---

SREDIŠNJI POJAS >​ PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > PLANINSKI VIJENAC CRVANJ - LEBRŠNIK > Lebršnik
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Orlovac, 1985 m
Koordinate najvišeg vrha: 

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Izvorni austrijski nacrt projekta melioracije Gatačkog polja i brane kod Klinje

Pogled s grebena Lebršnika u smjeru Zelengore

Zemljom hercegovom: Katuni Volujaka i Lebršnika
Proizvodnja: Herceg Televizija

Zemljom hercegovom: Katuni Čemerna
Proizvodnja: Herceg Televizija

Lebršnik je planina u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Nalazi se sjeveroistočno od Gacka u istočnoj Hercegovini, a manjim dijelom u Crnoj Gori. Najviši vrh planine je Orlovac koji se nalazi na 1985 metara nadmorske visine. Drugi po visini vrh se nalazi kod Viline pećine (1859 m). U podnožju Lebršnika nalazi se prijevoj Čemerno na 1293 metara nadmorske visine. Također, u podnožju planine nalazi se Klinje jezero.

​Postavljanje putokaza na planini Lebršnik
Datum objave: 14.9.2020. Autor: Zoran Pjanic
Opis: 29.avgust 2020. Postavljanje planinarskih putokaza na planini Lebršnik. Putokazi su na lokaciji iznad "Rupa" , a pokazuju pravce za vrh Lebršnika (Orlovac 1985mnv.), selo Čemerno 1293 mnv. i planinarski dom "Volujak" (Papin do 1448 mnv.) Lebršnik je planina u BiH i CG, a nalazi se sjeveroistočno od Gacka

Čemerno

Čemerno je selo i planinski prijevoj u istočnoj Hercegovni, na jugozapadnom rubnom dijelu kotline Čemerno, između planina Živanj i Lebršnik. Prijevoj je visok 1293 metra. Prevoj je sastavni dio hidrološkog razvođa Crnomorskog i Jadranskog slijeva, te klimatske i fitogeografske  granice između kontinentalno-planinskih utjecaja sa sjevera i mediteranskih sa juga. Planinski prijevoj Čemerno razdvaja tri zemljopisne oblasti, na zapadu i jugu se nalazi istočna Hercegovina, na istoku i jugoistoku Stara Hercegovina, a na sjeveru je Podrinje, odnosno porječje rijeke Drine. Planinski prijevoj Čemerno se nalazi u blizini Nacionalnog parka Sutjeska. Na Čemernu se nalazi poznata meteorološka postaja od 1892. i  fenološka postaja od 1959. godine.
IZVOR  Čemerno. Wikipedia

Čemerno
Autor fotografije: Martin Brož, Wikipedija

Zapis o selu: ČEMERNO
​Proizvodnja: RTRS
Opis videa: Nakon izgradnje tunela, selo Čemerno postalo je mjesto kroz koje se rijetko prolazi a iz kojeg se sve vise odlazi. I pored teskih uslova, zivi se i privredjuje. Najljepsa su sjecanja na proslost kada je u selu bilo mnogo vise stavnovnika.

Prijevoj Čemerno

Prema usmenoj predaji lokalnog stanovništva, naziv Čemerno potječe od vjerovanja da su srpske majke pratile turske karavane koji su u janjičare odvodili srpsku djecu iz Hercegovine prema Carigradu. Iznemogle od napornog puta i uspona, srpske majke su padale po drumu i zapomagale „Kuku meni čemernoj! Jadna ti sam čemerna!".

Prijevoj je najpovoljniji prirodni prijelaz iz Gatačkog polja u dolinu Sutjeske i Drine. Tim pravcem je prolazio dubrovački trgovački put (dubrovački drum). Godine 1958., izgrađena je asfaltna cesta koja povezuje Dubrovnik s Podrinje i Srbijom. U neposrednoj blizini, sjeverno od planinskog prijevoja Čemerno se nalazi prijelaz Šćepan polje koji povezuje Foču s Nikšićem u Crnoj Gori.

Cesta koja je vodila preko planinskog prijevoja Čemerno i služila za povezivanje lokalnog stanovništva Istočne i Stare Hercegovine, a koja je izgrađena za vreme Jugoslavije, je propala te je 2009. godine otvorena cesta s obnovljenim i novim dionicama na planinskom prevoju Čemerno. Dana 10.10.2013. godine, dva mjeseca nakon službenog otvaranja nove dionice puta, dogodio se prvi odron koji je blokirao promet na nekoliko sati, a samo tri dana kasnije i drugi.
IZVOR  Čemerno. Wikipedia (sr)

---

Klinje jezero

KOORDIINATE  43.17278, 18.58806
Klinje jezero nalazi se u općini Gacko. Prvo je umjetno jezero u BiH, nazvano po toponimu "Klini". Površina jezera je 26 hektara i zapremine 1,7 hm³ vode. Ovo akumulacijsko jezero se vodom napaja iz rijeka Vrba, Dramešinka i Žanjevica. Jezero je nastalo u vrijeme austrougarske aneksije BiH, a ime je dobilo po obližnjem toponomu Klina. Nastalo je izgradnjom kamene lučne brane „Klinje“, prve ove vrste na Balkanu, gradnja koja je trajala između 1891. i 1896. godine. Za vezivanje kamenih blokova od kojih su napravljeni zidovi brane, korišten je vulkanski pepeo lave s  vulkana Vezuva. Brana je napravljena za potrebe navodnjavanja Gatačkog polja u sušnim razdobljima godine. Voda iz jezera se koristi i za napajanje grada Gacka.
WIKIPEDIA

Naslovna fotografija
Klinje jezero