|
|
SREDIŠNJI POJAS > PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > PLANINSKI VIJENAC CRVANJ - LEBRŠNIK > Lebršnik
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Orlovac, 1985 m
Koordinate najvišeg vrha:
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Orlovac, 1985 m
Koordinate najvišeg vrha:
|
Lebršnik je planina u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Nalazi se sjeveroistočno od Gacka u istočnoj Hercegovini, a manjim dijelom u Crnoj Gori. Najviši vrh planine je Orlovac koji se nalazi na 1985 metara nadmorske visine. Drugi po visini vrh se nalazi kod Viline pećine (1859 m). U podnožju Lebršnika nalazi se prijevoj Čemerno na 1293 metara nadmorske visine. Također, u podnožju planine nalazi se Klinje jezero.
Naslovna fotografija
Pogled od Čemernog na sjevernu stranu Lebršnika |
Postavljanje putokaza na planini Lebršnik
Datum objave: 14.9.2020. Autor: Zoran Pjanic Opis: 29.avgust 2020. Postavljanje planinarskih putokaza na planini Lebršnik. Putokazi su na lokaciji iznad "Rupa" , a pokazuju pravce za vrh Lebršnika (Orlovac 1985mnv.), selo Čemerno 1293 mnv. i planinarski dom "Volujak" (Papin do 1448 mnv.) Lebršnik je planina u BiH i CG, a nalazi se sjeveroistočno od Gacka MTB: Lebršnik (Jagodino jezero, Ravna greda, relej)
Autor: Sarafanje; Datum objave: 13.9.2023. Opis. Vožnja bajkovima do Jagodinog jezera i prelaz preko Lebršnik planine. Na vožnju krećemo od raskrsnice za Ulinje, na magistralnom putu M20, nastavljamo cestom prema Čemernom, prolazeći pored jezera Klinje. Nakon kraćeg uspona dolazimo na prevoj Čemerno, odakle se odvajamo prema Lebršniku. Tu vozimo oko osam kilometara prelijepim predjelima, uz odlične poglede na planine Lebršnik, Volujak i Zelengoru. Pri dolasku na Papin do, gdje se nalazi planinarski dom "Volujak" ukazuje nam se odličan prizor na Kuk, te nastavljamo još malo prema Jagodinom jezeru, koje se nalazi u podnožju Lebršnika. Tu pravimo pauzu, te se vraćamo nazad prema Čemernu, do raskrsnice, gdje se odvajamo na makadamski put koji vodi prema vrhu Ravna greda na Lebršniku. Uspon do vrha je kratak, ali nagib dobro jak. Pri izlasku na plato Lebršnika, penjemo se pješke nekih dvadesetak metara visinski i dolazimo na vrh Ravna Greda s kojeg se pruža odličan pogled na Volujak, kanjon Sutjeske, Zelengoru, Živanj, Čemerno, te s druge strane na planine Bjelasnica i Baba. Zbog jakog vjetra se ne zadržavamo na vrhu, nego nastavljamo biciklima prema releju na Lebršniku, gdje pravimo drugu veću pauzu. Nazad prema autu se vraćamo s druge strane planine, tj. spuštamo se makadamskim putem prema selu Dramešina, a poslije toga nastavljamo prema Ulinju, prelazimo preko brane, te dolazimo do auta, gdje pravimo krug i završavamo vožnju. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/961... GPX trek: https://mega.nz/file/8XgDFbAD#-zIV-V0... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ Poglavlja: 0:00 od raskrsnice za Ulinje do Čemerna 2:10 Čemerno - Papin do 8:49 Papin do - Jagodino jezero 11:17 Jagodino jezero (snimci dronom) 15:29 povratak do raskrsnice 21:26 uspon na Ravnu gredu 24:35 Ravna greda 25:23 put prema releju 27:14 relej na Lebršniku (snimci dronom) 31:58 makadamski spust 38:46 Dramešina - Ulinje 42:59 relive i završni ekran |
PRIRODA
Plavi kotrljan (Eryngium amethystinum)
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Izvorni austrijski nacrt projekta melioracije Gatačkog polja i brane kod Klinje
|
Zemljom hercegovom: Katuni Volujaka i Lebršnika
Proizvodnja: Herceg Televizija Zemljom hercegovom: Katuni Čemerna
