Planine južne Dalmacije i
mediteranske Hercegovine
Države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Sniježnica, Hrvatska (1234 m)
|
Ovaj planinski niz je jugozapadni nastavak obalnog dalmatinskog lanca koji je prekinut deltom rijeke Neretve, koja je ovdje prodrijela prema moru. On je također dio iste dalmatinske tektonske ploče i prvi od niza planinskih vijenaca koji se nižu dublje u unutrašnjost na području tzv. niske Hercegovine, preciznije, istočne niske Hercegovine.
Niz se proteže od delte rijeke Neretve na sjeverozapadu, sve do tektonskog rasjeda na njegovom jugoistočnom dijelu, koji ga odvaja od velike mase Orjena u primorskom području Crne Gore. Duž velikog dijela njegove sjeveroistočne strane u istočnoj Hercegovini proteže se Popovo polje, dok se istovremeno njegove jugozapadne padine strmo spuštaju prema jadranskoj obali, posebno na području Dubrovnika.
Iako se veći dio ove planinske grupe nalazi na području koje danas ne pripada županijama, niti kantonima s predznakom "dalmatinski", a uz to je kroz povijest bilo pod utjecajem Dubrovačke Republike i njezinim snažnim identitetom, vrlo često se ovaj geografski prostor naziva i južno-dalmatinskim zbog jasnih morfoloških i tektonskih, ali i drugih povijesnih i antropoloških elemenata koji povezuju ovo dubrovačko-neretvansko-hercegovačko područje s pojmom Dalmacije.
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Žaba
Gradačko polje između Neuma i Hutova, iznad kojega se uzdiže planina Žaba, 954 m (lijevo) |
|
Srđ
Grad Dubrovnik pod padinom brda Srđ (415 m) |
| Vijenci, planine, vrhovi |
|
Bajkovita Hrvatska - Dolina Neretve
Proizvodnja: HRT Prirodna baština BiH - Park prirode Hutovo blato
Proizvodnja: FTV Ušća rijeka "Neretva 2" - Veliki Vir
Autor: Miro Andrić HRT-1 Vjetrenica, najveća i najpoznatija pećina u BiH
Zaron u izvor Omble
| ||||||||||||||
| Povijesni pregled |
|
|
19. stoljeće
1808.
31.1.1808. Napoleon je anektirao Dubrovačku Republiku. Aneksiju je proglasio general Auguste Marmont. Dubrovačka Republika formalno je prestala postojati i više nikada nije obnovljena. Godine 1809. Marmont je proglašen vojvodom od Dubrovnika (duc de Ragusa). |
Auguste Marmont
|
| Novosti, članci |
|
Počela sezona safari-turizma: neretvanska močvara je turistička meka, Slobodna Dalmacija, 27.3.2017.
Ostvaruju se strahovi zbog projekta u Republici Srpskoj: hrvatska Kalifornija postaje slana pustinja, a još veća katastrofa prijeti Malostonskom zaljevu! Slobodna Dalmacija, 12.2.2017. U divnoj borovoj šumi odmaralište u općini Ravno pruža ugodan boravak i šetnju, Klix.ba, 14.11.2016. 
|
Svi pravi Konavljani nose brkove, HRT, 19.1.2018.
Konavoski muzeji prošlu godinu zaključili su s otvaranjem novog, Arheološkog muzeja. To je kruna rada proteklih godina, u kojima su najjužniji hrvatski muzeji sve posjećeniji, s novim i bogatim programima. Svi pravi Konavljani nose brkove, a da se ne radi samo o priči potvrđuje i najnovija izložba u zavičajnom muzeju u Čilipima. Dio je to nove priče konavoskih muzeja koji iz godine u godinu rade sve više. Uz Zavičajni odnosno, etnografski muzej i Kuću Vlaha Bukovca, Konavle su dobile i novi Arheološki muzej. Većina predmeta novog muzeja pronađena je u blizini Sokol grada. Bez novog muzeja oni bi vjerojatno skupljali prašinu u nekom skladištu. Prema mišljenju stručnjaka, upravo su Konavle najobilnije helenističko nalazište u Hrvatskoj. To sve obećava da će novi Arheološki muzej biti sve bogatiji i popularniji. |
| Izvori |
BIONDIĆ, Božidar, BIONDIĆ, Ranko, MEAŠKI, Hrvoje; Hidrogeološke karakteristike u dubrovačkom području; Savjetovanje "DUBROVAČKE VODE"; Slano, Hrvatska, 8.-9.10.2009; Sveučilište u Zagrebu – Geotehnički fakultet
RAZNO; Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije - Područje Stona i Janjine s Malostonskim zaljevom, Zagreb, 2009. (PDF)
ROGLIĆ, Josip, BAUČIĆ, Ivo; Krš u dolomitima između Konavoskog polja i morske obale; Hrvatski geografski glasnik, Vol.20. No.1. Lipanj 1958. (PDF)
RAZNO; Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije - Područje Stona i Janjine s Malostonskim zaljevom, Zagreb, 2009. (PDF)
ROGLIĆ, Josip, BAUČIĆ, Ivo; Krš u dolomitima između Konavoskog polja i morske obale; Hrvatski geografski glasnik, Vol.20. No.1. Lipanj 1958. (PDF)
|
Pogled na obalni brdski lanac
Pogled od Lopudskih vrata, kanala između otoka Lopuda i Šipana, prema obalnom brdskom lancu. Visoko nad obalom, gdje se naziru kuće u šumarku, nalazi se selo Dubravica, podno brda Gradina (631 m n.v., desno od sela). |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|
