|
|
|
|
UvodSuvobor (ćiril. Сувобор) je planina u zapadnoj Srbiji, najistočnija u grupi Valjevskih planina. Nalazi se desetak kilometara jugozapadno od Ljiga, između dinarskog Maljena i šumadijskog Rudnika (od kojega je odvojen Nakučanskom presjedlinom). Visok je 866 m, odn. prema nekim izvorima 864 m. Izgrađen je od peridotitskih stijena. Suvobor, sa susjednom visoravni Rajac čini cjelinu i hidrografski čvor pritoka Zapadne Morave i Kolubare, te ujedno i razvođe ova dva porječja. S nje se radijalno razilaze pritoke ovih rijeka, te planina ima ovalan oblik, čiji se glavni greben proteže smjerom zapad-istok. Istovremeno, prostranu južnu podgorinu Suvobora i Rajca (jednako kao i kod Maljena) čine dugačke, neprekinute kose (pr. Rožanj s najvišim vrhom Kobijača, 601 m) koje se u dinarskom smjeru (SZ-JI) spuštaju od vršnih dijelova Maljena, Suvobora i Rajca prema čačanskoj kotlini. Suvobor je bogat izvorima i vodotocima. Ispod njegovih vrhova su izvorišta Dičine, Čemernice i njihovih pritoka.
Planinom prevladava listopadna šuma u nižim, i crnogorica u višim dijelovima, dok veliki dio površine zauzimaju livade i pašnjaci. Mlade hrastove šume ima u uvalama, a šumske kulture crnogorice pokrivaju njegov najveći dio. Na lokalitetu Ravna gora je bukova šuma koja je opasana vodotokom Grab. Unutar nje se nalazi Mokra pećina koja je jedno od izvorišta Graba. Na Suvoboru ima dosta divljači (srna, zec, fazan). Suvobor je upamćen u srpskoj povijesti po borbama u Prvom svjetskom ratu, koje su vođene u 11. i 12. mjesecu 1914. godine u sklopu poznate Kolubarske bitke. U Suvoborskoj bitki 24.-27.11.1914. Prva armija srpske vojske pod zapovjedništvom generala Živojina Mišića, u kojoj je i sudjelovalo čuvenih 1300 kaplara, na ovim padinama porazila je austrougarsku vojsku. Njima u slavu podignut je spomenik na Rajcu. U podnožju Rajca su gradić Ljig (na Ibarskoj magistrali), selo Slavkovica (seoski turizam) i banja Vrujci u dolini rijeke Toplice. Ka Suvoboru vode prometnice od Ljiga, Mionice i Valjeva. Planina je u doba razvijenijeg stočarstva predstavljala penjački i suvatski predjel okolnih naselja. ENGLISH SUMMARY: SuvoborSuvobor (Serbian Cyrillic. Сувобор) is a mountain in western Serbia, the easternmost in the Valjevo mountains group. It is located about ten kilometers southwest of Ljig, between the Dinaric Maljen mountain and Rudnik mountain in Šumadija region of Central Serbia. Its highest peak Suvobor is 866 m high, (according to some sources 864 m, and built of peridotite rocks. Suvobor and its eastern Rajac plateau form the hydrographic node of the tributaries of the West Morava and Kolubara rivers, and at the same time break these two basins. The tributaries of these rivers radially diverge from it, and the mountain has an oval shape, the main ridge of which extends west-east, while its vast southern sub-mountain has the classical Dinaric northwest-southeast direction. Suvobor is rich in springs and watercourses. Below its peaks are the springs of Dičina, Čemernica and their tributaries. The mountain is dominated by deciduous forests in the lower and coniferous forests in the higher parts, while a large part of the surface is occupied by meadows and pastures. There are young oak forests in the mountain ravines, and conifer forests cover most of Suvobor. On the site of Ravna gora there is a beech forest that is surrounded by the Grab watercourse. Inside it lays Wet Cave, which is one of the springs of the Grab river. Suvobor has a lot of game (deer, rabbit, pheasant). Suvobor is remembered in Serbian history for the fightings in World War I, which took place in November and December of 1914 as part of the famous Kolubara battle. In the Battle of Suvobor, 24-27 November, 1914. the First army of the Serbian army under the command of General Živojin Mišić defeated the Austro-Hungarian army on these slopes. A monument on Rajac was erected for their glory. At the foot of Rajac are the town of Ljig (on the Ibar Highway), the village of Slavkovica (rural tourism) and the Vrujci Spa in the Toplice River Valley. Roads from Ljig, Mionica and Valjevo lead to Suvobor. In the era of more developed cattle breeding, the mountain represented the climbing and pasture regions of the surrounding settlements. Ime (Etimologija)-
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Suvobora
Oglašavajte ovdje:
|
|
Suvobor se pruža pravcem zapad - istok. Njega, kao i ostale Valjevske planine u geomorfološkom i orografskom smislu obiježava srednja visina.
