DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Trusina

Facebook email email
Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

SREDIŠNJI POJAS >​ PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > VELEŽ I HERCEGOVAČKE RUDINE > Trusina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 
Koordinate najvišeg vrha: 

O planini ...

Planina Trusina je vapnenačka površ u istočnoj Hercegovini, srednje apsolutne visine oko 1000 m. S površi se izdižu istaknuti vrhovi: Kose (1225 m), Vranjkuk (1196 m), Magunica (1170 m). Prema Dabarskom polju površ se završava strmim odsjekom, dok je prema sjeveroistoku njen nagib blaži. Prema sjeverozapadu naslanja se na planinu Sniježnicu. Preko Trusine vodi cesta iz Nevesinja, koja se na rubu Dabarskog polja spaja s cestom iz Bileće za Stolac.
ENCIKOPEDIJA JUGOSAVIJE
Picture
Položaj planine Trusine
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000
Picture
Picture
Naslovna fotografija
Pogled na Dabarsko polje s ceste Nevesinje-Divin
Dabarsko polje u proljeće
Dabarsko polje u proljeće
Picture
Picture
Picture
Ponornica Trusina
Trusina je također naziv rijeke ponornice u malom Trusinjskom krškom polju u Hercegovini. U Dabarsko polje prelazi slapom visine do 60 metara.
Picture
Motiv iz Bežđeđa
Cesta  Berkovići-Plana u Dabarsko polju
Cesta Berkovići-Plana u Dabarskom polju
Projekt vjetroparka "Trusina"
Trusinu mnogi smatraju najvjetrovitijom hercegovačkom visoravni. Nakon desetgodišnjeg istraživanja, ova planina bila je izabrana za lokaciju istoimenog vjetroparka. Rezultati istraživanja potencijala vjetra pokazali su, između ostalog, da je prosječna godišnja brzina vjetra na Trusini iznad 8 m/sek, što je za oko 40% više u odnosu na europski prosjek, a 30% u odnosu na lokacije u regiji, na kojima su već izgrađeni vjetroparkovi.  Vjetropark Trusina bio je planiran na tri lokacije, s ukupno 15 vjetroturbina (prvi planovi predviđali su njih 17). Projektirana  visina stubova je 84 m. S paniranjem projekta se započelo 2012. godine kada je dobivena potrebna suglasnost (koncesija) za njegovo izvođenje. Izgradnja je trebala započeti 2013. pa je pomaknuta na 2016., i zatim 2018., da bi naposlijetku 2019. godine projekt bio prekinut.

LITERATURA
MILOVANOVIĆ, Zdravko; KNEŽEVIĆ, Darko; MILASINOVIĆ, Aleksandar; DUMONJIĆ-MILOVANOVIĆ, Svetlana; ŠKUNDRIĆ, Jovan: Analiza potencijala energije vjetra na lokaciji planinskog grebena Trusina u Republici Srpskoj. Univerzitet u Banjoj Luci, Mašinski fakultet. Banja Luka, 2012. (PDF)
  • Sažetak; Lokacija predloženog vjetroparka se nalazi na planinskom grebenu Trusina, na nadmorskoj visini između 934 m i 1180 m. Budući vjetropark je udaljen oko 15 kilometara južno od Nevesinja i 2,5 kilometara sjeverno od Berkovića. Veličina i oblik parcele određeni su na osnovu mjerenja potencijala vjetra korišćenjem mjernih stubova visine 12 i 50 m i sprovedene detaljne analize za period od 21. decembra 2006. godine pa do 10. juna 2009. godine. Proces mjerenja na mjernom stubu od 50 m traje i danas i nastaviće se na toj lokaciji do kraja 2012. godine. Pored ovog mjerenja na stubu od 50 m, od novembra 2010. godine na lokaciji budućeg vjetroparka Trusina instaliran je još jedan stub od 12 m, čiji rezultati če služiti dodatnoj provjeri već dobijenih podataka. Tokom juna 2011. godine na lokaciji Trusina podignuta su još dva stuba i to novi stub od 50 m na lokaciji Buturovac i stub od 12 m na lokaciji Tolanovo brdo, sa ciljem dobijanja dodatnih podataka koji treba da povećaju preciznost ukupnih podataka, imajući u vidu veličinu lokacije Trusina. Proračun uslova vjetra napravljen je na osnovu prikupljenih podataka. Zabilješka izmjerenih podataka sa stuba visine 50 m je takođe sprovedena putem tzv. data logera u formi serije svakih 10 minuta za vrijednosti brzine vjetra registrovanih na sedam anemometara (prosječna vrijednost, maksimalna vrijednost, minimalna vrijednost i standardna devijacija), a vrijednosti pravca vjetra putem dva pokazivača pravca vjetra i putem dodatnih meteoroloških senzora. U okviru rada prikazani su tabelarno rezultati obrade prikupljenih podataka sa stubova, sa odgovarajućim distribucijama fekvencije raspodjele brzina vjetra odnosno odgovarajućim ružama vjetrova. Radi boljeg poređenja grafika prikazani su podaci za ukupno mjerno razdoblje (30 mjeseci) i za period od pune dvije godine (2007. i 2008. godina) za prikaz referentne godišnje brzine vjetra. Kao dodatna potvrda, analizirana je baza podataka meteorološke stanice Dubrovnik, smještene pored aerodroma Ćilipi za period od 30.09.1999. do 31.08.2010. godine. Ovi podaci su raspoloživi u NCEP/SYNOP formi podataka (površinsko sineoptičko posmatranje). Na osnovu ovako prikupljenih i obrađenih podataka i na osnovu dobijenih rezultata izvršen je proračun mogućeg broja vjetroturbina na lokaciji i dat njihov raspored na mikrolokacijama za svaku vjetroturbina budućeg vjetroparka Trusina posebno.

