---

​RIJEKE DINARSKOG GORJA > RIJEKE CRNOMORSKOG SLIVA > SLIV SAVE > Porječje Drine

PORJEČJE RIJEKE DRINE

---

DRINA
Sava < Drina (D)

DRINA je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije.
Spajanjem crnogorskih rijeka ►Tare i ►Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina je ujedno i najveća pritoka rijeke Save. Svojim tokom od oko 346 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini. U donjem Podrinju (Semberiji) Drina jednim dijelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara.
Tok rijeke: Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad, u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka. Historijski gledano, rijeka Drina je ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure, što se izmjenilo izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti. 
Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su ►Sutjeska, ►Bistrica, ►Kolina, ►Prača, ►Drinjača  i  ►Janja, a sa desne ►Ćehotina, ►Janjina, ►Lim, ►Rzav, ►Ljubovija, ►Vrelo i ►Jadar.
Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca, nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.

Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik.
HE "Višegrad" zvanično je puštena u pogon 26. novembra 1989, kada je proradio prvi agregat. Instalirana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m3.
HE "Bajina Bašta" u Perućcu je najveći objekat sagrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. novembra 1966. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m3. HE "Bajina Bašta" godišnje proizvede oko 1500 GWh.
HE "Zvornik" puštena je u rad 26. jula 1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m3. HE "Zvornik" godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 GWh.

Rijeka Drina na podrućju naselja Perućac, južno od hidroelektrane

​Reke i jezera ep. 8 Ušće Drine u Savu 22.01.2020.
Autor: AgroTV Srbija Datum objave: 7.2.2020.
Opis. Program naše televizije možete pratiti na poziciji 126 u okviru Osnovnog paketa mts TV! "AgroTV" - jedini televizijski kanal u Srbiji posvećen poljoprivredi 365 dana u godini. agrotv.net

JADAR (Srbija)
Drina < Jadar (D)

Posle Drine najznačajnija reka u opštini Loznica je JADAR. Njegov glavni izvorišni krak ►Mali Jadar počinje izvorom ispod Debelog Creva na visini od 470 m na teritoriji opštine Osečina. Preko teritorije opštine Loznica protiče na dužini od 35 km. Ukupna dužina Jadra iznosi 79 km a površina sliva je 878 km². Celokupan pad izvora, na visini 470 m, do ušća u Drinu, na visini od 103 m, iznosi 367 m. Sliv Jadra je asimetričnog oblika, sa razvijenom prostranijom levom od desne strane. Zato i najveće pritoke prima sa leve strane kao što su ►►Likodra (27 km), ►►Pecka (24 km) i ►►Korenita (23 km), dok je od desnih pritoka sa svojih 20 km toka najduža i najznačajnija ►►Cernica.

Na Jadru postoje vodomerne stanice Lešnica (osnovana 1926. god.) i Zavlaka (radi od 1959. god.). Period visokih voda se javlja u februaru  i maju  što je posledica otapanja snega i prolećnih kiša. Nizak vodostaj i proticaj se javljaju u avgustu i oktobru kao posledica smanjenih količina padavina, visokih temperatura vazduha i velikog isparavanja u letnjim mesecima. U periodu visokih voda prosečan proticaj na Jadru na vodomernoj stanici Lešnica iznosi od 15-18 m³/s a u periodu niskih voda od 3-4,5 m³/s, dok prosečan proticaj Jadra iznosi 8,75 m³/s. Apsolutni minimalni proticaj Jadra registrovan je u prvoj polovini oktobra 1961. god. (0,19 m³/s) a apsolutno maksimalni proticaj registrovan je 20. 12. 1968. god. (157 m³/s).

Zbog velikih količina nanosa, koji Jadar nije mogao da odnese, već se taložio po aluvijalnoj ravni. ►►Stupnička reka i Korenita nisu mogle da se direktno uliju u Jadar već teku levim obodom oko 8 km. Posle većih kiša aluvijalna ravan poplavi i značajan deo nanosa ostane po livadama i oranicama. Velike poplave zabeležene su 1947, 1948, 1952, 1959, 1965, 1968. godine. presecanjem meandara korito je delimično regulisano na sektoru od puta Kozjak-Tekeriš do ušća. Presečeno je više meandara što je ubrzalo oticanje rečne vode a korito se produbilo i sada je duboko 2-3 m. U odnosu na ranije stanje Jadar je u opštini Loznica kraći za 4 km.

U dolini ove reke, u rudniku Jadar, pronađen je mineral Jadarit. Internacionalna rudarska firma Rio Tinto sa sedištem u Britaniji vrši eksploataciju litijumu i litijum borata u dolini Jadra. Lokacija sadrži najveće poznate količine litijuma u Evropi i za sada to je jedina lokacija na svetu koja sadrži litijum borate.

Rijeka Jadar na području Loznice
Izvor: Wikipedia; Autor: Asdflkjh

LEŠNICA
​Drina < Jadar < Lešnica (D)

KRIVAJA
Krivaja

KORENITA
Drina < Jadar < Korenita (L)

Lijeva pritoka Jadra. Zahvaća površinu od 80,58 km². Dugačka je 22,75 km dok joj je dužina razvođa iznosi 50,75 km. Loznici pripada donji tok Korenite. Teče paralelno s Jadrom 11 km. Od 1977. do 1984. god. presječeni su njrzini meandri i korito je prošireno i produbljeno.

KARLAGAN
Drina < Jadar < Karlagan (L)

CERNICA

CERNICA - Najveća desna pritoka reke Jadra. Sliv reke zahvata površinu od 118,7 km². Od toga teritoriji Loznice pripada 100,6 km² ili 84,7%. Cernica je dugačka je 21,5 km a dužina razvođa iznosi 51 km.

JANJA
Drina < Janja (L)

JANJA je rijeka u BiH, lijeva pritoka Drine. Izvire istočno od Tuzle, na sjevernim padinama planine Majevice (na 670 m n.v), ispod brda Konjic. Teče kroz Bosnu i Hercegovinu, svom svojom dužinom. U Drinu se ulijeva u mjestu Janja, općina Bijeljina. Rijeka je duga 53 km. Najvećim dijelom teče kroz općinu Ugljevik. U nekim selima rijeku nazivaju Modran. Pritoke Janje su: ►►Prelovačka rijeka, ►►Lipovačka rijeka, ►►Labuđanska rijeka, ►►Rastošnička rijeka, ►►Tobutska rijeka, ►►Mezgrajica.

TRNAVA - JANJA KANAL
Drina < Janja < Janja kanal < Trnava (D)

RUPOVITA
Drina < Janja < Trnava < Janja kanal < Rupovita 

POTOK
Drina < Janja < Trnava < Janja kanal < Potok 

UGLJEVIČKA RIJEKA
Drina < Janja < Ugljevička rijeka (D)

LAKTENICA
Drina < Janja < Laktenica (L)

RADLOVAC
Drina < Janja < Radlovac (L)

MEZGRAJICA
Drina < Janja < Mezgrajica < Mezgrajsko jezero < Mezgrajica (D)

GRADINSKI POTOK
Drina < Janja < Mezgrajica < Mezgrajsko jezero < Gradinski potok

TOBUTSKI POTOK
Drina < Janja < Tobutski potok (L)

RASTOŠNIČKA RIJEKA
Drina < Janja < Sniježnica (jezero) < Ratošnička rijeka (L)

LABUDANSKA RIJEKA
Drina < Janja < Labudanska rijeka (L)

MATICA POTOK (RIJEČICA)
Drina < Janja < Tobutski potok (D)

RUPANJ
Drina < Janja < Rupanj (D)

RADALJ (RADALJSKA REKA)
​Drina < Jadarska reka (D)

Radaljska reka je desna pritoka Drine. Izvire ispod planine Boranje i nastaje od ►Crnog i ►Malog Radlja. Porječje rijeke obuhvaća oko 52 km². Dužina njezina toka je 15 km, a maksimalna količina vode 125,22 m3/s. Korito rijeke nije regulirano. Cijelom dužinom je zasuto nanosnim materijalom i mjestimice je suženo. U gornjem toku, na Crnom Radalju izgrađena je mala brana, od koga je formirano Radaljsko jezero i izgrađena mala hidroelektrana "Radaljska banja" za čije održavanje je zadužena Hidroelektrana "Zvornik". Njene veće pritoke su: ►Dejanovac, ►Ravnaja, ►Ostrešnica, ►Mala Kladnica i ►Velika Kladnica. Rijeka je u virovima bogata  pastrmkom i riječnim rakovima. Sredinom 20. stoljeća na Radaljskoj reci i njenim pritokama radilo je 25 vodenica. Krajem prvog desetljeća 21. stoljeća, u Radalju su u funkciji ostale samo dvije vodenice – potočare.
IZVOR Radaljska reka. Wikipedija (sr)

DRINJAČA

DRINJAČA je lijeva pritoka rijeke Drine, u koju utječe kod istoimenog naselja Drinjača, 15,5 km uzvodno od Zvornika (BiH). Izvire ispod planine Konjuh. Duga je 77 km sa površinom sliva od 1875 km². Glavne pritoke su joj ►Jadar i ►Tišća. Duž njenog toka ide asfaltni put koji povezuje Vlasenicu sa Zvornikom i Kladnjom. Slivno područje Drinjače obiluje šumom, pašnjacima, nalazištima boksita i nemetala.
​
Drinjača

TIŠČA
Tišča

JADAR (Bosna)

Rijeka u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka Drinjače. Duga je 64,7 km, sa površinom sliva 893,7 km². Izvire ispod Krka (1100 m), a uliva se u Drinjaču kod Kušlata. Vrlo razgranat izvorišni vrh nalazi se u Podrinju, gdje reka Drina pravi veliki istočni lakat na potezu od Sušice (1243 m) do Drinjaka (771 m). Jadar ima planinski tok. Glavne pritoke su mu ►Zeleni Jadar i ►Studeni Jadar. Rijeka dijeli visoravan Birač na zapadu od Ludmera na istoku.