Širi planinski vijenac koji obuhvaća lančano vezane Maljen i Suvobor pruža se smjerom zapad-istok do središnjeg dijela Suvobora, gdje se lučno povija na jug i vezuje se za ogranke Rudnika. Ovaj morfološki najistaknutiji dio terena čini ujedno i vododjelnicu između porječja Kolubare na sjeveru i porječja zapadne Morave na jugu. Tjemena Maljena i Suvobora predstavljaju prostranu zaravan koja se od 700 metara na Suvoboru stupnjevito penje do 1.000 metara na Maljenu i s koje se izdižu, po B. Jovanoviću (1966., str. 217.) brojni fluviodenudacioni visovi, raspoređeni između izvorišta i izvorišnih presedlina. Takvog su porijekla najistaknutija uzvišenja kao: Kraljev sto (trig. 1104), Crni vrh (k. 1096), Veliko brdo (k. 1036), Veliki Maljen (k. 970), Suvobor (k. 866) i Rajac (trig. 847). Sa sjeverne strane Maljen i Suvobor su ograničeni nizom odsjeka i strmijih padina, koje odvajaju vijenac ovih planina od njihovog sjevernog podgorja. Sjeverno od Maljena i Suvobora prostire se brdovito i brežuljkasto zemljište s nizom uzvišenja i rtovima i razgranatom mrežom dolina, kotlina i klisura. Južnu supodinu Maljena i Suvobora, idući u pravcu juga, obilježava postupno smanjivanje apsolutnih visina i intenzivna razvedenost reljefa. Ovu prostranu južnu podgorinu Suvobora i Rajca (jednako kao i kod Maljena) čine dugačke, neprekinute kose (pr. Rožanj s najvišim vrhom Kobijača, 601 m) koje se u dinarskom smjeru (SZ-JI) spuštaju od vršnih dijelova Maljena, Suvobora i Rajca prema čačanskoj kotlini. IZVORI GRUPA AUTORA: Osnovna geološka karta Milanovac 1:100.000. Tumač za list L 34-137. Beograd, 1978. (PDF) JOVANOVIĆ, B.: Reljef sliva Kolubare. Posebno izdanje SAN, knj. 10. Beograd, 1956. 
Reljef Suvobora
Podloga: Elastic Terrain |
Reljef Subobora - šire područje
Podloga: Elastic Terrain ZANIMLJIVOSTI Vijenac kojega čine planine Povlen, Maljen i Suvobor u 17. stoljeću je imao zajedničko ime Karadag, što u prijevodu s turskog jezika znači Crna gora. I sve do kraja 18. stoljeća domaće stanovništvo je područje te tri planine nazivao zajedničkim imenom Crna gora, a do danas je taj naziv ostao za brdsko planinsko područje, mikroregiju oko porječja rijeke Skrapež, sa sjedištem u Kosjeriću - između navedenih planina i Zapadne Morave. Najveće mase serpentinita u Srbiji nalaze se na Maljenu, Suvoboru, Kopaoniku, dolini Ibra, Povlenu i Zlatiboru. |
Prijevoj Čardak
Autor: Ванилица; Wikipedija |
Vrhovi Suvobora
Suvobor, 866 m; Koordinate: 44⁰07,267‘ 20⁰11,229‘ Grukovica, 848 m; Koordinate: 44⁰08,320‘ 20⁰12,690‘ Veliki Šiljak, 848 m; Koordinate: 44⁰07,813‘ 20⁰11,324‘ Rajac, 847 m; Koordinate: 44⁰08,180‘ 20⁰13,819‘ Danilov vrh, 842 m; Koordinate: 44⁰06,176‘ 20⁰12,482‘ Crni vrh, 822; Koordinate: 44⁰07,440‘ 20⁰13,016‘ Gorice, 815 m; Koordinate: 44⁰07,431‘ 20⁰10,311‘ Grašac, 810 m; Koordinate: 44⁰06,957‘ 20⁰14,403‘ Dobro brdo, 794 m; Koordinate: 44⁰07,588‘ 20⁰12,309‘ Krst, 793 m; Koordinate: 44⁰05,435‘ 20⁰14,433‘ Kremenje, 786 m; Koordinate: 44⁰08,212‘ 20⁰11,184‘ Gučevo, 767 m; Koordinate: 44⁰08,871‘ 20⁰10,906‘ Debelo brdo, 745 m; Koordinate: 44⁰08,289‘ 20⁰16,051‘ Drenov vrh, 742 m; Koordinate: 44⁰04,925‘ 20⁰12,412‘ Kota 736; 736 m; Koordinate: 44⁰07,521‘ 20⁰08,671‘ Lipovača; 702 m; Koordinate: 44⁰08,717‘ 20⁰16,703‘ Kota 692, 692 m; Koordinate: 44⁰05,083‘ 20⁰09,149‘ Pogled, 670 m; Koordinate: 44⁰04,540‘ 20⁰08,835‘ Miličin vrh, 661 m; Koordinate: 44⁰08,136‘ 20⁰08,407‘ Repino brdo, 588 m; Koordinate: 44⁰09,107‘ 20⁰09,624‘ Veliki Stoviš (Suvobor-G. Banjani), 787 m; Koordinate: 44⁰06,920‘ 20⁰15,199‘ Ruda glava (Suvobor-Polom), 582 m; Koordinate: 44⁰06,269‘ 20⁰15,961‘ Prostruga (Suvobor-Rajac), 610 m; Koordinate: 44⁰08,509‘ 20⁰18,992‘ Kota 766 (Suvobor-Rajac), 766 m; Koordinate: 44⁰08,037‘ 20⁰15,222‘ Mujovac (Suvobor-Ravna gora), 805 m; Koordinate: 44⁰07,050‘ 20⁰10,484‘ Babina glava (Suvobor-Ravna gora), 787 m; Koordinate: 44⁰06,214‘ 20⁰09,501‘ Rior (Suvobor-Rior), 882 m; Koordinate: 44⁰06,402‘ 20⁰06,647‘ Mala Orlovača (Suvobor-Rior), 797 m; Koordinate: 44⁰05,939‘ 20⁰07,088‘ Južna pobrđa Umka, 711 m Galić, 689 m Sovljak, 658 m Rožanj, 601 m |
|
Suvobor, kao krajnji istočni ogranak Valjevskih planina, s Rajcem kao već izgrađenim turističkim centrom, netaknutom prirodom Ravne gore i Riora, kao i selom Koštunićima, postali su centar ekološki zdrave poljoprivredne proizvodnje, prerade prehrambenih proizvoda vrhunske kvalitete s definiranim zemljopisnim porijeklom i turizmom koji se nadopunjuje prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima kraja, pod sloganom “Spoj prirode i tradicije”.
