|
  |
|
SREDIŠNJI POJAS > PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > VELEŽ I HERCEGOVAČKE RUDINE > Trusina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh:
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh:
Koordinate najvišeg vrha:
O planini ...
|
Planina Trusina je vapnenačka površ u istočnoj Hercegovini, srednje apsolutne visine oko 1000 m. S površi se izdižu istaknuti vrhovi: Kose (1225 m), Vranjkuk (1196 m), Magunica (1170 m). Prema Dabarskom polju površ se završava strmim odsjekom, dok je prema sjeveroistoku njen nagib blaži. Prema sjeverozapadu naslanja se na planinu Sniježnicu. Preko Trusine vodi cesta iz Nevesinja, koja se na rubu Dabarskog polja spaja s cestom iz Bileće za Stolac.
ENCIKOPEDIJA JUGOSAVIJE 
Položaj planine Trusine
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 
Naslovna fotografija
Pogled na Dabarsko polje s ceste Nevesinje-Divin 
Dabarsko polje u proljeće
|
Ponornica Trusina
Trusina je također naziv rijeke ponornice u malom Trusinjskom krškom polju u Hercegovini. U Dabarsko polje prelazi slapom visine do 60 metara. 
Motiv iz Bežđeđa
Cesta Berkovići-Plana u Dabarskom polju
Projekt vjetroparka "Trusina"
Trusinu mnogi smatraju najvjetrovitijom hercegovačkom visoravni. Nakon desetgodišnjeg istraživanja, ova planina bila je izabrana za lokaciju istoimenog vjetroparka. Rezultati istraživanja potencijala vjetra pokazali su, između ostalog, da je prosječna godišnja brzina vjetra na Trusini iznad 8 m/sek, što je za oko 40% više u odnosu na europski prosjek, a 30% u odnosu na lokacije u regiji, na kojima su već izgrađeni vjetroparkovi. Vjetropark Trusina bio je planiran na tri lokacije, s ukupno 15 vjetroturbina (prvi planovi predviđali su njih 17). Projektirana visina stubova je 84 m. S paniranjem projekta se započelo 2012. godine kada je dobivena potrebna suglasnost (koncesija) za njegovo izvođenje. Izgradnja je trebala započeti 2013. pa je pomaknuta na 2016., i zatim 2018., da bi naposlijetku 2019. godine projekt bio prekinut. LITERATURA MILOVANOVIĆ, Zdravko; KNEŽEVIĆ, Darko; MILASINOVIĆ, Aleksandar; DUMONJIĆ-MILOVANOVIĆ, Svetlana; ŠKUNDRIĆ, Jovan: Analiza potencijala energije vjetra na lokaciji planinskog grebena Trusina u Republici Srpskoj. Univerzitet u Banjoj Luci, Mašinski fakultet. Banja Luka, 2012. (PDF)
|
Po planini i po kraju ...
Trusinsko polje
|
Trusinsko polje (ponegdje i Trusinjsko polje) je krško polje u općini Berkovići, sjeverno od većeg Dabarskog polja. Leži između vrhova Varda (1181 m), Dubac i Zečak (1055 m), na oko 860 metara nadmorske visine. Površina mu je mala i iznosi tek 1,5 km2. Trusinsko polje je znatno manje od Dabarskog, ali tlo je dosta plodnije. Veći dio polja se koristi za poljodjelstvo, a manji za ispašu stoke. Povremeno je plavno. ali samo u zapadnom dijelu na površini od 0,3 km2. Pripada porječju Neretve. Na polju se nalazi nekropola stećaka.
Poljem teče rječica Opačica. Ona teče kroz Donju Trusinu od zapada ka istoku, da bi nakon stotinjak metara visokog vodopada, kojime se voda obrušava u Dabarsko polje, rijeka skrenula i tekla od istoka prema zapadu i na kraju ponirala u Dabarskom polju. Ponori Biograd i Krupac na Trusini vezani su za podzemne vode koje izlaze u vrelu Bunice (južno od vrela Bune). Ostale vode Trusinskog polja koje teku površinski pripadaju slivu Dabarskog polja.
Trusinsko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 |
trusinsko polje from visoki on Vimeo. |
Donja Trusina BROJ STANOVNIKA: 61 (2013.); WIKIPEDIJASelo Donja Trusina, sa 60-ak stanovnika (2013.) u svojim zaselcima Košuta, Pićevići, Rupari i Dragan i Rupari, smjestilo se u Trusinskom polju (s izuzetkom zaselka Rupara), na području općine Berkovići, i nedaleko od regionalne ceste Berkovići-Nevesinje. Do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je u sastavu općine Stolac koja je ušla u sastav Federacije BiH. Na području sela ima desetak vrela - jedno od njih je Pištet, pored kojega se nalazi pravoslavna crkva Svetog Vasilija Ostroškog.