STUDENI JADAR

Protječe kroz općinu Milići. Ova rijeka je dužine oko 30 km i ima jednu pritoku. Izvire u selu Zalukovik. Zajedno sa Zelenim Jadrom, Studeni Jadar gradi novu rijeku – Jadar. Ušće se nalazi u Milićima.

Studeni Jadar

TIŠĆA

Desna pritoka Drinjače. Čitavim svojim tokom protiče kroz Bosnu i Hercegovinu. Vrelo Tišće se nalazi na sjevernoj padini planine Javor, udaljeno pet kilometara od  Vlasenice. Iz vrela vodom za piće se snabdjeva Vlasenica, kao i brojna okolna naselja. Nizvodno, na Tišći je manja hidrocentrala, a nakon nje i niz starih mlinova. Protječe kroz naselje Tišču, u opštini Šekovići. Područja oko Tišće se tradicionalno koriste za izlete. Najveća pritoka Tišće je rečica ► Sušica, koja teče kroz predgrađe Vlasenice, ispod brda Viselca.

LJUBOVIJA

TREŠNJICA

ROGAČICA

VRELO

VRELO je rijeka u Srbiji, desna pritoka rijeke Drine. Rijeka je duga 365 metara i nalazi se u naselju Perućac, općina Bajina Bašta. 
Rijeka Vrelo nastaje od jakog krškog vrela Perućac na nadmorskoj visini od 234 metra u podnožju planine Tare. Voda Vrela potječe od dreniranih padalina s prostranog platoa Tare. Prosječna izdašnost perućačkog vrela je 330 l/s, dok je prosječna temperatura vode oko 10° C. Rijeka Vrelo je bistra, providna rječica koja se vodopadom visine 10 m ulijeva u Drinu.
Vrelo je poribljeno kalifornijskom pastrmkom. Po humkama i obalama Vrela rastu jova/joha, jarebika, jasen, gorski javor, brest, crna zova/crn bazga, orah, i dr. Na Vrelu je 1927. godine puštena u rad mini hidroelektrana, instalirane snage 60 kNj s prosječnom godišnjom proizvodnjom 300 000 kwh.
Dužina toka rieke Vrelo je 365 m. Slovi za jednu od najkraćih rijeka Europe. Zbog njezine dužine popularno je zovu i "rijeka Godina" (isti broj metara kao dana u godini).
Ima sve što imaju i one mnogo veće rijeke - veliki, moćni izvor iz koga kulja bjeličasta voda, jedan ribnjak na desnoj obali, vodenicu na lijevoj, jednu lijevu pritoku (bistri potočić), naselje na lijevoj obali, dva mosta, itd. Drina s rijekom Vrelo je u akciji izbora sedam srpskih čuda prirode u organizaciji Turističke organizacije Srbije proglašena za prvu prirodnu ljepotu.
Nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Tara.

РЕКА ВРЕЛО; ПЕРУЋАЦ
Autor: Kamerom kroz Srbiju Datum objave: 4.9.2020.
Opis. Река Врело се налази на десној обали Дрине, у насељу Перућац, 13 km узводно од Бајине Баште и припада Националном парку Тара. Важи за једну од најкраћих река у Европи. Ток реке је дугачак онолико колико година има дана (тачно 365 м), па се због дужине свога тока зове и река “Година“.

ŽEPA

Žepa (rijeka)

RZAV
Drina < Rzav (D)

RZAV je rijeka u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Nastaje na području nacionalnog parka Tara spajanjem ►Belog i ►Crnog Rzava kod sela Donje Vardište, na svom putu do konačnog odredišta - ušća u Drinu koje se nalazi u Višegradu. Prolazi kroz mnogo klisura i kanjona, izuzetne pejzaže koje obilježavaju visoke i strme hridine sivo-bijelih tonova po kojima raste četinarsko raslinje. 
Čitavim tokom Rzava išla je nekada stara pruga koju su gradili Austrijanci i koja je kada je sagrađena bila inženjersko remek-djelo. Smatra se da su stotine radnika, uglavnom stranaca, austrijskih zarobljenika, ostavili svoje živote u rzavskim stijenama bušeći tunele.
2004. počela je obnova trase čuvenog vlaka "ćire" od Mokre Gore preko Kotromana, Vardišta, Dobruna i Višegrada. Prije izgradnje HE Perućac, Rzav je bio jedna od najbogatijih rijeka ribom koje bi dolazile s proljećem da se u njemu mrijeste.
Rijeka Rzav teče i pored Dobruna, starog srednjovjekovnog utvrđenog grada, koji je bio vrlo značajan trgovački centar na ovom najznačajnijem karavanskom putu od Mediterana do centralnog Balkana. U drugoj polovini 14. vijeka sagrađen je manastir Dobrun koji i danas postoji. Značajan je zbog freski iz 14. vijeka na kojima su prikazani srpski vladari i članovi ktitorske porodice, a takođe i po izuzetno vrijednoj zbirci ikona i crkvenog mobilijara od kojih neki primjerci datiraju još iz 13. stoljeća.

​Rzav

Rijeka Rzav u selu Vardište
Izvor: Wikipedia; Autor: Aristote2

Rzav
Izvor: Wikipedia; Autor: BokicaK

BELI RZAV

Beli Rzav je rijeka u zapadnoj Srbiji i istočnoj Bosni. Izvire u selu Zaovine, na zapadnim padinama Tare. Karakteristika ove rijeke je boja podloge - korito rijeke čini kamenje bijele boje. Zbog bijele podloge korita od koje se odbija sunčeva svjetlost- čak i tijekom ljeta i najviših temperatura, Beli Rzav je izuzetno hladna rijeka. Beli Rzav je dug 23 km, a površina sliva ove rijeke je 205 km². 
Nastaje od Karaklijskog Rzava i Baturskog Rzava. Teče podnožjem Šargana, kroz Mokru Goru prima rijeku Kamešinu. U središnjem toku usječena je klisura Belog Rzava.
U selu Vardište u višegradskoj općini (BiH), Beli Rzav se spaja sa ► Crnim Rzavom i zajedno tvore rijeku Rzav koja se kasnije uijeva u Drinu u Višegradu. Na Belom Rzavu se nalazi umjetna akumulacija i reverzibilna hidro-elektrana, kao i mnogobrojne vodenice "potočare".
Rijeka je vrlo bogata ribom (klen, krkuša, potočna pastrva). 

Klisura Belog Rzava se nalazi u središnjem toku Belog Rzava između dolinskih proširenja Podstolac i  Kotroman, na planini Tari, u okviru Nacionalnog parka Tara. Klisura je usječena u slojevitim i bankovitim krednim vapnencima. U najdubljem dijelu rijeka presijeca vapnencee Tustog brda (Ljuljaška 897 m n.v. i Rudina 839 m n.v.) i Gradine (830 m n.v.) u dužini od 300 metara. U gornjim dijelovima strane klisure su strme i stenovite, dok su u nižim dijelovima prekrivene debelim zastorima siparskog materijala. U klisuri postoje dvije manje erozivne brane.

IZVORI  Beli Rzav. Wikipedija (sr); Klisura Belog Rzava. Wikipedija (sr)

Kanjon Belog Rzava
Autor: TarjaMitrovic - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=59446751

KAMEŠINA

Kamešina (Kamišna, Kamišina) je rijeka koja izvire na sjeverozapadnim obroncima Zlatibora, ispod Velikog brda (1087 m n.v) i teče ka zapadu. Lijeva je pritoka Belog Rzava, duga 17.89km i površine sliva 68,50km².
Njena dolina čini granicu između Zlatibora i Mokre Gore i spada u bujične tokove. U srednjem dijelu doline teče kroz klisuru s brojnim kaskadama, gdje je najveći vodopad od 15 metara na izlazu iz klisure. Desna strana srednjeg i donjeg sliva pripada PP Šargan—Mokra Gora, djelimično je u I i II zoni zaštite. U selu Kotroman se ulijeva u Beli Rzav.
Značajnije pritoke su Šargančica (3,74 km) i Krsmanski potok (5,94km). Nakon bujice 1994. godine, odnijet je nanos kojim je bio zatrpan izvor Bele vode. Poslije bujica iz 2005. i 2007. godine izvedena je regulacija korita. Uz donju polovinu doline pruža se asfaltna cesta Mokra Gora — Višegrad. Biciklističkim stazama se od Mokre Gore uz Kamešinu može stići do Mitovca i Kremana.

IZVOR  Kamešina. Wikipedija (sr)

KARAKLIJSKI RZAV

​Karaklijski Rzav, rječni tok dužine 6,43 km i površine sliva 7,49 km², desna je pritoka Belog Rzava, na planini Tari, u okviru Nacionalnog parka Tara.
Nastaje spajanjem nekoliko povremenih tokova koji dreniraju sjeveroistočne padine Zvijezde, tj Veliku Pivnicu i Jenjač na zapadnoj granici NP Tara. Teče u pravcu zapad—istok. U gornjem dijelu sliva je biciklistička staza kojom se od Predovog krsta stiže do južnog dijela Zaovinskog jezera.

IZVOR  Karaklijski Rzav. Wikipedija (sr)

BATURSKI RZAV

Baturski Rzav je lijeva pritoka Belog Rzava, dužine 6,44 km i površine sliva 9,67km². Nastaje u Velikoj Baturi spajanjem nekoliko povremenih tokova koji dreniraju sjeveroistočne padine Zvijezde, odnosno Veliku Pivnicu na zapadnoj granici NP Tara. Teče u pravcu zapad-istok. U izvorišnom delu se nalazi tresava (hrv. tresetište) Mala Batura.
Gotovo cijelom dužinom toka je biciklistička staza, kojom se od Mitrovca preko sjevernog dela Hidroakumulacije Kruščica može stići do Predovog krsta.

