Lička Plješivica (Plješevica)
Države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Ozeblin (1657 m); KOORDINATE: 44.57913, 15.876129
|
OpisLička Plješivica (bos. i srp., Plješevica) je izduženi planinski vijenac koji se proteže kroz istočnu Liku u Hrvatskoj, a jedan njezin manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom kod Bihaća.
Plješivica se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, od Plitvičkih jezera na sjeverozapadu do planine Poštak i izvorišta rijeke Zrmanje na jugoistoku, u dužini od više od 100 kilometara i dijeli Liku odn. Ličku zaravan od Pounja i Bosanske krajine. Istočne padine Ličke Plješivice uzdižu se s ličkih polja, Koreničkog i Krbavskog, a njezine istočne padine spuštaju se u kanjon gornje Une, koji je velikim dijelom granica između Hrvatske i BiH. Većina njezine površine pokrivena je gustom šumom i to je njezino najvrijednije bogatstvo. Masiv Ličke Kapele započinje brdom Medvjeđak (884 m) i njegovim 8 kilometara dugim grebenom, na području Plitvičkih jezera - tamo gdje prestaju najistočniji grebeni Male Kapele. Potom slijedi niz planinskih grebena i vrhova koji čine Ličku Plješivicu u užem smislu, s njezinim najvišim vrhovima Ozeblinom (1657 m) i Golom Plješivicom (također, Gola Plješevica) (1647 m). Najjužnije veće planine ovoga masiva su Kremen (1590 m) i najjužniji Poštak (1425 m) iznad vrela Zrmanje, koje se često smatraju zasebnim planinama u skupini Ličke Plješivice. Ime (Etimologija)Najraniji poznati klasični naziv za noviju ličku Plješivicu bio je latinski Alpes Ferreae. Do 16. stoljeća upotrebljavao se stariji srednjovjekovni naziv Vražji vrt (Hortus Diaboli). Izvorni ikavski oblik je Plišivica. Sadašnji uobičajeni naziv u Hrvatskoj je Plješivica odn. Lička Plješivica. S bosanske strane zovu je Plješevica odn. Lička Plješevica.
Na starim vojnim kartama (1763.-1787.) Habsburške Monarhije upisan je naziv Plissevica, a na kasnijim kartama (1869.-1887.) Plješevica. Napomena: Lička Plješivica < - > samoborska Plešivica Iako zvuče slično i često dolazi do zabune u nazivlju, treba razlikovati Ličku Plješivicu od Plešivice (Plešivica, u nominativu, naglasak na prvome "i"), drugog po visini vrha u Samoborskom gorju. Slično, a različito ...
> Plešivica, greben i drugi po visini vrh u Samoborskom gorju (naglasak je na prvome "i"). > Lička Plješivica, planina u Hrvatskoj, i manjim dijelom u BiH, koja se pruža jod Plitvičkih jezera do Zrmanje i dijeli Liku od Pounja. Naziv za ovu planinu u BiH je Plješevica, > Plješevica, vrh visok 1654 m na sjevernom Velebitu kod Zavižana - domaći ikavski naziv za isti je Plišivica, 
Velikopopinsko polje
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
 Klikom na logo Booking.com direktno pronađi smještaj na širem području Ličke Plješivice Oglašavajte ovdje:
|
|
Gola Plješivica
Pogled u vrijeme proljeća preko najvećeg plitvičkog jezera Kozjak u smjeru grebena Gole Plješivice na kojoj još uvijek ima ostataka snijega. |
ZEMLJOPIS
Vijenci planine i vrhovi
|
Najznačajniji vrhovi Ličke Plješivice od sjevera na jug su: Gola Plješivica (1648 m) iznad Korenice, najviši Ozeblin (1657 m), Rudilisac (1608 m) kod Lapca, Kremen (1590 m) iznad Bruvna.