Proizvodnja: Herceg Televizija |
Priče iz planine
Pogled s grebena Lebršnika u smjeru Zelengore
|
Stopama predaka - Nomadi sa Lebršnika
Autor: Akis Datum bojave: 17.8.2021. Opis. Репортажа о породици Сулавер , који љето проводе на катунима и надморској висини од скоро 2 хиљаде метара, - Томо Сулавер - Стоја Сулавер - Камера Алекса Вучковић - Монтажа Милан Мићо Буха Ovo nije Novi Zeland, već planina Lebršnik kod Gacka - Dron.ba za N1
Autor: dron ba Datum objave: 1.7.2023. Opis. Mountain Lebršnik near Gacko |
DUŽ SJEVERNOG PODNOŽJA PLANINE
Čemerno
|
Čemerno je selo i planinski prijevoj u istočnoj Hercegovni, na jugozapadnom rubnom dijelu kotline Čemerno, između planina Živanj i Lebršnik. Prijevoj je visok 1293 metra. Prevoj je sastavni dio hidrološkog razvođa Crnomorskog i Jadranskog slijeva, te klimatske i fitogeografske granice između kontinentalno-planinskih utjecaja sa sjevera i mediteranskih sa juga. Planinski prijevoj Čemerno razdvaja tri zemljopisne oblasti, na zapadu i jugu se nalazi istočna Hercegovina, na istoku i jugoistoku Stara Hercegovina, a na sjeveru je Podrinje, odnosno porječje rijeke Drine. Planinski prijevoj Čemerno se nalazi u blizini Nacionalnog parka Sutjeska. Na Čemernu se nalazi poznata meteorološka postaja od 1892. i fenološka postaja od 1959. godine.
IZVOR Čemerno. Wikipedia 
Čemerno
Autor fotografije: Martin Brož, Wikipedija 
Poljane u okolici Čemernog
|
Zapis o selu: ČEMERNO
Proizvodnja: RTRS Opis videa: Nakon izgradnje tunela, selo Čemerno postalo je mjesto kroz koje se rijetko prolazi a iz kojeg se sve vise odlazi. I pored teskih uslova, zivi se i privredjuje. Najljepsa su sjecanja na proslost kada je u selu bilo mnogo vise stavnovnika. Prijevoj Čemerno
Prema usmenoj predaji lokalnog stanovništva, naziv Čemerno potječe od vjerovanja da su srpske majke pratile turske karavane koji su u janjičare odvodili srpsku djecu iz Hercegovine prema Carigradu. Iznemogle od napornog puta i uspona, srpske majke su padale po drumu i zapomagale „Kuku meni čemernoj! Jadna ti sam čemerna!". Prijevoj je najpovoljniji prirodni prijelaz iz Gatačkog polja u dolinu Sutjeske i Drine. Tim pravcem je prolazio dubrovački trgovački put (dubrovački drum). Godine 1958., izgrađena je asfaltna cesta koja povezuje Dubrovnik s Podrinje i Srbijom. U neposrednoj blizini, sjeverno od planinskog prijevoja Čemerno se nalazi prijelaz Šćepan polje koji povezuje Foču s Nikšićem u Crnoj Gori. Cesta koja je vodila preko planinskog prijevoja Čemerno i služila za povezivanje lokalnog stanovništva Istočne i Stare Hercegovine, a koja je izgrađena za vreme Jugoslavije, je propala te je 2009. godine otvorena cesta s obnovljenim i novim dionicama na planinskom prevoju Čemerno. Dana 10.10.2013. godine, dva mjeseca nakon službenog otvaranja nove dionice puta, dogodio se prvi odron koji je blokirao promet na nekoliko sati, a samo tri dana kasnije i drugi. IZVOR Čemerno. Wikipedia (sr) |
Vrba
KUK
|
Via ferrata "Kuk". Nekoliko kadrova
Autor: Igor Škero Datum objave: 29.5.2023. Opis. Planinarsko društvo Volujak uz podršku USAID Turizma izgradilo je via ferratu Kuk. OKUSI SLOBODU BUDI NA IVICI Via ferrata Kuk duga je 832 metra , sa prelijepim pogledima na vrhove Volujaka, Lebršnika i Zelengore. Ferrata posjeduje elemente B i C težine, sa visinskom razlikom od 202 met. i završava na vrhu Kuk 1817 m.n.v. Maršuta planinarski dom Volujak- via ferrata-planinarski dom Volujak, duga je 8 400 met. |
Otvaranje via ferate KUK. Okusi slobodu, budi na ivici! Subota 27.5.2023.