IZVOR  Baturski Rzav. Wikipedija (sr)

CRNI RZAV

CRNI RZAV izvire u Carevom polju pod Čigotom u selu Draglica i teče centralnim dijelom Zlatibora. Dobio je ime po tamnoj boji serpentinske podloge preko koje protječe. Na nekim mjestima tvori lijepe kanjone. Od pritoka prima ► Ribnicu,  ► Obudojevicu, ► Bijele vode i ► Jablaničku rijeku. Kod Vardišta se sastaje s ► Belim Rzavom, koji izvire u Zaovinama  na Tari. Crni Rzav se razlikuje i po temperaturama vode od Belog Rzava. Zahvaljujući tamnijoj podlozi, Crni Rzav je tijekom ljeta vrlo tople vode.

Potok Prdavac na Zlatiboru, pritok Bijelih voda

LIM
Drina < Lim (D)

LIM, desna pritoka Drine. U dužini od 220 km protječe kroz Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu i ulijeva se u Drinu. Izvire iz Plavskog jezera u Crnoj Gori, i ulijeva se u Drinu između Goražda i Višegrada. Na njoj su podignute dvije hidroelektrane Potpeć (54 MW) i Bistrica (104 MW) između kojih se nalazi umjetno akumulacijsko Potpećko jezero. Sama rijeka formira kompozitnu dolinu u kojoj se naizmjenično smjenjuju klisure i kotline, a oblast oko nje se naziva Polimlje. Ono je poznato po svojim kulturno-povijesnim spomenicima koji datiraju iz vremena Stefana Nemanje ((1166)1168--1196), njegove braće i njihovih potomaka. Najpoznatiji među njima su manastiri Mileševa, Đurđevi Stupovi, Davidovica, Kumanica i Sveti Nikola, a nad kanjonom reke se uzdiže i jedan Jerinin Grad. Danas je rijeka poznata kao jedna od najatraktivnijih rijeka za splavarenje, ali i po velikom stupnju zagađenosti o čemu svjedoči i ironična šala da je svoj naziv Lim, dobila zato što je puna olova.
Važnije pritoke Lima su: ►►Lešnica, ►►Bistrica, ►►Mileševka, ►►Uvac.

Etimologija imena - Porijeklo i značenje imena rijeke Lim do danas nije sa sigurnošću razjašnjeno. Obično se tumači latinskim terimnom limes što znači granica, što se tumači time da je rijeka oduvijek bila granica. Prvo između Istočnog i Zapadnog Rimskog Carstva, a kasnije i između Otomanskog Carstva i Habsburške Monarhije. Međutim povijena znanost ima sasvim drugi pogled na ovu tezu. Prema saznanjima kojima se danas raspolaže, granica između istočnog i zapadnog rimskog carstva nije prolazila Limom, tako da je cijelo Polimlje ušlo u sastav Istočnog Rimskog Carstva odnosno Bizanta. Također, ona nikada nije predstavljala granicu Otomanskog i Habsburškog Carstva.
Drugo tumačenje naziva se dovodi u vezu s keltskom rečju llyn – llym koja označava vodu ili jezero, što bi moglo stajati u vezi da se Lim službeno nastaje istjecanjem iz Plavskog jezera, jer njegova utoka nosi drugo ime (Ljuča). Na albanskom jeziku Ljumi (Lumi) ima doslovno značenje: rijeka. Takođe, Ljuča je deminutiv reči Ljumi. S obzirom da predjel oko gornjeg toka Lima pretežno naseljavaju etnički Albanci, čiji jezik sadrži brojne reči s romanskim korijenom, ne treba odbaciti ni ovo tumačenje o porijeklu imena Lima.

Tok rijeke - Izvorište - Rijeka Lim službeno nastaje na visini od 999 m nmv. istjecanjem iz Plavskog jezera. Međutim samo jezero je protočno tako da se ovaj vodeni tok može pratiti još dalje rijekom ►Ljučom, koja u njega utječe, do njenog nastanka spajanjem  ►Grnčara i ►Vruje kod Gusinja. Sam Grnčar, kao jači tok, pod imenom ►Vermoša  prethodno prolazi kroz Albaniju, varošicu Vermoši i Crnu Goru u kojoj i izvire. Njen izvor se nalazi ispod najvišeg vrha Crne planine Maglića koji je visok 2142 m nmv i udaljen je svega nekoliko kilometara od izvorišta rijeke Tare koja se nalazi s druge strane Maglića. Sama Crna planina se nalazi u pograničnoj zoni Crne Gore i Albanije između Komova na sjeveru i Žijova na jugu u oblasti Kuča.

Limska kompozitna dolina - Lim nastaje u Plavsko-gusinjskoj kotlini i iz nje teče ka sjeverozapadu u klisuru Sutjesku, poslije koje (nakon Andrijevice) izlazi u Beransku kotlinu. Rijeka zatim prelazi u Tivransku klisuru iz koje se otvara Bjelopoljska kotlina, posle koje počinje Dubrakovačka klisura koja na kraju prelazi u pravi kanjon dugačak 11 km sa visinom strana do 550 m. Ona je poznata i kao Kumanička klisura, a u njoj se danas nalazi državna granica između Srbije i Crne Gore.

Prije Andrijevice u Lim se ulijevaju ►Murinska rijeka i ►Zlorečica s lijeve strane, a sa desne ►Đurička rijeka,  ►Rženička,  ►Velička  i ►Komarača. Od Andrijevice do Berana Lim prima s lijeve strane ►Krašticu, ►Trebičku, ►Ševarinsku rijeku  i  ►Bistricu a sa desne strane ►Šekularsku i ►Kaluđersku rijeku. Od Berana do Bijelog Polja u Lim se ulijevaju s lijeve strane ►Brzava i ►Ljuboviđa, a sa desne  ►Dapsićka i ►Lješnica. Od Bijelog Polja do Dobrakova s lijeve strane se uliva  ►Bjelopoljska Lješnica, a sa desne  ►Bjelopoljska Bistrica. Površina sliva Lima u Crnoj Gori, do Dobrakova je 2880 km2. Dužina toka je 234,2 km. Trenutna promatranja i mjerenja se obavljaju na stanicama Plav, Andrijevica, Zaton, Berane, Bijelo Polje i Dobrakovo. Za ove hidrološke stanice Hidrometeorološki zavod raspolaže relativno dugim nizom podataka (oko 50 godina). Od pritoka na Limu se trenutno osmatraju Grnčar-Gusinje, Zlorečica-Andrijevica i Ljuboviđa-Ravna Rijeka.

Poslije Kumaničke klisure rijeka ulazi u Brodarevsku kotlinu, poslije čega se rječne obale ponovo sužavaju, da bi se opet otvorili u Prijepoljsko polje u kome joj se pridružuje rječica ​►Mileševka. Poslije Prijepolja otpočinje nova klisura koja s manjim kotlinastim proširenjima traje do ušća rijeke Uvac. Lim je na ovom dijelu svog toka pregrađen i na njemu je formirano umjetno akumulacijsko Potpećko jezero zapremine 44.000.000 m3 na kome se nalaze dvije hidroelektrane, od kojih jedna koristi jezero kao akumulaciju, a druga kao kompenzacijski bazen.

Ušće - Rijeka poslije primanja Uvca prelazi u vijugavu dolinu koja prvo ulazi u BIH, da bi se vratila u Srbiju i na kraju nedaleko od Rudog trajno ušla u BIH. Neposredno poslije Rudog rijeka se lagano spušta ka Drini i na visini od 299 m nmv. se ulijeva u Višegradsko jezero kod mesta Međeđa. Rijeka je na svom ušću široka 90 m, a duboka 5 m.

Prema mjerenjima obavljanim u Beranama, najmanji protok vode zabilježen je 20.8.1954. godine i iznosio je svega 816 m³/s, dok je najveći od 864 m³/s zabeležen 10.11.1965. godine.

​Lim (rijeka)

Ušće Lima u Drinu
Izvor: Wikipedia; Autor: jbudissin

Lim je hidrografski najznačajnija crnogorska rijeka. Ističe iz Plavskog jezera mada njegov izvorišni dio čine rijeke Vruja i Grnčar, koje sastavljajući se čine Ljuču, koja se uliva u Plavsko jezero, stvarajući malu deltu. Tamo istječe iz jezera prema sjeveru, pored planine Visitor, pod imenom Lim preostalih 197 kilometara kroz Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, gdje se spaja s Drinom kod Višegradskog akumulacijskog jezera.​

Lim
Izvor: Wikipedia; Autor: Mazbln

ZLOREČICA
Drina < Lim < Zlorečica (L)

Zlorečica
Dolina rijeke Zlorečice između Andrijevice i sela Dulići

O rijeci Zlorečici

​Rijeka Perućica i Kuckaja u selu Djulićima, grade Zlorečicu, bistru i studenu rijeku koja se u starim rukopisima pominje kao dobra rijeka. Kako je onda postala zla ...

Legenda kaže i zato što je "ubila" dvoje mladih koji se mnogo volješe. Mještani pak nazvaše je zlom jer  ili pomahnita od jesenjih kiša, nadodje, mutnu pjenu valja i sve pred sobom nosi.

Ali, ipak, za letnjih večeri slušaš njene talase u  Andrijevci, podno varoši, gdje se ona utapa u Lim, kako šumi, grgori na mjesečični, nasloniš glavu na jastuk, sklopiš oči i ne treba da prizivaš ovce da bi dozvao san. Zla rijeka je tada uspavanka.

Autor: Šćepan Vuković i Dušan Stijović u knjizi "Varoš i zvijezde"

O rijeci Perućici odn. Zlorečici ...