Masiv Ličke Plješivice / Plješevice - podjela planinske grupe Lička Plješivica s gorskim masivom Poštaka 1. Gorski hrbat SZ Plješivice s pobrđem Medvjeđaka Brdsko područje Medvjeđak Planinski lanac Gola Plješivica
2. Gorska skupina srednje Plješivice Tičevsko-kalinovačko predgorje Javornik (Lička Plješivica)
Kremen s Kukom 3. Pobrđa zaravni gornjeg Pounja (Zavala Lapačkog polja i pobrđa s gredama Visočica i Lisac te Unskom zaravni) Nebljuško-štrbačko pobrđe
Lisačko-debeljačko pobrđe
4. Gorska skupina JI Plješivice s pobrđem Kokirna Mazinska planina Urljaj Veliki Bukovnik
Pobrđe Šibulje
5. Gorski masiv Poštaka s dolinom gornje Zrmanje Pobrđe Bogutovca Panos - Sekulin vrh
Orlovac (kod Strmice) Pobrđe Debelog brda
koordinate ⚀ poveznica na fotografiju 📷 |
|
Povijesni prikaz masiva Ličke Plješivice i njezinih dijelova
|
Velik dio masiva Ličke Plješivice prikazan je na karti naslovljenoj kao: Hrvatsko Pounje (Bihaćka kraina, XIV. vieka), uz navedeno izdanje Matice Hrvatske 1890. Karta je objavljena u knjizi Radoslava Lopašića: Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice sa jednom zemljopisnom kartom i sa četrnaest slika (Matica Hrvatska, 1890.).
Na karti je prikazano slijedeće:
|
|
U šumama Medvjeđaka
|
Medvjeđak
Oštri Medvjeđak najviši je vrh brda Medvjeđaka iznad Plitvičkih jezera. Gledan odozdo, cijeli Medvjeđak pruža sliku neuglednoga šumovitog brda, no prilično je zahvalan i zanimljiv za planinarski posjet. Ima oblik 8 km duge gorske kose u kojoj se, osim najvišega Oštrog Medvjeđaka, ističu i vrhovi Tupi Medvjeđak (868 m) i Turčić (801 m). Turističke staze na Medvjeđak sagrađene su još u 19. stoljeću, a današnje markacije u većem dijelu prate te stare putove. Prva je 1894. godine bila sagrađena staza na vrh Tupi Medvjeđak, a 1900. je Kraljevski šumarski erar uredio šumski put od tadašnjeg hotela na vrh Oštrog Medvjeđaka. Taj je put nazvan Blankin put, po ženi nadvojvode Leopolda Salvatora iz dinastije Habsburg-Lothringen. |
|
Plješivica (Plješevica)
Gola Plješivica nalazi se na sjevernom dijelu planinskog masiva Plješivica iznad gradića Korenica. Vrh s vrlo atraktivnim pogledima dugo je godina bio nedostupan zbog vojne zabrane pristupa istoj. Naime, na vrhu se nalazio radarski položaj bivše JNA Plješevica (RP Plješevica). Ovdje je kao primarni radar bio instaliran britanski radar Marconi S-600 koji je sa dometom od 400 km mogao nadgledati zračni prostor većeg dijela Italije, Austrije i Madžarske. Najviši vrh Ličke Plješivice Ozeblin, nalazi se u središnjem dijelu Plješivice iznad gradića Udbina. Na vrhu, koji ima oblik izdužene travnate zaravni, stoji velika zahrđala metalna ploča kakva se prije koristila za telekomunikacijske potrebe. S vrha se pruža prostran vidik prema Lici, Velebitu, Krbavskom polju, Goloj Plješivici, Donjem Lapcu i preko njega na bosanske planine. 
Gola Plješivica iz smjera Plitvica, s obronaka Male Kapele
Greben Gole Plješivice iz Koreničkog polja
Pogled na greben Plješivice iz Bijelog polja, koje se nalazi u JI nastavku Koreničkog polja
Pogled sa Gole Plješivice
Autor: AndrejaT,, Wikipedija |
Plješivica
Autor: highl54 Napušteni Vojni Aerodrom Željava - Objekt 505 "KLEK" - Najskuplja Vojna Tajna Bivše Jugoslavije
Datum objave: 15.5.2021. Autor: Croatia Infiltration Opis: istražujemo povijest najvećeg tajnog projekta u bivšoj Jugoslaviji - Podzemnog Aerodroma Željava (Objekt 505 - “Klek”). Građen u periodu Hladnog Rata, ovaj objekt bio je treći najskuplji projekt u Europi. Usprkos svih pokušaja uništenja, ostaci ove megalomanske baze pričaju priču o crnom periodu moderne povijesti koja je bila potaknuta strahom od nuklearnog rata. Urbanim istraživanjem bavimo se od 2009. godine. U prvih par godina fotografirali smo svaku napuštenu zgradu i rupu u Hrvatskoj. Kasnije smo se počeli baviti snimanjem i krenuli u inozemne avanture. Danas, u doba Korone, odlučili smo ponovo poći starim putevima, ali ovoga puta snimiti sve zanimljive objekte i ispričati vam njihovu zaboravljenu povijest. Zapratite naš kanal jer uskoro izlazi iduća epizoda! Podzemni aerodrom Željava | Najskuplja vojna tajna bivše Jugoslavije