Misli se da je selo dobilo ime po tome što ovdje počinje najprije snijeg trusiti. Nasred sela, na Gradini, nalaze se razvaline Hercegova grada u kome se Herceg vojvoda branio od Turaka. Ima još nekoliko srednjevjekovnih grobnica i starih čatrnja. Jedan dio seljaka nosi humnjačku, a drugi dio gornjašku nošnju. Obitelji u Donjoj Trusini su: Kuljići, Radani, Medani, Milivojevići, Vukoji (Vukoje), Samardžići, Rupari, Grahovci, i jedna kuća Mučibabića. Godine 2020. otvorena je novoizgrađena dionica ceste duga 900 m u selu Donja Trusina, koja spaja naselje Donja Trusina s magistralnim putem Berkovići-Nevesinje. Dotadašnja cesta do Donje Trusine bila je neadekvatna (s dijelom uspona od 15%), zimi često teško prohodna zbog snijega i poledice. |
Poznate osobe iz naselja Trusine
Prodan Rupar
Trusina, 1815. - Plana, 1875. 
Jedan od vođa Hercegovačkog ustanka 1875. Isticao se u lokalnim ustancima koji su podizani nakon 1852. u Hercegovini. BIOGRAFIJA Narodni vođe u Hercegovini Prodan Rupar, Petar Radović, Jovan Gutić, Simun Zečević, Ilija Stevanović i Trivko Grubačić tjekom kolovoza/avgusta i rujna/septembra 1874. sastaju se i odlučuju početi pripreme za ustanak. Donose odluke o pripremi oružja i municije, mjesta za zbjegove naroda, pripremi podrške Crne Gore ustanku i pripremaju sve tako da se ustanak digne na proljeće 1875. Ova grupa je u listopadu/oktobru stupila u pregovore s crnogorskim knezom (knjazom ) Nikolom Prvim Petrovićem. Turci su doznali za pregovore s knezom i pokušavaju uhititi kolovođe, ali ovi bježe u Crnu Goru u zimu 1874. na 1875. Velike sile su se umiješale, naročito Austro-Ugarska koja je zbog svojih interesa u BiH tražila od Turske da pomiluje kolovođe i primjeni amnestiju . Turci pod pritiskom pristaju i ulaze u pregovore. U velikom ustanku u Hercegovini (1875.-1878.) Prodan Rupar je bio jedan od najistaknutijih ustaničkih vođa. Umire 1875. godine u mjestu Plana kod Bileće. WIKIPEDIJA |
Gornja Trusina BROJ STANOVNIKA: 84 (2013.)
|
Nevesinje: Sjećanja na hrabre ustanike i časnog oficira sa Trusine (25.06.2018.)
Datum objave: 25.6.2018. Autor: Herceg Televizija Opis: Pomenom poginulim ustanicima, polaganjem vijenaca, istorijskim časom i kulturno-umjetničkim programom na Trusini kod Nevesinja obilježeno je 77 godina od Junskog ustanka 1941. godine kada su hrabri gorštaci, borci za slobodu, pod komandom poručnika Krsta Đerića zaustavili ustaše u njihovom zločinačkom pohodu na srpski živalj u Nevesinju. Svečanost su organizovali Opštinska boračka organizacija i Odbor za obilježavanje Junskog ustanka. |
Straževica
|
Južno od Gornje Trusine, na planinskom rubu koji se nadvija nad Dabarskim poljem, nalazi se brdo Straževica, na kojemu se prema narodnoj predaji krije manastir zatrpan zemljom i kamenjem. Za narod Berkovića i Nevesinja, Straževica je crkvište, sveto mjesto koje oni rado posjećuju, posebno u ljetnim mjesecima.