Autor: Zoran Pjanic Datum objave: 22.5.2023. |
Hike - Kuk i ferrata Kuk, 21.06.23.
Autor: Nenad Rajic Datum objave: 2.10.2023. Opis. Nedavno otvorenu ferratu na planini Kuk, između Volujka i Lebršnika odmah smo željeli posjetiti, za što je zadužen moj dobri prijatelj Čazim iz Konjica/Orašja. Trebalo je 22 ms da me nagovori. Našli se u Sarajevu, pa zajedno laganini preko Tjentišta i Čemernog do Papinog dola i pod Kuk. Malo smo kratili u dolasku do početka ferrate, što ne preporučujem nego da se ide normalim putem i onda do table za ferratu i onda oznakama uz sipar. Ferrata je urađena veoma kvalitetno, gazišta i željeza su odlično zaštićeni, sajle pričvršćene dobro sa kvalitetnim spojkama. Kažu da je najduža ferrata, ali, po mome, ferrata je veoma jednostavna, puno horizontalnih dužina po travnatim policama, nekoliko vertikala, kratkih, sigurnih. Po meni ocjena A, i samo ponegdje B-, ali nisam neki stručnjak za ocjenjivanje. Tu dužinu ferrate su mogli razbiti sa nekoliko dobrih vertikala, a stijene ima na izobilje. Preproučio bih da se planira dogradnja ferrate da postane težine C i D, par 20-30 m vertikala, čak i sa blagim prevjesom po meni ne bi trebalo biti problem uraditi. Ali su zato vidici za 10, što čini ovu ferratu zaista prekrasnom. Na vrhu smo malo pustili Dronku, snimili zadnje metre izlaska, a onda smo obišli čitav greben Kuka i došli do zadnjeg vrha Šančevi, pa onda izohipsom iznad doline Brštevac u kojoj su pasle krave i konji, do sedla prema Košarama, gdje smo se napili hladne Sutjeske na njenom izvoru. Nezaboravno. |
|
Ferata "Kuk"
Članovi PD "Volujak" iz Gacka krajem 2022. godine dovršili su postavljanje ferate na planini Kuk u dužini od 830 metara, što je čini najdužom u BiH. Zbog loših vremenskih uvjeta, službeno je otvorena u proljeće 2023. godine. Projekt izgradnje ferate financijski je dijelom podržala i organizacija USAID Foundation. Ferata "Kuk" duga je 832 metara, s visinskom razlikom od 202 metara i završava na vrhu Kuk 1817 m n.v. i s nje se pružaju odlični pogledi na vrhove Volujka, Lebršnika i Zelengore. Na Ferati se nalaze elementi B i C težine. Ruta planinarski dom "Volujak" u Papinom dolu - via ferata "Kuk" - planinarski dom "Volujak", duga je 8400 metara. Inače, najteža bh-ferata nalazi se na nevesinjskom Veležu, a kažu najatraktivnija je ona na Romaniji. |
JUŽNIM PODGORJEM LEBRŠNIKA
Klinje jezero
|
KOORDINATE 43.17278, 18.58806
