DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič >
            • Sjeverna podgorina Prenja
            • Istočna podgorina Prenja
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact
Facebook instagram youtube email

PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE > Valjevske planine > Suvobor
Država: Srbija
Najviši vrh: Suvobor,  866 m (ponegdje se može naići i na podatak o 864 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.1237, 20.1758

Suvobor (Сувобор)

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Suvobor (ćiril. Сувобор) je planina u zapadnoj Srbiji, najistočnija u grupi Valjevskih planina. Nalazi se desetak kilometara jugozapadno od Ljiga, između dinarskog Maljena i šumadijskog Rudnika (od kojega je odvojen Nakučanskom presjedlinom). Visok je 866 m, odn. prema nekim izvorima 864 m. Izgrađen je od peridotitskih stijena. Suvobor, sa susjednom visoravni Rajac čini cjelinu i hidrografski čvor pritoka Zapadne Morave i Kolubare, te ujedno i razvođe ova dva porječja. S nje se radijalno razilaze pritoke ovih rijeka, te planina ima ovalan oblik, čiji se glavni greben proteže smjerom zapad-istok. Istovremeno, prostranu južnu podgorinu Suvobora i Rajca (jednako kao i kod Maljena) čine dugačke, neprekinute kose (pr. Rožanj s najvišim vrhom Kobijača, 601 m) koje se u dinarskom smjeru (SZ-JI) spuštaju od vršnih dijelova Maljena, Suvobora i Rajca prema čačanskoj kotlini. Suvobor je bogat izvorima i vodotocima. Ispod njegovih vrhova su izvorišta Dičine, Čemernice i njihovih pritoka.

Planinom prevladava listopadna šuma u nižim, i crnogorica u višim dijelovima, dok veliki dio površine zauzimaju livade i pašnjaci. Mlade hrastove šume ima u uvalama, a šumske kulture crnogorice pokrivaju njegov najveći dio. Na lokalitetu Ravna gora je bukova šuma koja je opasana vodotokom Grab. Unutar nje se nalazi Mokra pećina koja je jedno od izvorišta Graba. Na Suvoboru ima dosta divljači (srna,  zec, fazan).

Suvobor je upamćen u srpskoj povijesti po borbama u Prvom svjetskom ratu, koje su vođene u 11. i 12. mjesecu 1914. godine u sklopu poznate Kolubarske bitke. U Suvoborskoj bitki 24.-27.11.1914. Prva armija srpske vojske pod zapovjedništvom generala Živojina Mišića, u kojoj je i sudjelovalo čuvenih  1300 kaplara, na ovim padinama porazila je austrougarsku vojsku. Njima u slavu podignut je  spomenik na Rajcu.

U podnožju Rajca su gradić Ljig (na Ibarskoj magistrali), selo Slavkovica (seoski turizam) i banja Vrujci u dolini rijeke Toplice. Ka Suvoboru vode prometnice od Ljiga, Mionice i Valjeva. Planina je u doba razvijenijeg stočarstva predstavljala penjački i suvatski predjel okolnih naselja.

ENGLISH SUMMARY: Suvobor

Suvobor (Serbian Cyrillic. Сувобор) is a mountain in western Serbia, the easternmost in the Valjevo mountains group. It is located about ten kilometers southwest of Ljig, between the Dinaric Maljen mountain and Rudnik mountain in Šumadija region of Central Serbia. Its highest peak Suvobor is 866 m high, (according to some sources 864 m, and built of peridotite rocks. Suvobor and its eastern Rajac plateau form the hydrographic node of the tributaries of the West Morava and Kolubara rivers, and at the same time break these two basins. The tributaries of these rivers radially diverge from it, and the mountain has an oval shape, the main ridge of which extends west-east, while its vast southern sub-mountain has the classical Dinaric northwest-southeast direction. Suvobor is rich in springs and watercourses. Below its peaks are the springs of Dičina, Čemernica and their tributaries.

The mountain is dominated by deciduous forests in the lower and coniferous forests in the higher parts, while a large part of the surface is occupied by meadows and pastures. There are young oak forests in the mountain ravines, and conifer forests cover most of Suvobor. On the site of Ravna gora there is a beech forest that is surrounded by the Grab watercourse. Inside it lays Wet Cave, which is one of the springs of the Grab river. Suvobor has a lot of game (deer, rabbit, pheasant).


Suvobor is remembered in Serbian history for the fightings in World War I, which took place in November and December of 1914 as part of the famous Kolubara battle. In the Battle of Suvobor, 24-27 November, 1914. the First army of the Serbian army under the command of General Živojin Mišić defeated the Austro-Hungarian army on these slopes. A monument on Rajac was erected for their glory.

At the foot of Rajac are the town of Ljig (on the Ibar Highway), the village of Slavkovica (rural tourism) and the Vrujci Spa in the Toplice River Valley. Roads from Ljig, Mionica and Valjevo lead to Suvobor. In the era of more developed cattle breeding, the mountain represented the climbing and pasture regions of the surrounding settlements.

Ime (Etimologija)

-
SLAVKOVICA Suvobor i Rajac
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Suvobora
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS


Reljef

Suvobor se pruža pravcem zapad - istok. Njega, kao i ostale Valjevske planine u geomorfološkom i orografskom smislu obiježava srednja visina.

Širi planinski vijenac koji obuhvaća lančano vezane Maljen i Suvobor pruža se smjerom zapad-istok do središnjeg dijela Suvobora, gdje se lučno povija na jug i vezuje se za ogranke Rudnika. Ovaj morfološki najistaknutiji dio terena čini ujedno i vododjelnicu između porječja Kolubare na sjeveru i porječja zapadne Morave na jugu. Tjemena Maljena i Suvobora predstavljaju prostranu zaravan koja se od 700 metara na Suvoboru stupnjevito penje do 1.000 metara na Maljenu i s koje se izdižu, po B. Jovanoviću (1966., str. 217.) brojni fluviodenudacioni visovi, raspoređeni između izvorišta i izvorišnih presedlina. Takvog su porijekla najistaknutija uzvišenja kao: Kraljev sto (trig. 1104), Crni vrh (k. 1096), Veliko brdo (k. 1036), Veliki Maljen (k. 970), Suvobor (k. 866) i Rajac (trig. 847). Sa sjeverne strane Maljen i Suvobor su ograničeni nizom odsjeka i strmijih padina, koje odvajaju vijenac ovih planina od njihovog sjevernog podgorja. Sjeverno od Maljena i Suvobora prostire se brdovito i brežuljkasto zemljište s nizom uzvišenja i rtovima i razgranatom mrežom dolina, kotlina i klisura. Južnu supodinu Maljena i Suvobora, idući u pravcu juga, obilježava postupno smanjivanje apsolutnih visina i intenzivna razvedenost reljefa. Ovu prostranu južnu podgorinu Suvobora i Rajca (jednako kao i kod Maljena) čine dugačke, neprekinute kose (pr. Rožanj s najvišim vrhom Kobijača, 601 m) koje se u dinarskom smjeru (SZ-JI) spuštaju od vršnih dijelova Maljena, Suvobora i Rajca prema čačanskoj kotlini. 

IZVORI
GRUPA AUTORA: Osnovna geološka karta Milanovac 1:100.000. Tumač za list L 34-137. Beograd, 1978. (PDF)
JOVANOVIĆ, B.: Reljef sliva Kolubare. Posebno izdanje SAN, knj. 10. Beograd, 1956.
Picture
Reljef Suvobora
Podloga: Elastic Terrain
Picture
Reljef Subobora - šire područje
Podloga: Elastic Terrain
ZANIMLJIVOSTI
Vijenac kojega čine planine Povlen, Maljen i Suvobor u 17. stoljeću je imao zajedničko ime Karadag, što u prijevodu s turskog jezika znači Crna gora.
I sve do kraja 18. stoljeća domaće stanovništvo je područje te tri planine nazivao zajedničkim imenom Crna gora, a do danas je taj naziv ostao za brdsko planinsko područje, mikroregiju oko porječja rijeke Skrapež, sa sjedištem u Kosjeriću - između navedenih planina i Zapadne Morave.

Najveće mase serpentinita u Srbiji nalaze se na Maljenu, Suvoboru, Kopaoniku, dolini Ibra, Povlenu i Zlatiboru.