Ispod samog vrha Straževice, u pukotini koja razdvaja dvije stijene, nalazi se vrelo, koje nikada nije presušivalo i čija se voda smatra ljekovitom. Prema predaji, voda ovdje počela teći nakon što je presušilo jedno manje vrelo, udaljeno samo stotinjak metara. Nedaleko od izvora je i Šuplji kamen. Prema predaji, prolaskom tri puta oko tog mjesta svaka želja će biti ispunjena. Predaja o zakopanoj crkvi i tri ćupa na Straževici Smatra se da je na Straževici zakopana crkva na čijim ostacima, i u čiji se spomen i danas služe vjerske liturgije, posebno u ljetnim mjesecima, a najvažnija je druge nedjelje nakon Petrovdana (12.7.). Pretpostavlja se da je tu postojala crkva koja je u doba Turaka zatrpana drvljem i kamenjem. Još točnije, legenda kaže da su postojale tri crkve u kraju: Straževica, Gorica i Trojica (Gorica i Trojica su i danas aktivne pravoslavne crkve). Nakon što se našla pod zemljom, među narodom su o njoj počele kružiti predaje, poput one da su u crkvi zakopana tri ćupa - sa zlatom, mesom i prosom. Prema toj legendi crkva je zakopana pred dolazak Turaka i tada su zakopana tri badnja* - zlata, prosa i mesa. Predaja još kaže kako su se loše proveli svi koji su pokušali otkopati to blago. Tako su 1930-ih godina pokušavali otkopati blago, ali je puhao toliko jak vjetar da nisu uspjeli. Nije uspio ni slijedeći pokušaj, a tragovi kopanja vide se i danas. Nakon što su ljudi godinama dolazili na ovo mjesto i svaki put ovo mjesto privremeno obnavljali i pokrivali biljem, godine 2003. je uz donaciju jednog mještanina, na tome mjestu za potrebe vjernika uređena omanja kamena konstrukcija s krovom. *bàdanj m; 1. etnol. izduben trupac kojim teče voda i pada na vodenično kolo; badalj; 2. v. bure, bačva, kaca; 3. jarak, graba 
Straževica na Trusini
Autor fotografije: Umljanin - Ја (Umljanin) сам аутор овог дела., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=57768982 |
Crkvište Straževica na Trusini - U ŠETNJU SA KAMEROM
Datum objave: 21.3.2016. Autor: Nevesinjska kamera Straževica - legenda o zakopanoj crkvi i tri ćupa budi maštu
Datum objave: 2.8.2020. Proizvodnja: RTRS vijesti |
Čavkarica
|
Čavkarica je prirodna jama, istočno od Straževice, između Trusine i Bezđeđa, duboka stotinjak metara, ujedno i masovna grobnica iz Drugog svjetskog rata u koju su ubačena tijela nepoznatog broja likvidiranih civila (neki govore čak i do 1000-1500 osoba) muslimanske vjeroispovijesti, u kolovozu/avgustu 1941. godine. Jama Čavkarica je jedno od najvecih muslimanskih pojedinačnih stratišta u Hercegovini. Radovan Papić, nekadažnji partizanski komandant, u svojoj knjizi Hercegovina u revoluciji (Hercegovina u revoluciji = (sjećanja, analize, dokumenti), 1985.). Papić je zapisao kako su u tome razdoblju, u pogromu muslimana Bilećkih Rudina sudjelovali ljudi dijelom iz Crne Gore, dijelom iz Hercegovine, među kojima su se posebno isticali crnogorski "komite" (zapravo se radilo o ljudima s granice Crne Gore) i hercegovači "jamari". On dodaje kako su kolonu izbjeglica kod Dabra presrele četničke bande koji su sebe nazvali ustanicima, sproveli ih na Trusinu i njih oko 450, uglavnom žena, staraca i djece, udarali maljem ili kundakom i bacili u jamu Čavkaricu. Jedna djevojka je ostala dugo živa u jami - 72 dana. Kada su partizani oslobodili ovo područje, lokalni su pastiri govorili da se iz jame čuje glas. 21.11. su se pastiri iz obližnjeg sela okupili oko jame. Kako su bili praznovjerni prvo su ubacili konop i doviknuli: Ako si ljudsko biće ubaci neki znak da znamo da nisi utvara!. Djevojka je poslala češalj. Kako su znali da je vjerojatno preslaba da se iz jame izvuče sama, ispleli su mrežu. Uplela se u mrežu kako bi ju izvukli. Pred sam izlazak iz jame izgubila je svijest. Bila je živi kostur. Kasnije je rekla da je jela što je našla tamo u zavežljajima, da je pojela i neku pticu koja se tamo zatekla. Kazala je kako je jedno vrijeme s njom u jami bila živa i žena s djetetom, ali su umrli prije no što su dočekali spas.O jami se dugo šutjelo. Uz jamu je u bivšoj Jugoslaviji SUBNOR Nevesinje bio postavio ploču na kojoj je pisalo "U spomen ženama, djeci, starcima, žrtvama talijanskog fašističkog terora", koja je danas devastirana. Nakon rata otvor jame je zabetoniran - bez prethodnog utvrđivanja broja žrtava. Preživjela djevojka Hadžera Ćatović Bijedić pumrla je 16.1.2014. u Danskoj.
