---

SREDIŠNJI POJAS >​ POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > Masiv Prekornice
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Kula, planina Prekornica, 1927 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.6673, 19.1924

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

Grupa Prekornice (masiv Prekornice)

Država: Crna Gora

Opis planinske grupe

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Krške visoravni Notransjke i Dolenjske 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Masiv Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Masiv Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

MASIV PREKORNICE je krševit, vapnenački (krečnjacki masiv) u Crnoj Gori, koji se pruža u dinarskom smjeru sjeverozapad-jugoistok. 

Zajedno sa svojim ograncima obuhvaća prostor između Nikšićkog polja (na sjeverozapadu), Nikišćke župe (na sjeveru), Maganika (na sjeveru i sjeveroistoku), doline Morače (na istoku) i Bjelopavlićke ravnice (gornji tok rijeke Zete) na jugu. Najveći dio masiva pripada planini Prekornici (dugačka oko 20 km u smjeru SZ-JI), a na njezinom krajnjem istoku, prema obroncima Maganika i kanjonu Morače izdvaja se planina Kamenik, te niz nešto nižih vrhova (Brotnjik, Rebrčnik).

Strmo se izdižući na sjevernoj strani Bjelopavlićke ravnice, ovaj masiv pokazuje svoju impresivnu veličinu i relativnu visinu, zbog nisko položene doline rijeke Zete. Ovdje južni obronci Prekornice stvaraju  dugačak planinski vijenac koji se proteže od Ostroške grede na sjeverozapadu, sve do doline rijeke Morače kod Podgorice na krajnjem jugoistoku masiva.

Najviši vrhovi na planini Prekornici su Kula (1927 m), Marinkovina (1808 m), Rogački krš (1486 m) Kozinac (1615 m), Kaba (1459 m), a u ostalom dijelu planinske grupe Prekornice to su: Lisac (1563 m), Rebrčnik odn. Lebršnik (1534 m). Brotnjik (vrh Maglić 1559 odn 1560 m) i Kamenik (1815 m). 

Planinsko područje Prekornice je prilično nepristupačno i neprohodno. Vapnenački (krečnjački) sastav planine uvjetovao je formiranje velikog broja dubokih vrtača, često bez rastresitog tla na dnu. Planina je bila zahvaćena glacijacijom, koja je ostavila jasan trag u izgledu reljefa, osobito na padinama koje se strmo spuštaju prema sjeveru, prema dolini Gračanice u Župi nikšićkoj.

Planini je moguće prići iz više pravaca, 
- iz Danilovgrada, preko Studenog (4 h od Studenog do vrha Kula)
- iz Podgorice preko Radovča
- iz Nikšića, preko Morakova (oko 3 h od Gornjeg Morakova do vrha Kula)
- iz Rekočice (iz pravca Maganika)
- iz Javorka na putu za Ostrošku gredu (Nikšić - Bršno - Javorak)

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Planina Prekornica
Karakteristična silueta izduženog glavnog grebena planine Prekornice, s najvišim vrhom Kula, 1927 m (lijevi završetak grebena). Pogled s planine Žurim na Lukavici. U prvom planu su najzapadniji grebeni masiva Maganika.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

---

Planine, grebeni i vrhovi

A) Planina Prekornica

1. Središnji dio Prekornice 

Skupina vrhova oko najvišeg vrha Prekornice

• Kula, 1927 m; najviši vrh
• Marinkovina 1808 m; drugi vrh po visini, nalazi se bliže Bjelopavlićoj ravnici i iz tog smjera stvara dojam najvišeg vrha.  
• Sokolova greda, 1792 m
• Stošci, 1701 m
• Kosmac, 1593 m
• Jablanova glava, 1524 m
• Rovački krš, 1486 m
• Kiprova glava, 1436 m
• Glavica od Turije, 1530 m
• Mala Prekornica, 1563 m
• Velja greda, 1531 m.

Skupina Koljata

• Koljat, 1612 m
• Plačnik, 1492 m

Skupina Lisca

• Lisac, 1563 m
• Mali Lisac, 1511 m
• Visočica, 1413

2. Sjeveroistočni dio Prekornice

Skupina Miljevca
Izdvojena manja grupa vrhova koja se nalazi sjeveroistočno od Kule iznad Morakova i izvorišta rijeke Gračanice.

• Miljevac, 1803 m
• Žuta greda, 1706 m
• Carepulja, 1622 m

Skupina Šljemena
Istočno od središnjeg dijela Prekornice, u smjeru prema masivu Maganika i kanjonu Morače (područje Rovaca) izdvaja se skupina vrhova, među kojima su najviša Šljemena:

• Peroševa glava, 1674 m
• Smonik, 1712 m
• Šljemena, 1755 m
• Kalin vrh, 1697 m
• Kaluđerova glava, 1672 m
• Goveđa glava, 1672 m

3. Zapadni dio Prekornice
Površinom zauzima velik dio planine ali radi se o nižim i rijetko posjećenim vrhovima.


B) Rebrčnik
Velji Rebrčnik, 1586 m
Mali Rebrčnik, 1400 m
Krstac, 1508 m


C) Kamenik
Veliki Kamenik, 1815 m
Mali Kamenik, 1785 m
Ćop, 1402 m
Mali Modri vrh, 1638 m
Bovan (Boan), 1461 m


D) Brotnjik
Maglić, 1560 m (moguće je pronaći i podadak o 1559 m)

Naslovna fotografija
Pogled na planinski greben Lisca s Kule Vrhovi koji se nižu u prvom planu, od lijeva nadesno - prvi greben Koljat i Plačnik; drugi greben pozadini je greben Lisca s vrhovima Bobija (najviši od navedenih), podno (i ispred) Bobije je šumovita Visočica, te desno u daljini Javorak (1241 m). U pozadini lijevo, na horizontu, je Brotnjik.

