|
|
SREDIŠNJI POJAS > KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > GRUPA TRNOVSKOG GOZDA > idrijsko hribovje
Država: Slovenija
Najviši vrh:
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Slovenija
Najviši vrh:
Koordinate najvišeg vrha:
O planini
|
|
UvodIdrijsko hribovje (hrv. Idrijsko pobrđe) je oko 200 km2 prostrano i prosječno 648 metara visoko sredogorje u zapadnom dijelu Slovenije, i predstavlja razdjelnicu između alpskog i dinarskog svijeta.
Na sjeveru doseže do rijeke Idrijce, na istoku joj su granica Rovtarska brda (slo. Rovtarsko hribovje), a na jugu i zapadu graniči s Trnovskim gozdom. Najviša kota južnog grebena je Planinca s nadmorskom visinom od 1170 m, a sjevernog Jelenk s nadmorskom visinom od 1107 m. ENGLISH SUMMARY:- Ime-
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: -
Oglašavajte ovdje:
|
SADRŽAJ
1. IDRIJSKO HRIBOVJE
1.1. Trebuša
1.2. Vojskarska planota
1.3. Šebreljska planota
1.4. Dolina Idrijce
1. IDRIJSKO HRIBOVJE
1.1. Trebuša
1.2. Vojskarska planota
1.3. Šebreljska planota
1.4. Dolina Idrijce
IDRIJSKO HRIBOVJE (IDRIJSKO POBRĐE)
Idrijsko hribovje (hrv. Idrijsko pobrđe) je područje veliko oko 200 km², sa u prosjeku 648 metara visokim planinama u zapadnom dijelu Slovenije, i predstavlja prijelazno područje između alpskog i dinarskog svijeta. Najčešće ga svrstavaju u predalpske krajeve. Štoviše, obično se kao dio Cerkljansko-Idrijskog hribovja smatra dijelom veće slovenske makrocjeline Zahodno predalpsko hribovje (hrv. Zapadno predalpsko pobrđe), zajedno uz Tolminsko, Škofjeloško te Polhograjsko hribovje.
Na sjeveru dopire do rijeke Idrijce, sjeverno od koje se nalazi Cerkljansko hribovje, na istoku je njegova granica Rovtarsko hribovje, a na jugu i zapadu graniči s Trnovskim gozdom. Najveći vis na južnom dijelu pobrđa je Planinca s nadmorskom visinom od 1170 m, a na sjeveru Jelenk s nadmorskom visinom od 1107 m.
Na sjeveru dopire do rijeke Idrijce, sjeverno od koje se nalazi Cerkljansko hribovje, na istoku je njegova granica Rovtarsko hribovje, a na jugu i zapadu graniči s Trnovskim gozdom. Najveći vis na južnom dijelu pobrđa je Planinca s nadmorskom visinom od 1170 m, a na sjeveru Jelenk s nadmorskom visinom od 1107 m.
1. Trebuša
|
Dolina Trebuša nalazi se u Idrijskom hribovju, uz sjeverni rub Trnovskog gozda i dijeli Čepovanski dol od Vojskarske visoravni (Vojskarska planota). Iz doline Trebuše se u okolne visoravni uvlače brojni usjeci (slov. grape). Gornjom Trebušom (Gorenja Trebuša) prolazi riječica Trebuščica, odn. Trebušnica.
Prostorni pogled na visoravan Trnovskog gozda
Pogled iz smjera sjevera prema jugu. Na sjevernom rubu visoravni nalazi se greben Govci, koji strmo pada prema dolini Trebuše. Na njegovim strmim padinama jasno se vide brojni usjeci - grape. Desno je Čepovanski dol a na suprotnoj strani visoravni Trnovskog gozda je Vipavska dolina. |
grápa grápe (slovenski) 1. jarak na strmoj padini, obično oblikovan vodenim tokovima 2. manja, uska dolina sa strmim stranama 
Poldanovec 1299 m iz Matanovš v Gorenji Trebuši
Autor: Milan Rejec; Wikipedija |
2. Vojskarska planota (Visoravan Vojskog)
Vojsko je rijetko naseljena krška visoravan u predalpskom Idrijskom hribovju, koja obuhvaća oko 3600 ha i promjera je oko 10 km. Osnovno obilježje visoravni Vojskog je velika nadmorska visina, jer se pojedina domaćinstva nalaze na 1100 m nadmorske visine i među najvišima su u Sloveniji.
Zbog prosječne visine od oko 1000 m, ima oštru gotovo planinsku klimu, s dugim zimama s obilnim snijegom i kratkim vegetacijskim razdobljem. Nema površinskog otjecanja vode. U ovom klimatski nepovoljnom okruženju ljudi su se naselili kako bi se bavili šumarstvom za potrebe rudnika Idrija. Istodobno su se zbog preživljavanja bavili izradom tkanina od ovčje vune (slov. suknjarstvo) i izradom čavala, jer su prirodni uvjeti za poljoprivredu nepovoljni. Na platou su uglavnom usamljena seoska gospodarstva; dok je jača koncentracija stanovništva odmah ispod crkve.