Ljudi kažu da u toj jami čavke prave gnijezda, pa je, navodno, po tome i dobila ime. PROČITAJ VIŠE POPADIĆ, Branko: Stradanja bilećkih muslimana u Drugom svjetskom ratu. Abraš Media, 6.7.2015. PERVAN, Tahir: Čavkarica u sjećanjima boraca Drugog svjetskog rata. Slobodna Hercegovina, 29.1.2013. BAJRAMI, Jasmina: Jama Čavkarica. Merak.ba Tajna Čakarice – zločin ustanika. Crtice iz historije (Izvor: Preporod), 3.9.2018. https://religis.com/2020/05/27/kako-je-r-hadzera-catovic-prezivjela-75-dana-u-jami-cavkarica/ https://m.facebook.com/yihr.bih/posts/446153282231322 https://www.bljesak.info/vijesti/flash/cavkarica-pobijen-veliki-broj-bosnjaka-a-nitko-ne-govori-o-tome/6068 https://www.bh-vijesti.com/u-jamu-cavkarica-baceno-preko-1000-bosnjaka-mahom-djece/ https://www.bh-vijesti.com/zlocin-u-cavkarici-istina-koja-se-otkriva-nakon-sedamdeset-dvije-godine/ http://historija.info/2018/09/03/tajna-cavkarice-zlocin-ustanika/ SVJEDOČANSTVO O čAVKARICI |
Dokumentarni film "Zaboravljena Cavkarica", autor Tahir Pervan
Datum objave: 11.1.2017. Objavila: Edina Test Opis: Ovo je jedan dio filmskog materijala na temu "Zaboravljena Cavkarica" koji govori o stradanjima Bosnjaka Bileckih Rudina u ljeto 1941. godine na jami istog naziva smjestenoj na tromedji opstina Bileca, Stolac i Nevesinje. Jama Cavkarica je jedno od najvecih muslimansko-bosnjackih pojedinacnih stratista u Hercegovini i zacudjuje cinjenica da je i poslije 70 i kusur godina prepusteno zaboravu... |
Zovi Do
|
Na području naselja nalazi se rijeka Zovidolka (na starim topo-kartama upisana kao Zavodoka). Glavna prometnica u ovom kraju prelazila je Zovidolku preko drvenog mosta. Najveće poplave koje su zadesile Nevesinje u 20. stoljeću 1934. (studeni/novembar) oštetile su i porušile mostove na lokalnim rijekama i rječicama, pa nije izdržao ni drveni most na rijeci Zovidolki. I početkom 20. stoljeća most je skoro bio uništen, ali su mještani zavezali njegovu drvenu konstrukciju i tako spriječili da ga odnese vodena bujica. No, nakon izgradnje osuvremenjivanja ceste R-435 (Zovi Do – Bežđeđe – Divin), kojom je selo sada bolje prometno povezano, preko Zovidolke je sagrađen novi suvremeni 30 metara dugi most.
|
Godine 2019. pored mjesne crkve u Zovom Dolu podignut je spomenik od čistog, klesanog hercegovačkog kamena, posvećen 17-orici mještana sela Zovi Do, Bežđeđe i Trusina, poginulih u Ratu u BiH (1992.-1995.).
|
Bežđeđe
|
Selo u općini Nevesinje, na 950-1050 m n.v. Okruženo je uzvišenjima: Volujac, Tamindžina gradina, Kipin, Đedovo brdo, Đevojačko brdo, Krstac, Završje i dr. Dijeli se na više zaselaka, među kojima su glavni Donje i Gornje Bežđeđe. Tu su i zaselci: Vrbovik, Rosovići, Pod Panduricom.
