Lička Plješivica (Plješevica)
Države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Ozeblin (1657 m); KOORDINATE: 44.57913, 15.876129
|
Lička Plješivica (bos. i srp., Plješevica) je izduženi planinski vijenac koji se proteže kroz istočnu Liku u Hrvatskoj, a jedan njezin manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom kod Bihaća.
Plješivica se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, od Plitvičkih jezera na sjeverozapadu do planine Poštak i izvorišta rijeke Zrmanje na jugoistoku, u dužini od više od 100 kilometara i dijeli Liku odn. Ličku zaravan od Pounja i Bosanske krajine. Istočne padine Ličke Plješivice uzdižu se s ličkih polja, Koreničkog i Krbavskog a njezine istočne padine spuštaju se u kanjon gornje Une, koji je velikim dijelom granica između Hrvatske i BiH. Većina njezine površine pokrivena je gustom šumom i to je njezino najvrijednije bogatstvo. Masiv Ličke Kapele započinje brdom Medvjeđak (884 m) i njegovim 8 kilometara dugim grebenom, na području Plitvičkih jezera, tamo gdje prestaju najistočniji grebeni Male Kapele. Potom slijedi niz planinskih grebena i vrhova koji čine Ličku Plješivicu u užem smislu, s njezinim najvišim vrhovima Ozeblinom (1657 m) i Golom Plješivicom (također, Gola Plješevica) (1647 m). Najjužnije veće planine ovoga masiva su Kremen (1590 m) i najjužniji Poštak (1425 m) iznad vrela Zrmanje, koje se često smatraju zasebnim planinama u skupini Ličke Plješivice.
Najraniji poznati klasični naziv za noviju ličku Plješivicu bio je latinski Alpes Ferreae. Do 16. stoljeća upotrebljavao se stariji srednjovjekovni naziv Vražji vrtal (prije Hortus Diaboli), tj. Vražji vrt. Izvorni ikavski oblik je Plišivica.
Sadašnji uobičajeni naziv u Hrvatskoj je Plješivica odn. Lička Plješivica. S bosanske strane zovu je Plješevica odn. Lička Plješevica. Na starim vojnim kartama (1763.-1787.) Habsburške Monarhije upisan je naziv Plissevica, a na kasniji kartama (1869.-1887.) Plješevica. Napomena: Lička Plješivica < - > samoborska Plešivica Iako zvuče slično i često dolazi do zabune u nazivlju, treba razlikovati Ličku Plješivicu od Plešivice (Plešivica, u nominativu, naglasak na prvome "i"), drugog po visini vrha u Samoborskom gorju. Slično, a različito ...
> Plešivica, greben i drugi po visini vrh u Samoborskom gorju (naglasak je na prvome "i"). > Lička Plješivica, planina u Hrvatskoj, i manjim dijelom u BiH, koja se pruža jod Plitvičkih jezera do Zrmanje i dijeli Liku od Pounja. Naziv za ovu planinu u BiH je Plješevica, > Plješevica, vrh visok 1654 m na sjevernom Velebitu kod Zavižana - domaći ikavski naziv za isti je Plišivica, 
Velikopopinsko polje
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
 Klikom na logo Booking.com direktno pronađi smještaj na širem području Ličke Plješivice Oglašavajte ovdje:
|
|
Gola Plješivica
Pogled u vrijeme proljeća preko najvećeg plitvičkog jezera Kozjak u smjeru grebena Gole Plješivice na kojoj još uvijek ima ostataka snijega. |
Geografija (zemljopis) područja
| Vijenci, planine, vrhovi |
|
Najznačajniji vrhovi Ličke Plješivice od sjevera na jug su: Gola Plješivica (1648 m) iznad Korenice, najviši Ozeblin 1657 m, Rudilisac (1611 m) kod Lapca, Kremen (1590 m) iznad Bruvna.