Na tom se području mogu naći brojni krški fenomeni, kao što su plitki ponori i špilje u dolomitni stijenama, kraći vodotokovi - ponornice, i niže položeni snažni izvori. S vidikovca Hudournik na krajnjem zapadnom dijelu visoravni mogu vidjeti Tolmin, Julijske Alpe s Triglavom, pa čak i talijanski Dolomiti.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata visoravan je bila jaki partizanski centar zbog prometne izoliranosti. Od 17.9.1944. do 1.5.1945. u blizini naselja radila je partizanska tiskara "Slovenija" (Partizanska tiskarna Slovenija), dok se u obližnjem selu Vojščica nalazi groblje 305 poginulih partizana iz posljednje njemačke ofenzive 1945. godine. Obližnje šume Trnovskog gozda pružale su utočište slovenskoj ratnoj partizanskoj bolnici "Pavla" (Slovenska vojna partizanska bolnica Pavla).
Zbog prosječne visine od oko 1000 m, ima oštru gotovo planinsku klimu, s dugim zimama s obilnim snijegom i kratkim vegetacijskim razdobljem. Nema površinskog otjecanja vode. U ovom klimatski nepovoljnom okruženju ljudi su se naselili kako bi se bavili šumarstvom za potrebe rudnika Idrija. Istodobno su se zbog preživljavanja bavili izradom tkanina od ovčje vune (slov. suknjarstvo) i izradom čavala, jer su prirodni uvjeti za poljoprivredu nepovoljni. Na platou su uglavnom usamljena seoska gospodarstva; dok je jača koncentracija stanovništva odmah ispod crkve.
Na tom se području mogu naći brojni krški fenomeni, kao što su plitki ponori i špilje u dolomitni stijenama, kraći vodotokovi - ponornice, i niže položeni snažni izvori. S vidikovca Hudournik na krajnjem zapadnom dijelu visoravni mogu vidjeti Tolmin, Julijske Alpe s Triglavom, pa čak i talijanski Dolomiti.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata visoravan je bila jaki partizanski centar zbog prometne izoliranosti. Od 17.9.1944. do 1.5.1945. u blizini naselja radila je partizanska tiskara "Slovenija" (Partizanska tiskarna Slovenija), dok se u obližnjem selu Vojščica nalazi groblje 305 poginulih partizana iz posljednje njemačke ofenzive 1945. godine. Obližnje šume Trnovskog gozda pružale su utočište slovenskoj ratnoj partizanskoj bolnici "Pavla" (Slovenska vojna partizanska bolnica Pavla).
3. Šebreljska planota
Divje babe
|
Jeste li znali da se jedan arheološki nalaz s ruba dinarskog područja smatra mogućim najstarijim pronađenim glazbenim instrumentom u povijesti?
Špilja Divje babe
Znate li da je u špilji Divje babe, na području Idrijskog hribovja (hribovje znači pobrđe), u prijelaznom prostoru dinarskih i predalpskih planina, u srpnju 1995. godine pronađena medvjeđa bedrena kost s rupicama, za koju je utvrđeno da je stara oko 55.000 godina - iz razdoblja kada su u Europi obitavali neandertalci? Kost je slomljena na oba kraja, no ima dvije čiste izrađene rupice. Kanadski muzikolozi koji su proučavali raspored otvora utvrdili su da se iz njega mogu proizvesti tri skladna tona. Jelle Atema, profesorica biologije na sveučilištu u Bostonu, koja svira i flautu, izradila je repliku i zasvirala na njoj. Upravo zbog nekih njenih karakteristika mnogi smatraju kako se ovdje radi o najstarijem poznatom glazbenom instrumentu u povijesti i nazivaju ga "neandertalska flauta". Iako on već u popularnoj javnosti slovi za najstariji instrument, dio muzikologa ipak ne misli tako. Smatraju kako bi u kamenom dobu rupe na fruli bile izrađene dubljenjem a ne bušenjem, kao što je to slučaj na ovoj kosti. Tako smatraju da su rupe mogli izgristi neki mesožderi jakih vilica, poput hijena. Kost se danas čuva u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani. |
Svirala iz paleolitika koja se čuva u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani
Autor: dalbera;; Wikipedija |
 Crtež dijatonske fruleAutor: Bob Fink Arheološko nalazište
Divje babe je najstarije poznato arheološko nalazište u Sloveniji. Nalazi se u horizontalnoj špilji dugačkoj 45 i širokoj 15 metara. Arheolozi su na ovome lokalitetu pronašli više od 600 arheoloških nalaza, u najmanje 10 slojeva, koji uključuju 20-ak ognjišta i ostatke kostura špljskog medvjeda, te su istraživali klimatske promjene u vrijeme pleistocena (pleistocensku klimu su karakterizirali česti ledeni ciklusi, i zato ga kolokvijalno zovu “ledeno doba”). Pretpostavljenu flautu datirali su krajem srednjeg pleistocena, u vrijeme dok su Europi obitavali neandertalci, prije oko 55.000 godina. |
KAKO STIĆI
Špilja Divje babe, odn. Arheološki park Divje babe nalazi se u okolici Cerknog, sjeverno od sela Šebrelje, 230 m iznad doline rijeke Idrijce koja se ovdje probija između dvaju pobrđa Idrijskog i Cerkljanskog hribovja. KOORDINATE: 46.112717, 13.915589 |