Jevto Dedijer zapisao je o ovome selu (Hercegovina. Srpski etnografski zbornik - Knjiga dvanaesta, Naselja srpskih zemalja, Knjiga VI. Beograd, 1909.): Od Kljena rastavljeno brdom Volujcem. Na goloj, krševitoj zaravni. Kuće razdijeljene na tri grupe (kod Vrbovika, pod Panduricom, u Doljem Polju), koje su međusobno udaljene od 15 do 20 minuta. U selu ima 30 kuća. O postanku seoskog imena nije ništa poznato. Do posljednje kuge u selu stanovali Muslimani Grizovići, koji su odselili prije 50 godina (u Zovi Do?). Na Pandurici ostatci od turske karaule, na Badžalici kod Vrbovika i na Seljakovcu oko 20 stećaka. Prezimena u Bežđeđu TAMINDŽIĆI su od onog popa Tamindžije iz Vranjskih; starinom su iz Riđana, zvali su se Kašikovići, vele da su od njih bezi Ljubovići (op. A.M. – pop Tamindžić se pominje i u selu Kljen, a čiji je sin došao u Bežđeđe). Slave Đurđevdan. IVANIŠEVIĆE ili Teletine su još davno istjerali haduci iz Petrovića u Banjanima. Stanovali su na Davidovićima, pa u Lukavcu i prije 70 godina doselili su u Bežđeđe. Slave Jovanjdan, prislužuju Malu Gospojinu. BRATIĆI su najprije s Meke Grude doselili u Brestice, odatle su zbog Smailagina zuluma odselili na Bežđeđe. Rijetke su porodice koje se ovako plode. Slave Tomindan. ČALIJE su veoma davno doselili iz Riđana radi siromaštva. Slave Jovanjdan. STANIĆI od brastva Vujovića u Preracima, prije 100 godina. Slave Nikoljdan. VUČETIĆI su starinom iz Graova, došli u Zovi Do, a odatle ”zle zime”, nazad 63 godine, u Bežđeđe. Slave Nikoljdan. KEČI (RADULOVIĆI) su prije 90 godina iz Riđana, uvijek ih ima samo jedna kuća. Slave ? BOŽIĆEVIĆI su prije 300 godina krenuli s Bogdašića, živjeli su u Zovom Dolu, na Trusini, a prije 47 godina došli su na Bežđeđe. Za to 300 godina, nije ih nikad bilo više od jedne kuće. Starinom su Tolji. Slave Đurđevdan. |
|
Lukavačko polje
|
Lukavačko polje nalazi se na prostoru općine Nevesinje, i zauzima površinu od 3,39 km. Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 859 m. Polje je plavno (plavno područje zauzima oko 0,57 km2, a njegove vode pripadaju porječju Neretve i Trebišnjice. Veći dio polja se koristi za ispašu stoke, a manji za poljoprivredu.
|
Krški fenomen na poručju Lukavačkog polja: Ponor
Kulturno naslijeđe: Prapovijesna gradina, nekropola stećaka |
Dabarsko polje
|
Dabarsko polje je krško polje u općini Berkovići i općini Bileća. Najveće naselje u polju su Berkovići. Poljem prolazi i cesta Stolac-Fatnica-Plana.
Pruža se pravcem sjeverozapad–jugoistok, a okružuju ga planine Trusina, Hrgud, Kubaš i Crno Osoje. Nalazi se na nadmorskoj visini između 470 i 560 metara, a dno je prekriveno kvartarnim naslagama. Zahvaća površinu od oko 28,9km² s dužinom od 21 km i širinom od 2,2 km. Ovuda protječu dvije rječice - Opačica i Vrijeka, koje pripadaju porječju Neretve. Rijeka Vrijeka teče kroz Dabarsko polje svega oko dva i po kilometra, prije nego što se izgubi u ponoru Ponikva. Nekada su njeno izvorište krasile vodenice. Riblja vrsta gaovica iz Vrijeke, prema predaji mještana, zbog svojstva afrodizijaka, završavala je na jeovnicima bogatih i stigla čak do sultanovog dvora u Istanbulu. Na području polja je 5 vrsta riba, 100 vrsta ptica, 27 vrsta vilinih konjića i 114 vrsta raznog bilja. Plavno područje obuhvaća oko 12 km², tj. skoro polovinu ukupne površine, a poplave traju od studenog/novembra do svibnja/maja, u prosjeku 110 dana, i polje se pretvara u ogromno jezero. Izvorske zone, koje se javljaju povremeno, Vrijeka, Lješnica, Sušica, Opačica i Pribit su na sjevernom rubu polja. U južnom dijelu Dabarskog polja nalaze se brojni ponori i nekoliko pećina: Visibaba, Obodina, Ljelješnica, Danajlova, Ponikva. Utvrđeno je da se sve vode, ponovo javljaju na povremenim ili stalnim izvorima rijeke Bregave. U polju ima blizu četiri tisuće hektara najplodnije zemlje. Projektom Gornji horizonti, proizašlim iz usvojenog temeljnog projekta iz 1976, predviđa se korištenje voda u okviru Hidrosustava Trebišnjica na temelju višenamjenskog iskorištavanja voda krških polja istočne Hercegovine, kao osnovnom resursu na ovom području. Koncepcija je da se što veće količine vode zadrže i izravnaju u akumulacijama i najkraćim putem provedu do stupnjevito raspoređenih energetskih postrojenja