Picture
Prijevoj Čardak
Autor: Ванилица; Wikipedija
Vrhovi Suvobora
Suvobor, 866 m; Koordinate: 44⁰07,267‘ 20⁰11,229‘ 
Grukovica, 848 m; Koordinate: 44⁰08,320‘ 20⁰12,690‘ 
Veliki Šiljak, 848 m; Koordinate: 44⁰07,813‘ 20⁰11,324‘

Rajac, 847 m; Koordinate: 44⁰08,180‘ 20⁰13,819‘ 
Danilov vrh, 842 m; Koordinate: 44⁰06,176‘ 20⁰12,482‘

Crni vrh, 822; Koordinate: 44⁰07,440‘ 20⁰13,016‘ 
Gorice, 815 m; Koordinate: 44⁰07,431‘ 20⁰10,311‘
 
Grašac, 810 m; Koordinate: 44⁰06,957‘ 20⁰14,403‘
Dobro brdo, 794 m; Koordinate: 44⁰07,588‘ 20⁰12,309‘

Krst, 793 m; Koordinate: 44⁰05,435‘ 20⁰14,433‘ 
Kremenje, 786 m; Koordinate: 44⁰08,212‘ 20⁰11,184‘ 
Gučevo, 767 m; Koordinate: 44⁰08,871‘ 20⁰10,906‘
 
Debelo brdo, 745 m; Koordinate: 44⁰08,289‘ 20⁰16,051‘ 
Drenov vrh, 742 m; Koordinate: 44⁰04,925‘ 20⁰12,412‘ 
Kota 736; 736 m; Koordinate: 44⁰07,521‘ 20⁰08,671‘ 
Lipovača; 702 m; Koordinate: 44⁰08,717‘ 20⁰16,703‘ 
Kota 692, 692 m; Koordinate: 44⁰05,083‘ 20⁰09,149‘ 

Pogled, 670 m; Koordinate: 44⁰04,540‘ 20⁰08,835‘ 
Miličin vrh, 661 m; Koordinate: 44⁰08,136‘ 20⁰08,407‘ 
Repino brdo, 588 m; Koordinate: 44⁰09,107‘ 20⁰09,624
‘
Veliki Stoviš (Suvobor-G. Banjani), 787 m; Koordinate: 44⁰06,920‘ 20⁰15,199‘
Ruda glava (Suvobor-Polom), 582 m; Koordinate: 44⁰06,269‘ 20⁰15,961‘ 

Prostruga (Suvobor-Rajac), 610 m; Koordinate: 44⁰08,509‘ 20⁰18,992‘ 
Kota 766 (Suvobor-Rajac), 766 m; Koordinate: 44⁰08,037‘ 20⁰15,222‘ 
Mujovac (Suvobor-Ravna gora), 805 m; Koordinate: 44⁰07,050‘ 20⁰10,484‘ 
Babina glava (Suvobor-Ravna gora), 787 m; Koordinate: 44⁰06,214‘ 20⁰09,501‘
Rior (Suvobor-Rior), 882 m; Koordinate: 44⁰06,402‘ 20⁰06,647‘ 
Mala Orlovača (Suvobor-Rior), 797 m; Koordinate: 44⁰05,939‘ 20⁰07,088‘ 
Južna pobrđa
Umka, 711 m
Galić, 689 m
Sovljak, 658 m
Rožanj, 601 m

Klima

Klima na planini je umjereno-kontinentalna, vlažnost zraka u ljetnjim mjesecima (oko 4 mjeseca) je oko 65%, a prevladava južni vjetar. Klimatsko-terapeutske vrijednosti planine pogoduju lječenju anemije.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Povijesni pregled

20. stoljeće

Prvi svjetski rat

1914. Kolubarska bitka
Kolubarska bitka ili Suvoborska bitka jedna je od najvećih i najznačajnijih bitaka između srpske i austrougarske vojske u Prvom svetskom ratu. Vođena je 30 dana na frontu od 200 km - srpska vojska protiv dva puta brojnije i neuporedivo bolje opremljene austrougarske vojske.
Drugi svjetski rat

1941.
Nakon njemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju i kratkotrajnog rata, Kraljevska jugoslavenska vojska je bila razbijena i poražena. Jugoslavenski pukovnik Draža Mihailović i grupa vojnika i časnika povukli su se na Ravnu Goru u Srbiji te ondje 13.5.1941. utemeljili Komandu četničkih odreda jugoslavenske vojske. na čije čelo je stupio Mihailović. Ova organizacija je organizirana u suradnji s državnim vlastima između dva svjetska rata u svrhu prevencije pobuna i pripreme za eventualna gerilska djelovanja u slučaju rata - tako da je u početku Drugog svjetskog rata na ovim poručjima ubrzo uspostavila vezu s kraljem Petrom II. Karađorđevićem i njegovom vladom u izbjeglištvu, koja se smjestila pod britanskom zaštitom u Londonu. Tim su putem četnici uspjeli osigurati britansku pomoć u oružju, opremi i novcu u prvom dijelu rata.

1944.
U selu Ba, na obroncima planine Suvobor, održano je početkom 1944,. godine savjetovanje koje je sazvao general Dragoljub Mihailović.
SVETOSAVSKI KONGRES
Svetosavski kongres održan je polovinom siječnja/januara 1944. u selu Ba kao pandan Drugom zasjedanju AVNOJ-a koje je organizirala KPJ krajem 1943. godine u Jajcu. Kongres su održali pripadnici  Jugoslovenske vojske u otadžbini. Svetosavski kongres je raspravljao o budućem uređenju jugoslavenske države. Kao što su glavne odluke bile AVNOJ-a formiranje  NKOJ-a koji će do formiranja prve vlade igrali ulogu zakodavnog i izvršnog tijela nove države, tako je Svetosavski kongres prihvatio potpuno različita rješenja državnog uređenja poslije rata. Usuglasii si se da se Jugoslavija uredi kao konfederativna država u obliku ustavne i parlamentarne narodne monarhije. 

Turizam

Suvobor, kao krajnji istočni ogranak Valjevskih planina, s Rajcem kao već izgrađenim turističkim centrom, netaknutom prirodom Ravne gore i Riora, kao i selom Koštunićima, postali su centar ekološki zdrave poljoprivredne proizvodnje, prerade prehrambenih proizvoda vrhunske kvalitete s definiranim zemljopisnim porijeklom i turizmom koji se nadopunjuje prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima kraja, pod sloganom “Spoj prirode i tradicije”. 

Suvoborski kraj ima dugu tradiciju u seoskom turizmu. Sela Ba, Slavkovica, Planinica, Gornji Banjani i Prislonica u suvoborskom kraju, uz  golijska  sela  ivanjičkog kraja i sela okolice  Kosjerića i Arilja, već više desetljeća predstavljaju okosnicu seoskog turizma Srbije i afirmirana su i izvan državnih granica.


U ovome kraju organiziraju se i brojne već afirmirane manifestacije, poput Kosidbe na Rajcu, Vidovdana u Koštunićima, Dana šljiva, Cvet livada u Leušiću, Zlatna rajačka lisica, Memorijal Čika Duško Jovanović, Dan čistih planina na Rajcu.
​Rajac - 1300 Kaplara
Autor: Stefan Pavic; Datum objave: 13.10.2019.

PRIČE IZ PLANINE


Dvorac Suvobor

Suvobor je bio naziv za omijenu kraljevsku rezidenciju, dvorac kod Bleda, u Sloveniji, koji je 1922. godine kupio jugoslavenski kralj Aleksandar Karađorđević. Nakon nacionalizacije, poslije Drugog svjetskog rata, Josip Broz Tito je dao dovriti novu rezidenciju na mjestu gde je nekada stajao dvorac, pa je vila, od tada zvana Vila Bled postala glavno stjecište političkih, diplomatskih i protokolarnih obaveza. Ovaj nekada protokolarni objekt, danas je hotel.