Rijeka Perućica nastala je od brojnih komskih riječica i potoka i jedinstvena je po svojim brzacima i bistini vode koja je, prema predanju izbjelila i košulju Svetog Save. Legenda kaže da je u davna vremena ovim krajem hodio Sveti Sava. Kad je u bistoj vodi oprao svoju košulju... O kako se začudio Sveti Sava?! Bože, i svi sveci sa Tobom, voda samo voda, ništa više a košulja čista, bijela kao snijeg cijelac sa najvišeg komskog vrha.

Kako je Perućica dobila naziv postoje razne priče. Dvije verzije navodi Bogdan Labović u knjizi Život na Komovima. Po prvoj, ime je dobila po slovenskom Bogu sunca-Perunu. Dali su joj ime Srbi koji su bili na prostorima Komske župe prije dolaska Vasojevića. Po drugima, dobila je naziv tako što bi sluge cara Dušana, poslije lova i poslova u carskim ljetnjikovcima na Carinama prali svoje odežde u ovoj vodi. Voda je imala takvu moć da lako i brzo pere. Po tome su je prozvali Perućica. Međutim, jedne večeri nastupile su jake kiše, velike bujice su napunile korito, noseći sve pred sobom. Car je sa svojom pratnjom bio na području današnjih Đulića. Kada su vidjeli podivljalu rijeku, koja je nosila sve pred sobom, nazvali su je Zla rijeka, kasnije Zlorečica. [2]

PERUĆICA
Drina < Lim < Zlorečica < Perućica 

MOJANSKA RIJEKA
Drina < Lim < Zlorečica < Perućica < Mojanska rijeka

Mojanska rijeka
Mojanska rijeka između Jošanice i katuna Mojanska rijeka (Kočevi). Desno gore, pod snijegom, nazire se stijenoviti bedem vrha Bavan (2252 m) i Koma Vasojevićkog (2461 m).

mojanska rijeka
Autor: Miodrag Babovic Datum objave: 9.5.2014.
Opis. Mojanska rijeka je rečica koja protiče dolinom Komova gdje se nalazio katun koji je nekada brojao i do 50 stanova.U njemu su uglavnom svoja stada izdizali: Babovići,Fatići,Leposavići,Keljanovići,Vučeljići,Vojvodići,Pajovići, Turkovići,Keljanovići i drugi.Film je snimljen 1983 godine i beleži samo mali dio toga vremena.

LJUČA
Drina < Lim < Plavsko jezero < Ljuča 

GRNČAR /prr. GRENÇARIT
Drina < Lim < Plavsko jezero < Ljuča < Grnčar

​Rječica koja izvire podno kučkog Magliča i Širokara naziva se Vučji potok. Druga rječica, koja istječe iz Rikavačkog jezera podno Vile (2093 m) je Skrobotuša (Skrobotusha), i ona nakon spajanja s Vučjim potokom teče kroz najsjeverniji dio Albanije pod imenom Vrmoša (lumi i Vermoshit). Nakon  prelaska na područje Crne Gore mijenja ime u Grnčar (alb. prr. Grençarit). Nakon prolaska kroz Gusinje Grnčar se spaja s Vrujom, koja pristiže iz doline Ropojana, i pod imenom Ljuča utječe u Plavsko jezero iz kojega istječe Rijeka Lim.

Pogled preko doline rijeke Grnčar prema vrhovima Trojansko-popadijske grupe
U lijevom dijelu je područje Kodre, dok krajnji desni vrh pripada sjevrernom grebenu Trojana.

VERMOSH (LUMI I VERMOSHIT) / VRMOŠA (VRMOŠKA RIJEKA)
Drina < Lim < Plavsko jezero < Ljuča < Grnčar < Vermosh / Vrmoša

Rijeka Vrmoša (Vrmoška rijeka), odn. alb. Lumi i Vermoshit (Vermosh) izvire podno kučkog Magliča i Širokara i prvo nosi ime Vučji potok. Druga rječica, koja istječe iz Rikavačkog jezera podno Vile (2093 m) je Skrobotuša (Skrobotusha), i ona nakon spajanja s Vučjim potokom teče kroz najsjeverniji dio Albanije pod imenom Vrmoša (lumi i Vermoshit). Nakon  prelaska na područje Crne Gore mijenja ime u Grnčar (alb. prr. Grençarit). Nakon prolaska kroz Gusinje Grnčar se spaja s Vrujom, koja pristiže iz doline Ropojana, i pod imenom Ljuča utječe u Plavsko jezero iz kojega istječe Rijeka Lim.

VRUJA
Drina < Lim < Plavsko jezero < Ljuča < Vruja

DOLJA
Drina < Lim < Plavsko jezero < Ljuča < Vruja < Dolja (L)

Crna Dolja po izlasku iz klisure Grlja podno Škale

GRLJA
Drina < Lim < Plavsko jezero < Ljuča < Vruja < Grlja (D)

SKAKAVICA / SKAKAVČ
​Drina < Lim < Plavsko jezero < Ljuča < Vruja < Grlja < Skakavica (D)

Oko Skakavice. Voda iz prokletijskog vrela Oko Skakavice (alb. Syni Skakavcit), prosječne temperature do 5°C, izbija na oko 1000 mnv iz stijene u gotovo kružnoj uvali promjera 30-ak metara. 

UVAC

Uvac

Ponornice u Pešterskom polju: BOROVŠTICA, ČAĐAVICA, ĐURĐEVICA

ZLOREČICA

​ZLOREČICA teče oko sedam kilometara dugim tokom kroz Potkomovlje. Nastaje u selu Đuliće, sutokom dviju rijeka ►►Kuckaje i ►►Perućice, a u Lim utječe kod gradića Andrijevice. 

​Bajkovita slika Zlorečice
Autor. DAN info Datum objave: 10.11.2022.
Opis. Bajkovita slika Zlorčice

VRUJA

►►SKAKAVICA se nalazi južno od Gusinja u crnogorskim Proletijama. Nastaje od vrela Oka (Oko Skakavice, Suljovo oko) i zatim teče 2,5 km, sve do visoke vapnenačke/krečnjacke grede, koja pregrađuje dolinu. U toj gredi je Skakavica gradi 30 m visoki vodopad - Grlja nakon čega ponire u podzemlje. Do početka 1980-ih godina bio je misterija i tek je 1982. otkriveno je da krije nepoznati vodopad, visok oko 25 metra. Godinu kasnije, pronađena su još tri vodopada i jako vrelo neposredno ispod džinovskog lonca vodopada Skakavice.
Poslije 300 m podzemnog toka Grlja se izlazi na površinu i nakon spajanja sa vodom iz Alipasinih izvora dobija naziv ►VRUJA i nastavlja teči prema sjeveru, prema Gusinju.

PRAČA

PRAČA je 61 km duga rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka rijeke  Drine, izvire (Vrelo Prače) na sjevernim padinama Jahorine na 1540 m nadmorske visine. Protječe kroz naseljena mesta: Podgrab, Prača, Renovica, Mesići  i Ustiprača gdje se uliva u Drinu. Veća pritoka je ► Rakitnica, koja protiče kroz Rogaticu.
U Mesićima se nalazi hidroelektrana, izgrađena 1950. godine. Visina brane je 12.8, a dužina 36 m. Akumulacija ima korisnu zapreminu od 50.000 m³. Instalirana su dva agregata ukupne snage 3,1 MW, a godišnja proizvodnja premašuje 21 GWh.
Dolinom Prače je prolazila i železnička pruga uskog kolosijeka Sarajevo - Užice, koja je ukinuta 1976. godine. Prugu je izgradila Austrougarska 1903. godine.

​Prača (rijeka)

Ustiprača, željeznički most na rijeci Prači
Izvor: Wikipedia, Autor: J budissin

RAKITNICA (pritoka Prače)

Rakitnica (pritoka Prače)

BEREG
Drina < Prača < Rakitnica < Bereg (L)

Lijeva pritoka Rakitnice, najveće pritoke Prače. Izvire u podnožju Paklenika, na obroncima Devetaka. Na ušću u Rakitnicu se nalazi Bereški vodopad, visok između 10 i 12 metara. Rijeka je bogata potočnom pastrvom.
Bereški vodopad je sedreni vodopad koji se nalazi osam kilometara sjeverno od Rogatice u Bosni i Hercegovini. Smješten je na ušću rijeke Bereg u Rakitnicu kod naselja Rakitnice (Rogatica). Voda se s visine između 10 i 12 metara obrušava preko sedrenog praga. Na dnu vodopada, u velikom amfiteatru, nastalo je malo jezero duboko oko dva metra.
IZVOR  Bereški vodopad. Wikipedija (hr)

Bereški vodopad
Autor Bojana Wiki PG - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=58645762

JANJINA

JANJINA je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini, desna pritoka Drine. Protječe kroz Čajniče. U Drinu utječe na području općine Goražde.

OSANICA

Osanica (rijeka, BiH)

KOLINA

KOLINA je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini, u goraždanskoj regiji; lijeva pritoka Drine u koju utječe u mjestu Ustikolina (371 m n.v.). Nastaje spajanjem potoka  ►Korijen i ►Mazlinske rijeke na nadmorskoj visini oko 740 m, neposredno ispod sela Modro Polje.  Dužina joj je oko 24,8 km, i ima površinu sliva od skoro 154 km². 
Na svom putu od ušća koji teče u pravcu jugoistoka prima vode svojih pritoka: ►Ljaljičkog, ►Kremanskog i  ►Vrbničkog potoka sa lijeve strane, te ►Šilovački potok i ►Mala rijeka sa desne strane, i niz manjih pritoka sa obje strane. Potoci od kojih rijeka nastaje i pritoke su bujičkog tipa sa strmim tokom, dok je sama rijeka Kolina sa relativnim blagim padom u srednjem i donjem toku i nesto većim padom u gornjem toku. Rijeka Kolina snabdjeva se vodom sa sliva površine od 153,80 km2, sa srednjim godišnjim proticajem od 1,727 m/s na usću u r. Drinu. Na rijeci Kolini je predvidena izgradnja pet MHE od kojih su dvije akumulaciono-derivacionog tipa, a tri protočno-derivacionog tipa, sa ukupnom instalisanom snagom od 4,2 MW i godišnjom proizvodnjom od 16 208 MWh. Uz rijeku Kolinu se pruža asfaltni put (u lošem stanju) širine 3,0 m do sela Jabuka, a od Jabuke do planine Igman makadamski put preko Grebka i Delijaša. Bogata je potočnom pastvom i lipljenom. Kolina se 2010. izlila iz korita i odsjekla od ostatka općine sela Slađanovići, Putojevići, Mirjanovići, Đurđevići i Selišta. 