i drugih korisnika vode. Sustav bi imao 7 planiranih hidroelektrana i 6 akumulacijskih bazena. Hidrosustav obuhvaća u konačnoj fazi korištenje voda na liniji Gatačko polje-rijeka Zalomka-Nevesinjsko polje-Dabarsko polje-Fatničko polje-akumulacija Bileća. Tunel Dabar-Fatnica, u dužini 3222 metara, već je izgrađen. Za izgradnju HE Dabar, 160 MVA, izdata je lokacijska dozvola. Kanal kroz Dabarsko polje, dužine 6750 m, služio bi za odvođenje voda iz HE Dabar do tunela Dabar-Fatnica. Ovaj kanal ujedno bi služio za prihvaćanje vlastitih voda, koje izviru u određenim razdobljima godine po rubu polja. Na taj način se vrši odvodnjavanje polja. Poprečni presjek kanala je trapezoidni s nagibom kosina 1:3. Da bi se spriječili gubici vode, kanal će na cijeloj dužini biti obložen oblogom od prskanog betona debljine 6 cm. Za potrebe dnevnog izravnanja vode, radi usklađivanja rada HE Dabar s propusnom moći tunela Dabar-Fatnica, kao i za osiguranje kontinuiranog ispuštanja potrebih manjih količina vode u toku dana (za potrebe navodnjavanja) i druge vodoprivredne zahtjeve, predviđeno je proširenje kanala radi stvaranja kompenzacijskog bazena. Ukupna dužina proširenog kanala je 770 m, a obujam 105000 m3. Današnja stručna javnost upozorava na činjenicu da je uređenje i izgradnja brojnih zahvata u porječju rijeka Neretve i Trebišnjice planirano u ranijem razdoblju na temelju tadašnjih saznanja o režimu otjecanja iz sliva. U međuvremenu je dosta zahvata realizirano i dogodile su se ozbiljne promjene režima voda uz nepovoljne uticaje na pojedine sektore (Slivovi Bune i Bregave). Uočene pogreške i nepovoljne uticaje pri daljnjoj izgradnji nužno je ukloniti ili u nekoj mjeri barem ublažiti. Dabarsko polje. Wikipedija (bs) 
|
-
|
Dabarsko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000
Berkovići
|
Prirodni i kulturno-povijesni spomenici u općini Berkovići
U mjestu Potkom nalaze se ostaci crkve Sv. Ilije iz 14. stoljeća. Stari grad Koštun; potječe iz ranog srednjeg vijeka, građen najkasnije u 10. stoljeću. Pored spomenika u općini Berković nalazi se i niz pećina: Ratkovača, Sunićka pećina itd, koje su bogate špiljskim jezerima i bogato ukrašene špiljskim nakitom. Vodopad rijeke Opačice, visine oko 150 metara je jedna od prirodnih ljepota općine. |
Potencijalno iskoristivi resursi - Rude
Područje općine Berkovići bogato je vrlo kvalitetnom opekarskom glinom i boksitom. Kvaliteta gline je takva da se može koristiti za proizvodnju keramičkih proizvoda, ali do danas nije iskorištena. Prema elaboratu nalazišta postoje ogromne zalihe kvalitetnih ciglarskih glina. Do izbijanja rata u BiH (1992-1995), u rudniku Dabrica eksploatirala se ruda boksit. Površinski i jamski kop ima zalihe rude oko 1.000.000 tona. Ruda je dobre kvalitete i u sebi sadrži 50-56% aluminija, 0,5-4% silicija. Rudnik je prerpio oštećenja i još nije vraćen u prvobitno stanje. Također je značajno spomenuti postojanje resursa za industrije prerade kamena i proizvodnju šljunka. IZVOR Berkovići. IRBRS |
Ljuti Do i Podkom (Potkom)
|
ЗЕМЉОМ ХЕРЦЕГОВОМ - Љути До и Подком
Datum objave: 21.12.2015. Autor: Herceg Televizija Opis: У сјеверо - западном дјелу Дабарског поља, на 3 до 8 километара од Берковића, асфалтним путем долази се у Љути До и Подком. Погледајте још једну занимљиву репортажу професора Радомира Вучковића. |
Fatničko polje
|
Fatničko polje je krško polje u Istočnoj Hercegovini, u općini Bileća, oko 3 kilometra jugoistočno od Dabarskog polja i prirodni je produžetak Dabarskog polja u smjeru jugoistok. Odvojeni su manjim vapnenačkim grebenom, što je uvjetovalo da postanu dvije, po hidrološkim obilježjima, odvojene cjeline Zahvaća površinu od oko 9,8 km² (prema Jugoslavenskoj enciklopediji), 7,72 km² (prema portalu Ptice.ba), ili 9,6 km² (prema bs wikpediji), odn. 5,6 km² (prema hr i sr Wikipedji), i smjestilo se na nadmorskoj visini od 460-500 metara. Fatničko polje nalazi se u vapnencima gornje krede između planinskih bila Kosmatuše (1003 m), Brusnika (846 m), Vranjevića (912 m). Gradine (983 m) i Čukarice (938 m) na sjeveroistoku, te Grube Glave (976 m), Kuka (1097 m) i Oblog brda (1116 m) na jugozapadu. Vapnena prečaga Humac (510 m) dijeli polje na Gornje (480 m n.v.) i Donje (470 m) polje.