Schloss Seebach (Jezernica) prvo je ime dvorca kojega su na svome imanju kod Bleda 1882.-1886. sagradili članovi plemićke obitelji Windischgrätz. Nakon završetka Prvog svjetskog rata, nastojali su kod novih vlasti ishoditi da svoja imanja zadrže u obiteljskom vlasništvu. Ivan Hribar, slovenski političar, htio je u ime slovenskog naroda otkupiti dvorac i pokloniti ga kralju Aleksandru Karađorđeviću za vjenčanje (u tu je svrhu organizirao masovno prikupljanje sredstava za "krunski poklon"). Ali, Hribar je imenovan pokrajinskim namjesnikom za Sloveniju 1921. godine, te su politički protivnici u njegovom potezu vidjeli želju da zadobije kraljevu trajnu naklonost i optužili su ga za samopromociju i suradnju s predstavnicima bivših vlasti. Kako su se unitarni jugoslavenski političari plašili da skupi dar može značiti više samouprave za Slovence, a samim time i porast federalističkih zahtjeva Hrvata, te ogorčenosti zbog razlika među Srbima, kralj Aleksandar Karađorđević je sa svojim savjetnicima odlučio, te je 1.8.1922. kupio imanje za 4 milijuna. Prvi je put posjetio ljetnikovac 9.6.1922., dan nakon vjenčanja. Dvorac je preimenovan u Suvobor (također Suhobor) u znak sjećanja na Kolubarsku bitku ispod vrha Suvobora. Kraljeva obitelj je ljeta provodila na Bledu i u Bohinju. 1929. godine na Bledu se rodio najmlađi kraljev sin, princ Andrej, koji je kršten u kapeli na imanju. Na Bledu su također usvojeni Bledski sporazum (1938.) Male antante o ne-invaziji na Mađarsku i Sporazum Cvetković-Maček (1939.) o uspostavljanju Banovine Hrvatske. Kako stari dvorac-ljetnikovac nije ispunio sve potrebe kraljevskog zbora, kralj ga je poklonio svojoj ženi 1923. godine.

Novi Suvobor - Kraljica se odlučila za izgradnju novog ljetnikovca na mjestu starog, budući da je ovoga načela vlaga. Srušen je 1939. i započeta je izgradnja novoga ljetnikovca. Novi je ljetnikovac sagrađen do krova do 1941. godine, kada su radovi prekinuti zbog rata. Nakon rata izgadnja je nastavljena i dovršena, a objekt je nazvan Vilom Bled.
Picture
Dvorac Suvobor, kod Bleda
PEŠKE KROZ SRBIJU I Epizoda 8 I Rajac
Autor: Peške kroz Srbiju Datum objave: 5.5.2024.
Opis. Novi serijal pod nazivom "Peške kroz Srbiju". Pretplatite se na kanal i pratite nove epizode. Video produkcija: Triangl
Ljig, čiste rajačke lepote SRCEM KROZ SRBIJU BAlkan Trip TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 19.6.2024.
Opis. Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! #BalkanTrip ❣ Naše emisije možete pratiti na: IRIS - 120 m:SAT - 22 Supernova - 20 Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok Pintrest: http://bit.ly/BalkanTripPinterest

Po planini i po kraju

Picture
Širi prostor Subobora
Detalj stare topografske karte, izvornog mjerila 1:200.000
Picture
Vršno područje Subobora
Detalj stare topografske karte, izvornog mjerila 1:200.000

VRŠNO PODRUČJE


Suvobor

S vrha Subovora je odličan pogled na dijelove Suvobora (Ravna gora), na Povlen, Maljen, Medvednik. Na vrhu se nalazi veliki kameni križ - spomenik srpskim borcima poginulim u Prvom svjetskom ratu, koji su ovdje izvojevali ključnu pobjedu u Suvoborsko-kolubarskoj bitci. Od Dobrih voda do Suvobora ima 45 min. hoda.

Pješačenje po Suvoboru

Po Suvoboru i Rajcu
Planinarski dom „Čika Duško Jovanović“ na Rajcu - vrh Rajac (866 m) - Dobre vode - Vrh Suvobor - povratak do doma
Staza je lakša, a obilazi se za 5-6 sati.


Uspon na Suvobor (866 m)
Staza kreće od planinarskog doma, ispod vrha Rajca do Dobre vode, pa nastavlja do vrha Veliki Suvobor, 866 m, koji je najviši vrh Suvoborskih planina. U povratku se penje na vrh Veliki Šiljak (848 m) i preko Dobre Vode drugom stazom, preko Vučijeg trkališta, na vrh Rajac (848 m). S vrha pobratak vraćamo u dom,
Dužina staze iznosi 18km, a obiđe se za 5-6 sati. 
​
Suvobor
Autor: Stefan Pavić Datum objave: 6.3.2023.
Opis. Poslužilo nas vreme za ovaj pohod na Suvobor. Posle 15 dana oblaka i lošeg vremena, konačno sunčan dan. Ko stvoren za fotografiju. Suvobor, uživajte!

Dobra voda   NADMORSKA VISINA: 758 m

Planinarska kuća "Dobra voda" - ispod Suvobora, na 758 m n.v., Otvorena je 1966, godine u obnovljenoj seoskoj kući. Ovaj objekt se može koristiti tijekom cijele godine. Raspolaže sa 12 kreveta (na kat), opremljena je kuhinjom sa štednjakom na drva (nema struje). Postoje 2 izvora u neposrednoj blizini.
U vremenu od 5. do 10. mjeseca postoji mogućnost opskrbe namirnicama (mlijeko, sir, kajmak, krumpir i sl.) kod lokalnog stanovništva.

PRISTUP DOMU
  • Od doma na Rajcu 1 h i 30 min hoda
  • Od sela Ba 1 h i 45 min hoda
  • S ceste Mionica - Ravna gora (od križanja za Suvobor) 30 min hoda
IZVOR PSK "Pobeda" Beograd
Picture

Rajac

​Rajac (ćiril. Рајац) je brdski predjel i poznato izletište nad izvorištem Ljiga, na istočnom dijelu planine Suvobor, u okviru Valjevskog kompleksa planina. Nalazi se na teritoriju općine Ljig, na 10 km od Ljiga, na 25 km od Gornjeg Milanovca, na 45 km od Aranđelovca, na 50 km od Valjeva, odnosno oko 90 km južno od Beograda. 
Rajac se u pojedinim opisima i izvorima definira kao posebna, niža planina, no on nema sve elemente planine, kao što su prijevoji, klisure, tako da u zemljopisnom smislu Rajac predstavlja samo predjel, čiji je najviši vrh Rajac jedan od vrhova Suvobora. Oko samog vrha prostire se istoimena visoravan Rajac s nadmorskom visinom koja varira od 600 do 848 metara. 
Na području Rajca postoji više špilja i jama, a najznačajnija je Rajačka pećina, ukupne dužine kanala 286 m. Prevladavaju šume bukve, hrasta, breze, jasena, cera, dok na većim visinama ima crnogorice:  jele i bora. Od životinjskih vrsta može naići na fazane, srne, lisice, divlje svinje, zečeve, grlice.

Rajac je poznat kao turističko izletište, a šire je poznat po manifestaciji Kosidba na Rajcu koja se tradicionalno održava prve nedjelje nakon Petrovdana. Pogodan je i za paraglajding, a do Rajca se vrlo često organizirajuu i đačke i studentske ekskurzije. Na Rajcu se nalazi Planinarski dom "Duško Jovanović”, kojim upravlja PD „Pobeda” i koji je otvoren preko cijele godine. Upravo je izgradnja ovoga planinarskog doma pokrenula razvoj Rajca kao turističkog centra, nakon što je oko doma, kao jezgre sagrađeno više turističko-odmorišnih objekata. Zbog svojih prirodnih i antropoloških obiježja i potencijala, Rajac je 1963. godine stavljen pod zaštitu države (III. kategorija) i proglašen regionalnim parkom prirode, odn. predelom naročite prirodne lepote, na njegovih 1.200 ha. No, godine 2019. pokrenut je postupak zaštite ovoga prirodno područja II. kategorije, kao Predela izuzetnih odlika "Rajac". Na prostoru zaštićenog predjela "Rajac" zastupljeni su površinski i podzemni oblici krškog reljefa, kao i 12 speleoloških objekata. Od pojedinačnih geomorfoloških objekata tu su: Rajačka pećina, Pop purina crkva i Velika Bezdana.
​
Pored kosidbe, na Rajcu su se organizirale i slijedeće manifestacije: Zlatna rajačka lisica, Memorijal Čika Duško Jovanović,  Dan čistih planina na Rajcu (kada se čisti Rajac).

Kažu da su Rajac zbog ugodne klime i ljepote raniji putopisti nazivali "rajem na zemlji", te bi otuda trebalo potjecati i njegovo ime.
Zbog položaja, preglednosti i strujanja zraka Rajac je pogodan i za paraglajding. 