Datum objave: 11.12.2021. Autor:Robert Dacešin - RIO Opis: Kodnog imena Objekt 505, podzemni aerodrom Željava kod Bihaća, bez dileme jedan je od najmisterioznijih objekata u našoj regiji. Ovo je isto tako i najskuplji projekat u istoriji bivše Jugoslavije za čiju su izgradnju tada izdvojene milijarde dolara, kako bi mogao primiti čak 120 aviona sa posadom i kompletnim naoružanjem, ali i ogromne zalihe goriva, hrane, lijekova i svega što je bilo potrebno za slučaj katastrofe. U slučaju bilo kakve katastrofe, Željava je imala vlastite izvore struje i vode, te bi vojska koja mogla preživjeti mjesec dana u izolaciji od vanjskog svijeta. Zanimljivo je I to da je podzemni aerodrom Željav građen punih 13 godina te da je toliko jak, da tako može izdržati i atomsku bombu. Tokom godina, veliki broj mitova povezivao se sa ovim mjestom, a jedan od poznatijih kaže da je Tito prodao jugoslavenski svemirski program Amerikancima te da su ga u najvećoj tajnosti razvijali upravo u ovom aerodromu, da bi zatim poslali prvog čovjeka na Mjesec. Željava bi, prema toj teoriji, bila najveći skriveni svemirski centar u Evropi. Ali, šta je od svega ovog istina, a šta ne, te kako ovo mjesto danas iz prve ruke izgleda, saznaćemo u ovom videu. |
|
Kremen
Kremen je po visini peta planina u Hrvatskoj, iza Dinare, Biokova, Velebita i Ličke Plješivice (u užem smislu). Odlikuje se istim obilježjima kao i druge ličke planine; krševit je i šumovit, a dodatnu mu draž daju široki vidici koji se pružaju sa samoga vrha. Vrh je travnata glavica s betonskim geodetskim stupom iznad stijena i šumskog pojasa. Kremen je najviši vrh Zadarske županije. Budući da vršni hrbat i sam vrh strše iznad šume, vidici su odlični. Posebno se lijepo vide Ozeblin na Plješivici, Ličko sredogorje, Velebit i bosanske planine. 
Na vrhu Kremena
|
Tekst o Kremenu i Urljaju na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku) |
Pogled s grebena Krmena u smjeru juga, na gorske kose Mazinske planine (Gutešin vrh), Urljaja. Velikom Bukovniku, i dalje prema Poštaku.
|
Urljaj
Urljaj je brdo trokutastog oblika, prvi jugoistočni susjed Kremena, koji je ujedno i lijepo odredište za sve one koji posjete područje Kremena. On je nešto niži od Kremena, ali također pruža lijepe poglede, uključujući i pogled na sam Kremen. Urlaj je okružen Mazinskim sa sjevera, Bruvanskim s istoka i juga, a istočni obronci povezani su s grebenskom jezgrom masiva Ličke Plješivice (onime koji se proteže u smjeru SZ-JI) preko manjih travnatih visoravni i grebena. Urljaj ima četiri glavna vrha blizu jedan drugog i raspoređena u dva para (dva po dva), svi visoki između 1200 i 1295 m. Vrh Urljaja je Veliki Urljaj (Veliki Urljaj), 1295 m visok vrh koji stoji u paru - povezan istim grebenom s Malim Urljajem (1266 m). Ovaj najviši dio Urljaja ima dva blago zakrivljena vrha, s južne i jugoistočne strane prekrivena livadama. To vam omogućuje uživanje u sjajnim panoramama u istočnom, južnom i zapadnom smjeru. |
Urljaj
Sjeverozapadne padine Urljaja pod kojima se smjestio zaselak Krivošije. |
|
Poštak
Poštak je lijep razgledan vrh s tri krševite glavice. Najviša točka je mala zaravan, u čijoj se blizini padina počinje naglo obrušavati na sjeverozapadnu stranu. Na brojnim kartama Poštak je označen imenom Kečina kosa, no među planinarima prevladao je naziv Poštak. Poštak je gotovo u cijelosti prekriven prostranim travnjacima, s malo šume i mnogo krških obilježja. Iz daljine se posebno ističe po strmoj, gotovo odsječenoj padini ispod vrha. Osim zbog širokih vidika, planinarski je zanimljiv zbog prirodnog parka neobičnih kamenih skulptura na travnatoj padini pokraj markirane staze, na visini od 1200 metara. Geolozi objašnjavaju njegov postanak eolskom erozijom, tvrdeći da je bura izbrusila kamen noseći oštra zrnca dolomitnog pijeska, a ostali su samo tvrđi dijelovi stijene. Vidik s vrha pruža se na južni Velebit, livade oko Gutešina vrha, Osječenicu i Dinaru. HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ |
Tekst o Poštaku na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku) Poštak
Autor: ATF&MN |
Geologija
Lička Plješivica je krško gorje, pretežno gradjeno od mezozojskih karbonata.
