---

SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Glogova planina
​Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Drenjak, 771 m
​Koordinate najvišeg vrha:  

Položaj Glogove planine
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000

Najviši vrh Glogove planine je Drenjak (771 m).

Kušlat (Kučlat)

KOORDINATE ​44.2766, 19.1103

Kučlat ili Kušlat srednjovjekovni grad (tvrđava), trg (u podgrađu) i carinarnica. ​Tvrđava je smještena južno od Zvornika, na oko stotinu metara visokoj okomitoj stijeni iznad ušća Jadra u  Drinjaču, nedaleko od Pa(h)ljevića (zaselak Čaradin).

Tvrđava je pripadala srednjovjekovnoj župi Trebotić na istoku Bosne. Prostirala se na širem području Srebrenice od 9. do 15. stoljeća. Kušlar se prvi put spominje od 1345/1346. godine. Zahvaljujući rudarskoj djelatnosti na širem području Podrinja razvija se podgrađe Podkučlat (1346). U privrednom smislu radi se ipak o periodu uspona koji završava krajem 14. st. a dalje se radi o važnoj raskrsnici, prolaznoj stanici dubrovačkih trgovaca na sjever prema Zvorniku, na jug prema Srebrenici (rudnici) i preko Drine za Srbiju.
​
U toku 15. vijeka Kučlat je prelazio iz ruke u ruku, pa je tako osim srpskih vladara kralja Stefana Ostoje i despota Stefana Lazarevića, prelazio i u ruke Mađara i Turaka. Tako je je od 1404. bio u rukama Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a od 1410, sporazumno je predat u ruke ugarskog vladara Sigismunda Luksemburškog. Od 1411. je u rukama je despota Stefana Lazarevića. U povelji kralja Stefana Ostoje iz 1417. godine, kao svjedok navodi se Nikola Kučlatović lat.  Cuclatovich. Po Nikolinoj obitelji grad se zvao Kučlat. Grad je imao i svoje predgrađe u kome je bila i dubrovačka kolonija trgovaca, a u njemu je bila smještena i carina. U narodu postoji i prdaja da je tvrđava Kušlat ime dobila po ptičjem gnijezdu.

Dolazi pod osmansku vlast 1463. godine, poslije pada srpske despotovine (1459.). Predaju o prelasku pod osmansku vlast prenosi Evlija Čelebija, koji navodi, da је ovaj grad sagradio srpski knez Radovan i da ga nije mogao osvojiti sultan Fatih, nego ga je opsadom prisilio na predaju. Vjeruje se ako su nedaleko od ove džamije zabilježeni i prvi slučajevi prelaska lokalnog bosanskog stanovništva na vjeru novih vladara - na islam.
Čelebija piše da je Kučlat okrugao kameni grad tvrdih bastiona, podignut na vrletnoj stijeni; nema opkopa ali je opasan paklenim ponorom. U osmansko doba Kučlat je nahija koja pripada Zvorničkom sandžaku.

Grad je od pada pod Turke imao vojnu funkciju. Anonimni opis kaže, da je grad malen, s malo slabih topova, i posadom do 15 čuvara. Godine 1804 bilo je u Kušlatu 12 mustahfiza timarlija i 15 džebedžija. Usljed reformi napušten je prije 1833.
Unutar stare utvrde sagrađena je Kušlat džamija. Namijenjena je bila potrebama posade osmanske vojske. Za nju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul Fethova, što znači da je izgrađena u 15. stoljeću, za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II el-Fatiha, kada su Osmanlije osvajale Bosnu. Džamija Kušlat smatra se najstarijom vojnom džamijom na prostoru Bosne i Hercegovine.

Važi za jedan od najnepristupačnijih gradova Bosne i Hercegovine. Danas su vidljivi ostaci zidova nekadašnjeg grada, ali je nemoguće utvrditi točni tlocrt tvrđave. Zajedno s okolnim liticama tlocrt izgleda kao izlomljena elipsa što se Čelebiji učinilo kao da je grad okruglog oblika, smatra Redžić (Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2009.).

Džamija je zapaljena tijekom rata u BiH, u veljači/februaru 1993. godine, a obnovljena je i ponovno otvorena 1.9.2012. godine.

Do Kušlat džamije se može doći samo pješice, i to iz pravca rijeke Drinjače i naselja Pa(h)ljevići. Staza vodi pola sata kroz šumu, u kojoj se mogu vidjeti grobovi osmanskih vojnika i šehida. U prošlosti je džamija Kušlat bila popularno mjesto i to ne samo za vjernike, već i ostale putnike i izletnike.

IZVORI  I LITERATURA
Kušlat. Wikipedija (bs)(sr)
Hamdija Kreševljaković: Stari bosanski gradovi. Naše starine 1. Sarajevo, 1953. str. 13. (PDF)​
Marko Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo 1957, 66.
Milenko Filipović, Kušlat, Enciklopedija Jugoslavije, V, Zagreb 1962, 460.
Pavao Anđelić: Ubikacija oblasti Trebotića i teritoriajlno-politička organizacija Bosanskog Podrinja u srednjem vijeku, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH 30-31, Sarajevo 1977, 243-268.
Десанка Ковачевић-Којић, Градска насеља средњовјековне босанске државе, Сарајево 1978, 32, 36, 52.
​Ема Миљковић, Зеамет Кушлат, 'Земља Павловића. Средњи вијек и период Турске владавине', Бања Лука-Српско Сарајево 2003, 367-378.

