KRŠKE VISORAVNI SLOVENIJE I HRVATSKE > PLANINE LIKE > LIČKA PLJEŠIVICA (PLJEŠEVICA) > Gorska skupina JI Plješivice s pobrđem Kokirna > Veliki Bukovnik
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Orozovac, 1399 m (u pojedinim starijim izvorima navodi se kao Bukovi vrh, 1401 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.3483, 16.0208
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Orozovac, 1399 m (u pojedinim starijim izvorima navodi se kao Bukovi vrh, 1401 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.3483, 16.0208
O planini
|
UvodNajviši vrh Velikog Bukovnika je Orozovac (1399 m). Na svim vrhovima ove, a i okolnih planina, prostiru se manje ili veće livade. Značajno je područje za stanišni tip 62A0 - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci - koji su inače, u vrlo dobrom stanju. Važno je nalazište vrsta planinskog žutokruga* i žutog mukača. Na ovom području nema cesta, većih naselja ili turista.
*Planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops) je najmanja zmija ljutica (ljutice - porodica zmija, sve su otrovnice) u Europi i endemska podvrsta Dinarskoga gorja. Rasprostranjen je na visokoplaninskim travnjacima Dinare, Velebita, Troglava, Kamešnice i pojedinih ličkih planina. ENGLISH SUMMARY: Veliki Bukovnik
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: |
Po planini i po kraju
OROZOVAC
Moguća polazišta za uspon na Orozovac su iz Velike Popine, iz kanjona Dabašnice i iz Gubavčevog Polja (od zaselka Manojlovići ili pak od zaselka Surle). Putevi do vrha Orozovca nisu markirani.
Prometno najpovoljniji pristup vrhu je iz sela Gubavčevo Polje koje se nalazi između Bruvna i Gračaca. Do Gubavčevog Polja se dolazi silaskom s Ličke magistrale u mjestu Deringaj. Vozi se do kraja asfalta i jos nekoliko kilometara makadamskom cestom do zaselka Manojlović (istočniji dio Manojlovića, onaj bliži zaselku Blanuše). Od toga zaselka treba padinom uzbrdo planinskom uvalom između Ledenog kula (1125 m) i Velikog sedla (vrh, 1208 m), suhim koritom potoka kroz šumu te dalje kroz usjek, koji djeluje poput omanjeg kanjona. Postepeno se u suhom koritu u kanjonu pojavljuje i voda, a šuma prelazi u travnati prostor pun cvijeća, naročito u proljeće i rano ljeto. Tu se stiže do prvog izvora. Daljnijm uponom izlazi se iz usjeka, preko sedla, na plato s prostranim livadama odakle se prvi put može ugledati sam vrh Orozovca. Osim na Orozovac, pogled se otvara i na susjedne vrhove: Lisac, Bribir i Pogledalo. Nakon sedla, nastavlja se hod u smjeru Crnog vrela u Pustom polju, putom uz koji teče potok. Nakon 2 sata hoda od početka uspona stiže se do Crnog vrela. To je jaki izvor vode, koja izlazi iz kamenja usred polja. Najveći je od više izvora na Pustom polju,a nalazi se na njegovom zapadnom dijelu. Sa polja travnatom padinom, pored stijena Bribira, izlazi se u smjeru grebena, kojime se dalje nastavlja kroz šumu na travnato-kameniti vrh Orozovca. Od Manojlovića do vrha ima oko 3 i pol sata uspona. Jedna od mogućnosti nešto dužeg uspona je iz Surla, zaselka Gubavčevog polja. Od toga napuštenog zaselka prolazi se brdskim usjekom i livadama pored Višnjevice, izlazi na Pusto polje, s kojega dalje usponom na Orozovac. IZVOR Erika Salaj-Šmic, HPD "Pliva", Zagreb, 2012. Zanimljivosti