Klinje jezero nalazi se u općini Gacko, nedaleko od magistalne ceste Gacko-Foča (8 km od Gackog). Branom je formirano malo jezero, prvo umjetno jezero u BiH bistre vode, površine 26 hektara, zapremine 1,7 milijuna m³ (hm³), između minimalne radne kote od 1018 m n. m. i normalnog uspora 1027 m n. m. Brana i jezero naziv su dobli po toponimu "Klini", odnosno mjestu gdje je i "uklinjeno". Ovo akumulacijsko jezero napravljeno je na rijeci Mušnici koja se vodom napaja iz rječica Vrbe, Dramešinke i Žanjevice. Jezero je nastalo u vrijeme austrougarske aneksije BiH. Nastalo je izgradnjom kamene lučne brane "Klinje", prve ove vrste na Balkanu. Građena je prema projektu francuskog inženjera Kroutza od 1891. do 1896. godine, a za njenu izgradnju utrošene su 848.474 krune. Sama brana visoka je 26 metara, kruna brane dugačka je 142 i široka 4,6 m, dok je širina temelja 16,7 m. Kako se radi o lučnoj brani, ukupna dužina brane iznosi 104,5 metara. Tvrdi se da su za vezivanje kamenih blokova od kojih su napravljeni zidovi brane, donosili vulkanski pepeo lave s vulkana Vezuva kod Napulja. Prvenstvena namjena brane bila je za akumulaciju vode za potrebe navodnjavanja Gatačkog jezera u sušnim razdobljima godine i smanjenje rizika od poplava, a akumulacija danas služi i za potrebe Rudnika i termoelektrane Gacko. Voda iz jezera Klinje se odvodi betonskom cijevi promjera 1000 mm, dužine 60 m, koja se ispred nožice brane reducira na čeličnu promjera 700 mm. Ova cijev ulazi u tunel presjeka oko 4 m2, dužine 2920 m, koji je iskopan kroz stijene. Poslije tunela, čelični vod se nastavlja azbest-cementnim vodom promjera 500 mm, dužine 3979 m do platoa Termelektrane, gdje završava u bazenu sirove vode. Voda iz jezera se koristi i za napajanje grada Gacka. Ima i rekreativnu vrijednost (izleti, sportski ribolov/ribnjak). Brana Klinje također je kulturno-povijesni spomenik pod zaštitom države. Pored jezera je 1972. godine sagrađen motel "Klinje", koji je već duže vrijeme zapušten (stanje 2021. godine; godine 2012. bio je neuspjeli pokušaj njegova renoviranja i ponovnog otvaranja). Od početka njegovog rada pa do zatvaranja u hotelu se pripremalo nadaleko poznato tradicionalno jelo - cicvara (s medom), a Klinje je bilo poznato i po pastrmci. Tako su 1970-80 godina, na putu iz Beograda ka Dubrovniku i obrnuto, ciljano na ovu cicvaru i odmor uz jezero dolazili brojni, doktori, umjetnici, glumci, književnici, generali, ambasadori i dr. IZVOR Wikipedija i dr. PROČITAJ VIŠE IVANOVIĆ, Dragica: Cicvara sa Klinja. Naša Hercegovina 
|
Klinje Lake - Have you heard of this hidden gem?