​Kolina

ĆEHOTINA

Ćehotina (Čehotina, Ćeotina, Čeotina, Ćotina) je rijeka u sjeverozapadnoj Crnoj Gori i u Bosni Hercegovini, desni pritok Drine. Izvire pod planinom Stožerom. Duga je 125 km (po drugim izvorima 128,5 km), od čega je 100 km dug njezin tok u Crnoj Gori. Površina slijeva iznosi 1380 km². Na Ćehotini su hidrostanice (H.S.) Ćirovići (početak rada 1978), Pljevlja (1948) i Gradac (1963). Površina sliva Ćehotine do H.S. Gradac iznosi 809,8 km². Čine je potoci ►Koraci i ►Brezovski. Pritoke Ćehotine su ►Korička, ►Maočnica, ►Vezišnica i ►Voloder. 
U gornjem toku protiče kroz usku, do 300 m duboku klisurastu dolinu, iz koje izlazi kod Pljevalja. Nakon proticanja kroz Pljevaljsku kotlinu, ponovo ima karakter planinske rijeke. U donjem toku, nizvodno od pritoke Kamenice, opet teče kroz duboku dolinu, s mjestimičnim erozijsko-tektonskim proširenjima. Od Vikoča do ušća teče teritorijom Bosne i Hercegovine.
Ulijeva se u Drinu kod Foče. Ćehotina je, nakon Lima, najveća pritoka Drine. Njen sliv ima prosječno godišnje 975 mm padalina. Daje Drini prosječno 22,4 m³/s vode, a pri najnižim vodostajima u rujnu tek 2,60 m³/s.
Mjerenja i pomatranja vodostaja se obavljaju i na pritoci Ćehotine Maočnici.

BISTRICA
Drina < Bistrica (L)

​Bistrica je rijeka koja cijelim tokom teče kroz istočni dio Bosne i Hercegovine, lijeva pritoka rijeke Drine.
Rijeka Bistrica (neko je u gornjem toku naziva i Dopropoljska rijeka) izvire ispod planine Treskavice, iz pećine podno stijene Siljevice. Ubrzo se sastaje s Vratanjskom vodom koja dolazi iz pravca Bosanskog vratla i Kobiljače. Teče kroz Meždra, Boljanoviće i Dobro Polje. U samom Dobrom Polju ispod Videža izvire rječica Toplica koja se nakon stotinjak metara uliva u Bistricu. Dobropoljska uvala dužine desetak kilometara i širine oko tri kilometra okružena je brdima Rogoj, Borovac, Božur, Golubovo brdo i Veliko brdo.
Nakon toga teče kroz prirodni tunel, zvani Samar (podsjeća na samar za konje), koga je sama svojom snagom napravila. Samar na Bistrici je specifičan geomorfološki fenomen. Predstavlja riječnu, tunelsku pećinu dužine oko stotinu metara i visine oko 30 metara.
Prima vode Varoške rijeke, Govze, Oteše i Koline. Od Samara do Miljevine probila je uski kanjon kroz Sijeračke stijene. Kanjon rijeke Bistrice je refugijalni i reliktni ekosistem, sa eocenskim Pješčanim piramidama kod Miljevine, koje su poseban fenomen Bosne i Hercegovine.
U blizini Pješčanih piramida je znamenita pećina Ledenjača, spomenik prirode, i jedna od rijetkih s prapovijesnim crtežima.
Pećina Kuk smještena je u kanjonu u Sijeračkim stijenama, u blizini naselja Budanj. Sastoji se iz nekoliko kanala razvijenih u dva nivoa ukupne dužine 688 metara. Ukrašena je svim formama špiljskog nakita. Predstavlja i paleontološki lokalitet. Tu su pronađeni ostaci kostiju špiljskog medvjeda (Ursusspelaeus) stari između 36 000 i 40 000 godina.
Na jednom dijelu rijeka Bistrica ponire i opet se pojavljuje tok nakon 3-5km.
Bistrica se ulijeva u mjestu Brod na Drini i pripada Crnomorskom slivu.

IZVOR  Bistrica (Drina). Wikipedija (bs). Pristupljeno 27.3.2025.​

Dio kanjona između Broda i Miljevine

BISTRICA je lijeva pritoka rijeke Drine. Glavne pritoke rijeke Bistrice su: 
►Draženica
►Govza
►Oteša

Foča: Mještani, muzičari i aktivisti u borbi za spas rijeka od hidroelektrana
Autor: N1 BiH Datum objave: 10.10.2022.
Opis. Rijeka Bistrica je jedna od čak 17 rijeka u opštini Foča. Ali i jedna od onih koja bi uskoro mogla završiti u cijevima, za potrebe hidroelektrana. Takvom scenariju protive se brojni mještani, ekološki aktivisti i muzičari sa cijelog Balkana, koji su stigli na ovo mjesto kako bi poručili da ne daju da se ovakva ljepota uništava. “Dan muzike i hrabrih ljudi za spas rijeka Balkana – Rijeke se brane ljepotom” - naziv je skupa koji je sam za sebe jaka poruka. Stefan Golubović, aktivista iz Miljevine, poručuje: “Oni su nama čak 2009. Obećali da će se tu zaposliti mnogo ljudi, da će to procvjetati. Međutim, to je bila laž, kao i sad što lažu da će naše mjesto procvjetati. Rijeka Govza je masakrirana, imaju tri hidroelektrane, ostalo je samo kamenje. Tu samo pojedinci uzimaju pare a stanovništvo nema apsolutno nikakve koristi. Štaviše, imamo probleme sa snabdijavanjem elektičnom energijom. Svako dva mjeseca imamo problem sa nestankom struje.” Borbu mještana i aktivista, došli su podržati umjetnici iz cijele regije te svojim nastupima poručiti da se “rijeke brani ljepotom”. Na rijeci Bistrici, koncert za lokalno stanovništvo i aktiviste održali su Darko Rundek, Andreja i Ftičeki i Antonija Batinić, dok je na rijeci Bjelavi performans održao mladi sarajevski umjetnik, Vanja Solaković. Legendarni Rundek je za N1 poručio: “Čast nam je da možemo podržati borbu ljudi koji žive oko ove rijeke. Da sačuvamo rijeku koja je krvotok života oko nje. I ta borba je dio borbe za živi svijet koja je u ovom trenutku bitna za cijeli svijet. Jer nije samo tu slučaj da se bagerima, profitom, industrijalizacijom uništava život koji je puno vrijedniji od malih ugodnosti koje daje struja.” Kako su nam rekli iz Arhus centra u BiH koji podržava pravnu borbu za rijeke u našoj državi, investitori pokušavaju bez podrške građana, bez podrške aktivista izgraditi tri velike hidroelektrane koje će u svom kapacitetu u potpunosti uništiti prelijepu rijeku Bistricu, koja je trebala biti dio zaštićenog područja. “Podnijeli su tužbu kojom smo utužili studije utjecaja na životnu sredinu. Iako one nisu postale pravosnažne, one su sada postale dio ekoloških dozvola. Zajedno sa kolegama ćemo utužiti i te dozvole. Smatramo da i naši zakoni, pored inspektorata, nisu adekvatni da zaštite građane i našu prelijepu prirodu, iz razloga što i ove tužbe koje smo podnijeli ne odlažu izvršenje i gradnju ovih objekata. I mi smatramo da to nije u redu.” kaže nam Emina Veljović iz Arhus centra u BiH. Iz Centra za životnu sredinu Banja Luka naglašavaju da je njihov cilj da se ide u smjeru zaštite a ne gradnje i uništavanja rijeke i okoline. “Nadležne institucije su izdale ekološke dozvole za izgradnju tri hidroelektrane na ovoj rijeci. Ako dođe do toga, ova rijeka će doživjeti potpunu devastaciju i uništavanje. A ono što je prethodilo svemu tome, jesu građevinske dozvole za sva tri objekta koje su neosnovane, jer je čitav postupak istekao i počeo ispočetka. Druga stvar jesu studije utjecaja na životnu sredinu koje su odobrene a koje su urađene katastrofalno. Čitav administrativni postupak je smanjen kako bi se pogodovalo investitoru.” - objašnjava Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka. Na drugoj fočanskoj rijeci Bjelavi, prisutnima se obratio mještanin Miloš Vujičić iz Udruženja građana “Bjelava” sa glasnom porukom: “Dok budem živ - boriću se za Bjelavu. Ona je mene othranila, ova rijeka je moj život. Tu sam naučio da plivam, tu sam upecao prvu ribu, cijeli život se hranim od te vode. Imam gore vodenicu staru sto i nešto godina. Mogu zamisliti da mene nema, ali da rijeke nema – to ne mogu da zamislim. Ostaćemo faktički bez vode, jer ova rijeka napaja Foču pitkom vodom.” Pratite nas: Facebook N1 Bosna i Hercegovina   / n1bih   Facebook N1 BiH magazin   / n1bihmagazin  

Dio kanjona između Ocrkavlja i Samara

Sutjeska rijeke Bistrice

OTEŠA
Drina < Bistrica < Oteša (D)

Rijeka Oteša izvire na padinama planine Zelengore. Izletnicima je poznata po vodopadu Oteša, koji se nalazi 4 km udaljen od Miljevine u pravcu sela Jeleč. Do njega je moguće doći vožnjom ili šetnjom po, dijelom asfaltnim putem i dijelom po makadamu. Ruta je markirana biciklističkom signalizacijom. Vodopad je sakriven u bukovoj šumi, a u posljednjoj dionici do njega se dolazi pješke, strmom stazom u dužini od nekih 200-300 metara. Vodopad je visok oko 20 metara. Najatraktivniji je u proljeće kada usljed topljenja snijega i vodopad nabuja. Nerijetko presuši tijekom ljetnih mjeseci.
Godine 2014. na rijeci je počela raditi mala Hidroelektrana Oteša (МHЕ Оtеšа B-O-2; snaga: 1,600 MW; godišnja proizvodnja: 5,60 GWh).