Vode
|
Una
Vrelo rijeke Une
|
Legenda o imenu rijeke Une
Legenda kaže da je rijeka Una ime dobila od rimskih legionara koji su pri prvom susretu s ovom jedinstvenom rijekom uzviknuli: Una! - Jedna, jedina! Rijeka Una i njene pritoke - Put u Nepoznato
Dokumentarni film iz serijala Rijeka Una - jedna i jedina; Autor: DeNjo Cavkic |
|
"Una - 205" dokumentarni film o vrelu Une - I. dio
Autor: UnaSpringofLife Opis videa: Istraživanje izvora Une, DDISKF 2007. Dokumentarni film "Una -205" snimljen u produkciji Dinarida - društva za istraživanje i snimanje krških fenomena iz Zagreba. U filmu je prikazan uron u izvor Une tijekom međunarodne speleoronilačke ekspedicije "Zrmanjin zov 2007".. |
|
Vrelo Une i Krke
Dokumentarni film iz seriala Druga dimenzija; Proizvodnja: "VISION" Bihać; Autor: DeNjo Cavkic |
|
Klokot
Klokot je mala, kratka rijeka, lijeva pritoka Une. Izvire nedaleko od Bihaća, protječe kroz naselje Klokot, te se poslije 4,5 km toka ulijeva u Unu. To je rijeka jakog izvora i nešto sporijeg toka s malo brzaka na izvoru, koji se nalazi nekoliko stotina metara od nekadšnjeg aerodroma Željava u podnožju planinskog masiva Plješevice. Dosta je naglašena vodena vegetacija u njenom koritu. Najvećim dijelom svog toka, Klokot protječe kroz širu periferiju Bihaća, a okruženu obroncima Plješevice. Dubina rijeke kreće se od 0,5 do 4 m. Klokot je tipična planinska rijeka. Prosječna temperatura vode kreće se od 8 do 10 stepeni. Dno je obraslo različitim vodenim biljkama i algama, koji su stanište za riječne rakove i riblju mlađ. Obale ove rijeke nisu šumovite. Gotovo cijelim tokom Klokot protječe pored livada i pašnjaka s izuzetkom dijela u blizini samog izvora, koji je okružen gustim zimzelenim drvećem. Oko 200 m prije ušća u Unu nalazi se most preko kojeg vodi magistralni put M5 iz Bihaća u pravcu graničnog prijelaza Izačić. |
Rijeka Klokot - Bihac - Bosnia & Herzegovina - Dokumentarni filmovi o prirodi rijeka klokot
Datum objave: 5.6.2014. Proizvodnja: Vision production TV Dokumentarni Filmovi Iz Seriala Druga Dimenzija. Reportaza Zelenac - Lijeva pritoka rijeke Une Kompletan Serial Druga dimenzija mozete pogledati na https://www.youtube.com/playlist?list... Izvor Klokota čuva mnoge zagonetke. Odavno se zna da je po kolicini vode jedan od najvecih u Bosni i Hercegovini, a nedavno je utvrdeno da je i najdublji. Ronioci su zaronili do 104,5 metara i nisu našli dno. Taj podvig koji nije došao iz "vedra neba" napravili su francuski ronioci Klod Tulunžijan i Silvejn Rufer. Unutarnji izgled izvora možete pogledi o ovom dokumentarnom filmu. Podvodne snimke napravio je KlodTulunijan Klokot (Zelenac) HD Reportaza Dokumentarni film Željka Mirkovića Grge o rijeci Klokotu, pritoci rijeke Une. Rijeka Klokot izvire nedaleko od grada Bihaća (5 km), protiče kroz istoimeno naselje da bi se poslije 4,5 kilometra toka ulila u rijeku Unu. To je rijeka jakog izvora i nešto sporijeg toka s malo brzaka na izvoru. Vodena vegetacija je naglašena. Najvećim dijelom svog toka Klokot protiče kroz predjele netaknute prirode okružen brežuljcima Plješevice. Klokot je tipična planinska rijeka, prosječna temperetura vode kreće se od 8-10 stepeni, dno je obraslo različitim vodenim biljkama i algama, koji su idelno stanište za riječne rakove i riblju mlađ. Obale ove rijeke nisu šumovite, gotovo cijelim tokom Klokot protiče pored livada i pašnjaka sa izuzetkom najatraktivnijeg dijela kod samog izvora, koji je okružen gustim zimzelenim drvećem koje dodatno uljepšava kompletan ugođaj na samom izvoru. |
|
Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan (Lilium bosniacum) Vrsta ljiljana koja raste na gorskim travnjacima i grmljem obraslim obroncima bosanskih i dinarskih planina. Naraste do visine između 30 i 90 cm. Cvate u svibnju (V.) i lipnju (VI.). Na vrhu stabljike obično se nalazi jedan viseći cvijet narančasto žute boje. Latice su debele i savijene unatrag. Prašnici strše. Raste na krškim grebenima od 1.200 do 1.900 m. U Hrvatskoj raste u Lici, dalmatinskoj Zagori te na Dinari i Velebitu. Dugo je smatran podvrstom Lilium pyrenaicum-a i/ili kranjskog ljiljana (Lilium carniolicum), ali je 2005. priznat kao zasebna vrsta. Fotografija prikazuje cvjetove bosanskog ljiljana na vršnom grebenu planine Kremen. WIKIPEDIJA |
PRIRODA
Biljni svijet
|
Većina površine Plješivice na sjevernom i srednjem grebenu pokrivena je gustom šumom bukve i jele, dok na jugu pretežu travnati pašnjaci. Na njezinim gorskim stijenama raste desetak posebnih endema, npr. crveni jaglac (Primula portenschlagiana), plješivički klinčac (Dianthus monanthos) i dr.
Na grebenu Kremena
Bukova šuma na južnoj padini Kremena
|
|
Životinjski svijet
U fauni se ističu medvjedi, vukovi, kune, jeleni itd.
Zaštita prirode
|
Prirodna bastina BIH rijeka Una
Datum objave: 3.11.2011. |
Priča iz Nacionalnog parka Una
Dinaric Arc Parks Opis videa: Legenda o Martin Brodu |
|
Korenica podno Plješivice
Pogled s obronaka Mrsinja na gradić Korenicu u Koreničkom polju |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Utvrda Stari grad Drežnik nalazi se u selu Drežnik Grad u općini Rakovica.
U povijesnim se izvorima spominje već u 12. stoljeću. Ovaj je frankopanski dvorac tijekom 16. Stoljeća bio pod stalnom prijetnjom Turaka, a 1592. godine je konačno pao u njihove ruke. Oslobođen je tek krajem 18. stoljeća. Godine 2015. obnovljena je njegova kula, koja, kada je otvorena, služi kao odličan vidikovac 
Crkva hrvatskih mučenika je najveća crkva na Udbini i hrvatsko nacionalno svetište.
Zamišljena je kao skupno mjesto svih hrvatskih stradanja i muke hrvatskog naroda do ostvarenja svoje države i slobode. |
Ispod Ličke Plješivice
Opis videa: Župa Zavalje (sela Veliki i Mali Skočaj, Međudražje, Zavalje, Mali i Veliki Baljevac) nalazi se na zapadu BiH, u okolici Bihaća. Stanovnici su Hrvati, katolici, a smatraju se Ličanima - prema predaji, doseljeni su ondje iz Like, kao graničari, na granicu Habsburške monarhije i Otomanskog carstva. Do 1947. godine to je područje pripadalo Hrvatskoj, a onda je administrativno prebačeno u BiH, unutar čijih se granica nalazi i danas. Zbog političkih i ekonomskih razloga od 1950-ih godina stanovnici se iseljavaju. Najviše ih živi u Zagrebu, gdje, od 1994. godine, imaju i svoje folklorno društvo. Sama župa Zavalje opustjela je, jer u njoj živi još svega nekolicina stanovnika. Njezin život postoji sada na drugom mjestu i na drugi način - u mislima i srcima iseljene većine. Zrakoplovna baza Željava-Bihać i podzemni objekt KLEK nekada i sada
Autor: zeljavalybi Opis videa: LYBI grupa entuzijasta istraživača (www.zeljava-lybi.com) Vam ima posebnu čast predstaviti jednu seriju foto-dokumenata koja prikazuje samo praskozorje početka funakcioniranja ovoga aerodroma. Radi se o pravim raritetima iz 1968., 1969. i 1970. godine na koje nismo nigdje naišli tokom brojnih godina entuzijastičkog bavljenja ovim poslom i za koje smo dobili eskluzivnu dozvolu javnog predstavljanje u edukativne svrhe. Korištene fotografije su vlasništvo Hrvatsko državnog arhiva (HDA) iz Zbirke fotografija 5.armijske oblasti HR HDA 1211. Na tim fotografijama se vidi "ispod čekića" novi aerodrom. |
Povijesni pregled
|
U vrijeme turskih ratova Plješivica je odigrala važnu ulogu kao prirodna prepreka, a hrvatski vojnici služili su se njenim usjecima i vrhovima za spriječavanje Osmanlijskog prodora na slobodan hrvatski prostor.
|
Narodna baština
|
BH pjesmarica - Pod planinom Plješevicom 2009.
