---

SREDIŠNJI POJAS >​ POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > PROKLETIJE / BJESHKËT E NEMUNA > Sjeveroistočni ogranak: Bisernica
​Država: Crna Gora
Najviši vrh: Bisernica, 1640 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.8012, 20.0733

Planina Bisernica prostire se između Cmiljevice na jugozapadu i zapadu (s kojom je grebenski povezana) i Rožajske kotline na sjeveroistoku, te između izvorišnog područja Ibra na jugu i doline rijeke Županice i njezine male pritoke Rečice na sjeveru i sjeveroistoku. Sjeveroistočnim rubom planine prolazi magistralna cesta između Berana i Rožaja. Prema jugu na suprotnoj strani Ibra nalazi se planina Hajla.

Planina Bisernica, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.

Bisernica. Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 (Jajce 473)

Pogled iz doline rijeke Županice na krajnje sjeveroistočne padine grebena Bisernice
Izvor: Google Street View, 2021.

Katuni na Bisernici i susjednim grebenima

Bisernica - na pojedinim kartama stoji i Bisernice ili Beserince - je poznata planina po dobrim pašnjacima i svim drugim uslovima za ljetnu ispašu stoke. Mještani sela Koljeno, Mujevići i Dedeići izdižu na ovu planinu. Udaljenost planine, odnosno stanova je oko dva do tri sata hoda. Svaku zgodu imaju ovi pašnjaci. Dobra voda na svakom koraku, a i šume ima dosta kvalitetne. Izgone se ovce, goveda i konji. Ovce i goveda se obavezno čuvaju zbog livada, dok se ne pokose, a i zbog vukova kojih često ima na ovoj planini.

Pas je lijepa planina na koju izdižu mještani sela Seošnica, Nurkovići, iz Kalača, Kalači i iz Bralića, Bralići. Stanovi su nešto udaljeniji od sela, tako da se ne može pješke stići prije dva do tri sata hoda. Inače, ovi stanovi su izuzetno lijepi i planina je bogata pašnjacima i livadama. Na svakom koraku ima izvora i dosta šume. Izdig na ove stanove je nešto malo kasnije od ostalih sela. Negdje oko 15. juna se izlazi na stanove i tamo se ostaje do kasne jeseni. Čobani čuvaju i ovce i goveda, mada se goveda u jednom vremenskom periodu odbijaju. Treba naglasiti da su ovdje stanovi kvalitetni i dosta su blizu jedni drugima.

Dobro Buče (1407 m) - na pojedinim kartama stoji i Dobrobuće - je planina na koju izdižu Bralići iz sela Bralića. Ova planina ima sve osobine Bisernice, ako ne u pojedinim de­taljima i bolje. Stanovi su dosta blizu i za jedan sat pješačenja se može izaći na planinu. Stanovi su lijepo sređeni i dosta su blizu jedni drugima. Ostalo kao što smo rekli za Bisernicu.

IZVOR  SPASOJEVIĆ, Vasilije Mujo: Crnogorski katuni. Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb; Zajednica Crnogoraca, Split; 2006.

Koljeno

Koljeno je naselje u općini Rožaje. Nalazi se na obroncima planine Hajle, Džakovice, Bisernice. Udaljeno od grada Rožaja 4 km na cesti prema Beranama. U njemu žive bratstva: Mujevići, Dedeići, Bralići, Husovići.

Koljeno je jedno od najstarijih naselja u općini Rožaje. Opisujući ove krajeve poznati geograf Jovan Cvijić je rekao da su ovo najmirisnije šume i najljepši predjeli Europe. Stanovnici Koljena su poznati po gorstačkom gostoprimstvu i solidarnosti sa svim ljudima kojima je ljudska pomoć potrebna. U Prvom svjetskom ratu Rožaje je pružilo pomoć srpskoj vojsci koja je povlačenjem preko Albanije doživelja ogromnu golgotu tako su sve kuće Rožajaca i Koljenčana bile otvorene za prihvat tih vojnika te je u znak zahvalnosti za tu pomoć jedna ulica u Beogradu dobila ime Rožajska.

U Drugom svjetskom ratu su bili jedni od rijetkih koji su svojim susjedima Crnogorcima-pravoslavne vjere otvorili svoje domove, rukovođeni tradicionalnim bošnjačkim moralom formiranim na osnovu svoje islamske religije postupali čovječno, viteški u svim prilikama i tih ratnih godina brinuli i čuvali njihove živote, čast i obraz rizikujući vlastite živote. Tadašnje gazde iz svih koljenskih plemena su se dogovorile koje obitelji će prihvatiti, tako su Magdeliniće i Zekiće, plemena iz susjednih sela Bogaje i Radeva Mahala: pa je porodicu Veselina Zekića i ostale preuzeo Ibiš Dedeić i sa svojom braćom brinuo za njihove živote, nerijetko postavljajuci ispred svoje kuće i stražu da ih ne bi napadale razne bande koje sa znale gdje se krije pravoslavno stanovništvo. Nakon tih teških vremena Veselin i Ibis su se pobratimili i njihovi nasljednici i danas poštuju i njeguju prijateljstvo nastalo u ratu.
U kućama Mujevića: Hajra, Ćamila, Deša, Šeća i Kasuma bile su porodice Radoja, Radoša, Mirka i drugih Magdelinića. U kući Hajra i Hasa Bralića bila je obitelj Vasa, Draga i Milorada Magdelinića.

U ratovima vođenim na prostorima bivše Jugoslavije 1990-ih godina njegovi stanovnici nisu osramotili svoje pretke i ponovo su otvorili svoja vrata svojih kuća za izbjegle stanovnike iz BiH (Trebinje, Foča, Gacko i drugih ugroženih mesta u BiH), kao i izbjeglo albansko i crnogorsko stanovnistvo s Kosova i nije zapamćeno da su Koljenćani ikad naplatili svoju uslugu za ustupanje kuća, prehranu a mnogima su pomogli da dobiju dokumente i plate put do trećih zemalja.

Koljeno je dalo veliki broj intelektulaca koji su dali i daju značajan doprinos Rožaja i drugih sredina u kojima žive u raznim državama svijeta. Koljeno je dalo predsjednike općine Rožaje, direktore doma zdravlja, predsjednika Izvršnog odbora, načelnika policije, direktora Gornjeg Ibra, ministra u Vladi Crne Gore, ministra u Vladi Brčko distrikta-BiH, glavnog imama džamije Sultan Murat II, kao i niz stručnjaka raznih profila koji su bili afirmirani stručnjaci u raznim kompanijama, institutima i sveučilištima. Gorštaci Koljena su se uvijek rukovodili motom "Otvori vrata svakom ko traži pomoć i spas glave a ne pitaj ga ni odakle je ni koje je vjere samo mu pruži pomoć i ne trazi naknadu za to".

Stanovništvo

Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 290 stanovnika (1948. godine); 351 (1953.); 432 (1961.); 404 (1971.): 489 (1981.): 599 (1991.); 630 (2003.); 691 (2011. - od otga: Bošnjaci 581 ili 84,08%, Albanci 72 ili 10,41%, Muslimani 16 ili 2,31% i Muslimani–Bošnjaci 12 ili 1,73%)-

IZVOR  Koljeno (Rožaje). Wikipedija (sr)