Sliv rijeke Save (porječje Save)
Rijeka Sava
|
Sava je 944 kilometara duga rijeka, desna i prema obujmu vodene mase najveća pritoka Dunava (rijeka Tisa je najveća pritoka prema dužini i prema površini njezina sliva). Sava je i jedna od najdužih europskih rijeka i jedna od malobrojnih te veličine koje ne utječu direktno u neko more. Površina njezina sliva je oko 97.713 km2 (izvor: Međunarodna komisija za sliv rijeke Save).
Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova kod Radovljice u Sloveniji. Od Radovljice teče prema jugoistoku pored Kranja te Ljubljane odakle dalje nastavlja prema istoku. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku, teče kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između BiH i Srbije, da bi na kraju ušla u Srbiju, gdje se u Beogradu ulijeva u Dunav. Sava je plovna za veće brodove nizvodno od ušća rijeke Kupe u Savu, kod grada Siska. Područje lijevo i desno od Save se naziva Posavina. Šire područje toka rijeke Save, od Krškog polja i Brežica na slovensko-hrvatskoj granici te Šapca u Srbiji, čini dugačku sjevernu granicu dinarskog prostora, a istovremeno je to i južni rub Panonskog bazena. Također, često se upravo tok rijeke Save smatra sjevernom granicom Balkanskog poluotoka. Rijeka Sava je probila svoj koridor, svladavši barijeru kod Podsuseda blizu Zagreba, otprilike prije 10.000 godina, odn. na samom kraju posljednjeg ledenog doba. Tada se, nekada dugački i jedinstveni masiv razdvojio na tri manje cjeline: Samoborsko gorje, Medvednicu i Kalnik. Od tog vremena do danas Sava je nataložila ogromne količine šljunka i pijeska cijelom svojom dolinom, a ponegdje je debljina takvih naslaga i do četrdesetak metara. S hidrološkog stajališta, prostor sliva rijeke Save se može označiti kao relativno bogat površinskom i podzemnom hidrološkom mrežom. Okosnica crnomorskog sliva na prostoru Dinarskih planina je tok rijeke Save koji je nisko položen, te mu dotiču svi veći dinarski riječni tokovi: Krka (Dolenjska), Kupa, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna, Drina i Kolubara. Većina ovih rijeka ima kompozitni karakter riječnih dolina s velikim padovima, te raspolažu značajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom pogledu je posebno značajna Drina koja ima najrazvijeniji hidrološki sustav. Južni dio sliva Save pripada kršu Dinarida, a izgrađuju ga dobro propusne karbonatne stijene kredne starosti, u kojima su formirani vodonosnici pukotinske poroznosti. 
Sliv rijeke Save
Izvor: http://danube-cooperation.com/ 
Savski riječni bazen
Izvor: Wikipedia |
Sliv rijeke Save
Podslivovi rijeke Save
Izvor: http://hidro.dhz.hr/ Najznačajnje pritoke Save Kokra** Sora** Kamniška Bistrica** Ljubljanica Savinja** Krka (Dolenjska) Sutla** Krapina** Lonja** Kupa Sunja Orljava** Bosut** Una Vrbaška Vrbas Bosna Ukrina Brka Tinja Lukovac Dašnica Drina Jerez Kolubara* Topčiderska rijeka** Bosut** * djelomično teče dinarskim prostorom ** ne teče dinarskim prostorom |