Autor: FTV Datum objave: 21.2.2017. Opis. Dokumentarno-zabavni program FTV-a https://www.federalna.ba |
Priče iz planine
Unska pruga
|
TAKO JE RASLA UNSKA PRUGA, 1. dio - Sjećanja IVANA TURKALJA
Datum objave: 7.7.2010. Autor: Tomislav Turkalj Opis. 1978. godine, mašinovođa Ivan Turkalj je u radio reportaži ispričao sjećanja na dane kada je građena Unska pruga, na dionici Knin-Bihać 1948. godine. Za samoprijegoran rad na Unskoj pruzi Ivan Turkalj je nagrađen najvišim odlikovanjima za rad u tadašnjoj Jugoslaviji, a takođe mu je pripala čast da iz Knina u Bihać doveze prvi, svečani voz. Dio tih tonskih sjećanja iskoristili smo za ovaj kratki film, u kojem su korišteni video kadrovi snimljeni na putovanju Rotary voza. |
TAKO JE RASLA UNSKA PRUGA, 2. dio - PRVI, SVEČANI VOZ KNIN-BIHAĆ
Datum objave: 7.7.2010. Autor: Tomislav Turkalj Opis. 1978. godine, mašinovođa Ivan Turkalj je u radio reportaži ispričao sjećanja na 25.decembar 1948. godine, kada je iz Knina u Bihać dovezao prvi, svečani voz. Tada je zvanično otvorena ova trasa Unske pruge, koja je decenijama bila žila kucavica ovoga kraja i cijele bivše Jugoslavije. Dio tih tonskih sjećanja iskoristili smo za ovaj kratki film, u kojem su korišteni video kadrovi snimljeni na putovanju Rotary voza. |
Unska pruga (1/3)
Datum objave: 22.6.2010. Autor: brunoh155 Opis. Bosanski Novi - Bihać lokomotiva 661 322 |
|
Pogled na zaravan
Pogled s vidikovca na brdu Zvjernjak iznad Rakovice, na Slunjsku zaravan, koja je dio prostrane Unsko-koranske zaravni, jedne od najizrazitijih u dinarskom kršu i koja se proteže do Bihaćke kotline u sjeveroistočnom podnožju Plješivice - čija masa dominira horizontom na fotografiji. |
Po planini i po kraju
KORDUN: Rakovički kraj
Drežnik Grad
Drežnik Grad (prije Drežnik), selo 24 km jugoistočno od Slunja, u blizini Plitvičkih jezera; 348 st. (2011). Leži na lijevoj obali rijeke Korane, na 423 m apsolutne visine, uz cestu Slunj – Petrovo Selo –Bihać (BiH). Župna crkva sv. Antuna Padovanskoga. Srednjovjekovni grad (XIII. st.); u obližnjoj Gajinoj pećini nalazi nakita i oruđa iz brončanoga doba (VIII. st. pr. Kr.). Poljodjelstvo; stočarstvo (ovca, govedo, svinja). – Bio je središte istoimene hrvatske srednjovj. županije, koja se prostirala oko Plitvičkih jezera i gornje Korane. Kraj je do XII. st. bio u rukama bana, a otada hrvatsko-ugarskoga kralja. God. 1253. županija Drežnik došla je u posjed Nelipčića, a grad je bio u vlasti Güssingovaca do 1278., kada su ga predali Babonićima. Karlo I. Robert dao je grad ponovno Nelipčićima, a 1323. Dujmu Frankapanu i njegovi su ga potomci držali do 1578., kada su ga privremeno zaposjeli Osmanlije. Pod osmansku su vlast grad Drežnik i cijelo područje istoimene županije konačno došli 1592. i ostali, uz kratak prekid 1683. i 1697–99., do 1788. Drežnik je u XVIII. st. bio u sastavu Ostrožačke kapetanije. Nakon osmanske vlasti šire područje bilo je naseljeno ponajviše stanovništvom iz otočke i ogulinske pukovnije, a grad je obnovljen i do 1869. bio je krajiško uporište. U vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj, naselje je razoreno, a stanovništvo prognano 1991.
IZVOR Drežnik Grad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 12. 2020.