Kosidba na Rajcu

Kosidba na Rajcu je međunarodna turistička manifestacija koja simbolično predstavlja mobu i svečan završetak košenja planinskih livada. Održava se tradicionalno, u srpnju/julu, prve nedjelje nakon  Petrovdana, u organizaciji  Turističke organizacije i općine Ljig. Prvo natjecanje kosača na Rajcu se održalo kada i prvi narodni vašar, daleke  1892. godine, da bi se tek mnogo kasnije 1965. i 1967. javila ideja da Kosidba na Rajcu postaje turistička manifestacija.
Do sada su na smotri su sudjelovali kosci iz Velike Britanije, Islanda, Rumunjske, Rusije, Nizozemske, Mađarske,  Norveške, kao i najbolji kosci iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Kosidba nije samo natjecanje kosača, već ujedno i prikaz tradicije, počevši od okupljanja kosača, trubača, zdravičara, vodonoša, odlaska na kosidbu, kosačkog ručka na travi. Izvorne plesne i pjevačke grupe iz okolnih sela su u narodnim nošnjama, a ručak od tradicionalnih jela se služi na ćilimima i bijelim čaršafima.
Kako manifestacija ima i natjecateljski karakter, sama kosidba se odvija po već utvrđenim pravilima, gdje kosači dolaze na košenje s potrebnom opremom i obaveznom kosačkom nošnjom: bijela vezena košulja, pojas, bijele hlače (pantalone), vezene čarape i opanke. Pobjednik revijalnog dijela natjecanja dobiva titulu Đidije, a ponijet će ju kosač koji najbolje kosi, nosi najbolju nošnju, najbolje pjeva, i dr.
Pravo sudjelovanja na natjecanju za Zlatnu kosu imaju kosači, natjecatelji pobjednici prethodnih manifestacija Kosidba na Rajcu, pobjednici ostalih kosidbi u Srbiji i natjecatelji iz inozemstva. Svaki kosač ocijenjuje se prema: broju otkosa, širini prvog otkosa, brzini pokošene parcele, po kvaliteti pokošene parcele. 
Pored glavnog programa u kome se natječu kosači u košenju, kroz prateći sadržaj održavaju se sportska natjecanja, povorka folklornih skupina, kosača, ručkonoša, vodonoša, i kulturno-umjetnički program u kome sudjelujuu folklorni ansambli, trubači i pjevači.


IZVOR Kosidba na Rajcu. Wikipedija
Picture
Kosač u tradicionalnoj nošnji na Rajcu, 2016. godina
Autor fotografije: Vladimir Pecikoza; Wikipedija
"KOSIDBA NA RAJCU", SLUŽBENA STRANA MANIFESTACIJE >
Pokrenut postupak zaštite Predela izuzetnih odlika "Rajac"
IZVOR: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na osnovu Studije zaštite Predeo izuzetnih odlika „Rajac“, koju je izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije i dostavio 2. jula 2019. godine Ministarstvu zaštite životne sredine, danom postavljanja obaveštenja na internet stranici ministarstva ispunjeni su uslovi za pokretanje postupka zaštite ovog prirodnog područja, shodno članu 42. stav 7. Zakona o zaštiti prirode.
Na osnovu člana 42. stav 8. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka, 14/16 i 95/2018-drugi zakon), Ministarstvo zaštite životne sredine obaveštava javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja II (druge) kategorije, kao Predeo izuzetnih odlika „Rajac”.
Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u zapadnom delu Srbije, na krajnjem istočnom delu kompleksa Valjevskih planina u okviru planinske grede Suvobor – Rajac, koja se pruža pravcem istok – zapad.
Zaštićeno područje se prostire na teritoriji opština Ljig i Gornji Milanovac, na površini od ukupno 1.771,58 ha. Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, površine u PIO „Rajac” su u privatnoj (65,07%), državnoj (30,51%), javnoj (2,61%), crkvenoj (1,46%) i društvenoj (0,34%) svojini. Na zaštićenom području utvrđeni su režimi zaštite I, II i III stepena.
Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Službeni glasnik RS”, br. 97/15), Predeo izuzetnih odlika „Rajac” svrstava se u II kategoriju – regionalnog, odnosno velikog značaja.
Područje Rajca je u okviru ekološki značajnog područja Republike Srbije koje je prema Uredbi o ekološkoj mreži („Službeni glasnik RS”, br. 102/10) identifikovano pod rednim br. 33 – „Valjevske planine” i koje obuhvata prostornu celinu na kojoj se nalazi područje međunarodne ekološke mreže Emerald (Suvobor RS0000036) i odabrano područje za dnevne leptire (PBA – Maljen-Suvobor 39).
Predeo izuzetnih odlika „Rajac“, pored izuzetnih prirodnih odlika ima značajno mesto i istoriji Srbije. Na prostoru Rajca (najviši vrh 848 m) tokom Prvog svetskog rata odigrala se slavna Kolubarska bitka, obuhvativši prostor opštine Ljig i planine Suvobor. U čast čuvenih 1300 kaplara koji su učestvovali u bitci podignut je spomenik na Rajcu.
Rajac je poznat i po manifestaciji „Kosidba“, koja simbolično predstavlja mobu i svečani završetak košenja planinskih livada. Prostor Rajca odlikuju vredne predeone karakteristike, istorijske i etnološke odlike ovog kraja.
Picture
RAJAC – dragulj valjevskih planina | SA VANJOM U PLANINE Ep.03
Autor: ​BalkanTrip TV Datum objave: 6.5.2020.
Opis. RAJAC – dragulj valjevskih planina | SA VANJOM U PLANINE Ep.03 Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: ➱ Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB ➱ Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG ➱ TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok ➱ Pintrest: http://bit.ly/BalkanTripPinterest
RAJAC 21 01 2024
Autor: Karlito1956 Datum objave: 22.1.2024.
Opis. ZIMSKA ČAROLIJA NA PRELEPOJ PLANINI.

​Planinarski dom na Rajcu - Čika Duško Jovanović NADMORSKA VISINA 600 m
Picture
Planinarski dom na Rajcu kod Ljiga, 100 km udaljen od Beograda, popularno JE nazivan "Čika Duškov dom",  po dugogodišnjem predsjedniku Planinarsko sportskog društva "Pobeda" iz Beograda, i inicijatoru mnogih akcija i manifestacija. Sagrađen je 1950. godine. To je najveći planinarski objekt u Srbiji - i najopremljeniji. Nalazi se na visini 600 m na asfaltnoj cesti Ljig - Gornji Milanovac između sela Slavkovica i Gornji Banjani. Ima 70 ležajeva u dvo i višekrevetnim sobama, sanitarije (s tuševima), centralno grijanje, dvije blagavaonice, zastakljenu terasu. Otvoren je cijelu godinu.
Članovi PSK ""Pobeda" su oko doma zasadili šumu borova, ariša i breze u kojoj se nalazi i spomenik čuvenoj kolubarskoj bici iz Prvog svjetskog rata, koja se odvijala na ovim terenima.

PRILAZ DOMU
Do doma se dolazi iz Beograda preko sela Slavkovica.
Iz Gornjeg Milanovca: od Milanovca preko 
Takova, Bersića, Gornjih Branetića. Iz Čačka: kroz kanjon Čemernice, potom preko Leušića, Bersića, Gornjih Branetića.

IZVOR: PSK "Pobeda" Beograd
Picture
Planinarski put "Čika Duškove Rajačke staze"
Ovaj planinarski put ima 14 kontrolnih točaka. Prva je planinarski dom, druga vrh Rajca, (848 m), dok su ostale povezane u kružnu stazu, dugu pedesetak kilometara (na karti označenu sa 2)
Za obilazak su potrebna dva dana, tako da se staza može obići za vikend, pri čemu se može prespavati u Čika Duškovom domu ili u planinarskoj kući "Dobra Voda", koja je ujedno i kontrolna točka planinarskog puta. Kontrolne tačke se takođe mogu obilaziti po izboru, korištenjem veznih staza (prečica) označenih na karti sa: 2a, 2b, 2c, 2d.

