SREDIŠNJI POJAS > PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > PLANINSKI VIJENAC CRVANJ - LEBRŠNIK > Lebršnik
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Orlovac, 1985 m
Koordinate najvišeg vrha:
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Orlovac, 1985 m
Koordinate najvišeg vrha:
Lebršnik je planina u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Nalazi se sjeveroistočno od Gacka u istočnoj Hercegovini, a manjim dijelom u Crnoj Gori. Najviši vrh planine je Orlovac koji se nalazi na 1985 metara nadmorske visine. Drugi po visini vrh se nalazi kod Viline pećine (1859 m). U podnožju Lebršnika nalazi se prijevoj Čemerno na 1293 metara nadmorske visine. Također, u podnožju planine nalazi se Klinje jezero.
|
Postavljanje putokaza na planini Lebršnik
Datum objave: 14.9.2020. Autor: Zoran Pjanic Opis: 29.avgust 2020. Postavljanje planinarskih putokaza na planini Lebršnik. Putokazi su na lokaciji iznad "Rupa" , a pokazuju pravce za vrh Lebršnika (Orlovac 1985mnv.), selo Čemerno 1293 mnv. i planinarski dom "Volujak" (Papin do 1448 mnv.) Lebršnik je planina u BiH i CG, a nalazi se sjeveroistočno od Gacka |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Zemljom hercegovom: Katuni Volujaka i Lebršnika
Proizvodnja: Herceg Televizija Zemljom hercegovom: Katuni Čemerna
Proizvodnja: Herceg Televizija |
DUŽ SJEVERNOG PODNOŽJA PLANINE
Čemerno
Čemerno je selo i planinski prijevoj u istočnoj Hercegovni, na jugozapadnom rubnom dijelu kotline Čemerno, između planina Živanj i Lebršnik. Prijevoj je visok 1293 metra. Prevoj je sastavni dio hidrološkog razvođa Crnomorskog i Jadranskog slijeva, te klimatske i fitogeografske granice između kontinentalno-planinskih utjecaja sa sjevera i mediteranskih sa juga. Planinski prijevoj Čemerno razdvaja tri zemljopisne oblasti, na zapadu i jugu se nalazi istočna Hercegovina, na istoku i jugoistoku Stara Hercegovina, a na sjeveru je Podrinje, odnosno porječje rijeke Drine. Planinski prijevoj Čemerno se nalazi u blizini Nacionalnog parka Sutjeska. Na Čemernu se nalazi poznata meteorološka postaja od 1892. i fenološka postaja od 1959. godine.
IZVOR Čemerno. Wikipedia |
Zapis o selu: ČEMERNO
Proizvodnja: RTRS Opis videa: Nakon izgradnje tunela, selo Čemerno postalo je mjesto kroz koje se rijetko prolazi a iz kojeg se sve vise odlazi. I pored teskih uslova, zivi se i privredjuje. Najljepsa su sjecanja na proslost kada je u selu bilo mnogo vise stavnovnika. Prijevoj Čemerno
Prema usmenoj predaji lokalnog stanovništva, naziv Čemerno potječe od vjerovanja da su srpske majke pratile turske karavane koji su u janjičare odvodili srpsku djecu iz Hercegovine prema Carigradu. Iznemogle od napornog puta i uspona, srpske majke su padale po drumu i zapomagale „Kuku meni čemernoj! Jadna ti sam čemerna!". Prijevoj je najpovoljniji prirodni prijelaz iz Gatačkog polja u dolinu Sutjeske i Drine. Tim pravcem je prolazio dubrovački trgovački put (dubrovački drum). Godine 1958., izgrađena je asfaltna cesta koja povezuje Dubrovnik s Podrinje i Srbijom. U neposrednoj blizini, sjeverno od planinskog prijevoja Čemerno se nalazi prijelaz Šćepan polje koji povezuje Foču s Nikšićem u Crnoj Gori. Cesta koja je vodila preko planinskog prijevoja Čemerno i služila za povezivanje lokalnog stanovništva Istočne i Stare Hercegovine, a koja je izgrađena za vreme Jugoslavije, je propala te je 2009. godine otvorena cesta s obnovljenim i novim dionicama na planinskom prevoju Čemerno. Dana 10.10.2013. godine, dva mjeseca nakon službenog otvaranja nove dionice puta, dogodio se prvi odron koji je blokirao promet na nekoliko sati, a samo tri dana kasnije i drugi. IZVOR Čemerno. Wikipedia (sr) |