Suvoborski kraj ima dugu tradiciju u seoskom turizmu. Sela Ba, Slavkovica, Planinica, Gornji Banjani i Prislonica u suvoborskom kraju, uz golijska sela ivanjičkog kraja i sela okolice Kosjerića i Arilja, već više desetljeća predstavljaju okosnicu seoskog turizma Srbije i afirmirana su i izvan državnih granica. U ovome kraju organiziraju se i brojne već afirmirane manifestacije, poput Kosidbe na Rajcu, Vidovdana u Koštunićima, Dana šljiva, Cvet livada u Leušiću, Zlatna rajačka lisica, Memorijal Čika Duško Jovanović, Dan čistih planina na Rajcu. |
|
|
Suvobor je bio naziv za omijenu kraljevsku rezidenciju, dvorac kod Bleda, u Sloveniji, koji je 1922. godine kupio jugoslavenski kralj Aleksandar Karađorđević. Nakon nacionalizacije, poslije Drugog svjetskog rata, Josip Broz Tito je dao dovriti novu rezidenciju na mjestu gde je nekada stajao dvorac, pa je vila, od tada zvana Vila Bled postala glavno stjecište političkih, diplomatskih i protokolarnih obaveza. Ovaj nekada protokolarni objekt, danas je hotel.
Schloss Seebach (Jezernica) prvo je ime dvorca kojega su na svome imanju kod Bleda 1882.-1886. sagradili članovi plemićke obitelji Windischgrätz. Nakon završetka Prvog svjetskog rata, nastojali su kod novih vlasti ishoditi da svoja imanja zadrže u obiteljskom vlasništvu. Ivan Hribar, slovenski političar, htio je u ime slovenskog naroda otkupiti dvorac i pokloniti ga kralju Aleksandru Karađorđeviću za vjenčanje (u tu je svrhu organizirao masovno prikupljanje sredstava za "krunski poklon"). Ali, Hribar je imenovan pokrajinskim namjesnikom za Sloveniju 1921. godine, te su politički protivnici u njegovom potezu vidjeli želju da zadobije kraljevu trajnu naklonost i optužili su ga za samopromociju i suradnju s predstavnicima bivših vlasti. Kako su se unitarni jugoslavenski političari plašili da skupi dar može značiti više samouprave za Slovence, a samim time i porast federalističkih zahtjeva Hrvata, te ogorčenosti zbog razlika među Srbima, kralj Aleksandar Karađorđević je sa svojim savjetnicima odlučio, te je 1.8.1922. kupio imanje za 4 milijuna. Prvi je put posjetio ljetnikovac 9.6.1922., dan nakon vjenčanja. Dvorac je preimenovan u Suvobor (također Suhobor) u znak sjećanja na Kolubarsku bitku ispod vrha Suvobora. Kraljeva obitelj je ljeta provodila na Bledu i u Bohinju. 1929. godine na Bledu se rodio najmlađi kraljev sin, princ Andrej, koji je kršten u kapeli na imanju. Na Bledu su također usvojeni Bledski sporazum (1938.) Male antante o ne-invaziji na Mađarsku i Sporazum Cvetković-Maček (1939.) o uspostavljanju Banovine Hrvatske. Kako stari dvorac-ljetnikovac nije ispunio sve potrebe kraljevskog zbora, kralj ga je poklonio svojoj ženi 1923. godine. Novi Suvobor - Kraljica se odlučila za izgradnju novog ljetnikovca na mjestu starog, budući da je ovoga načela vlaga. Srušen je 1939. i započeta je izgradnja novoga ljetnikovca. Novi je ljetnikovac sagrađen do krova do 1941. godine, kada su radovi prekinuti zbog rata. Nakon rata izgadnja je nastavljena i dovršena, a objekt je nazvan Vilom Bled. |
Dvorac Suvobor, kod Bleda
|
|
S vrha Subovora je odličan pogled na dijelove Suvobora (Ravna gora), na Povlen, Maljen, Medvednik. Na vrhu se nalazi veliki kameni križ - spomenik srpskim borcima poginulim u Prvom svjetskom ratu, koji su ovdje izvojevali ključnu pobjedu u Suvoborsko-kolubarskoj bitci. Od Dobrih voda do Suvobora ima 45 min. hoda.