Rajačka pećina

​Rajačka pećina, odn. Mala Bezdana nalazi se 00 m južno od planinarskog doma i PTT odmarališta. Ova špilja nije najveći speleološki objekat na širem području Rajca, ali je zanimljiva zbog morfoloških elemenata, bogatstva ukrasa i položaja uz lokalnu cestu koja vodi preko Rajca. Ulazni kanal je dug 30 m i prosječnog nagiba od 30°. Ovaj dio ima malo špiljskih ukrasa, nešto providnih stalaktita i špiljskih škrapa na zidovima. Na kraju ovog kanala prema jugu postoji kanal dug oko 20 m, s vodenim tokovima.
​rajac HD
Autor: 
Edvard Filipovic; Datum objave: 20.8.2015.
Opis: Paragliding Rajac
Rajac SERBIA
Autor: 
Arhiva Snimaka; Datum objave: 21.9.2019.
Picture
Spomenik na Rajcu
Sa Vanjom u planine Zimski raj na Rajcu 03 Balkan Trip
Datum objave: 
23.4.2020. Autor: Sa Vanjom u planine

Ravna gora

Ravna Gora je visoravan koja se prostire na zapadnim i jugozapadnim obroncima Suvobora.

Većim dijelom je građena od serpentina, a manjim od vapnenaca. To je zaravnjen prostor, obrastao prilično bujnim livadama i pašnjacima. Njegovi rubni dijelovi su duboko raščlanjeni suhim dolinama i obrasli gustim šumama, pretežno bukovim. Zbog ovih osobina Ravna gora je u prošlosti bila vrlo pogodna za stočarstvo, pa je do 1941. na njoj bilo oko 120 koliba. Najviše ih je bilo u prostoru zvanom Vežinac (preko 50) i pripadale su većim dijelom stanovnicima Koštunića. Van Vežinca kolibe su podizane i na sjevernom i sjeveroistočnom rubu Ravne gore. U ovom dijelu je do 1984. godine ostalo samo 5 koliba. U to doba, na  jedonj zaravni, u blizini Damjanovog kamena izgrađena je šumska kuća, koja je s vremenom postala vlasništvo lovačkog društva.

Duboko u dolini, sjeverno od Damjanovog kamena i u vrhu te doline nalazi se Mokra pećina koja je važna znamenitost Ravne gore. Špilja je usječena u strmu vapnenačku stijenu. Ulaz u nju je širok oko 15 metara, a svod na ulazu je visok 4,5 metara. Na svodu iznad ulaza nalaze se tri manja otvora. Iz špilje izbija snažan potok, po kojem je ona i dobila ime. Oko 200 metara nizvodno, a lijevo od potoka, dva metra od obale izbija iz vapnenačke stijene jak izvor u razini vodotoka.

Tijekom 1990-ih na Ravnoj Gori podignut je spomen-kompleks posvećen četničkom pokretu (služb. ime: Jugoslovenska  vojska u otadžbini; prema ovome kraju nazvan i Ravnogorski pokret, a njegovi pripadnici ravnogorci), i podignut je spomenik njihovom vođi Dragoljubu Mihailoviću, kao i crkva Svetog Georgija.


IZVOR
WIKIPEDIJA: Ravna gora (Srbija)
Picture
Panorama Ravne gore
Autor: Гојко031; Wikipedija
Picture
Krajolik Ravne gore
Autor: Martin Brož
​Mokra pećinam 2009
Autor: Zoran Simic; Datum objave: 31.1. 2016.
Opis: Pećina na Suvoboru Ravna Gora

SJEVERNA PODGORINA SUVOBORA


Slavkovica

​Kroz sela ljiske opstine Slavkovica 
Proizvodnja: Ljig info; Datum objave: 17.2.2013.
​Kroz sela ljiske opstine Slavkovica II
Proizvodnja: Ljig info; Datum objave: 18.2.2013.
​Slavkovica, Rajac by Dragoslav Seki Obradović
Autor: Dragoslav Seki Obradović; Datum objave: 30.3.2018.
Opis: KAMERA - DRAGOSLAV SEKI OBRADOVIĆ MONTAŽA - MLADEN ANĐELKOVIĆ
​19981031.2 Manastir Slavkovica
Autor: KANAL933; Datum objave: 22.2.2017.
Opis: Манастир Славковица и Слап, 31.10.1998. Јелена Бранковић чита текст о манастиру из књиге Планине и око њих Александра Дамјановића

Ba

Ba je naselje u Srbiji u općini Ljig u Kolubarskom okrugu. Nalazi se na 20 km od Banje Vrujci, na sjevernim padinama  Suvobora pod samim Rajcem. Selo je bačkog tipa, kakva su i sela u okruženju. Prema popisu iz 2011. imalo je 477 stanovnika.

Selo Ba se nalazi u vrhu doline Vrela, na padinama i obalama lijevo i desno od ove rijeke. Iznad Vrela dižu se vrlo strmi odsjeci Rajca. Na ovim odsjecima, prema sjeveru izbija iz vapnenačke podloge jako krško vrelo. Samo izvorište i potok, koji iz njega nastaje su poznati u narodu pod imenom Vrelo. Područje sela Ba ima brdsko-planinska obilježja. Sam odsjek iz koga izvire Vrelo nalazi se na nadmorskoj visini od 350 m i vrlo je strm. Od 1970. izvorište Vrela koristi se za vodovod, na oko 50 metara nizvodno nalazi se kontrolna vodovodna zgrada, pored same ceste. Nedaleko odatle nalazi se seoska crkva, koja je izgrađena 1873. i posvećena je Sv. proroku Iliji. Sami odsjeci su obrasli gustom listopadnom šumom. U blizini izvorišta Vrela izgrađen je ribnjak za kalifornijsku pastrmku. Na izvorištu Vrela se tijekom 19. stoljeća i u prvoj polovini 20. stoljeća nalazilo nekoliko vodenica u nizu. Od tih vodenica, krajem 20. st. ostala je samo jedna. Preko odsjeka izgrađen je makadamski put od sela Ba do kolibišta Srasla bukva. Godine 1953. osnovano je poduzeće "Krečnjak" (danas u sastavu "REIK - Kolubara"), koje se nalazi u samom centru sela. Tada je otvoren veliki kamenolom i krečana, koja se nalazi oko 150 metara iznad sela, na strmoj vapnenačkoj padini. Stanovnici sela Ba su se masovno zapošljavali u ovom poduzeću čime je zaustavljena migracija iz sela u grad. Međutim, otvaranje kamenoloma utjecalo je na sam okoliš zbog svakodnevnog miniranja, koje je stvaralo veliku buku i prašinu čije naslage su prekrivale krovove kuća i krošnje drveća. 1944. godine sredinom siječnja/januara u selu je održan Svetosavski kongres pripadnika organizacije Jugoslovenska vojska u otadžbini.

WIKIPEDIJA: Ba
Crkva Crkva Svetog Ilije u selu Ba 
Crkva pripada Eparhiji valjevskoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja  nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Na temelju sačuvanih autetičnih arhitektonskih elemenata, pretpostavlja se kako je podignuta u vrijeme despota Stefana Lazarevića, tj. na kraju 14. i početku 15. st. Trolisnog je tlocrta, dimenzija 21,5 sa 10,5 m, podijeljena u unutrašnjosti na pripratu, naos i oltar, s bačvastim svodom.
Gledano izvana apside (konhe) trolista su sedmostrane do visine 1,8 metra, gdje se na toj visini pretapaju u polukrug. Gornji dijelovi građevine nisu autentični, jasno se uočavaju tragovi lukova  nad kojima se nalazila kupola. Glavni portal ima ukrašene kamene tordirane dovratnike.  Prozorski  otvori su dosta visoko postavljeni, u obliku su prelomljenog luka i stupnjevito se sužavaju prema unutrašnjosti.
Poslije zemljotresa 1998. godine, crkva je znatno oštećena, pa je nakon toga znatno rekonstruirana.

​WIKIPEDIJA
Кроз села Љишке општине Ба
Proizvodnja: Ljig info; Datum objave: 26.1.2013.
Picture
Crkva Svetog proroka Ilije u selu Ba
Autor: Ванилица; Wikipedija

Svetosavski kongres 1944.