|
Medvjeđak
Oštri Medvjeđak najviši je vrh brda Medvjeđaka iznad Plitvičkih jezera. Gledan odozdo, cijeli Medvjeđak pruža sliku neuglednoga šumovitog brda, no prilično je zahvalan i zanimljiv za planinarski posjet. Ima oblik 8 km duge gorske kose u kojoj se, osim najvišega Oštrog Medvjeđaka, ističu i vrhovi Tupi Medvjeđak (868 m) i Turčić (801 m). Turističke staze na Medvjeđak sagrađene su još u 19. stoljeću, a današnje markacije u većem dijelu prate te stare putove. Prva je 1894. godine bila sagrađena staza na vrh Tupi Medvjeđak, a 1900. je Kraljevski šumarski erar uredio šumski put od tadašnjeg hotela na vrh Oštrog Medvjeđaka. Taj je put nazvan Blankin put, po ženi nadvojvode Leopolda Salvatora iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Oštri Medvjeđak najviši je vrh brda Medvjeđaka iznad Plitvičkih jezera. Gledan odozdo, cijeli Medvjeđak pruža sliku neuglednoga šumovitog brda, no prilično je zahvalan i zanimljiv za planinarski posjet. Ima oblik 8 km duge gorske kose u kojoj se, osim najvišega Oštrog Medvjeđaka, ističu i vrhovi Tupi Medvjeđak (868 m) i Turčić (801 m). Turističke staze na Medvjeđak sagrađene su još u 19. stoljeću, a današnje markacije u većem dijelu prate te stare putove. Prva je 1894. godine bila sagrađena staza na vrh Tupi Medvjeđak, a 1900. je Kraljevski šumarski erar uredio šumski put od tadašnjeg hotela na vrh Oštrog Medvjeđaka. Taj je put nazvan Blankin put, po ženi nadvojvode Leopolda Salvatora iz dinastije Habsburg-Lothringen.
|
Plješivica (Plješevica)
Gola Plješivica nalazi se na sjevernom dijelu planinskog masiva Plješivica iznad gradića Korenica. Vrh s vrlo atraktivnim pogledima dugo je godina bio nedostupan zbog vojne zabrane pristupa istoj. Naime, na vrhu se nalazio radarski položaj bivše JNA Plješevica (RP Plješevica). Ovdje je kao primarni radar bio instaliran britanski radar Marconi S-600 koji je sa dometom od 400 km mogao nadgledati zračni prostor većeg dijela Italije, Austrije i Madžarske. Najviši vrh Ličke Plješivice Ozeblin, nalazi se u središnjem dijelu Plješivice iznad gradića Udbina. Na vrhu, koji ima oblik izdužene travnate zaravni, stoji velika zahrđala metalna ploča kakva se prije koristila za telekomunikacijske potrebe. S vrha se pruža prostran vidik prema Lici, Velebitu, Krbavskom polju, Goloj Plješivici, Donjem Lapcu i preko njega na bosanske planine. 
Gola Plješivica iz smjera Plitvica, s obronaka Male Kapele
|
Plješivica
Autor: highl54 
Pogled sa Gole Plješivice
Autor: AndrejaT,, Wikipedija |
|
Kremen
Kremen je po visini peta planina u Hrvatskoj, iza Dinare, Biokova, Velebita i Ličke Plješivice (u užem smislu). Odlikuje se istim obilježjima kao i druge ličke planine; krševit je i šumovit, a dodatnu mu draž daju široki vidici koji se pružaju sa samoga vrha. Vrh je travnata glavica s betonskim geodetskim stupom iznad stijena i šumskog pojasa. Kremen je najviši vrh Zadarske županije. Budući da vršni hrbat i sam vrh strše iznad šume, vidici su odlični. Posebno se lijepo vide Ozeblin na Plješivici, Ličko sredogorje, Velebit i bosanske planine. |
Tekst o Kremenu i Urljaju na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku) |
|
Urljaj
|
Urljaj
Sjeverozapadne padine Urljaja pod kojima se smjestio zaselak Krivošije. |
|
Poštak
Poštak je lijep razgledan vrh s tri krševite glavice. Najviša točka je mala zaravan, u čijoj se blizini padina počinje naglo obrušavati na sjeverozapadnu stranu. Na brojnim kartama Poštak je označen imenom Kečina kosa, no među planinarima prevladao je naziv Poštak. Poštak je gotovo u cijelosti prekriven prostranim travnjacima, s malo šume i mnogo krških obilježja. Iz daljine se posebno ističe po strmoj, gotovo odsječenoj padini ispod vrha. Osim zbog širokih vidika, planinarski je zanimljiv zbog prirodnog parka neobičnih kamenih skulptura na travnatoj padini pokraj markirane staze, na visini od 1200 metara. Geolozi objašnjavaju njegov postanak eolskom erozijom, tvrdeći da je bura izbrusila kamen noseći oštra zrnca dolomitnog pijeska, a ostali su samo tvrđi dijelovi stijene. Vidik s vrha pruža se na južni Velebit, livade oko Gutešina vrha, Osječenicu i Dinaru. HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ |
Tekst o Poštaku na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku) Poštak
Autor: ATF&MN |
| Geologija |
Lička Plješivica je krško gorje, pretežno gradjeno od mezozojskih karbonata.