Početkom 2010. Hrvoje Zrnčić predložio je Komisiji za planinarske putove HPS-a svoju ideju, tada staru oko godinu dana, o novoj vrsti službenih planinarskih putova. Nova vrsta službenih planinarskih putova trebala bi biti označena samo i jedino elektroničkim oznakama uz pomoć GPS uređaja uz pomoć kojih bi se i obilazili. Takvim putovima trebat će i ime dati. Radno ime je elektronički planinarski putovi, kraće e-planinarski putovi ili e-putovi. Kao prvi planinarski put odabran je put u sklopu Ličke Plješivice, put koji vodi s Gubavčevog polja iz (jugoistočnog) zaselka Manojlovići na Pusto polje preko kojeg se dolazi na podmasiv Ličke Plješivice nazvan Veliki Bukovnik, preciznije na njegov najviši vrh – Orozovac (1399 m). S Orozovca odabrani put vodi istim putom natrag do ruba Pustog polja preko kojeg dalje vodi na vrh Lisac (1335 m). S Lisca put vodi do mjesta gdje put s Gubavčevog polja izbija na Pusto polje da bi se tim putem i vratili na polaznu točku. Cijeli je put prohodan, nema opasnih mjesta i može se obići laganim hodom za šest sati. Elektronički trag započinje na cesti Udbina – Gračac i to na skretanju za mjesto Deringaj i nastavlja se dalje desetak kilometara sporednom, najvećim dijelom asfaltiranom cestom na istok do početne točke, tj. do spomenutog zaselka Manojlovići. Skretanje za Deringaj je oko 1200 m sjeverno od sjevernog izlaza iz Gračaca. U članku H. Zrnčića "Orozovac i Lisac" (Hrvatski planinar 2009, br. 12, str. 413-416) opisan je kompletan put. Elektroničku snimku puta načinio je Darko Grundler. Samo najnužnije tehnički doradio Hrvoje Zrnčić. Snimke e-traga je moguće preuzeti u .gpx, .gdb, i .kml formatu. IZVOR Hrvoje Zrnčić: Nova vrsta službenih planinarskih putova? Hrvatski planinarski savez, 7.7.2011. |
Powered by Wikiloc Beautiful land of views and open space. Long walk trough flowers and grass with magical views around Lika landscape. Peaks Lisac and Orozovac. One of the best trails I done and you can bet I've been on the lot's of places already :-) Track is completely off-trail so prepare yourself with GPS, map and compass. I would appreciate if every person who opens this track follow's me on Wikiloc. Thank you. |
LISAC
Najpovoljniji pristup vrhu Lisac je iz sela Gubavčevo Polje koje se nalazi između Bruvna i Gračaca. Do Gubavčevog Polja se dolazi silaskom s Ličke magistrale u mjestu Deringaj.
Uspon započinje iz polja u odnožju i nastavlja se obronkom vrha Veliko sedlo pa kroz manji kanjon na izvor Crno vrelo na Pustom polju. S Crnog vrela ide se travnatim padinama na vrh Lisac (1234 m). Uspon na Lisac pogodno je povezati i s usponom na obližnji Orozovac. S Lisca se može spustiti na drugi dio Pustog polja koje valja priječiti kako bi se došlo na prijevoj između vrha Bribir i Orozovac (na starijim kartama Bukovi vrh (1399 m). S prijevoja put vodi kroz šumu do Orozovca, najvišeg vrha Velikog Bukovnika, podmasiva Ličke Plješivice. S Orozovca se ponovno vratiit na spomenuti prijevoj i onda novim smjerom preko Pustog polja do Crnog vrila. Opisana ruta traje oko 6-7 sati hoda. Kod Crnog vrila se nalaze bungalovi u kojima ima mjesta za za 9 osoba (9 kreveta/madraca). U sloništu pokraj bungalova može noćiti veći broj ljudi, ali je potrebno ponijeti karimat i vreću za spavanje (spavanje na klupama, stolu ili podu skoloništa). IZVOR HPD "Kapela", Zagreb |