Od 25. do 28.1.1944. godine održan je u selu Ba kongres pristaša Draže Mihailovića, tzv. Svetosavski kongres  (poznat još i kao: Kongres predstavnika ravnogorskog pokreta, političkih stranaka, nacionalnih organizacija i ustanova i javnih radnika) kao pandan i reakcija na Drugo zasjedanje AVNOJ-a koje je u Jajcu organizirala KPJ krajem 1943. godine. Kongres su održali pripadnici organizacije Jugoslovenska vojska u otadžbini. Organizirao ga je Draža Mihailović okupivši 274 delegata manje poznatih članova predratnih stranaka, uglavnom iz Srbije i iz dijelova NDH nastanjenih srpskim stanovništom, kao i neke Hrvate i Slovence, članove bivših građanskih partija u Hrvatskoj i Sloveniji. Delegati na Kongresu nisu bili birani već određeni iz redova četnikih organizacija prema nahođenju četničkih starješina. 
Na Svetosavskom kongresu se odlučivalo o načinu budućeg uređenja jugoslovenske države. Kao što su glavne odluke bile AVNOJ-a formiranje NKOJ-a koji će do formiranja prve vlade imati funkciju zakodavnog i izvršnog tijela nove države, tako je Svetosavski kongres prihvatio potpuno različita shvaćanja o državnon uređenju nakon rata. Na njemu je usvojena Baška rezoucija, koja je predviđala obnovu Jugoslavije kao konfederativne države i parlamentarne monarhije, s trima upravnim jedinicama (Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom). Na kongresu je dogovoreno i stvaranje Jugoslavenske demokratske narodne zajednice (JDNZ), političke koalicije koja bi podržavala ravnogorski pokret.


SELO BA I KONGRES
​Kao mjesto održavanja prvog ratnog kongresa JVuO izabrano je selo Ba. Ovo planinsko selo je osobno izabrao general Draža Mihailović za budući kongres, jer je selo imalo dobar položaj za sigurnu zaštitu od eventualnog napada. Uz to, selo je bilo bogato, pa je moglo osigurati dovoljnu količinu hrane za nazočne delegate. Kao glavni pripremač i organizator budućeg kongresa određen je kapetan Zvonimir Vučković, komandant Prvog ravnogorskog korpusa. Za mjesto održavanja predstojećeg kongresa izabrana je osnovna škola "Kraljica Marija", koja je bila potpuno preuređena. Porušeni su unutarnji zidovi učionica i tako je proširen prostor za delegate i zasjedanja. Hodnici su potpuno preuređeni, a preostale učionice su pretvorene u spavaonice. Kreveti su bili na kat-vojnički, doneseni iz bivše kasarne Jugoslovenske kraljevske vojske u Mionici. Baški kongres je osiguravalo 2.000 vojnika iz Kačerskog i Takovskog sreza, raspoređenih po baškim bregovima. Nedaleko od osnovne škole postavljena je improvizirana govornica ukrašena srpskom zastavom i slikom kralja Petra II Karađorđevića, izvješena u sredini. Oko bine su postavljeni stražari koji su imali zadaću spriječiti moguće probleme i paziti na živote govornika. Pred početak prvog dana zajsedanja, selo Ba je oživjelo. Omladinska grupa je organizirala folklorni nastup,  a u vrijeme zasjedanja održano je i natjcanje u srpskoj nošnji.

PROČITAJ VIŠE
WIKIPEDIJA: Svetosavski kongres
Picture
Fotografija Svetosavskog kongresa u selu Ba, 1944. godine
Picture
Ideja podjele Kraljevine Jugoslavije na tri federalne jedinice, u granicama Stevana Moljevića, predložena tijekom Drugog svjetskog rata, ali prije Kongresa u selu Ba na kojem granice nisu bile određene.
Foto: Wikipedia Commons/PANONIAN

Paležnica

Кроз села Љишке општине Палежница
Proizvodnja: Ljig info; Datum objave: 19.2.2013.
​Donja Paleznica snimci iz vazduha
Autor: zoran lazic; Datum objave: 20.4.2016.

Struganik

U Struganiku, na obroncima Suvobora i Maljena nalazi se rodna kuća vojvode Živojina Mišića koja je memorijalni kompleks povijesno-etnografskog karaktera. Postav se sastoji iz dva dijela, povijesnog i etnološkog. U sobnim prostorijama je tematski postavk koji prikazuje ličnost Živojina Mišića u kontekstu povijesnih zbivanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća, s naglaskom na one događaje u kojima je vojvoda odigrao značajnu ulogu.

JUŽNOM PODGORINOM SUVOBORA


Teočin

Teočin je naselje u općini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2011. imao je 566 stanovnika.
Teočin se nalazi na južnoj podgorini Rajca, na prostranoj površi dinarskog pravca. Prostor Teočina je brdsko-planinskih obilježja, sa svih strana je opkoljen šumom, jer je selo nastalo u krčevinama. Atar sela se nalazi na površi dugačke kose, koja je cijelom dužinom zaravnjena i široka. Sam teren se sastoji od vapnenaca, na čijoj površini se nalazi tanak pokrivač crvenkaste gline, pa na njemu nema izvora, ni vodotokova. Teočin je povezan asfaltnom cestom s Gornjim Milanovcem  preko Beršića i s Požegom preko Pranjana. Ova cesta se nastavlja prema sjeverozapadu do Brajića. Zbog ove ceste kroz Teočin porlazi autobuska linija. U samom središtu sela nalazi se četvorogodišnja škola, dvije prodavaonice, mjesni ured i jedna kafana. U Teočinu mještani uzgajaju šljive "požegače" od koje rade šljivovu rakiju prepečenicu. Međutim, glavna poljoprivredna kultura koja je preporodila selo je gajenje krumpira, koji dobro uspjeva i odlične je kvalitete.
U ovom selu je rođen ustanički vojvoda Milić Drinčić. Ovjde se nalaze Krajputaši u Teočinu, Krajputaš Kovačeviću u Teočinu i Krajputaš podnaredniku Krsti Brkoviću u Teočinu.


IZVOR  Teočin. Wikipedija (rs)
Picture
Područje Teočina
Autor fotografije: Михаило Јовановић; Wikipedija

Praktično

BORAVAK U PLANINI


Smještaj

Planinarski dom na Rajcu
Planinarska kuća "Dobra voda" 
Smještaj u hotelima u Gornjem Milanovcu i Ljigu.
Etno-selo Anđelija Mišić, Koštunići (10 km od Ravne gore)

Manifestacije

IZVOR: TURISTIČKA ORGANIZACIJA LJIGA​ 

Memorijal Čika Duško Jovanović (travanj/april)
Na Rajcu se održava natjecanje u planinarskom orijentacijskom krosu, u organizaciji planinarskog društva "Pobeda" iz Beograda.
 
Kosidba na Rajcu (srpanj/jul)
Svake godine, u nedelju po Petrovdanu, održava se tradicionalna turistička manifestacija Kosidba na Rajcu. Ovo je najveći i najposjećeniji turistički događaj u ovome kraju. Tada se održava kupsko natjecanje kosača, pobjednika na svojim lokalnim natjecanjima. Čitava manifestacija njeguje uspomenu na nekadašnji način života u planinskim stočarskim krajevima i slavi solidarnost, rad i tradiciju.
 
Ljiške kulturne večeri (srpanj/jul)
Tijekom tjedna/sedmice koji prethodi Kosidbi na Rajcu, Gradska biblioteka iz Ljiga tradicionalno organizira višednevni događaj "Ljiške kulturne večeri". Tijekom nekoliko dana Ljižani i posjetitelji Ljiga mogu uživati u raznovrsnom kulturno-umjeničkom i zabavnom programu. Pored gostujućih izvođača, važan dio programa je predstavljanje mladih i neafirmiranih umjetnika i djece ljiškog kraja.
 
Dan čistih planina na Rajcu (rujan/septembar)
Planinarski klub "Pobeda" organizira Trofej grada Beograda u planinarstvu i višeboju: pješačenje i planinarenje, planinarska orijentacija, planinsko trčanje, planinski biciklizam, nadvlačenje konopca i orijentiring. U okviru ove manifestacije održava se akcija čišćenja Rajca i okoline.
 
Hadži-Đerini dani (rujan/septembar)
Manastir Svetog Arhangela Gavrila iz Moravaca organizira višednevnu manifestaciju posvećenu arhimandritu Gerasimu i njegovom značaju za narod Ljiga i Srbije u Prvom srpskom ustanku. U okviru ovog događaja održava se Svečana akademija, tematske književne večeri i koncerti i ostali kulturno-umjetnički sadržaji koji slave povijes i tradiciju Ljiškog kraja. Također se, u sklopu manifestacije održava i tematska likovna kolonija.