IZVOR Drežnik Grad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 12. 2020.
PLITVIČKI KRAJ
|
|
KORENIČKI KRAJ
Koreničko polje
|
Koreničko polje, polje u kršu, u Lici; obuhvaća 10,92 km². Pruža se u dinarskom (sjeverozapad–jugoistok) smjeru, jugozapadno od planine Plješivice i sjeveroistočno od Krbavskoga polja. Leži na visini od 637 m do 662 m. Dugo je 7,6 km, široko do 2,9 km. Na jugozapadu prelazi u Bijelo polje. Iz tankoga naplavnoga sloja izbija dolomitna i vapnenačka podloga (kamenjar). Poljem teku ponornice Korenica i Zaviljevac. Naselja su uz rubove polja, najveće Korenica. U polju se spaja cesta Senj–Otočac–Korenica s cestom Plitvička jezera–Udbina.
IZVOR Koreničko polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 12. 2020. |
JNA Gola Plješivica prvi dio
Proizvodnja: TvLoki Opis teksta: U sklopu bivše zrakoplovne baze Željava, na vrhu Plješevice (Gola Plješevica, 1647.61 m) nalazio se radarski položaj uvezan u sustav PVO-a JNA VOJIN (vazdušno osmatranje, javljanje, izviđanje i navođenje) ili pojednostavljeno rečeno -- oči jugoslavenske avijacije. S vrha Plješevici tako je JNA mogla promatrati zračni prostor velikog dijela Italije (najzanimljivi zbog NATO baze Aviano) i dijelova Madžarske (snage Varšavskog pakta). Unaprijed se zahvaljujem drugu Darkiju na nekim zanimljivostima koje ću ovdje iznijeti. Na Goloj Plješivici su se tako nalazila dva radara -- britanski Marconi S-600 dometa 600km i radar za mjerenje visine S-613 koji su bili smješteni u dvije saćaste kupole (S-600 u većoj) napravljenim od duraluminija i presvučenim posebnim tkaninama koje su čuvale opremu od oštrih uvjeta ličke klime. U sklopu radarskog položaja nalazio se i meteo-radar, heliodrom, trokatnica alpskog tipa napravljena od armiranog betona u kojoj su bili smještene vojničke prostorije, a ispod položaja prokopan je sustav tunela s nekoliko izlaza oko vrha, u kući i na samom radarskom mjestu. Radarska postaja Gola Plješivica
Autor: tomcatspotter |
KRBAVA: Udbinski kraj
|
Krbava, kraj u Lici, između PlješIvice (Ozeblin, 1657 m) na istoku i nižega gorja (Staza, 987 m; Trovrh, 1234 m; Resnik, 1178 m) na zapadu i jugu. Krbava je krški kraj (vapnenac, dolomit); ima nekoliko polja u kršu (najveće Krbavsko). Stanovnici se bave uglavnom ovčarstvom. Glavno središte Udbina (735 st., 2001); ostala naselja: Bunić (136 st.), Podlapača (102 st.), Visuć (51 st.) i dr.
U srednjem vijeku na tom je području stvorena Krbavska županija, koja je obuhvaćala područje današnje udbinske i većega dijela koreničke općine. Prema svjedočenju cara Konstantina VII. Porfirogeneta, sredinom X. st. Krbavska županija bila je jedna od triju županija (uz Liku i Gacku) kojima je upravljao hrvatski ban. Prvi poznati njezini župani bili su Desimir (1078) i na Bašćanskoj ploči spomenuti Desila (oko 1100). Dužnost krbavskoga župana od XIII. st. obnašali su članovi plemena Gusića, a članovi plemićkoga roda Kurjakovića (ogranak plemena Gusića) početkom XIV. st. postali su nasljednim županima (knezovima) županije. Svoju su vlast proširili i na susjedne županije Hotuču, Hum, Nebljuh, Liku i Bužane preko koje su držali i Bag (danas Karlobag) na moru. Administrativno sjedište županije, i od 1185. Krbavske biskupije, bilo je u današnjoj Udbini (prije Udvina), gdje je stolovao župan sa svojim pomoćnicima podžupanima. U drugoj polovici XV. st. navode se čak četiri podžupana, što posredno upućuje na postojanje manjih upravnih teritorijalnih jedinica na prostoru županije. Takva podjela upravne, porezne i sudbene vlasti upućuje ujedno na demografski prirast tijekom srednjovjekovlja, koji je rezultirao ravnomjernom strukturom naseljenosti županije. Sudištem, tj. rotnim (krbavskim) stolom na čelu s podžupanima i s po tri zaprisegnuta suca, predsjedao je župan (knez krbavski), isprva u Krbavskom Podgrađu, a poslije u Udbini. Većinu su članova sudišta činili pripadnici plemena Gusića, najmoćnijih i najbogatijih posjednika u županiji. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast (1463) Krbava je postala ciljem osmanskih akindžijskih i martoloških nasrtaja, koji su iza sebe ostavljali pustoš. God. 1493. na Krbavi je došlo do sukoba između hrvatske plemićke vojske i Osmanlija (→ krbavska bitka). Nakon polustoljetnog otpora osmanskoj sili, Krbava je ostala bez starosjedilačkoga pučanstva, a padom Udbine (1527) došla je i cijela opustošena i raseljena Krbavska županija pod osmansku vlast. Unatoč nastojanju da opstane na patrimoniju, posljednji izdanak moćnih Kurjakovića, ban I. Karlović, bio je prognan pa je umro u Medvedgradu 1531. Nakon osvajanja Krbave Osmanlije su utvrdili gradove Udbinu, Bunić i Mrsinj, koji su postali najvažnijim osmanskim utvrdama u Ličkome sandžaku. Krbava je oslobođena od osmanske vlasti 1689., tijekom Bečkoga (Velikog) rata. God. 1694. potpala je pod upravu vojne komore u Grazu, a 1712., zajedno s Likom, došla je pod krajišku upravu. Preustrojem Vojne krajine (1746) ušla je u sastav Ličke pukovnije, a nakon razvojačenja Krajine (1873) i njezina sjedinjenja s Hrvatskom (1881) povezana je s Likom u Ličko-krbavsku županiju. Podjelom Kraljevine SHS na oblasti (1922) Krbava je bila u sastavu Primorsko-krajiške oblasti s kotarskim središtima u Korenici i Udbini, a od 1931. sastavni dio Savske banovine. Nakon uspostave NDH bila je utemeljena velika župa Krbava i Psat (Pset) sa sjedištem u Bihaću. IZVOR Krbava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 12. 2020. 
Krbavsko polje
Krbavsko polje, polje u kršu Krbave, Lika; 67,3 km². Leži na visini od 626 m do 740 m. Poljem protječu ponornice Krbava i Krbavica; na rubovima periodična vrela i ponori. Uzgaja se ječam i kukuruz (krbavac). Rubom polja vode ceste Udbina–Obrovac i Bunić–Krbava–Gospić.
IZVOR Krbavsko polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 12. 2020. |
|
Naslovna fotografija
Pogled s padina Škorić brda (1061 m) planinu Kremen (desno) i Mazinsko polje, u podnožju 
Cvjetni sag na vrhu Kremena
Na putu prema Ozeblinu
Na vršnom grebenu Ozeblina
|
Pustolovno putovanje od Gole Ličke Plješivice do izvora Cetine (prvi dio)
Autor: pustolovinaexclusive Opis videa: Ovaj video je samo dio mojeg putovanja od Gole Ličke Plješivice do izvora Cetine. U njemu sam obradio put na Golu Ličku Plješivicu koja je dio planinskog masiva Lička Plješivica. Pustolovno putovanje od Gole Ličke Plješivice do izvora Cetine (drugi dio)
Autor: pustolovinaexclusive Opis videa: Ovo je drugi dio mojeg pustolovnog putovanja od Gole Ličke Plješivice do izvora Cetine. Put je to koji ide iznad Bjelopolja preko Karlovića korita i kanjona Kozja Draga do Udbine. Kompletan put prolazi dubinom ličke Plješivice i vrlo je zanimljiv. |
GRAČAČKI KRAJ
LIČKO GORNJE POUNJE
GORNJE POUNJE (BOSANSKO)
BIHAČKO POUNJE / BIHAĆKA KRAJINA
KNINSKA KRAJINA
Praktično
AKTIVNOSTI
|
|
IZVORI I LITERATURA
Reference
|
[1] WIKIPEDIJA Ozeblin
[2] WIKINFO, Ličko Sredogorje [3] HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ, Hrvatski vrhovi [4] WIKIPEDIJA, Klokot |
| ||||
Literatura
|
DAKIĆ, Mile: Spomen-Područje Bijeli Potoci-Kamensko, Titova Korenica. Turistički vodič. Biblioteka Spomenici revolucije. Beograd, 1983. (PDF)
|
|
Ostali izvori i literatura
ROGLIĆ, J.; Unsko-koranska zaravan i Plitvička jezera – geomorfološka promatranja. Geografski glasnik 13, 49-66, Zagreb, 1951. (PDF)