Pješačenje po SuvoboruPo Suvoboru i Rajcu Planinarski dom „Čika Duško Jovanović“ na Rajcu - vrh Rajac (866 m) - Dobre vode - Vrh Suvobor - povratak do doma Staza je lakša, a obilazi se za 5-6 sati. Uspon na Suvobor (866 m) Staza kreće od planinarskog doma, ispod vrha Rajca do Dobre vode, pa nastavlja do vrha Veliki Suvobor, 866 m, koji je najviši vrh Suvoborskih planina. U povratku se penje na vrh Veliki Šiljak (848 m) i preko Dobre Vode drugom stazom, preko Vučijeg trkališta, na vrh Rajac (848 m). S vrha pobratak vraćamo u dom, Dužina staze iznosi 18km, a obiđe se za 5-6 sati. |
Suvobor
Autor: Stefan Pavić Datum objave: 6.3.2023. Opis. Poslužilo nas vreme za ovaj pohod na Suvobor. Posle 15 dana oblaka i lošeg vremena, konačno sunčan dan. Ko stvoren za fotografiju. Suvobor, uživajte! |
|
Planinarska kuća "Dobra voda" - ispod Suvobora, na 758 m n.v., Otvorena je 1966, godine u obnovljenoj seoskoj kući. Ovaj objekt se može koristiti tijekom cijele godine. Raspolaže sa 12 kreveta (na kat), opremljena je kuhinjom sa štednjakom na drva (nema struje). Postoje 2 izvora u neposrednoj blizini.
U vremenu od 5. do 10. mjeseca postoji mogućnost opskrbe namirnicama (mlijeko, sir, kajmak, krumpir i sl.) kod lokalnog stanovništva. PRISTUP DOMU
|
|
|
Rajac (ćiril. Рајац) je brdski predjel i poznato izletište nad izvorištem Ljiga, na istočnom dijelu planine Suvobor, u okviru Valjevskog kompleksa planina. Nalazi se na teritoriju općine Ljig, na 10 km od Ljiga, na 25 km od Gornjeg Milanovca, na 45 km od Aranđelovca, na 50 km od Valjeva, odnosno oko 90 km južno od Beograda.
Rajac se u pojedinim opisima i izvorima definira kao posebna, niža planina, no on nema sve elemente planine, kao što su prijevoji, klisure, tako da u zemljopisnom smislu Rajac predstavlja samo predjel, čiji je najviši vrh Rajac jedan od vrhova Suvobora. Oko samog vrha prostire se istoimena visoravan Rajac s nadmorskom visinom koja varira od 600 do 848 metara. Na području Rajca postoji više špilja i jama, a najznačajnija je Rajačka pećina, ukupne dužine kanala 286 m. Prevladavaju šume bukve, hrasta, breze, jasena, cera, dok na većim visinama ima crnogorice: jele i bora. Od životinjskih vrsta može naići na fazane, srne, lisice, divlje svinje, zečeve, grlice. Rajac je poznat kao turističko izletište, a šire je poznat po manifestaciji Kosidba na Rajcu koja se tradicionalno održava prve nedjelje nakon Petrovdana. Pogodan je i za paraglajding, a do Rajca se vrlo često organizirajuu i đačke i studentske ekskurzije. Na Rajcu se nalazi Planinarski dom "Duško Jovanović”, kojim upravlja PD „Pobeda” i koji je otvoren preko cijele godine. Upravo je izgradnja ovoga planinarskog doma pokrenula razvoj Rajca kao turističkog centra, nakon što je oko doma, kao jezgre sagrađeno više turističko-odmorišnih objekata. Zbog svojih prirodnih i antropoloških obiježja i potencijala, Rajac je 1963. godine stavljen pod zaštitu države (III. kategorija) i proglašen regionalnim parkom prirode, odn. predelom naročite prirodne lepote, na njegovih 1.200 ha. No, godine 2019. pokrenut je postupak zaštite ovoga prirodno područja II. kategorije, kao Predela izuzetnih odlika "Rajac". Na prostoru zaštićenog predjela "Rajac" zastupljeni su površinski i podzemni oblici krškog reljefa, kao i 12 speleoloških objekata. Od pojedinačnih geomorfoloških objekata tu su: Rajačka pećina, Pop purina crkva i Velika Bezdana. Pored kosidbe, na Rajcu su se organizirale i slijedeće manifestacije: Zlatna rajačka lisica, Memorijal Čika Duško Jovanović, Dan čistih planina na Rajcu (kada se čisti Rajac). Kažu da su Rajac zbog ugodne klime i ljepote raniji putopisti nazivali "rajem na zemlji", te bi otuda trebalo potjecati i njegovo ime. Zbog položaja, preglednosti i strujanja zraka Rajac je pogodan i za paraglajding. Kosidba na Rajcu
|
Pokrenut postupak zaštite Predela izuzetnih odlika „Rajac“
IZVOR: Zavod za zaštitu prirode Srbije Na osnovu Studije zaštite Predeo izuzetnih odlika „Rajac“, koju je izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije i dostavio 2. jula 2019. godine Ministarstvu zaštite životne sredine, danom postavljanja obaveštenja na internet stranici ministarstva ispunjeni su uslovi za pokretanje postupka zaštite ovog prirodnog područja, shodno članu 42. stav 7. Zakona o zaštiti prirode. Na osnovu člana 42. stav 8. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka, 14/16 i 95/2018-drugi zakon), Ministarstvo zaštite životne sredine obaveštava javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja II (druge) kategorije, kao Predeo izuzetnih odlika „Rajac”. Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u zapadnom delu Srbije, na krajnjem istočnom delu kompleksa Valjevskih planina u okviru planinske grede Suvobor – Rajac, koja se pruža pravcem istok – zapad. Zaštićeno područje se prostire na teritoriji opština Ljig i Gornji Milanovac, na površini od ukupno 1.771,58 ha. Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, površine u PIO „Rajac” su u privatnoj (65,07%), državnoj (30,51%), javnoj (2,61%), crkvenoj (1,46%) i društvenoj (0,34%) svojini. Na zaštićenom području utvrđeni su režimi zaštite I, II i III stepena. Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Službeni glasnik RS”, br. 97/15), Predeo izuzetnih odlika „Rajac” svrstava se u II kategoriju – regionalnog, odnosno velikog značaja. Područje Rajca je u okviru ekološki značajnog područja Republike Srbije koje je prema Uredbi o ekološkoj mreži („Službeni glasnik RS”, br. 102/10) identifikovano pod rednim br. 33 – „Valjevske planine” i koje obuhvata prostornu celinu na kojoj se nalazi područje međunarodne ekološke mreže Emerald (Suvobor RS0000036) i odabrano područje za dnevne leptire (PBA – Maljen-Suvobor 39). Predeo izuzetnih odlika „Rajac“, pored izuzetnih prirodnih odlika ima značajno mesto i istoriji Srbije. Na prostoru Rajca (najviši vrh 848 m) tokom Prvog svetskog rata odigrala se slavna Kolubarska bitka, obuhvativši prostor opštine Ljig i planine Suvobor. U čast čuvenih 1300 kaplara koji su učestvovali u bitci podignut je spomenik na Rajcu. Rajac je poznat i po manifestaciji „Kosidba“, koja simbolično predstavlja mobu i svečani završetak košenja planinskih livada. Prostor Rajca odlikuju vredne predeone karakteristike, istorijske i etnološke odlike ovog kraja. 