U sjeveroistočnom obodu Gornjeg polja nalazi se veći broj stalnih i povremenih izvora, a uz jugoistočni nekoliko manjih i povremenih. U Donjem polju ima veći broj izvora; tu je na krajnjem jugoistočnom dijelu široka zona, s nizom ponora u vidu sustava uskih pukotina, od kojih je najznačajniji ponor Pasmica - čije vode se pojavljuju na izvorima Trebišnjice - s kapacitetom gutanja od 15 - 20 m3/s. Druga ponorska zona, Velika pećina drenira manji dio ovog polja u pravcu izvora rijeke Bregave. Dio voda koji se gubi u ponoru Srđevići u sjeverozapadnom dijelu Gatačkog polja, nakon podzemnog toka pojavljuje se u izvoru Obod, u istočnom dijelu Fatničkog polja. To je ujedno i osnovni dotok vode u polje, s obzirom da je njegov orografski sliv relativno mali, površine 40 km2. U blizini je i izvor Zvonuša. Još 1958. god registrirani su u Zavodu za zaštitu prirodnih znamenitosti. Suho korito Fatničke rijeke, koja izvire iz periodičnog izvora Oboda i jame Baba, a ponire u Pasmicu, napuni se vodom za jesenjih kiša i poplavi polje jer ponori ne mogu primiti svu vodu. Polje tako ostaje plavljeno obično od studenog/novembra do svibnja/maja. Voda je za poplave duboka 20-30 m. Naselja se u Fatničkom polju nalaze na sjeveroistočnim padinama polja, ponajviše uz cestu Stolac-Bileća. To su: Fatnica, Kalac, Orahovice, Bačevice, Divin, Narat, Pađeni. Na jugu su vapnenačka brda iza kojih su naselja Kukričje i Kuti. Stanovništo se pretežno bavi stočarstvom i zemljoradnjom. IZVORI Fatničko polje. Wikipedija (bs) GAŠPAROVIĆ, Ratimir: Fatničko polje. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 3. str. 293-294. Zagreb, 1958. 
Prikaz reljefa Fatničkog polja, prema Jovanu Cvijiću, 1926.
Prikazuje niski izolirani krški brežuljak Humca, s crkvom na vrhu, (lijevo od središta) i ušće rijeke Obod i Babe. Selo Fatnica je naznačeno u desnom centru. 