Autor: Robert Dacešin 30.9.2021. Opis. In case you are looking for a place in the southern part of our country where there is perfect nature, a warm recommendation to visit Klinje Lake near Gacko. This video is the last episode of the travel series "Hidden Pearls of Our Land", which I did together with the tourist organization of Republika Srpska - Visit Srpska, and I want to thank them for helping us realize this project together and promote the beauties we have. Lake Klinje near Gacko Not far from Gacko, also known as the Lower Lake, is Lake Klinje, created during the Austro-Hungarian occupation for the purpose of irrigating the Gatacko field. It represents the highest artificial accumulation on the territory of Republika Srpska. It is recognizable by the large stone, 26 meter high arch dam, built between 1891 and 1896, and today it is a cultural and historical monument. This lake has not retained its original function, but works in the service of tourism, and is a popular picnic spot for locals and fishermen. In winter, the lake freezes, and for very low temperatures, some residents of Gacko use the lake as a skating rink. With its color, Klinje resembles the sea and often attracts tourists who pass through this area towards the sea, and often stop above the dam and admire the view. Park prirode Klinje-Mušnica Park prirode Jezero Klinje - Mušnica (Kategorija prema Kategorija IUCN: V) zaštićeno je prirodno dobro. Nalazi se sjeverno od Gacka i u njemu dominiraju 2 elementa. To su umjetno jezero Klinje i rijeka Mušnica. |
Akumulacijsko jezero Ulinje ili Vrba
Za potrebe termoelektrane Gacko, 1983. godine je na kraju akumulacije Klinje, na riječici Mušnici - čiji gornji dio često nazivaju i Vrba (odn. Vrbska rijeka), izgrađena nasuta brana s uzvodnim armirano-betonskim ekranom, koja formira jezero Ulinje (ili Vrba), iz koje se voda prelijeva u Klinje. Korisni obujam akumulacije Vrba iznosi 14,5 milijuna m³. Karakteristične kote jezera su: normalni uspor 1062,5 m n.v. i minimalni radni nivo 1027,0 m n.v.
Akumulacijsko jezero Ulinje mnogi pogrešno poistovjećuju s akumulacijom Klinje, iako se radi o dva odvojena hidrološka sustava. Iz toga razloga često jezero Klinje nazivaju Donje jezero, za razliku od jezera Ulinje koje se nalazi uzvodno i na većoj nadmorskoj visini. Razdvaja ih novija brana, preko koje se voda iz Ulinja prelijeva u jezero Klinje. Duž njegove južne i jugozapadne obale prolazi magistralna cesta Gacko – Foča. Često ga zovu i jezero Vrba po istoimenom selu na njegovom sjeverozapadnom rubu.
IZVOR KUPUSOVIĆ, Tarik: KoV-Visoke brane u Jugoslaviji. Sarajevo, 2020. (DOC)
Akumulacijsko jezero Ulinje mnogi pogrešno poistovjećuju s akumulacijom Klinje, iako se radi o dva odvojena hidrološka sustava. Iz toga razloga često jezero Klinje nazivaju Donje jezero, za razliku od jezera Ulinje koje se nalazi uzvodno i na većoj nadmorskoj visini. Razdvaja ih novija brana, preko koje se voda iz Ulinja prelijeva u jezero Klinje. Duž njegove južne i jugozapadne obale prolazi magistralna cesta Gacko – Foča. Često ga zovu i jezero Vrba po istoimenom selu na njegovom sjeverozapadnom rubu.
IZVOR KUPUSOVIĆ, Tarik: KoV-Visoke brane u Jugoslaviji. Sarajevo, 2020. (DOC)
Ulinje jezero
|
Most preko potoka Luka na staroj cesti, danas na zapadnom rubu jezera Ulinje
|
Ulinje
|
|
Gornje Ulinje
Vlaka
Glavice
Platice
Dramešina
|
|
Crvena greda
|
Gatačko polje
Mušnica
Mušnica je rijeka ponornica u Hercegovini. Početak njezina vodotoka može se pratiti još od platoa Čemernog. Iako se na starim jugoslavenskim topografskim kartama bivše SFRJ cijeli taj gornji tok također naziva Mušnicom, u mnogim se suvremenim izvorima taj dio vodotoka spominje pod imenom Vrba, odn. Vrbska rijeka, a koja se, prema istim izvorima, kod Klinje spaja s Jaseničkom rijekom i tek tu tvori Mušnicu. Također ti isti izvori pogrešno navode ime Jaseničke rijeke - oni navode ime Jasenovačka rijeka, iako je ime nastalo od obližnjeg naselja Jasenik.