|
Planinarski dom na Rajcu - Čika Duško Jovanović NADMORSKA VISINA: 600 m
Planinarski put "Čika Duškove Rajačke staze"
Ovaj planinarski put ima 14 kontrolnih točaka. Prva je planinarski dom, druga vrh Rajca, (848 m), dok su ostale povezane u kružnu stazu, dugu pedesetak kilometara (na karti označenu sa 2) Za obilazak su potrebna dva dana, tako da se staza može obići za vikend, pri čemu se može prespavati u Čika Duškovom domu ili u planinarskoj kući "Dobra Voda", koja je ujedno i kontrolna točka planinarskog puta. Kontrolne tačke se takođe mogu obilaziti po izboru, korištenjem veznih staza (prečica) označenih na karti sa: 2a, 2b, 2c, 2d. Rajačka pećinaRajačka pećina, odn. Mala Bezdana nalazi se 00 m južno od planinarskog doma i PTT odmarališta. Ova špilja nije najveći speleološki objekat na širem području Rajca, ali je zanimljiva zbog morfoloških elemenata, bogatstva ukrasa i položaja uz lokalnu cestu koja vodi preko Rajca. Ulazni kanal je dug 30 m i prosječnog nagiba od 30°. Ovaj dio ima malo špiljskih ukrasa, nešto providnih stalaktita i špiljskih škrapa na zidovima. Na kraju ovog kanala prema jugu postoji kanal dug oko 20 m, s vodenim tokovima.
|
Spomenik na Rajcu
Sa Vanjom u planine Zimski raj na Rajcu 03 Balkan Trip
Datum objave: 23.4.2020. Autor: Sa Vanjom u planine |
|
Ravna Gora je visoravan koja se prostire na zapadnim i jugozapadnim obroncima Suvobora.
Većim dijelom je građena od serpentina, a manjim od vapnenaca. To je zaravnjen prostor, obrastao prilično bujnim livadama i pašnjacima. Njegovi rubni dijelovi su duboko raščlanjeni suhim dolinama i obrasli gustim šumama, pretežno bukovim. Zbog ovih osobina Ravna gora je u prošlosti bila vrlo pogodna za stočarstvo, pa je do 1941. na njoj bilo oko 120 koliba. Najviše ih je bilo u prostoru zvanom Vežinac (preko 50) i pripadale su većim dijelom stanovnicima Koštunića. Van Vežinca kolibe su podizane i na sjevernom i sjeveroistočnom rubu Ravne gore. U ovom dijelu je do 1984. godine ostalo samo 5 koliba. U to doba, na jedonj zaravni, u blizini Damjanovog kamena izgrađena je šumska kuća, koja je s vremenom postala vlasništvo lovačkog društva. Duboko u dolini, sjeverno od Damjanovog kamena i u vrhu te doline nalazi se Mokra pećina koja je važna znamenitost Ravne gore. Špilja je usječena u strmu vapnenačku stijenu. Ulaz u nju je širok oko 15 metara, a svod na ulazu je visok 4,5 metara. Na svodu iznad ulaza nalaze se tri manja otvora. Iz špilje izbija snažan potok, po kojem je ona i dobila ime. Oko 200 metara nizvodno, a lijevo od potoka, dva metra od obale izbija iz vapnenačke stijene jak izvor u razini vodotoka. Tijekom 1990-ih na Ravnoj Gori podignut je spomen-kompleks posvećen četničkom pokretu (služb. ime: Jugoslovenska vojska u otadžbini; prema ovome kraju nazvan i Ravnogorski pokret, a njegovi pripadnici ravnogorci), i podignut je spomenik njihovom vođi Dragoljubu Mihailoviću, kao i crkva Svetog Georgija. IZVOR WIKIPEDIJA: Ravna gora (Srbija) 
Panorama Ravne gore
Autor: Гојко031; Wikipedija |
Krajolik Ravne gore
Autor: Martin Brož |
|
Slavkovica, Rajac by Dragoslav Seki Obradović
Autor: Dragoslav Seki Obradović; Datum objave: 30.3.2018. Opis: KAMERA - DRAGOSLAV SEKI OBRADOVIĆ MONTAŽA - MLADEN ANĐELKOVIĆ 19981031.2 Manastir Slavkovica
Autor: KANAL933; Datum objave: 22.2.2017. Opis: Манастир Славковица и Слап, 31.10.1998. Јелена Бранковић чита текст о манастиру из књиге Планине и око њих Александра Дамјановића |
|
Ba je naselje u Srbiji u općini Ljig u Kolubarskom okrugu. Nalazi se na 20 km od Banje Vrujci, na sjevernim padinama Suvobora pod samim Rajcem. Selo je bačkog tipa, kakva su i sela u okruženju. Prema popisu iz 2011. imalo je 477 stanovnika.