​Zimski uspon na Kulu - Prekornica
Autor: Igor Škero
Opis: Tradicionalni zimski uspon na Kulu - Prekornica u organizaciji PSK "Prekornica" - Danilovgrad

PREKORNICA Uspon na vrh Kula - planinarenje 2015
Autor: Slobodan Stefanovic
Na poziv Planinarskog sportskog kluba "Prekornica" iz Danilovgrada, planinarski klub "Era" iz Užica je dana 14.02.2015.godine izvršio uspon na planini Prekornica, na najviši vrh Kula 192 7m.n.v. , Danilovgrad (Studeno).

Studeno
Pogled na Prekornicu iz smjera juga, od Studenog.

Koljat
Pogled na Koljat s obronaka Kule. U pozadini je Kamenik.

Pogled od Kuča (selo Ubli) na najistočnije planine i vrhove Prekorničke grupe
S lijeva nadesno: Ilijino bro (1105 m), Ćosak (1155 m), Brotnjik (1560 m) te posjednji, u pozadini desno Kamenik (1815 m).

Južna padina Kule
​Pogled prema vrhu Kula s planinarske staze na području iznad napuštenog katuna Čačak

PRIRODA

---

Manastir Ostrog
Otsrog je manastir Srpske pravoslavne crkve posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom (1610.-1671.). smješten uz skoro vertikalnu liticu Ostroške grede, s koje se pruža pogled na ravnicu Bjelopavlića. Manastir je obnovljen 1923-1926. godine, poslije požara, kojeg su bile pošteđene pećinske crkvice koje predstavljaju glavnu spomeničku vrijednost.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Povijesni pregled

---

19. stoljeće

1853. 
13.1. Tijekom prvog pohoda Omer-paše Latasa na Crnu Goru vojvoda Mirko Petrović i Novica Cerović s grupom  crnogorskih ratnika utvrdili su se u Ostroškom manastiru kako bi spriječili turski udar na Gornji manastir i sačuvali mošti (relikvije) Sv. Vasilija. U Gornjem manastiru izdržavali  su  opsadu devet dana kada su im u pomoć stigli borci pod vodstvom Pera Tomova, Njegoševog brata i serdara Mila Martinovića iz Bjelopavlića, s kojima su se uspjeli prebaciti preko rijeke Zete i prenijeti svečeve mošti na Cetinje, odakle su ponovo vraćene pod Ostrog na Đurđevdan iste godine.

Vojvoda Mirko Petrović

Bjelopavlićka ravnica
​S ceste koja se uspinje iz Danilovgrada na Prekornicu pruža se pogled prema Bjelopavlićkoj ravnici i širem području Danilovgrada. Desno, iznad ravnice i Danilovgrada uzdiže se planina Garač (1436 m).

Po planini i po kraju

Radovačko i Kopilje polje [1] 
Ova dva krška polja nalaze se u slivu Skadarskog jezera, a između jugoistočnih ogranaka Prekornice i jugozapadnih ogra­naka Kamenika.

Radovačko polje, površine oko 2 km kvadratna, je na kotama između 840 i 900 m n.v., a izduženo je po pravcu sjeverozapad-ju­goistok. povijajući se u pravac sjever-jug i pri kraju sjeveroistok-jugozapad. Sliv ovoga po­lja izgrađuju mezozojski karbonatni sedi­menti kao i njegovo osnovno gorje koje je zaplavljeno glacijalnim i fluvioglacijalnim pijescima, šljuncima i većim blokovima sa i bez raznovrsnih glina. Debljina ovih se­dimenata vjerojatno ne prelazi 20 m. Po pravcu sjeveroistok-jugozapad Radovačko polje je spojeno klisurastim suženjem zva­nim Žljebinja s Kopiljim poljem.

Kopilje polje je površine oko 3,2 km2, i na­lazi se na kotama od 550 do 630 m n.m. Ovo polje je u nagibu od sjeveroistoka ka jugoza­padu, a otvoreno je uskim žljebom prema Bjelopavlićkoj ravnici. Sliv i osnovno gorje ovoga polja izgrađuju mezozojski karbonatni sedimenti među koji­ma preovlađuju vapnenci. Samo polje je zaplavljeno fluvioglacijalnim sedimentima čija debljina do danas nije određena. Teško da prelazi 20 m.

Radovačko i Kopilje polje nastala su u do­lini nekadašnje rijeke, a danas suhe doline zahvaljujući sustavu rasjeda (lomova) koji idu po pravcu sjever-jug i sjeveroistok-jugozapad.

Ćetni dô
Ovaj dol se nalzi uz pu ot Studenog prema vrhu Kula. Na istočnom dijelu dola nalaze se ostaci nekadašnjih katunskih objekata. Naziv ovoga dola je fitotoponim  (toponim koji je motiviran sortom neke biljke) i dolazi od cvjetni (Cvjetni dô) - gdje je došlo do pojave tzv. "novog jotovanja", a tom je promjeno fonem "ć" zamijenio glas "cvj". 

Praktično

AKTIVNOSTI

---

Pješačenje i planinarenje

Put od katuna Čačak prema vrhu Kula na planini Prekornici

PREKORNICA Uspon na vrh Lisac 2015 - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic
Opis videa: ​Planinarski sportski klub "Prekornica" iz Danilovgrada, je dana 15.02.2015.godine organizovao uspon na planini Prekornica na vrh Lisac 1563 m.n.v. iz Studenog. 

-

IZVORI I LITERATURA

---

[1] RADULOVIĆ, Vasilje: Tektonika karstnih polja Crne Gore