U Gatačkom polju Mušnica ponire kod naselja Srđevići i ulazi u svoju ponorničku zonu. U zavisnosti od vodostaja, ponire na različitim ponorima. Od mjesta ponora, njene vode u vrijeme visokih vodostaja podzemnim putem putuju do Cerničkog i Fatničkog polja. Oko 75% voda sa Fatničkog polja putuje oko 5 do 23 dana do izvorišta Trebišnjice, a ostatak napaja Bregavu. U vrijeme niskih vodostaja, sve njene vode odlaze do izvorišta Trebišnjice. Njene veće pritoke su Gračanica i Gojkovića potok, koji se u nju ulijeva kod Srđevića.
IZVOR Mušnica. Wikipedija (sr)
U Gatačkom polju Mušnica ponire kod naselja Srđevići i ulazi u svoju ponorničku zonu. U zavisnosti od vodostaja, ponire na različitim ponorima. Od mjesta ponora, njene vode u vrijeme visokih vodostaja podzemnim putem putuju do Cerničkog i Fatničkog polja. Oko 75% voda sa Fatničkog polja putuje oko 5 do 23 dana do izvorišta Trebišnjice, a ostatak napaja Bregavu. U vrijeme niskih vodostaja, sve njene vode odlaze do izvorišta Trebišnjice. Njene veće pritoke su Gračanica i Gojkovića potok, koji se u nju ulijeva kod Srđevića.
IZVOR Mušnica. Wikipedija (sr)
Jasenik (kod Gacka)
|
Sava Vladislavić Raguzinski
Sava Vladislavić Raguzinski ili "grof Raguzinski ili Ilirski" (rus. Savva Lukič Raguzinskij-Vladislavić, graf Raguzinskij ili Illirijskij; Jasenik, 1668. - Petrograd 1738.) bio je srpski trgovac i avanturist, koji je kasnije otišao u Rusiju i ušao u službu ruskog cara Petra Velikog. Povjerene su mu mnoge diplomatske misije u Carigradu, Rimu i Pekingu. Formirao je rusku vanjsku obavještajnu službu, razgraničio rusko i kinesko carstvo, aktivno sudjeloao u vojnim operacijama Ruskog carstva i realizirao potpisivanje mira s Turskom. Njegovo najznačajnije djelo bio je Kjahtinski ugovor, koji je regulirao odnose Rusije i Kine sve do sredine 19. stoljeća. Životopis. Savin otac, Luka Vladislavić, bio je knez u Hercegovini. Sava je rođen 1668. na vlastelinskom imanju Vladislavića u Jaseniku, blizu Gacka u Hercegovini. Kada su Turci Čengići napali vlastelinski posjed, Sava je s ocem prešao u Dubrovnik, a njegov rođeni brat Duka ostaje u Trebinju. Iz tog dijela obiteljske loze nastaju Dučići, čiji je potomak književnik Jovan Dučić. Nakon što se Luka Vladislavić, preselio u Dubrovnik dodao je svom prezimenu Raguzinski. Naime, Dubrovnik je u međunarodnim odnosima zvan Raguza (tal. Ragusa), što je bio talijanski naziv za ovaj primorski grad. Mladi Sava je, kao mnogi Dubrovčani, izučavao pomorstvo. U dubrovačkim katoličkim isusovačkim školama, Vladislavić je stekao visoko obrazovanje, koje je upotpunio znanjem iz ekonomije u Španjolskoj i Francuskoj. Odlazi zatim u Carigrad, da kao trgovac širi trgovačke veze. Jeruzalemski patrijarh Dositej, stup Ruske pravoslavne crkve na Bliskom istoku, preporučio je ministre vanjskih poslova Rusije Jemeljanu Ukrajincevu i Vasiliju Galicina, za koje je također preuzimao razne tajne misije. Vladislavić je uspio pribaviti tekst ugovora Porte s Francuskom, Mletačkom Republikom, Engleskom i habsburškom državom. Ti ugovori su doprinijeli sklapanju i rusko-turskog mira, a Vladislaviću je bio otvoren put do dvora cara Petra Velikog, koga je upoznao u Azovu 1702. godine. Na Savin nagovor, car Petar