Selo Ba se nalazi u vrhu doline Vrela, na padinama i obalama lijevo i desno od ove rijeke. Iznad Vrela dižu se vrlo strmi odsjeci Rajca. Na ovim odsjecima, prema sjeveru izbija iz vapnenačke podloge jako krško vrelo. Samo izvorište i potok, koji iz njega nastaje su poznati u narodu pod imenom Vrelo. Područje sela Ba ima brdsko-planinska obilježja. Sam odsjek iz koga izvire Vrelo nalazi se na nadmorskoj visini od 350 m i vrlo je strm. Od 1970. izvorište Vrela koristi se za vodovod, na oko 50 metara nizvodno nalazi se kontrolna vodovodna zgrada, pored same ceste. Nedaleko odatle nalazi se seoska crkva, koja je izgrađena 1873. i posvećena je Sv. proroku Iliji. Sami odsjeci su obrasli gustom listopadnom šumom. U blizini izvorišta Vrela izgrađen je ribnjak za kalifornijsku pastrmku. Na izvorištu Vrela se tijekom 19. stoljeća i u prvoj polovini 20. stoljeća nalazilo nekoliko vodenica u nizu. Od tih vodenica, krajem 20. st. ostala je samo jedna. Preko odsjeka izgrađen je makadamski put od sela Ba do kolibišta Srasla bukva. Godine 1953. osnovano je poduzeće "Krečnjak" (danas u sastavu "REIK - Kolubara"), koje se nalazi u samom centru sela. Tada je otvoren veliki kamenolom i krečana, koja se nalazi oko 150 metara iznad sela, na strmoj vapnenačkoj padini. Stanovnici sela Ba su se masovno zapošljavali u ovom poduzeću čime je zaustavljena migracija iz sela u grad. Međutim, otvaranje kamenoloma utjecalo je na sam okoliš zbog svakodnevnog miniranja, koje je stvaralo veliku buku i prašinu čije naslage su prekrivale krovove kuća i krošnje drveća. 1944. godine sredinom siječnja/januara u selu je održan Svetosavski kongres pripadnika organizacije Jugoslovenska vojska u otadžbini. WIKIPEDIJA: Ba Crkva Crkva Svetog Ilije u selu Ba
Crkva pripada Eparhiji valjevskoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Na temelju sačuvanih autetičnih arhitektonskih elemenata, pretpostavlja se kako je podignuta u vrijeme despota Stefana Lazarevića, tj. na kraju 14. i početku 15. st. Trolisnog je tlocrta, dimenzija 21,5 sa 10,5 m, podijeljena u unutrašnjosti na pripratu, naos i oltar, s bačvastim svodom. Gledano izvana apside (konhe) trolista su sedmostrane do visine 1,8 metra, gdje se na toj visini pretapaju u polukrug. Gornji dijelovi građevine nisu autentični, jasno se uočavaju tragovi lukova nad kojima se nalazila kupola. Glavni portal ima ukrašene kamene tordirane dovratnike. Prozorski otvori su dosta visoko postavljeni, u obliku su prelomljenog luka i stupnjevito se sužavaju prema unutrašnjosti. Poslije zemljotresa 1998. godine, crkva je znatno oštećena, pa je nakon toga znatno rekonstruirana. WIKIPEDIJA |
Crkva Svetog proroka Ilije u selu Ba
Autor: Ванилица; Wikipedija |
Svetosavski kongres 1944.Od 25. do 28.1.1944. godine održan je u selu Ba kongres pristaša Draže Mihailovića, tzv. Svetosavski kongres (poznat još i kao: Kongres predstavnika ravnogorskog pokreta, političkih stranaka, nacionalnih organizacija i ustanova i javnih radnika) kao pandan i reakcija na Drugo zasjedanje AVNOJ-a koje je u Jajcu organizirala KPJ krajem 1943. godine. Kongres su održali pripadnici organizacije Jugoslovenska vojska u otadžbini. Organizirao ga je Draža Mihailović okupivši 274 delegata manje poznatih članova predratnih stranaka, uglavnom iz Srbije i iz dijelova NDH nastanjenih srpskim stanovništom, kao i neke Hrvate i Slovence, članove bivših građanskih partija u Hrvatskoj i Sloveniji. Delegati na Kongresu nisu bili birani već određeni iz redova četnikih organizacija prema nahođenju četničkih starješina. Na Svetosavskom kongresu se odlučivalo o načinu budućeg uređenja jugoslovenske države. Kao što su glavne odluke bile AVNOJ-a formiranje NKOJ-a koji će do formiranja prve vlade imati funkciju zakodavnog i izvršnog