Vodozahvat MHE Oteša
Izvor: https://voda.ekoakcija.org/en/mhe/mhe-otesa-b-o-2

rijeka vodopad Oteša
Autor: Benito González Datum objave: 27.3.2021.
Opis. rijeka vodopad Oteša

GOVZA
Drina < Bistrica < Govza (D)

Na rijeci Govzi planirano je podosta malih hidroelektrana, no od većin njih se odustalo ponajviše zbog protivljenja lokalnog stanovištva.
Popis planiranih i izgrađenih MHE:

• ​MHE Govza B-G-2 - raskinut koncesijski ugovor
  
• ​MHE Govza B-G-5 - raskinut koncesijski ugovor
  
• ​MHE Govza B-G-4 - raskinut koncesijski ugovor
  
• ​MHE Govza B-G-1 Jeleč - ​u pogonu (snaga: 5,500 MW; godišnja proizvodnja: 19,00 GWh; godina pocetka rada: 2016.)
  
• MHE Jeleč - u pogonu (snaga: 4,800 MW; godišnja proizvodnja: 17,95 GWh; godina pocetka rada: 2017.)

Vodozahvat MHE Govza B-G-1 Jeleč
Izvor: https://voda.ekoakcija.org/bs

Vodozahvat MHE Jeleč
Izvor: https://voda.ekoakcija.org/bs

KRUPICA
Drina < Bistrica < Govza < Krupica (L)

DRAŽENICA
Drina < Bistrica < Draženica (L)

TOPLICA
Drina < Bistrica < Toplica (D)

BRATAČKI POTOK
Drina < Bistrica < Bratački potok (L)

GLADOVI POTOK
Drina < Bistrica < Gladovi potok (D)

Gladovi potok izvire iz Vratanjskih vrela* podno Velikog vratla na Treskavici. Nešto sjevernije i niže od Vratanjskih vrela u šumskom području Meždra, nalazi se vrelo Bistrice.
*Ing. Jovo Popović (Kroz planine Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1935.) ponešto drugačije opisuje riječne tokove na ovoj lokaciji, u odnosu na današnje topografske karte. Tako on navodi kako na sjeveoistoku Treskavice imamo izvore Vratanjske riјeke ispod Velikog Vratla. Ta riјeka teče јugoistočno prema Dobrom Polju, te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Riјeka. Kasniјe se spaјa sa Јelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica.
Teba napomenuti kako prema suvremenim kartama rijeka Bistrica nosi to ime već od samog njezina početka, tj. od spomenutog vrela Bistrice.

MALA VODA
Drina < Bistrica < Mala voda (L)

SUTJESKA
Drina < Sutjeska (L)

SUTJESKA je rijeka u istočnoj Hercegovini, BiH, lijeva pritoka Drine. Duga je 35 km, a ulijeva se u rijeku Drinu južno od grada Foče. Najvećim dijelom toka teče kroz  Nacionalni park Sutjeska. Površina njezina sliva iznosi 322 km2.

Izvire na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, pod vrhom Kuk (1817 m), između Lebršnika i Volujka, na nadmorskoj visini od 1520-1530 metara, prikupljajući vode s obronaka Volujka (2336 m), Vilišta (2133 m), jugozapadnih obronaka Male Vlasulje (1922 m) i zapadnih obronaka Kuka (1821 m), odn. Lebršnika. U gornjem toku teče na sjeverozapad, u srednjem na sjeveroistok, a u donjem na istok. Utječe u Drinu kod sela Kosmana na nadmorskoj visini od 437 metara. Njezin prosječni pad iznosi 30,1 promila. 

​U svom gornjem toku formira se iz više stalnih, ali slabijih potočića koji izbijaju na jugoistočnoj strani kotline Čemerno. Ovi potoci sastaju se kod mjesta Žugovine, gdje formiraju rijeku Sutjesku. Potom Sutjeska teče kroz uzanu i duboku dolinu čije su strane većim dijelom pošumljene. Između planina Tovarnice i Volujka prelazi u klisuru sa stranama koje se skoro vertikalno dižu do 1000 metara iznad rijeke. Ima nekoliko proširenja s manjim naseljima Suha, Tjentište, Popov Most i Ćurevo. Zbog velikog pada od 1037 metara vrlo je brza. Desne su joj pritoke ►Suški potok i ►Perućica (s vodopadom visokim 71 m) i ►Ždrijelo, a lijeve ►Trtorišnica, ►Klobučarica, ►Jabušnica (Jabučnica), ►Usovički potok,  ►Hrčavka i ►Bukovik.

Između doline Sutjeske i zapadnih ogranaka Maglića prostire se prašuma Perućica s površinom od 1434 ha. Zakonom koji je 1962. godine proglasila Narodna skupština SR BiH u ondašnjoj FNRJ, šire područje Sutjeske u površini od 17.500 ha proglašeno je nacionalnim parkom "Sutjeska".

U maju 1943. godine, kada su Nijemci pokrenuli veliku protupartizansku operaciju "Schwarz", područje oko Sutjeske i oko Tjentišta je bilo poprište bitaka tzv. Pete neprijateljske ofanzive. Ta je bitka ostala upamćena pod nazivom bitka na Sutjesci. Godine 1973. u povodu tridesetogodišnjice bitke na Sutjesci snimljen je film Sutjeska u režiji Stipe Delića. Film je snimljen povodom tridesetogodišnjice bitke na Sutjesci.

​Sutjeska
Prosječnica

Kanjon Sutjeske
Dio kanjona južno od Tjentišta

Sutjeska
Izvor: Wikipedia; Autor: Vladimir Stefanović

Kanjon Hrčavke podno Milinklada
Dio kanjona vidljiv s ceste koja prolazi visoko nad južnim stranama kanjona, koji se na ovome dijelu stisnuo između zelengorskih grebenaTreskavca i Ozrena.

HRČAVKA
Drina < Sutjeska < Hrčavka (L)

Hrčavka je lijeva i najveća pritoka Sutjeske, duga 13,5 km. Njezin kanjon se nalazi na planini Zelengori s koje se spušta i ulijeva u Sutjesku u Mihalj polju. Čitavom svojom dužinom protječe kroz Nacionalni park Sutjeska i nalazi se na prostoru općine Foča.
Izvire na području zvanom Careva gora, na 1570 m n.v., u šumovitim predjelima istočnih padina masiva Oboreno točilo s vrhovima Orlovača (1960 m), Kozje strane (2014 m) i južnih padina Planika (1795 m). Vijuga kroz uski kanjon duboko usječen u masiv Zelengore, koji je najizraženiji na dva dijela njezina toka: između Orline i Paša-Lipovog dola te između Stružine i Gradine. Na tom kratkom putovanju pridružuju joj se brojne rijeke i potoci. Na lijevoj obali rijeke Hrčavke naspram Milinklada na strmim liticama smještena je tvrđava Tođevac. U prosjeku teče na nadmorskoj visini od 700 do 900 m, a u Sutjesku utječe na nadmorskoj visini od 530 m na lokalitetu Suvoda. Visinska razlika od izvora do ušća iznosi 1028 metara, odnosno pad 76,3 m/km toka. Na svojem putu tvori brojne kaskade s vodopadima. Hrčavka je bogata ribom, naročito pastrmkom.

Pogled na usjek kanjona Hrčavke, nad kojime dominiraju stijene Treskavca

Rijeka Hrčavka
Izvor: Centar za životnu sredinu

Kanjoning Hrčavka
Autor: Radojica Cosovic

Stijene kanjona rijeke Hrčavke

MOŠTANICA
Drina < Sutjeska < Hrčavka < Moštanica (L)

Lijeva pritoka Hrčavke u koju utječe kod zaselka Polje, istočno od sela Tođevca.

SKAKAVAC
Drina < Sutjeska < Hrčavka < Skakavac (D)

U gotovo nedostupnom kanjonu Hrčavke, nalazi se i vodopad Skakavac. Iz nepristupačne stijene izvire voda koja pada u kanjon.

KOTAČ
Drina < Sutjeska < Hrčavka < Točak (D)

Potok na Zelengori, desni pritok Hrčavke. Izvire u gustoj šumi podno Bara i većim dijelom svoga toka teče podno Kotačkih stijena, koje su po njemu dobile ime. U izvorišnom području ovaj potok također prima vode koje poniru na Gornjim Barama pod Uglješinim vrhom.

DUBOKI POTOK
Drina < Sutjeska < Hrčavka < Duboki potok (D)

PERUĆICA

PERUĆICA izvire na Crvenim Prljagama na oko 1600 m n.v., iz izvora koji primaju vode sa sjeverozapadnih  obronaka  Maglića (2386 m), sa sjevera Pogleda (1804 m) te Makaza (1645 m) sa juga. Na svojoj dužini od oko 6,5 km prolazi kroz veličanstvene predjele prašume, a na svom srednjem toku, zvanom Skakavci, na oko 3 km od ušća tvori vodopad visine oko 70 m. Od Sniježnika prima potočić Kondžil, koji pada sa znatne visine u Perućicu.