Veliki, početkom 18. stoljeća, poslao je u Srijemske Karlovce prvu gramatiku i početnicu za učenje abecede, koji je u buduće središte srpske duhovnosti donio učitelj Maksim Suvorov. To je označilo nastanak prve srpske škole u Srijemskim Karlovcima. Dok je boravio u Mlecima, talijanski je učio kod Ivana Krušale, s kojim je poslije surađivao kad je ugovoren Kjahtinski ugovor. Krušala je s Vladislavićem četiri godine proveo u Kini kao njegov tajnik i tumač. Kao trgovac ide za Moskvu, ali se, dobivši privilegije, brzo vraća u Carigrad kao trgovački i diplomatski predstavnik Rusije, zajedno s grofom Petrom Tolstojem (rodonačelnik porodice Tolstoj iz koje su potekli poznati pisci Lav Tolstoj i Aleksej Tolstoj). Sava Vladislavić je na još jedan način povezan s ruskom literaturom: u Carigradu je otkupio mladog etiopskog roba Ibrahima Hanibala i njega poslao Petru Velikom u Rusiju; Ibrahim Hanibal bio je pradjed Aleksandra Puškina. Grof Sava Vladislavić zaključio je vojni savez s knezom Moldavije u Iaşiju te mir sa sultanom na Prutu. Godine 1708. vraća se u Moskvu i od Petra Velikog dobiva posjede u današnjoj Ukrajini, gdje u gradu Nezinu nastaje trgovačko središte oblasti. Grof Sava Vladislavić bio je osnivač ruske obavještajne službe. Za crnomorski obavještajni rad dobivao je apanažu od 325 rubalja godišnje. Petar Veliki poklonio mu je dvorac u Moskvi i pravo slobodne trgovine na deset godina. Povelja je, nedugo zatim, produžena na neograničeno vrijeme. Ilirski grof, kako Sava Vladislavić sebe u to vrijeme naziva, po Ilirima koji su tad bili sinonim za Južne Slavene, njeguje kontakte sa Srbima i s kneževinama Vlaškom i Moldovom, pomaže srpske ustanke u današnjoj Crnoj Gori, i u Rusiju dovodi Mihaila Miroradovića, pretka kasnije poznatog grofa Mihaila Miloradovica. Godine 1711. Petar Veliki šalje Savu Vladislavića za Vlašku i Crnu Goru radi pripreme jednog ustanka uoči ruskog napada na Osmanlije. Od 1716. do 1722. godine Vladislavić je predstavnik Rusije u Rimu, gdje priprema konkordat između Rusije i Vatikana, brine se o ruskim plemićima u Rimu (među njima je bio i Ivan Nikitin) i nabavlja umjetnička djela za ljetni dvorac Petra Velikog u Petrogradu. Godine 1725. kreće u misiju za Kinu, gdje njegovim zauzimanjem dolazi do Kjahtanskog sporazuma, koji je najvažniji međunarodni sporazum Rusije i Kine do sredine 19. stoljeća i predstavlja i danas važeće razgraničenje Rusije s Kinom. Njegovim posredovanjem nastala je i prva pravoslavna crkva u Pekingu. Savin odgovor na kritičare u svezi sporazuma s Kinom, pošto je Kina u to vrijeme vodila strogu politiku izolacije na što su kritičari govorili da je bavljenje Kinom bacanje novca na ulicu, danas je poznata izreka u Rusiji: "Tko ne baca novac na ulicu, neće ga nikad ni naći". Sava Vladislavić je zbog uspostavljena odnosa s Kinom odlikovan ordenom Aleksandra Nevskog. Posljednjih godina života, slomljen smrću svojih triju kćeri, Vladislavić je u Sibiru dobio pravo osnovati grad Troicosavsk (danas Kjahta). Tamo je podigao hram, nazvavši ga crkva Svetog Save srpskih Nemanjića. Umro je 1738. u Petrogradu. IZVOR Sava Vladislavić Raguzinski. Wikipedija (hr) |
Grof Savva Vladislavich-Raguzinsky
|
VRŠNO PODRUČJE
|
|
Babića Kolibe
|
|