Fatničko polje
1. Tapped (captured) karst spring-head / Kaptirani izvor / Каптирани извор. 2. Permanent karst spring / Stalno vrelo / Стално врело. 3. Temporary karst spring / Povremeno vrelo / Повремено врело. 4. The "Baba Jama" Estavelle Great Temporary Karst Spring / Povremeno vrelo "Baba Jama" / Повремено врело "Баба Јама". 5. Estavelle / Estavela / Еставела. 6. The "Obod" Estavelle / Estavela "Obod" / Еставела "Обод". 7. Ponor / Ponor / Понор. 8. Ponor group / Zona bliskih ponora / Зона блиских понора. 9. The "Pasmica" or Great Ponor / Ponor "Pasmica" / Понор "Пасмица. 10. The Great Cave / Velika Pećina / Велика Пећина. 11. Vertical Shaft / Jama / Јама. 12. Dolines / Vrtača / Вртача. 13. Temporary stream-course / Povremeni rječni tok / Повремени рјечни ток. 14. Reverse (Overthrust) Fault / Reversni rasjed / Реверсни расјед. 15. Fault / Rasjed / Расјед. 16. Eocene flysch / Eocenski fliš / Еоценски флиш. 17. Eocene Limestone / Eocenski krečnjak / Еоценски кречњак. 18. Karstified Cretaceous Limestone / Intenzivno okršeni kredni krečnjak / Интензивно окршени кредни кречњак. |
Krški fenomeni na području Fatničkog polja su: Velika pećina, Lepirnica, pećina-vrelo Obod; ponor Pasmica
Kulturno naslijeđe: Mandina gradina Sredinom 1980-ih u sklopu projekta Gornji horizonti probijen je tunel ispod naselja Kuti, koji spaja Dabarsko i Fatničko polje. U toku 2006. god probijen je i tunel ispod naselja Pađeni, do naselja Čepelica, u dužini 15.650 metara.
Kanal kroz Fatničko polje, dužine 3000 metara, također je u izgradnji. Namjena objekta je povezivanje dva tunela i skupljanje voda u samom polju. Godine 2016. u pogon je pušten dovodni tunel Fatničko polje - Bilećko jezero. Radi se o najduljem hidroenergetskom tunelu u BiH koji je dio hidroenergetskog sustava na Trebišnjici i omogućuje proizvodnju novih 150 GW h struje godišnje iz HE Trebinje. O mogućim utjecajima transporta vode kroz tunel Fatničko polje – akumulacija Bileća na hidrološki režim rijeke Bregave, a samim time i Neretve, mišljenja su oprečna. Pušten u rad energetski kanal kroz Fatničko polje (23.11.2018.)
Datum objave: 23.11.2018. Autor: Herceg Televizija Opis: Energetski kanal kroz Fatničko polje, završen je prije desetak dana. Njegova glavna namjena biće kotrolisano i brže prevođenje vode sa Hidroelektrane Dabar i gornjih horizonata u Hercegovini, do već izgrađenih hidro-energetskih objekata. C. Maksimović, H. S. Wheater, D. Koutsoyiannis, S. Prohaska, D. Peach, S. Djordević, D. Prodanović, C. Makropoulos, P. Docx, T. Dasić, M. Stanić, D. Spasova, and D. Brnjoš: Final Report, Analysis of the effects of the water transfer through the tunnel Fatnicko Polje - Bileca reservoir on the hydrologic regime of Bregava River in Bosnia and Herzegovina. Commissioner: Energy Financing Team, Switzerland, Contractors: CUW-UK, ICCI Limited. London, 2004. (PDF)
|
Praktično ...
AKTIVNOSTI
|
Paragliding Berkovići [Paragliding Ljubuški]
Datum objave: 7.11.2018. Autor: David Šiljeg Ops: Flying site in Berkovici is still getting discovered by local pilots from Ljubuski and Mostar. Seems to be all year round flying site with numerous options for either XC flying or just ridge soaring. Flyable almost every day with southern wind direction, Berkovici will attract more pilots in near future, locals and tourists as well. At the peak of Straževica (1050 m) which is rising above the valley of Dabarsko polje, one of the three sisters named Straževica built a Church for which a mysterious stories have been retailed to date. According to the folk tradition in this place today are the remains of the foundations in which gold was buried and newer discovered. Approach to take off is pretty easy. Once you arrived in Berkovici follow the macadam road R-435 from Berkovici towards Nevesinje. Your car can be parked here. This location is also good for safe top-landing too. https://goo.gl/maps/bZd3atwZuWL2 All the ridge can be used as a take off, however here is our take off position: https://goo.gl/maps/6vEdtnbmxFw |
IZVORI I LITERATURA
ŠINIKOVIĆ, Slavko: Trusina planina. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 8, str. 384. Zagreb, 1971.
Straževica - legenda o zakopanoj crkvi i tri ćupa budi maštu (VIDEO). RTRS, 2.8.2020.
SABLJIĆ, Slaviša: Snegovi o Ilindanu. Politika, 30.3.2008.
Trusina (Berkovići). Wikipedija (sr)
Straževica - legenda o zakopanoj crkvi i tri ćupa budi maštu (VIDEO). RTRS, 2.8.2020.
SABLJIĆ, Slaviša: Snegovi o Ilindanu. Politika, 30.3.2008.
Trusina (Berkovići). Wikipedija (sr)