Kušlat sa džamijom na vrhu stijene
Autor fotografije: Emil Balcarek, austrougarski pukovnik; godina: 1907.-1908.

​KUŠLAT
Datum objave: 5.8.2017. Autor: One Moment Studio / Sulejman Muratović
Opis: KUSLAT DŽAMIJA U KOJOJ OD PETKA DO PETKA KLANJAJU DŽENETSKE PTICE Sa džamijom na Kušlatu kod Zvornika se identifikuju brojni Bošnjaci iz cijelog Podrinja (uključujući i dijasporu) a riječ je o jedinstvenom vjerskom obijektu. Glavni junak ove priče je Adil, savremeni čovjek čiji lik tumači Irfan Kasumović, a osim njega graju još i Mirza Mušija i Elmir Krivalic, dok se kao statisti pojavljuju brojni ˝osmanski vojnici, graditelji džamije i derviši te Mevla Čamdžić-Begić kao majka sa dvoje djece˝. " Adil je negdje čuo za to nepristupačno mjesto do kojeg se može doći samo pješice, idući pola sata od glavnog puta kroz šumu. Čuo je da se na tom mjestu samo jednom godišnje klanja džuma - namaz i poželio da upravo on bude taj koji će tom prilikom pručiti ezan i pozvati vjernike na namaz. Ta će mu se želja ispuniti kada dođe sa grupom prijatelja, sa kojima priča o legendama vezanim uz ovo mjesto na koje dolaze derviši, ptice i znamenite ličnosti iz derviškog reda. Kroz priču savremenika, javljaju mu se likovi iz prošlosti, među kojima je Hamzi baba Orlovic i carigradski putopisac Evlija Čelebija˝. Ulogu samog sebe u filmu koji će kroz dijaloge o legendama i starom šehidskom mezarju pored džamije ujediniti stvarnost i fikciju, dobio je Mustafa Muharemovic, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik. Ova filmska priča je snimljen po prologu iz romana “Kolanje krvi”, porinjskog pisca i književnika Azir Šabić a produkciju potpisuje ˝One Moment Studio˝ iz Tuzle, u režiji Sulejman Muratovic. Scenario su pisali Muhamed Berbic i Fajko Kadric a muziku za film uradio je Armin Muzaferija, jedan od najuspješnijih mladih bh. izvođača. Prva javna PREDPREMIJERA filma "KUŠLAT- dzamija u kojoj od petka do petka klanjaju ptice" zakazana je 18. marta u Zvorniku u sklopu promocije knjige "Kolanje krvi" koja je bila motiv za ekranizaciju ove priče. Uskoro ce biti odrzana i PREMIJERA filma u Sarajevu kao i u svim većim gradovima širom BiH te dijaspore i Turske (film je pored bosanskog preveden i na turski jezik). Za vrhunsku ekranizaciju ove priče treba zahvaliti čitavoj armiji ljudi a ovo su oni najzaslužniji (neka mi halali neko ako ga nisam spomenuo): scenario: Muhamed Berbić, Fajko Kadrić snimatelji: Muhamed Hadžić, Nisvet Poric, Muhamed Kahrimanović, Sulejman Muratović kran operater: Brankovic Adnan asistent na kranu: Sanjin Mujanovic helicam operateri: Mirza Kulo, Edwin Mataradzija, Adnan Branković montaža: Muhamed Kahrimanović obrada slike: Samir Hidanović šminka: Mahira Elkasovic Poric fotoreporter: Muhamed Krajinović Uloge: Adil: Irfan Kasumović Hamza-baba/Evlija Čelebija: Mirza Mušija osmanski vojnik: Elmir Krivalić žena: Mevla Čamdžić djeca: Harun i Rijad Čamdžić imam: Mustafa ef. Muharemović Adilovi saputnici: Midhat Hidić, Izudin Čamdžić, Fajko Kadrić, Azir Šabić graditelji džamije: Osman Halilovic, Muhamed Osmanović, Elvis Gogić, Esmir Husić džematlije: Amir Dardagan,Ismet Pašić,Sead Brkić,Edin Omerović, Elvedin Ahmetović, Zikret Selimović, Halil Mehmedović, Emrah Šabić, Mehrudin Šabić, Izudin Šabić, Ismail Šabić ... Zahvaljujemo se Medžlisu IZ Zvornik, mještanima sela Pahljevići i članovima rifaijske halke tekije Jošanica Produkcija, One Moment, TUZLA

​BHRT: Kušlat džamija kod Zvornika
Datum objave: 23.5.2020. Autor:  BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine
Opis: Web: http://www.bhrt.ba Facebook: https://www.facebook.com/www.bhrt.ba Twitter: https://twitter.com/MultimedijaBHRT E-mail: pitajte@bhrt.ba

​STARI GRAD KUŠLAT NA VRHU STIJENE - Prirodne ljepote B I H - Sa Ričijem u avanturu
Datum objave: 15.5.2019. Autor: rici raja