Vrba
JUŽNIM PODGORJEM LEBRŠNIKA
Klinje jezero
KOORDINATE 43.17278, 18.58806
Klinje jezero nalazi se u općini Gacko, nedaleko od magistalne ceste Gacko-Foča (8 km od Gackog). Branom je formirano malo jezero, prvo umjetno jezero u BiH bistre vode, površine 26 hektara, zapremine 1,7 milijuna m³ (hm³), između minimalne radne kote od 1018 m n. m. i normalnog uspora 1027 m n. m. Brana i jezero naziv su dobli po toponimu "Klini", odnosno mjestu gdje je i "uklinjeno". Ovo akumulacijsko jezero napravljeno je na rijeci Mušnici koja se vodom napaja iz rječica Vrbe, Dramešinke i Žanjevice. Jezero je nastalo u vrijeme austrougarske aneksije BiH. Nastalo je izgradnjom kamene lučne brane "Klinje", prve ove vrste na Balkanu. Građena je prema projektu francuskog inženjera Kroutza od 1891. do 1896. godine, a za njenu izgradnju utrošene su 848.474 krune. Sama brana visoka je 26 metara, kruna brane dugačka je 142 i široka 4,6 m, dok je širina temelja 16,7 m. Kako se radi o lučnoj brani, ukupna dužina brane iznosi 104,5 metara. Tvrdi se da su za vezivanje kamenih blokova od kojih su napravljeni zidovi brane, donosili vulkanski pepeo lave s vulkana Vezuva kod Napulja. Prvenstvena namjena brane bila je za akumulaciju vode za potrebe navodnjavanja Gatačkog jezera u sušnim razdobljima godine i smanjenje rizika od poplava, a akumulacija danas služi i za potrebe Rudnika i termoelektrane Gacko. Voda iz jezera Klinje se odvodi betonskom cijevi promjera 1000 mm, dužine 60 m, koja se ispred nožice brane reducira na čeličnu promjera 700 mm. Ova cijev ulazi u tunel presjeka oko 4 m2, dužine 2920 m, koji je iskopan kroz stijene. Poslije tunela, čelični vod se nastavlja azbest-cementnim vodom promjera 500 mm, dužine 3979 m do platoa Termelektrane, gdje završava u bazenu sirove vode. Voda iz jezera se koristi i za napajanje grada Gacka. Ima i rekreativnu vrijednost (izleti, sportski ribolov/ribnjak). Brana Klinje također je kulturno-povijesni spomenik pod zaštitom države. Pored jezera je 1972. godine sagrađen motel "Klinje", koji je već duže vrijeme zapušten (stanje 2021. godine; godine 2012. bio je neuspjeli pokušaj njegova renoviranja i ponovnog otvaranja). Od početka njegovog rada pa do zatvaranja u hotelu se pripremalo nadaleko poznato tradicionalno jelo - cicvara (s medom), a Klinje je bilo poznato i po pastrmci. Tako su 1970-80 godina, na putu iz Beograda ka Dubrovniku i obrnuto, ciljano na ovu cicvaru i odmor uz jezero dolazili brojni, doktori, umjetnici, glumci, književnici, generali, ambasadori i dr. IZVOR Wikipedija i dr. PROČITAJ VIŠE IVANOVIĆ, Dragica: Cicvara sa Klinja. Naša Hercegovina |
Park prirode Klinje-Mušnica Park prirode Jezero Klinje - Mušnica (Kategorija prema Kategorija IUCN: V) zaštićeno je prirodno dobro. Nalazi se sjeverno od Gacka i u njemu dominiraju 2 elementa. To su umjetno jezero Klinje i rijeka Mušnica. |
Akumulacijsko jezero Ulinje ili Vrba
Za potrebe termoelektrane Gacko, 1983. godine je na kraju akumulacije Klinje, na riječici Mušnici - čiji gornji dio često nazivaju i Vrba (odn. Vrbska rijeka), izgrađena nasuta brana s uzvodnim armirano-betonskim ekranom, koja formira jezero Ulinje (ili Vrba), iz koje se voda prelijeva u Klinje. Korisni obujam akumulacije Vrba iznosi 14,5 milijuna m³. Karakteristične kote jezera su: normalni uspor 1062,5 m n.v. i minimalni radni nivo 1027,0 m n.v.
