivredne svrhe. Trećina polja su livade, a 20% je bilo pašnjaka. Pisao je i o Crvenom jezeru kod Imotskog. IZVOR Philipp Ballif.Wikipedija (hr) Regionalni centar Trebinje - Gacko
Datum objave: 12.11.2012. Objavio: birovladars Opis: Pokrovitelj: Vlada Republike Srpske Izvrsni producent: Generalni sekretarijat-Biro za odnose sa javnošću |
IZVORI I LITERATURA
GATAČKO POLJE - ГАТАЧКО ПОЉЕ. The Devon Karst Research Society. The Karstography of the DINARIC KARST IN BOSNIA AND HERZEGOVINA. Part 5.3. Eastern Herzegovina.
RAHIMIĆ, Đani: Bjelasnica. MTB.ba, 25.6.2013.
PETROVIĆ, B. Jovan: Gatačko polje: regionalno-geografska ispitivanja = Le Polje karstique de Gacko (Gatačko polje): recherches de geographie régionale. Posebna izdanja srpskog geografskog društva, sv. 37. Beograd, 1959.
RAHIMIĆ, Đani: Bjelasnica. MTB.ba, 25.6.2013.
PETROVIĆ, B. Jovan: Gatačko polje: regionalno-geografska ispitivanja = Le Polje karstique de Gacko (Gatačko polje): recherches de geographie régionale. Posebna izdanja srpskog geografskog društva, sv. 37. Beograd, 1959.