IZVORI I LITERATURA


BOGOJEVIĆ, Jelena: Prilog poznavanju faune Collembola SR Srbije - Collembola planine Suvobor. Članak. Zbornik radova u fauni SR Srbije - br. 3 (1985), str. 7-20. Beograd, 1985.
BRAJOVIĆ, Milan: Krečane u suvoborskom kraju. Stručna monografija. Muzej rudničko-takovskog kraja. Str. 107.-114. Gornji Milanovac, 2003.
CVJETIĆANIN, Rade, NOVAKOVIĆ-VUKOVIĆ, Marijana, PEROVIĆ, Marko: Zajednica bukve i jele (Abieti-Fagetum serpentinicum Beus 1980) na Suvoboru. Članak. Glasnik Šumarskog fakulteta. Br. 103 (2011), str. 147.-156. (PDF)
  • SAŽETAK: U radu je proučavana zajednica bukve i jele na Suvoboru, na serpentinitskoj geološkoj podlozi. U prošlosti šuma bukve i jele na Suvoboru nije proučavana, nego je samo spominjana, pa je cilj ovog rada da se prouče florističke karakteristike ove šume, što će pomoći njenoj ekološko-vegetacijskoj diferencijaciji i proširiti znanja o zajednicama bukve i jele na serpentinitima. Proučavana fitocenoza se odlikuje siromašnim florističkim sastavom i apsolutnom dominacijom jele u spratu drveća. U spektru životnih oblika dominiraju fanerofite, a povećano je učešće geofita, što ukazuje na mezofilnost fitocenoze. Spektar flornih elemenata pokazuje da je dominantan zbirni srednjeevropski florni element, ali da je značajno učešće i kserofilnijih elemenata, što je posledica specifične geološke podloge.
GAJIĆ, M.: Prilog recentnoj sukcesiji šuma planine Suvobor. Šumarstvo, 8(10-11): 625-631. Beograd, 1955.
GOLUBOVIĆ-ĆURGUZ, Vesna: Uspešnost suzbijanja patogene gljive Mycosphaerella pini Rost. and Munk u kulturama crnog bora na Suvoboru. Članak. Šumarstvo, God 65, br. 3 /4 (2013), str. 163.-174. (PDF)
  • SAŽETAK: U radu su izneti rezultati ispitivanja uzroka nekroze i crvenila borovih četina na stablima crnog i belog bora u kulturama podignutim na području kojim gazduje ŠG Kragujevac u okviru JP za gazdovanje šumama 'Srbijašume' Beograd. Izolovane su i determinisane sve gljive koje su imale uticaja na propadanje ovih stabala. Utvrđeno je da je patogena vrsta Mycosphaerella pini glavni uzročnik propadanja stabala i predložene su mere borbe koje treba primenjivati. Područja sa najugroženijim stablima tretirana su preparatom benfungin, a zbog nepristupačnosti terena​ na kojima se nalaze, korišćeni su avioni poljoprivredne avijacije tipa AN 2. Posle aviotretiranja izvršena je kontrola zdravstvenog stanja stabala i utvrđen je efekat apliciranog fungicida.
GRUPA AUTORA: Osnovna geološka karta Milanovac 1:100.000. Tumač za list L 34-137. Beograd, 1978. (PDF)
KOVAČEVIĆ-MAJKIĆ, Jelena; MILIVOJEVIĆ, Milovan: Fizičko-geografska svojstva Suvoborskog kraja sa aspekta razvoja šljivarstva. Glasnik Srpskog Geografskog Društva. 86. str. 73-84. Beograd, 2006. (PDF)
  • SAŽETAK; Šljivarstvo u Suvoborskom kraju predstavlja jednu od razvijenih grana voćarstva, i kao takvo je od presudnog značaja za razvoj ovog prostora. Naročito na južnim padinama Suvobora stekli su se povoljni prirodni uslovi za proizvodnju šljiva. S obzirom na geološku podlogu (znatne površine su izgrađene od serpentina) različite su hidro-geološke karakteristike terena i samim tim i hidrološki uslovi po pojedinim delovima Suvoborskog kraja. Sa aspekta održivog razvoja neophodno je uvažavati rezultate hidroloških istraživanja po pitanju prisustva realnih količina voda, vodnog bilansa i mogućnosti njihovog koršćenja u cilju unapređenja šljivarstva. Kvalitet vode sa stanovišta eventualnog uticaja serpentinske mase može biti ograničavajući faktor za razvoj šljivarstva. Izrada katastra vodnih objekata i ocena njihovog kvaliteta znatno doprinose unapređenju ove grane poljoprivrede. 
KOJIĆ, M., DAJIĆ, Z.: Fitocenološka analiza livadske vegetacije na Rajcu (Suvobor). Zbornik radova sa simpozijuma "Nedeljko Košanin i botaničke nauke". Srpska Akademija nauka i umetnosti, Institut za botaniku i Botanička bašta PMF, JP za gazdovanje šumama "Golija" Ivanjica. 83-92. Beograd–Ivanjica, 1991.
LUKIĆ, Marija; BENIĆ, Velika: Brezova - Rajac. Beograd, 1958.
LJEŠEVIĆ, M.; BELOŠEV, S.: Ocena Rajačke pećine i neposredne okoline za potrebe uređenja prostora u turističke svrhe. Elaborat Sekretarijat za privredu SO Gornji Milanovac, Gornji Milanovac, 1975. str. 2–26.
MAKSIMOVIĆ, Z.: Prehodni rezultati proučavanja pojave niklovih ruda u selu Ba kod Ljiga u zapadnoj Srbiji. Zbornik radova SAN XXIII, Geol. institut 4. Beograd, 1952.
 
MAKSIMOVIĆ. Z., STUPAR, J.: Niklovito-magnezitski kalcit i aragonit sa Rujevca - selo Ba, zapadna Srbija. Zbornik radova SAN XXXIII, Geol. institut 5. Beograd, 1953.
MANOJLOVIĆ, D. i dr.: Godišnji izvještaj o detaljnom kartiranju u razmeri 1:100000 na srpentinskom masivu Maljena i Suvobora. Fond stručnih dokumenata Geozavoda. Beograd, 1969.