SUŠKI POTOK

SUŠKI POTOK, desna pritoka Sutjeske, Njezin izvor nalazi se na koti oko 1310 m, na sjeverozapadnim padinama Šarenih Lastvi i Stavljana - ogranka Maglića. Ova rječica sa strmim obalama, protječe kroz područje građeno od vapnenaca. Na njoj su brojne kaskade, brzaci i vodopadi. Ukupna dužina vodotoka je 7,3 km, a visinska razlika 536 m.

JABUŠNICA / JABUČNICA

JABUŠNICA odn. JABUČNICA (lijeva pritoka Sutjeske) prima vodu iz glavnih izvora Vita Bara i Crvene Lokve, na južnim padinama Pod Kleke i Pod Klanca u planinskom sustavu Oboreno Točilo, s vrhom Munjaš (1892 m). Gornji i srednji tok rijeke je okružen padinama vrhova Bregoč (2015 m), Borovac (1835 m), Dubrova (1828 m), Klek (1896 m), Munjaš (1892 m), Vranjača (1887 m) i dr., dok je dio srednjeg i donji dio oivčen sa sjeveroistoka planinskim lancem Jabučkih Stijena s vrhovima Tovarnice.

TRTORIŠNICA

Usjeci potoka Trtorišnice i Ždralovog potoka (desno)

PIVA

PIVA je formirala sliv na visokom masivu crnogorskih planina. Ova rijeka posmatrana duž toka nosi više imena. Njen izvorišni dio pod jugozapadnim padinama Durmitor, pa do Šavnika zove se ►Bukovica. Spajajući se sa Bijelom u Šavniku vodotok dalje nastavlja pod imenom ►Pridvorica zadržavajući taj naziv do ušća ►Gornje Komarnice u Pridvoricu. Dalje nizvodno vodotok nastavlja pod imenom  ►Komarnica sve do izmještenog Pivskog manastira, gdje prima pritoku ►Sinjaci i dobija naziv Piva. Vodotok teče do Šćepan Polja, gdje se sastaje sa rijekom Tarom i odatle počinje Drina. Površina sliva rijeke Pive procjenjuje se na oko 1784 km2 do Šćepan Polja. Gornja Komarnica izvire pod Durmitorom i teče kanjonom dubokim 600 m i oko 40 km dugim. Tokom Komarnice nastaju izraženi karstni fenomeni, sa nedovoljno izučenim podzemnim tečenjem, previranjima iz sliva u sliv i mnogobrojnim vrelima. Mjerne stanice ovog vodotoka su Bukovica Šavnik, Komarnica Duži i Komarnica Lonci. 

​Piva

Gornji tok rijeke Pive

,,Kanjoni Komarnice i Pive,, iz serijala RTVCG PUTEVI VODE U KRŠU
Postavio: Veljko Vujanovic Datum objave: 1.8.2023.
Opis. KANJON KOMARNICE, NEVIDIO, PIVSKO JEZERO i Kanjon pive prije potapanja

Izvorišne rijeke sliva Pive IZ SERIJALA RTCG PUTEVI VODE U KRŠU Source rivers of the Piva basin
Postavio: Veljko Vujanovic Datum objave: 1.8.2023.
Opis. RIJEKA BIJELA, BUKOVICA, PRIDVORICA, KOMARNICA koje protiču kroz živopisni predi Crne Gore. Prirodni fenomeni poput ESTAVELA. Težnja da se sačuvaju od uništavanja koja čini čovjek

KOMARNICA

KOMARNICA je rijeka na sjeveru Crne Gore, poznata po svome kanjonu Nevidio. Ona je dio vodotoka Pive, izvire pod Durmitorom i teče kanjonom dugim 40 km i dubokim 600 m. Taj kanjon je ujedno i posljednji osvojeni kanjon u Europi i predstavlja veliku turističku atrakciju i izazov za ljubitelje kanjoninga (engl.  canyoning, odn. canyoneering). Osvojili su ga 1965. članovi Planinarskog društva "Javorak" iz Nikšića.

Naslovna fotograFija
Komarnica kod Gornjih Brezana u Pivskom kraju

Kanjon NEVIDIO nalazi se u centralnom dijelu Crne Gore, udaljen 55 km od Nikšića. Kanjon je dio ►Male Komarnice koja izvire u podnožju južnog dijela Durmitora točnije u Dobrom Dolu. Ponirući prolazi između Boljskih greda (2091 m n.v) i Lojanika (2091 m n.v) da bi se ponovo pojavila u pitomoj rječnoj dolini kao stalna rijeka.
Na samom kraju doline rijeka ulazi u kanjon Nevidio ili Neviđbog kako ga nazivaju stanovnici ovoga kraja, prema legendi po kojoj ni sam Bog nije vidio kanjon iznutra. 
Kanjon s pravom nosi ovo ime jer se Komarnica odjednom gubi u čudno uklesani ulaz i postaje ljudskom oku nevidljiva. Okolica ulaza je jedna od najljepših u durmitorskom kraju. Ljepotu ovog kraja čini selo Pošćenje sa dva ledenjačka jezera, periodični vodopad Skakavica koji sa sedamdesetak metara visoke stijene rasipa vodu Grabovice koja se uliva u Komarnicu. Zabačen i sakriven na nepristupačnom terenu izazivao je pažnju i znatiželju ali je bilo malo organiziranih pokušaja da se upozna i istraži. Prvi ozbiljniji pokušaji izvedeni su 1957 g. i 1964 g. koji su bili neuspješni. Nizale su se čudne i fantastične priče o posljednjem neosvojenom kanjonu Europe. Tako je bilo sve do augusta 1965. g. kada su članovi PSD Javorak iz Nikšića, iako sa oskudnom opremom, prošli kanjon i prvi predstavili svijetu dugo skrivenu, divlju i zapanjujuću ljepotu.

Kanjon je dugačak oko 3,8 km a za prolaz kroz njega potreban je gotovo čitav dan. Pad kanjona odnosno vodenog toka je velik, s velikim brojem vodopada, virova i bukova. Litice kanjona dostižu visinu oko 450 metara a širina na pojedimim mestima dostiže svega pola metra. Navodno postoji jedno mjesto gde je širina rekordnih 25 cm! Maksimalna širina kanjona iznosi 500 metara.

Veći dio kanjona se nalazi u vječitoj sjenci. Zbog okomitih stijena sunčevi zraci ne mogu doprijeti do dna. Na strmim i nepristupačnim stijenama vladaju surovi uslovi za vegetaciju tako da se za kanjon može reći da je dragulj surove prirode koji je ujedno raj i pakao. Širina kanjona na pojedinim mjestima je manja od jednog metra. Pojedini djelovi kanjona prolaze se samo uz pomoć alpinističke opreme.
Danas se u kanjon ulazi uz pratnju vodiča, organizirano, sa svom potrebnom i suvremenom opremom (ronilačko-alpinističkom) i s aparatima za komunikaciju i navigaciju. Iako ne zahtjeva posebnu fizičku spremnost, prolazak kroz kanjon se izričito NE PREPORUČUJE bez vodiča!

Početak kanjona Nevidio
Izvor: Wikipedia; Autor: Martin Brož

Vodopad "Skakavica" - "Skakavica" waterfall
Autor: RSTInovate Datum objave: 13.4.2013.
Opis. Tara Tour - Šćepan Polje

BUKOVICA

TUŠINJA

TUŠINJA izvire ispod planine Gradišta iz izvora u katunu Svračke bare, na visini od 1700m. Sa geografske točke gledanja (smjer, dužina) ona predstavlja krajnji izvor rijeke Pive. U gornjem toku zove se Skočanski potok, a od zaseoka Somina do ušća u Bukovicu zove se Tušinja. Uglavnom teče dolinski, samo posljednji kilometar prije ušća ulazi u kanjon. Na njenom priobalju formirana su seoska naselja: Krnja Jela, Sirovac, Tušinja i centar Uskoka - Boan. Tušinja je mala, vrlo hladna rijeka. (FOTOGRAFIJE)

TARA
Drina < Tara

TARA izvire ispod vrhova Maglića Karimana (oko 2400 mnm). Od izvorišta do ušća Drcke, desni sliv Tare je mnogo razvijeniji od lijevog. Veće pritoke su ►Opasanica i  ►Drcka, ►Pčinja, ►Plašnica, ►Štitarica, ►Ravnjak i vrelo ►Ljutica. Sa desne strane Tara prima  ►Skrbušu, ►Svinjaču, ►Jezeršticu, ►Rudnjaču, ►Bjelojevičku i ►Selačku. Površina sliva rijeke Tare do hidrološke stanice Šćepan Polje iznosi 2040 km2. Dužina toka Tare je 148,4 km. Mjerna mjesta na Tari su Crna Poljana, Trebaljevo, Bistrica i Đurđevića Tara. 

Tara. Wikipedija

PRIRODNI FENOMENI CRNE GORE - Kako i gdje nastaje "suza Evrope"?
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 13.3.2023.
Opis. Tara, jedan od najvećih evropskih prirodnih rezervoara pitke vode na otvorenom. Dokumentarno-avanturistički serijal Prirodni fenomeni Crne Gore. Šest epizoda o specifičnostima iz oblasti ornitologije, botanike, speleologije, klimatologije i hidrologije.

​TARA river of passion and challenges
Autor: Anitra travel agency Datum objave: 14.4.2019.
Opis. Short movie: ''TARA river of passion and challenges'' Director and producer: Veljko Vujanovic ''She is more than just a sparkling pure river born underneath the far mountain peaks. More than passion! Her deep canyon cliffs create eternal romance, since forever.''

Pogled s mosta na rijeci Tari na korito rijeke u podnožju mosta

Most na Tari

Most na rijeci Tari

Fotografija prikazuje most preko rijeke Tare u gradnji

Most na Djurdjevica Tari - Jedna prica
Datum objave: 6.2.2012. Autor: express press

Мост на Тари
Autor: dexter dab Datum objave: 22.6.2025.
Opis. Документарни филм о чувеном мосту у Црноj Гори на реци Тари кроз казивање Милије Пајковића.