tijela nove države, tako je Svetosavski kongres prihvatio potpuno različita shvaćanja o državnon uređenju nakon rata. Na njemu je usvojena Baška rezoucija, koja je predviđala obnovu Jugoslavije kao konfederativne države i parlamentarne monarhije, s trima upravnim jedinicama (Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom). Na kongresu je dogovoreno i stvaranje Jugoslavenske demokratske narodne zajednice (JDNZ), političke koalicije koja bi podržavala ravnogorski pokret. SELO BA I KONGRES Kao mjesto održavanja prvog ratnog kongresa JVuO izabrano je selo Ba. Ovo planinsko selo je osobno izabrao general Draža Mihailović za budući kongres, jer je selo imalo dobar položaj za sigurnu zaštitu od eventualnog napada. Uz to, selo je bilo bogato, pa je moglo osigurati dovoljnu količinu hrane za nazočne delegate. Kao glavni pripremač i organizator budućeg kongresa određen je kapetan Zvonimir Vučković, komandant Prvog ravnogorskog korpusa. Za mjesto održavanja predstojećeg kongresa izabrana je osnovna škola "Kraljica Marija", koja je bila potpuno preuređena. Porušeni su unutarnji zidovi učionica i tako je proširen prostor za delegate i zasjedanja. Hodnici su potpuno preuređeni, a preostale učionice su pretvorene u spavaonice. Kreveti su bili na kat-vojnički, doneseni iz bivše kasarne Jugoslovenske kraljevske vojske u Mionici. Baški kongres je osiguravalo 2.000 vojnika iz Kačerskog i Takovskog sreza, raspoređenih po baškim bregovima. Nedaleko od osnovne škole postavljena je improvizirana govornica ukrašena srpskom zastavom i slikom kralja Petra II Karađorđevića, izvješena u sredini. Oko bine su postavljeni stražari koji su imali zadaću spriječiti moguće probleme i paziti na živote govornika. Pred početak prvog dana zajsedanja, selo Ba je oživjelo. Omladinska grupa je organizirala folklorni nastup, a u vrijeme zasjedanja održano je i natjcanje u srpskoj nošnji. PROČITAJ VIŠE WIKIPEDIJA: Svetosavski kongres |
Fotografija Svetosavskog kongresa u selu Ba, 1944. godine
Ideja podjele Kraljevine Jugoslavije na tri federalne jedinice, u granicama Stevana Moljevića, predložena tijekom Drugog svjetskog rata, ali prije Kongresa u selu Ba na kojem granice nisu bile određene.
Foto: Wikipedia Commons/PANONIAN |
|
|
|
Teočin je naselje u općini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2011. imao je 566 stanovnika.
Teočin se nalazi na južnoj podgorini Rajca, na prostranoj površi dinarskog pravca. Prostor Teočina je brdsko-planinskih obilježja, sa svih strana je opkoljen šumom, jer je selo nastalo u krčevinama. Atar sela se nalazi na površi dugačke kose, koja je cijelom dužinom zaravnjena i široka. Sam teren se sastoji od vapnenaca, na čijoj površini se nalazi tanak pokrivač crvenkaste gline, pa na njemu nema izvora, ni vodotokova. Teočin je povezan asfaltnom cestom s Gornjim Milanovcem preko Beršića i s Požegom preko Pranjana. Ova cesta se nastavlja prema sjeverozapadu do Brajića. Zbog ove ceste kroz Teočin porlazi autobuska linija. U samom središtu sela nalazi se četvorogodišnja škola, dvije prodavaonice, mjesni ured i jedna kafana. U Teočinu mještani uzgajaju šljive "požegače" od koje rade šljivovu rakiju prepečenicu. Međutim, glavna poljoprivredna kultura koja je preporodila selo je gajenje krumpira, koji dobro uspjeva i odlične je kvalitete. U ovom selu je rođen ustanički vojvoda Milić Drinčić. Ovjde se nalaze Krajputaši u Teočinu, Krajputaš Kovačeviću u Teočinu i Krajputaš podnaredniku Krsti Brkoviću u Teočinu. IZVOR WIKIPEDIJA: Teočin |
Područje Teočina
Autor fotografije: Михаило Јовановић; Wikipedija |
|
BOGOJEVIĆ, Jelena: Prilog poznavanju faune Collembola SR Srbije - Collembola planine Suvobor. Članak. Zbornik radova u fauni SR Srbije - br. 3 (1985), str. 7-20. Beograd, 1985.