| Vode (Hidrologija) |
|
Legenda o imenu rijeke Une
Legenda kaže da je rijeka Una ime dobila od rimskih legionara koji su pri prvom susretu s ovom jedinstvenom rijekom uzviknuli: Una! - Jedna, jedina! |
Rijeka Una i njene pritoke - Put u Nepoznato
Dokumentarni film iz serijala Rijeka Una - jedna i jedina; Autor: DeNjo Cavkic "Una - 205" dokumentarni film o vrelu Une - I. dio
Autor: UnaSpringofLife Opis videa: Istraživanje izvora Une, DDISKF 2007. Dokumentarni film "Una -205" snimljen u produkciji Dinarida - društva za istraživanje i snimanje krških fenomena iz Zagreba. U filmu je prikazan uron u izvor Une tijekom međunarodne speleoronilačke ekspedicije "Zrmanjin zov 2007".. Vrelo Une i Krke
Dokumentarni film iz seriala Druga dimenzija; Proizvodnja: "VISION" Bihać; Autor: DeNjo Cavkic |
|
Klokot je mala, kratka rijeka, lijeva pritoka Une. Izvire nedaleko od Bihaća, protječe kroz naselje Klokot, te se poslije 4,5 km toka ulijeva u Unu.
To je rijeka jakog izvora i nešto sporijeg toka s malo brzaka na izvoru, koji se nalazi nekoliko stotina metara od nekadšnjeg aerodroma Željava u podnožju planinskog masiva Plješevice. Dosta je naglašena vodena vegetacija u njenom koritu. Najvećim dijelom svog toka, Klokot protječe kroz širu periferiju Bihaća, a okruženu obroncima Plješevice. Dubina rijeke kreće se od 0,5 do 4 m. Klokot je tipična planinska rijeka. Prosječna temperatura vode kreće se od 8 do 10 stepeni. Dno je obraslo različitim vodenim biljkama i algama, koji su stanište za riječne rakove i riblju mlađ. Obale ove rijeke nisu šumovite. Gotovo cijelim tokom Klokot protječe pored livada i pašnjaka s izuzetkom dijela u blizini samog izvora, koji je okružen gustim zimzelenim drvećem. Oko 200 m prije ušća u Unu nalazi se most preko kojeg vodi magistralni put M5 iz Bihaća u pravcu graničnog prijelaza Izačić. |
Klokot
Dokumentarni film iz seriala Druga dimenzija HD Proizvodnja: "VISION" Bihać; Autor: DeNjo Cavkic |
|
Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan (Lilium bosniacum) Vrsta ljiljana koja raste na gorskim travnjacima i grmljem obraslim obroncima bosanskih i dinarskih planina. Naraste do visine između 30 i 90 cm. Cvate u svibnju (V.) i lipnju (VI.). Na vrhu stabljike obično se nalazi jedan viseći cvijet narančasto žute boje. Latice su debele i savijene unatrag. Prašnici strše. Raste na krškim grebenima od 1.200 do 1.900 m. U Hrvatskoj raste u Lici, dalmatinskoj Zagori te na Dinari i Velebitu. Dugo je smatran podvrstom Lilium pyrenaicum-a i/ili kranjskog ljiljana (Lilium carniolicum), ali je 2005. priznat kao zasebna vrsta. Fotografija prikazuje cvjetove bosanskog ljiljana na vršnom grebenu planine Kremen. WIKIPEDIJA |
Priroda
| Prirodna baština |
|
Priča iz Nacionalnog parka Una
Autor: Dinaric Arc Parks |
| Biljni svijet (flora) |
|
Većina površine Plješivice na sjevernom i srednjem grebenu pokrivena je gustom šumom bukve i jele, dok na jugu pretežu travnati pašnjaci. Na njezinim gorskim stijenama raste desetak posebnih endema, npr. crveni jaglac (Primula portenschlagiana), plješivički klinčac (Dianthus monanthos) i dr.
Na Kremenu
|
| Životinjski svijet (fauna) |
U fauni se ističu medvjedi, vukovi, kune, jeleni itd.