​Most na Đurdjevića Tari - Januar 2020 4K
Datum objave: 10.1.2020. Autor: montenegrovision365
Opis: Građen između 1937. i 1940. godine, most na Đurđevića Tari (ili jednostavno Most na Tari), predstavlja jednu od najposećenijih atrakcija u Crnoj Gori. Stotine autobusa sa hiljadama turista svake godine dolaze u posjetu toj čudesnoj kombinaciji prirode i arhitekture / gradjevinarstva. Kod mosta, postoje restorani gde se možete opustiti i uživati u jedinstvenom pogledu. Isto tako, ne zaboravite da pored fotografija, kupite neki od brojnih suvenira (od magneta, šolja, dekorativnih ploča, ručno napravljenih tepiha, majici, itd). 172 metara iznad rijeke Tare, ovaj most u vrijeme kada je bio završen, predstavljao je najveći Saobraćajni betonski most u Evropi. Most na Tari je uvijek bio velika inspiracija mnogim umjetnicima, i njegovoj veličanstvenoj ljepoti su se divili čak i renomirani svjetski arhitekti i inženjeri. Tome u prilog ide i cinjenica da je uvrsten u listu 10 najljepsih mostova na planeti. U blizini mosta, nalaze se mnoga mjesta koja trebate posjetiti, ali svakako za one koji vole pravu avanturu, preporučujemo rafting na Tari.

​Most na Djurdjevica Tari
Datum objave: 26.5.2021. Autor: Leco
Opis. Đurđevića Tara je naselje u opštini Pljevlja u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 178 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 188 stanovnika). Most na Đurđevića Tari - izuzetno delo savremene arhitekture, simbol i neizostavna veduta kanjona reke Tare jeste grandiozni most na Đurđevića Tari, između sela Budečevica i Trešnjica. Projektovao ga je 1938. godine građevinski stručnjak Kraljevine Jugoslavije, inženjer Mijat Trojanović. Kada je dovršen, bio je najveći drumski most od armiranog betona u Evropi i jedan od nekoliko najlepših saobraćajnih objekata ove vrste u svetu. 

LJUTICA
Drina <  Tara < Ljutica (D)

Ljutica je lijeva pritoka rijeke Tare. Nalazi se jugoistočno od mosta na Đurđevića Tari i uz cestu Mojkovac- Žabljak. Kada se vozi iz smjera mosta može se parkirati vozilo prije prvoga tunela na cesti. Od parkirališta se potom treba vratiti 30-ak metara unazad i nastaviti kroz šumu (između dvije cestovne bankine), sve dok se ne spusti do rijeke. Niže od navedenog tunela (u smjeru Mojkovca) nalazi se spomenik Tripku Džakoviću.
Dužine je oko 135 metara, a često se navodi njezina okvirna dužina 130 do 150 metara). Izvire bučno i snažno iz vrela i nastavlja vrlo velikim protokom vode, od 100 kubičnih metara u sekundi. Zbog snage i količine vode gotovo cijelim tokom je bijela - zapravo zapjenjena. Zato se često ističe vizualno atraktivan kontrast zelene boje Tare i bijele Ljutice na njezinom ušću u Taru. Pitka je čitavom svojom dužinom, a kupi vodu i snagu s velikih nadmorskih visina, sa žabljačke (Jezerske) i sinjavinske visoravni koje se nalaze na preko 1500 m n.v., dok joj je vrelo na 700 m n.v. Toliko je jaka da kažu da bi količinski mogla opskrbljivati pola Crne Gore vodom za piće. 
U mnogim medijima ju spominju kao najkraću rijeku u Europi - iako treba napomenuti kako se isto tvrdi i za rijeku Omblu kod Dubrovnika (duga samo 30 metara) i još neke rijeke u regiji.

PROČITAJ VIŠE  GAJEVIĆ, Jasna: Rijeka Ljutica: Nevjerovatna snaga prirode - Jasnina putovanja. Vijesti.me, 12.6.2021.

Kvadratura kruga: Most na Đurđevića Tari, Ljutica i Bosača
Datum objave: 12.12.2015. Autor: 
RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal
​Opis. Reka Ljutica ili Bijela rijeka, kako je zovu u narodu je najkraća reka na svetu, čiji tok, od izvora do ušća iznosi samo 135 metara. Zbog toga je Ljutica upisana u Ginisovu knjigu rekorda u kojoj se našla još po jednom osnovu. Ljutica je reka najbogatija vodom čiji je proticaj 100 kubnih metara u sekundi.Na samo nekoliko stotina metara od ušća Ljutice u Taru nalazi se most koji je u vreme izgradnje (1940) bio jedinstven u Evropi. To je most na Đurđevića Tari koji je imao najveću drvenu skelu tokom gradnje i najveći luk od armiranog betona u to vreme. Autor Kvadrature kruga vam otkriva kakva je sudbina zadesila projektanta ovog mosta i njegovog pomoćnika samo dve godine nakon otvaranja mosta na Đurđevića Tari.Drugu priču u novom izdanju Kvadrature kruga Branko Stanković vam donosi iz Bosače, sela ispod Durmitora, razapetog na kapiji neba. Bosača je najvisočije stalno naseljeno mesto na Balkanu. Na 1600 metara nadmorske visine osim bora krivulja uspevaju i ljudi. A, kako traju i opstaju na toj visini saznaćete u novom izdanju Kvadrature kruga. Urednik emisije Branko Stanković autor je 18 dokumentarnih filmova i dve drame koje su ekranizovane na RTS-u, a i mnoštva dokumentarnih emisija, koje su, kao i filmovi, nagrađivane na domaćim i međunarodnim festivalima.

​Bez granica - Rijeka Ljutica
Datum objave: 22.12.2017. Autor: Bez Granica - Sead Sadikovic

LEVERSKA RIJEKA

SELAČKA RIJEKA

VAŠKOVSKA RIJEKA

BISTRICA
Drina < Tara < Bistrica (L)

ŠTITARIČKA RIJEKA

JEZERŠTICA

BUKOVICA

SUŠAČKI POTOK

PLAŠNICA

SVINJAČA

PALJEVINSKA RIJEKA
Drina < Tara < Svinjača < Paljevinska rijeka

DUBOKI POTOK
Drina < Tara < Svinjača < Paljevinska rijeka < Jezerine - Duboki potok

Vode Dubokog potoka hrane Paljevinsku rijeku. Njegovo izvorišno područje nalazi se podno bjelasičkog grebena Kordelj (s vrhovima oko 1820-1890 m n.v.), Bljušturnog dola i katuna Vranjak. U toj se šumovitoj planinskoj uvali lepezasto spaja nekoliko potoka (koji izviru na visinama 1650-1750 m n.v.) i tvore Duboki potok. Potok završava svoj tok u depresiji Jezerine na oko 1420 m n.v., koja je zbog plavljenja vodama Dubokog potoka i dobila to ime. Tu se danas nalaze objekti Ski centra "Kolašin 1450".  Donjim dijelom toka prolazi cesta koja povezuje Jezerine s katunom Vranjak, a u blizini njegova izlaska na Jezerine nalazi se i zapadni ulaz u tunel "Klisura".

Pogled iz doline Dubokog potoka na padine središnjeg bjelasičkog grebena

Pogled niz dolinu Dubokog potoka, s ceste koja vodi prema katunu Vranjak
U pozadini je greben Ključ.

LJEVAJA
​Drina < Tara < Svinjača < Ljevaja

TREŠTANICA
​Drina < Tara < Svinjača < Ljevaja < Treštanica

SUVOVARA
​Drina < Tara < Svinjača < Ljevaja < Suvovara

PČINJA

SKRBUŠA

MUJIČKI POTOK

PLANINIČKI POTOK

DRCKA

PECKA

LJUBAŠTICA

OPASANICA
Drina < Tara < Opasanica

Najduža crnogorska rijeka Tara nastaje spajanjem dvije rječice Opasanice i Veruše u zapadnom podnožju Komova. 

Rijeka Opasanica

MARGARITA
Drina < Tara < Opasanica < Margarita 

Rječica Margarita nastaje spajanjem Turjačke rijeke i Strmeničke rjeke. Njihov se spoj nalazi u podnožju Margaritske kose, jednog od izbojka komovskog grebena Rogama. Njezinim spajanjem s rječicom Kurlaj nastaje Opasanica.

KURLAJ
Drina < Tara < Opasanica < Kurlaj

LUČKA RIJEKA
Drina < Tara < Opasanica < Kurlaj < Lučka rijeka

Lučka rijeka spaja se (na 1222 m n.v.)  s Kozeljskom rijekom i zajedno tvore rijeku Kurlaj. ime je Lučka rijeka dobila po katunu Luke - gdje se nalazi njezino izvorišno područje - smješteno na sjeverozapanim padinama Planinice, podno prijevoja na Carinama.

Dolina Lučke rijeke

Pogled na ostatke koliba katuna Luke i na dolinu Lučke rijeke u pozadini

Spomen osobi poginuloj u dolini Lučke rijeke

Dolina Lučke rijeke

KOZELJSKA RIJEKA
Drina < Tara < Opasanica < Kurlaj < Kozeljska rijeka

Pogled na dolinu Kozeljske rijeke

VERUŠA

Drina​
Crni Rzav Hrčavka J
Jadar (rijeka u BiH)
Janja (rijeka)
Janjina (rijeka, BiH)
Kosovska rijeka
Kravica (rijeka)

IZVORI I LITERATURA

---

VUJIČIĆ, Dragomir: Hidronimi (imena voda) u lijevom slivu Drine. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. DJELA LVIII, knj. 33. (1982). Sarajevo, 1982.