Akumulacijsko jezero Ulinje mnogi pogrešno poistovjećuju s akumulacijom Klinje, iako se radi o dva odvojena hidrološka sustava. Iz toga razloga često jezero Klinje nazivaju Donje jezero, za razliku od jezera Ulinje koje se nalazi uzvodno i na većoj nadmorskoj visini. Razdvaja ih novija brana, preko koje se voda iz Ulinja prelijeva u jezero Klinje. Duž njegove južne i jugozapadne obale prolazi magistralna cesta Gacko – Foča. Često ga zovu i jezero Vrba po istoimenom selu na njegovom sjeverozapadnom rubu.
IZVOR KUPUSOVIĆ, Tarik: KoV-Visoke brane u Jugoslaviji. Sarajevo, 2020. (DOC)
Akumulacijsko jezero Ulinje mnogi pogrešno poistovjećuju s akumulacijom Klinje, iako se radi o dva odvojena hidrološka sustava. Iz toga razloga često jezero Klinje nazivaju Donje jezero, za razliku od jezera Ulinje koje se nalazi uzvodno i na većoj nadmorskoj visini. Razdvaja ih novija brana, preko koje se voda iz Ulinja prelijeva u jezero Klinje. Duž njegove južne i jugozapadne obale prolazi magistralna cesta Gacko – Foča. Često ga zovu i jezero Vrba po istoimenom selu na njegovom sjeverozapadnom rubu.
IZVOR KUPUSOVIĆ, Tarik: KoV-Visoke brane u Jugoslaviji. Sarajevo, 2020. (DOC)
Gatačko polje
Mušnica
Mušnica je rijeka ponornica u Hercegovini. Početak njezina vodotoka može se pratiti još od platoa Čemernog. Iako se na starim jugoslavenskim topografskim kartama bivše SFRJ cijeli taj gornji tok također naziva Mušnicom, u mnogim se suvremenim izvorima taj dio vodotoka spominje pod imenom Vrba, odn. Vrbska rijeka, a koja se, prema istim izvorima, kod Klinje spaja s Jaseničkom rijekom i tek tu tvori Mušnicu. Također ti isti izvori pogrešno navode ime Jaseničke rijeke - oni navode ime Jasenovačka rijeka, iako je ime nastalo od obližnjeg naselja Jasenik.
U Gatačkom polju Mušnica ponire kod naselja Srđevići i ulazi u svoju ponorničku zonu. U zavisnosti od vodostaja, ponire na različitim ponorima. Od mjesta ponora, njene vode u vrijeme visokih vodostaja podzemnim putem putuju do Cerničkog i Fatničkog polja. Oko 75% voda sa Fatničkog polja putuje oko 5 do 23 dana do izvorišta Trebišnjice, a ostatak napaja Bregavu. U vrijeme niskih vodostaja, sve njene vode odlaze do izvorišta Trebišnjice. Njene veće pritoke su Gračanica i Gojkovića potok, koji se u nju ulijeva kod Srđevića.
IZVOR Mušnica. Wikipedija (sr)
U Gatačkom polju Mušnica ponire kod naselja Srđevići i ulazi u svoju ponorničku zonu. U zavisnosti od vodostaja, ponire na različitim ponorima. Od mjesta ponora, njene vode u vrijeme visokih vodostaja podzemnim putem putuju do Cerničkog i Fatničkog polja. Oko 75% voda sa Fatničkog polja putuje oko 5 do 23 dana do izvorišta Trebišnjice, a ostatak napaja Bregavu. U vrijeme niskih vodostaja, sve njene vode odlaze do izvorišta Trebišnjice. Njene veće pritoke su Gračanica i Gojkovića potok, koji se u nju ulijeva kod Srđevića.
IZVOR Mušnica. Wikipedija (sr)