BRAJOVIĆ, Milan: Krečane u suvoborskom kraju. Stručna monografija. Muzej rudničko-takovskog kraja. Str. 107.-114. Gornji Milanovac, 2003. CVJETIĆANIN, Rade, NOVAKOVIĆ-VUKOVIĆ, Marijana, PEROVIĆ, Marko: Zajednica bukve i jele (Abieti-Fagetum serpentinicum Beus 1980) na Suvoboru. Članak. Glasnik Šumarskog fakulteta. Br. 103 (2011), str. 147.-156. (PDF)
GOLUBOVIĆ-ĆURGUZ, Vesna: Uspešnost suzbijanja patogene gljive Mycosphaerella pini Rost. and Munk u kulturama crnog bora na Suvoboru. Članak. Šumarstvo, God 65, br. 3 /4 (2013), str. 163.-174. (PDF)
KOVAČEVIĆ-MAJKIĆ, Jelena; MILIVOJEVIĆ, Milovan: Fizičko-geografska svojstva Suvoborskog kraja sa aspekta razvoja šljivarstva. Glasnik Srpskog Geografskog Društva. 86. str. 73-84. Beograd, 2006. (PDF)
LUKIĆ, Marija; BENIĆ, Velika: Brezova - Rajac. Beograd, 1958. LJEŠEVIĆ, M.; BELOŠEV, S.: Ocena Rajačke pećine i neposredne okoline za potrebe uređenja prostora u turističke svrhe. Elaborat Sekretarijat za privredu SO Gornji Milanovac, Gornji Milanovac, 1975. str. 2–26. MAKSIMOVIĆ, Z.: Prehodni rezultati proučavanja pojave niklovih ruda u selu Ba kod Ljiga u zapadnoj Srbiji. Zbornik radova SAN XXIII, Geol. institut 4. Beograd, 1952. MAKSIMOVIĆ. Z., STUPAR, J.: Niklovito-magnezitski kalcit i aragonit sa Rujevca - selo Ba, zapadna Srbija. Zbornik radova SAN XXXIII, Geol. institut 5. Beograd, 1953. MANOJLOVIĆ, D. i dr.: Godišnji izvještaj o detaljnom kartiranju u razmeri 1:100000 na srpentinskom masivu Maljena i Suvobora. Fond stručnih dokumenata Geozavoda. Beograd, 1969. MARKOVIĆ, Branislav: Strukturne karakteristike maljensko-suvoborskog kompleksa. Članak. Zavod za geološka i geofizička istraživanja, knj. XXXIII/XXXIV, ser. A., str. 150-156. Beograd, 1975./1976. NOVAKOVIĆ-VUKOVIĆ, Marijana, CVJETIĆANIN, Rade, PEROVIĆ, Marko: Uporedne karakteristike florističkog sastava šume balkanskog kitnjaka (Quercus dalechampii Ten.) i veštačko podignute sastojine crnog bora (Pinus nigra Arnold) na kitnjakovom staništu na Suvoboru. Članak. Šumarstvo, 3-4; jul-decembar, 2013., str. 39-54 (PDF)
POPOVIĆ, Ivan B.: Turističke odrednice prostora na Suvoborskom Rajcu. Umnoženi rukopis. Arhiv rukopisa Ivana B. Popovića. Beograd, 1982. str. 1–14. POPOVIĆ, Ivan B.: Egzaktna turistička valorizacija položaja Rajačkog naselja. Prilog konceptu pojašnjenog vrednovanja turističkih mesta uže Srbije. Saopštenje Jugoslavenski simpozij o turističkoj i prometnoj geografiji; Opatija, 1980. str. 1–11. POPOVIĆ, Ivan B.: Zabeleške sa terenskih opservacija naseobinskog prostora Suvoborskog Rajca. Rukopis. Arhiv rukopisa Ivana B. Popovića. Beograd, 2005. str. 1–7. POPOVIĆ, Ivan B.: Fundamentalne naznake naseobinske geneze prostora Suvoborskog Rajca u 20. veku. Zbornik radova, Br. 55 (2006), str. 105.-119. (PDF)
RŠUMOVIĆ, Radovan: Suvobor. Članak. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 8, str. 222. Zagreb, 1971. RUBEŽANIN D. i dr.: Regionalno geološka istraživanja na magnezitima i hromu peridotiskog masiva Maljena i Suvobora. Fond stručnih dokumenata Geozavoda, Beograd, 1970. STANOJEVIĆ, Dragana: Biogeografske osobenosti kanjonsko-klisurastog dela doline reke Ribnice i njihova adekvatna zaštita. Zbornik radova - Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2009, br. 57, str. 47-58. (PDF)
TIMOTIJEVIĆ, Slađan: Serpentinske kore raspadanja na Suvoboru. Članak. Radovi. Knj. 32 (1996), str. 141.-156.
Elektronski izvoriGAVRILOVIĆ, Srđan: Rajac - Uspon iz sela Ba. Planina Blog, 6.2.2018.
Suvobor (866 m). Planine.net Suvobor za pocetnike (Rajac i Ravna Gora). BJBikers, 4.8.2010. Suvobor. Wikipedija Vanjske poveznice
|
Rajac, planinarsko turistička karta
Mjerilo: 1 : 25.000 Dimenzije: 96 x 67 cm; Dimenzije preklopljene: 12 x 22 cm Prvo izdanje, Beograd : Geokarta, 2007. Opis: Planinarsko turistička karta Rajca izrađena je u saradnji sa Planinarskim društvom ,,Pobeda” i na njoj je prikazano šire područje Rajca: od Ljiga na severu do Koštunića na jugu i od Struganika na zapadu do Boljkovca na istoku. 
Valjevske planine, planinarsko turistička karta
Mjerilo: 1 : 50 000 Dimenzije: 96 x 67 cm; Dimenzije preklopljene: 12 x 22 cm Opis: Na karti je prikazano područje Valjevskih planina s prirodnom i kulturnom baštinom i turističkim sadržajima. Na poleđini karte prikazane su fotografije s odgovarajućim tekstom na srpskom i engleskom jeziku. 
VREME SMRTI - KNJIGA II: SUVOBORSKA BITKA
Autor: Dobrica Ćosićr>Godina izdanja: 2014. Opis: Godina je 1914. Brojna nadmoćnost i bolja oružana opremljenost austrougarske vojske primorava demoralisanu i razbijenu srpsku vojsku na povlačenje sa Suvoborskog fronta. Komandant Prve armije general Živojin Mišić sukobljava se sa Vrhovnom komandom i Prestolonaslednikom zbog odluke da se vojska povuče u Milanovac i brzo pripremi za odlučan kontranapad koji bi iznenadio neprijatelja. Krajnji ishod najčuvenije i najznačajnije bitke između Kraljevine Srbije i Austrougarske u Prvom Svetskom ratu, poznate u istoriji kao Kolubarska bitka, krajnje je neizvestan... |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|