MARKOVIĆ, Branislav: Strukturne karakteristike maljensko-suvoborskog kompleksa. Članak. Zavod za geološka i geofizička istraživanja, knj. XXXIII/XXXIV, ser. A., str. 150-156. Beograd, 1975./1976.
NOVAKOVIĆ-VUKOVIĆ, Marijana, CVJETIĆANIN, Rade, PEROVIĆ, Marko: Uporedne karakteristike florističkog sastava šume balkanskog kitnjaka (Quercus dalechampii Ten.) i veštačko podignute sastojine crnog bora (Pinus nigra Arnold) na kitnjakovom staništu na Suvoboru. Članak. Šumarstvo, 3-4; jul-decembar, 2013., str. 39-54 (PDF)
  • SAŽETAK: U radu je izvršena komparacija florističkog sastava šume kitnjaka i veštački podignute sastojine crnog bora na kitnjakovom staništu na Suvoboru, sa ciljem da se utvrde njihovi floristički odnosi i da li dolazi do povećanja ili smanjenja florističkog diverziteta. Podizanje veštačkih sastojina ima uticaj na promenu florističkog sastava istraživanog područja, jer se broj vrsta smanjuje, nestaju vrste koje su prisutne u kitnjakovoj šumi, a pojavljuju se neke nove vrste. Broj zajedničkih vrsta je mali. U veštački podignutoj sastojini se povećava gustina sklopa i pokrovnost prizemne flore, a smanjuje se broj zabeleženih familija i rodova. Razlike se ogledaju i u spektru životnih oblika, jer je u veštački podignutoj sastojini crnog bora duplo veće prisustvo fanerofita nego u prirodnoj šumi kitnjaka. U spektru arealtipova u prirodnoj šumi i u veštački podignutoj sastojini je najzastupljeniji srednjeevropski arealtip, ali je u veštačkoj sastojini crnog bora veće učešće submediteranske grupe, što govori da je došlo do degradacije staništa i pojačane aridizacije ovih šuma.
PJEVAČ, N.: Receptivni turistički potencijal Suvoborskog Rajca. Zbornik radova. Istraživačka stanica Petnica. Petnica, 1995. str. 237–241.
POPOVIĆ, Ivan B.: Turističke odrednice prostora na Suvoborskom Rajcu. Umnoženi rukopis. Arhiv rukopisa Ivana B. Popovića. Beograd, 1982. str. 1–14.
POPOVIĆ, Ivan B.: 
Egzaktna turistička valorizacija položaja Rajačkog naselja. Prilog konceptu pojašnjenog vrednovanja turističkih mesta uže Srbije. Saopštenje Jugoslavenski simpozij o turističkoj i prometnoj geografiji; Opatija, 1980. str. 1–11. 
POPOVIĆ, Ivan B.: Zabeleške sa terenskih opservacija naseobinskog prostora Suvoborskog Rajca. Rukopis. Arhiv rukopisa Ivana B. Popovića. Beograd, 2005. str. 1–7.
POPOVIĆ, Ivan B.: Fundamentalne naznake naseobinske geneze prostora Suvoborskog Rajca u 20. veku. Zbornik radova, Br. 55 (2006), str. 105.-119. (PDF)
  • Sažetak; Organization of settlement of attractive mountainous regions of Serbia was always, and still is, very interesting for different solutions especially because of its direct or indirect tourist functions. With slow or sometimes sporadically fast changes the development of settlements has chronologically gone through different stages, especially in those low-mountainous regions that took part in tourism in the last decades of the 20th century. In those regions we can definitely include the vast area of Suvoborski Rajac the most eastern hill-side of well known Podrinjsko-Valjevske Mountains. Mostly bordered with appearance of new structures for accommodation of tourists, already mentioned stages permit chronological recognition of their settlement parts, mostly attributed through the social conditions with socio-economic character of that time period. 
RADOVANOVIĆ, Milan, MILANOVIĆ, Ana: Klimatski uslovi za razvoj šljivarstva u Suvoborskom kraju. Glasnik Srpskog geografskog društva. Vol. 85, br. 1 (2005), str. 303.-310. (PDF)
RŠUMOVIĆ, Radovan: Suvobor. Članak. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 8, str. 222. Zagreb, 1971.
RUBEŽANIN D. i dr.: Regionalno geološka istraživanja na magnezitima i hromu peridotiskog masiva Maljena i Suvobora. Fond stručnih dokumenata Geozavoda, Beograd, 1970.
STANOJEVIĆ, Dragana: Biogeografske osobenosti kanjonsko-klisurastog dela doline reke Ribnice i njihova adekvatna zaštita. Zbornik radova - Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2009, br. 57, str. 47-58. (PDF)
  • Sažetak; U radu su iznete biogeografske karakteristike klisure reke Ribnice na prostoru valjevskog krasa u želji da se pokažu biogeografske vrednosti i njihov značaj i da se ukaže na problem nedovoljne i neophodne zaštite opisanog prostora. Iznete su osnovne fizičko-geografske karakteristike klisure i ukazano je na osobenosti rasprostranjenja, bogatstva i retkosti flore i faune ovog predela. Na kraju je istaknut značaj biogeografije lokalne sredine, rariteta u njoj i njene zaštite.
STANIŠIĆ,B. (1974): Maljensko-Suvoborska regija. Stanje i perspektive razvoja turizma. Magistarski rad. Arhiv magistarskih radova, Odsek za geografske nauke PMF-a, Beograd, 1974. str. 2–167.
TIMOTIJEVIĆ, Slađan: Serpentinske kore raspadanja na Suvoboru. Članak. Radovi. Knj. 32 (1996), str. 141.-156.
  • Predmetne Odrednice: Serpentintit - Površinsko raspadanje - Suvobor - Ležišta nikla

Elektronski izvori

GAVRILOVIĆ, Srđan: Rajac - Uspon iz sela Ba. Planina Blog, 6.2.2018.
​Suvobor (866 m). Planine.net
Suvobor za pocetnike (Rajac i Ravna Gora). BJBikers, 4.8.2010.
Suvobor. Wikipedija

Vanjske poveznice

Rajac.net. Facebook stranica
Kosidba.com - stranica o Kosidbi na Rajcu
Picture
Picture
Picture
Picture
Rajac, planinarsko turistička karta
Mjerilo: 1 : 25.000
Dimenzije: 96 x 67 cm; Dimenzije preklopljene: 12 x 22 cm
Prvo izdanje, Beograd : Geokarta, 2007.
Opis: Planinarsko turistička karta Rajca izrađena je u saradnji sa Planinarskim društvom ,,Pobeda” i na njoj je prikazano šire područje Rajca: od Ljiga na severu do Koštunića na jugu i od Struganika na zapadu do Boljkovca na istoku.
Picture
Valjevske planine, planinarsko turistička karta
Mjerilo: 1 : 50 000
Dimenzije: 96 x 67 cm; Dimenzije preklopljene: 12 x 22 cm
Opis: Na karti je prikazano područje Valjevskih planina s prirodnom i kulturnom baštinom i turističkim sadržajima. Na poleđini karte prikazane su fotografije s odgovarajućim tekstom na srpskom i engleskom jeziku.
Picture
VREME SMRTI - KNJIGA II: SUVOBORSKA BITKA
Autor: Dobrica Ćosićr>Godina izdanja: 2014.
Opis: Godina je 1914. Brojna nadmoćnost i bolja oružana opremljenost austrougarske vojske primorava demoralisanu i razbijenu srpsku vojsku na povlačenje sa Suvoborskog fronta. Komandant Prve armije general Živojin Mišić sukobljava se sa Vrhovnom komandom i Prestolonaslednikom zbog odluke da se vojska povuče u Milanovac i brzo pripremi za odlučan kontranapad koji bi iznenadio neprijatelja. Krajnji ishod najčuvenije i najznačajnije bitke između Kraljevine Srbije i Austrougarske u Prvom Svetskom ratu, poznate u istoriji kao Kolubarska bitka, krajnje je neizvestan...

TEKSTOVI

​Reljef Suvoborskog kraja gotovo u potpunosti čine brdsko-planinski tereni i oni se prostiru u visinskoj zoni od 160 do 970 m n.v. Najizraženija reljefna celina  je planinski greben Suvobora koji se pruža pravcem istok – zapad i deli Suvoborski kraj na dva dela. Na zapadu se suvoborski greben naslanja na vrh Velikog Maljena na Maljenu, dok se na istoku naslanja na Rudnik. Severni, manji deo zahvata ¼ ukupnog prostora regije i pripada slivu Kolubare. Južni deo pripada slivu Zapadne Morave i generalno je nagnut prema jugoistoku. Tako su orijentisani svi veći vodotoci: Dičina, Čemernica i Tinja, koji su paralelni jedni drugima. Severni deo je nagnut ka severu počev od strmih suvoborskih strana, tako da i tokovi tog prostora otiču ka severu (Ribnica, LJig,...). Osnovni genetski tip reljefa na većem delu prostora čini fluvijalni reljef sa normalnim oticanjem. Njega karakterišu brojne uske doline duboke od 70 – 200 m relativne visine i uski grebeni koji ih razdvajaju. Uglovi dolinskih strana u gornjim tokovima u proseku su od 15 – 20° dok u pojedinim slučajevima prelaze i 30°. Napuštajući planinski prostor, na brdskom terenu su najčešći uglovi nagiba između 10 i 15°. Česte su pojave intenzivnog jaružanja na prostoru sa razvojem fluvijalnog i denudacionog reljefa. Kraški reljef čini drugi genetski tip koji ima značajno prostranstvo. Najrazvijenije forme kraških oblika reljefa su rasprostranjene na širokom i zaravnjenom grebenu Suvobora. Najčešće to su vrtače, skrašćene doline i manji speleološki objekti. U celini reljef sa južne strane Suvobora ima veće mogućnosti za podizanje voćnjaka zbog toplijih ekspozicija i manjih uglova nagiba. Hipsometrija reljefa u ovom slučaju ne predstavlja ograničavajući faktor za podizanje šljivika. 
IZVOR
KOVAČEVIĆ-MAJKIĆ, Jelena; MILIVOJEVIĆ, Milovan: Fizičko-geografska svojstva Suvoborskog kraja sa aspekta razvoja šljivarstva. Glasnik Srpskog Geografskog Društva. 86. str. 73-84. Beograd, 2006. (PDF)

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič >
            • Sjeverna podgorina Prenja
            • Istočna podgorina Prenja
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact