Poštak, 1446mNakon najviše Svilaje, Poštak (1446 m) je po visini drugi važniji vrh dalmatinske Zagore izvan graničnog lanca Dinare. Neki ga smatraju izdvojenim najjužnijim ogrankom Ličke Plješivice, koji je ukliješten izmedju nižega jugoistočnog Velebita i granične bosanske Vilice (1654 m) kao najsjevernijeg ogranka Dinare. Iako je blizu bosanske granice, najveći dio Poštaka s vršnim grebenom je u Hrvatskoj, gdje leži na granici jugoistočne Like i sjeverne Dalmacije. Osim na jugu gdje postupno opada položitim padinama u Kninsko polje, ine padine Poštaka su većinom strmo odsječene, pa je na istoku greben Poštaka oštro odijeljen od Dinare dubokim kanjonom Butišnice, a na zapadu od Velebita kanjonom gornje Zrmanje i na sjeveru od Plješivice izvorišnim kanjonom gornje Une.

Najviši zaobljeni vrh na sjevernom grebenu je Bijeli vrh1446m i Kučina Kosa 1441m, a na sjeverozapadu je goli stjenoviti vrh Poštak 1422m, pa južnije Visibaba 1331m, oštri kameni Vranikuk 1216m, Orlovica 1201m i na jugoistoku ini niži ispod 1200m. Veći dio Poštaka na sjeveru i istoku s najvišim grebenom je izgradjen od mezozojskih dolomita. Na istoku iznad Butišnice su značajne pojave Kozja jama i Babića jezero.

Po klimi se Poštak, nakon najhladnije i vlažne Dinare, spram inih južnijih grebena dalmatinske Zagore odlikuje obilnijim oborinama s najviše magle i obiljem zimskog snijega. Najviši vrhovi na grebenu Poštaka nose na tjemenu visinske travnate rudine, ali već malo niže ispod počinju prostrane bukove šume i jela, a na istočnoj dolomitnoj strmini je dosta borovih šuma, dok niže padine na zapadu i jugu pokrivaju mozaično šumice hrastova i crnograba. Najbogatiju osobitu floru tu nose dolomitne strmine gdje rastu npr. lasinje (Moltkia), razni ljiljani (Lilium cattaniae i L. croceum), perunike (Iris dinarica i I. bosniaca), pakujac (Aquilegia dinarica) i još ini rjedji endemi dinarskog krasa. U osobitoj gorskoj flori Poštaka je dosad poznato 721 raznih biljaka.




Izrazitiju kontinentalno-gorsku klimu sličniju ličkom gorju nego obližnoj dalmatinskoj Zagori ima osobito najsjeverniji Poštak koji je i najbogatiji oborinama,

• Marković, M. 1961: O postanku kamenitih stijena na Poštaku. Naše planine 13: 175, Zagreb.

http://wikinfo.org/w/Hrvatski/index.php/Brda_dalmatinske_Zagore