| Zaštita prirode |
|
Priča iz Nacionalnog parka Una
Dinaric Arc Parks Opis videa: Legenda o Martin Brodu |
Stanovništvo i naselja
|
Ispod Ličke Plješivice
Opis videa: Župa Zavalje (sela Veliki i Mali Skočaj, Međudražje, Zavalje, Mali i Veliki Baljevac) nalazi se na zapadu BiH, u okolici Bihaća. Stanovnici su Hrvati, katolici, a smatraju se Ličanima - prema predaji, doseljeni su ondje iz Like, kao graničari, na granicu Habsburške monarhije i Otomanskog carstva. Do 1947. godine to je područje pripadalo Hrvatskoj, a onda je administrativno prebačeno u BiH, unutar čijih se granica nalazi i danas. Zbog političkih i ekonomskih razloga od 1950-ih godina stanovnici se iseljavaju. Najviše ih živi u Zagrebu, gdje, od 1994. godine, imaju i svoje folklorno društvo. Sama župa Zavalje opustjela je, jer u njoj živi još svega nekolicina stanovnika. Njezin život postoji sada na drugom mjestu i na drugi način - u mislima i srcima iseljene većine. Zrakoplovna baza Željava-Bihać i podzemni objekt KLEK nekada i sada
Autor: zeljavalybi Opis videa: LYBI grupa entuzijasta istraživača (www.zeljava-lybi.com) Vam ima posebnu čast predstaviti jednu seriju foto-dokumenata koja prikazuje samo praskozorje početka funakcioniranja ovoga aerodroma. Radi se o pravim raritetima iz 1968., 1969. i 1970. godine na koje nismo nigdje naišli tokom brojnih godina entuzijastičkog bavljenja ovim poslom i za koje smo dobili eskluzivnu dozvolu javnog predstavljanje u edukativne svrhe. Korištene fotografije su vlasništvo Hrvatsko državnog arhiva (HDA) iz Zbirke fotografija 5.armijske oblasti HR HDA 1211. Na tim fotografijama se vidi "ispod čekića" novi aerodrom. |
| Povijesni pregled |
|
U vrijeme turskih ratova Plješivica je odigrala važnu ulogu kao prirodna prepreka, a hrvatski vojnici služili su se njenim usjecima i vrhovima za spriječavanje Osmanlijskog prodora na slobodan hrvatski prostor.
|
O kraju
|
Pustolovno putovanje od Gole Ličke Plješivice do izvora Cetine (prvi dio)
Autor: pustolovinaexclusive Opis videa: Ovaj video je samo dio mojeg putovanja od Gole Ličke Plješivice do izvora Cetine. U njemu sam obradio put na Golu Ličku Plješivicu koja je dio planinskog masiva Lička Plješivica. Pustolovno putovanje od Gole Ličke Plješivice do izvora Cetine (drugi dio)
Autor: pustolovinaexclusive Opis videa: Ovo je drugi dio mojeg pustolovnog putovanja od Gole Ličke Plješivice do izvora Cetine. Put je to koji ide iznad Bjelopolja preko Karlovića korita i kanjona Kozja Draga do Udbine. Kompletan put prolazi dubinom ličke Plješivice i vrlo je zanimljiv. JNA Gola Plješivica prvi dio
Proizvodnja: TvLoki Opis teksta: U sklopu bivše zrakoplovne baze Željava, na vrhu Plješevice (Gola Plješevica, 1647.61 m) nalazio se radarski položaj uvezan u sustav PVO-a JNA VOJIN (vazdušno osmatranje, javljanje, izviđanje i navođenje) ili pojednostavljeno rečeno -- oči jugoslavenske avijacije. S vrha Plješevici tako je JNA mogla promatrati zračni prostor velikog dijela Italije (najzanimljivi zbog NATO baze Aviano) i dijelova Madžarske (snage Varšavskog pakta). Unaprijed se zahvaljujem drugu Darkiju na nekim zanimljivostima koje ću ovdje iznijeti. Na Goloj Plješivici su se tako nalazila dva radara -- britanski Marconi S-600 dometa 600km i radar za mjerenje visine S-613 koji su bili smješteni u dvije saćaste kupole (S-600 u većoj) napravljenim od duraluminija i presvučenim posebnim tkaninama koje su čuvale opremu od oštrih uvjeta ličke klime. U sklopu radarskog položaja nalazio se i meteo-radar, heliodrom, trokatnica alpskog tipa napravljena od armiranog betona u kojoj su bili smještene vojničke prostorije, a ispod položaja prokopan je sustav tunela s nekoliko izlaza oko vrha, u kući i na samom radarskom mjestu. Radarska postaja Gola Plješivica
Autor: tomcatspotter |
Aktivnosti
-
|
|
|
Izvori
| Reference |
[1] WIKIPEDIJA Ozeblin
[2] WIKINFO, Ličko Sredogorje
[3] HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ, Hrvatski vrhovi
[4] WIKIPEDIJA, Klokot
[2] WIKINFO, Ličko Sredogorje
[3] HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ, Hrvatski vrhovi
[4] WIKIPEDIJA, Klokot
| Ostali izvori |
-
| Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese |
-
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|