Po planini i po kraju ...

Trusinsko polje

Trusinsko polje (ponegdje i Trusinjsko polje) je krško polje u općini Berkovići, sjeverno od većeg  Dabarskog polja. Leži između vrhova Varda (1181 m), Dubac i Zečak (1055 m), na oko 860 metara  nadmorske visine. Površina mu je mala i iznosi tek 1,5 km2. Trusinsko polje je znatno manje od Dabarskog, ali tlo je dosta plodnije. Veći dio polja se koristi za poljodjelstvo, a manji za ispašu stoke. Povremeno je plavno. ali samo u zapadnom dijelu na površini od 0,3 km2. Pripada porječju Neretve. Na polju se nalazi nekropola stećaka.
Poljem teče rječica Opačica. Ona teče kroz Donju Trusinu od zapada ka istoku, da bi nakon stotinjak metara visokog vodopada, kojime se voda obrušava u Dabarsko polje, rijeka skrenula i tekla od istoka prema zapadu i na kraju ponirala u Dabarskom polju.
​Ponori Biograd i Krupac na Trusini vezani su za podzemne vode koje izlaze u vrelu Bunice (južno od vrela Bune). Ostale vode Trusinskog polja koje teku površinski pripadaju slivu Dabarskog polja. 
Picture
Trusinsko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000

trusinsko polje from visoki on Vimeo.


Donja Trusina   BROJ STANOVNIKA: 61 (2013.); WIKIPEDIJA

Selo Donja Trusina, sa 60-ak stanovnika (2013.) u svojim zaselcima Košuta, Pićevići, Rupari i Dragan i Rupari, smjestilo se u Trusinskom polju (s izuzetkom zaselka Rupara), na području općine Berkovići, i nedaleko od regionalne ceste Berkovići-Nevesinje. Do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je u sastavu općine Stolac koja je ušla u sastav Federacije BiH. Na području sela ima desetak vrela - jedno od njih je Pištet, pored kojega se nalazi pravoslavna crkva Svetog Vasilija Ostroškog. 
Misli se da je selo dobilo ime po tome što ovdje počinje najprije snijeg trusiti. Nasred sela, na Gradini, nalaze se razvaline Hercegova grada u kome se Herceg vojvoda branio od Turaka. Ima još nekoliko srednjevjekovnih grobnica i starih čatrnja. Jedan dio seljaka nosi humnjačku, a drugi dio gornjašku nošnju. Obitelji u Donjoj Trusini su: Kuljići, Radani, Medani, Milivojevići, Vukoji (Vukoje), Samardžići, Rupari, Grahovci, i jedna kuća Mučibabića.

Godine 2020. otvorena je novoizgrađena dionica ceste duga 900 m u selu Donja Trusina, koja spaja naselje Donja Trusina s magistralnim putem Berkovići-Nevesinje. Dotadašnja cesta do Donje Trusine bila je neadekvatna (s dijelom uspona od 15%), zimi često teško prohodna zbog snijega i poledice.
Poznate osobe iz naselja Trusine
  • Prodan Rupar; Vođa ustanka u Hercegovini - Nevesinjska puška 1874-1875
  • Jovan Rupar, hercegovački ustanik koji je u lipnju 1941 ranio Mija Babića - Đovanija, zapovjednika svih ustaških logora u NDH koji je od posljedica ranjavanja preminuo.
Prodan Rupar 
Trusina, 1815. - Plana, 1875.
Picture
Jedan od vođa Hercegovačkog ustanka 1875. Isticao se u lokalnim ustancima koji su podizani nakon 1852. u Hercegovini.

BIOGRAFIJA
Narodni vođe u Hercegovini Prodan Rupar, Petar Radović, Jovan Gutić, Simun Zečević, Ilija Stevanović i Trivko Grubačić tjekom kolovoza/avgusta i rujna/septembra 1874. sastaju se i odlučuju početi pripreme za ustanak. Donose odluke o pripremi oružja i municije, mjesta za zbjegove naroda, pripremi podrške Crne Gore ustanku i pripremaju sve tako da se ustanak digne na proljeće 1875. Ova grupa je u listopadu/oktobru stupila u pregovore s crnogorskim knezom (knjazom ) Nikolom Prvim Petrovićem.
Turci su doznali za pregovore s knezom i pokušavaju uhititi kolovođe, ali ovi bježe u Crnu Goru u zimu 1874. na 1875. Velike sile su se umiješale, naročito Austro-Ugarska koja je zbog svojih interesa u BiH tražila od Turske da pomiluje kolovođe i primjeni amnestiju . Turci pod pritiskom pristaju i ulaze u pregovore.
U velikom ustanku u Hercegovini (1875.-1878.) Prodan Rupar je bio jedan od najistaknutijih ustaničkih vođa. Umire 1875. godine u mjestu Plana kod Bileće.
WIKIPEDIJA

Gornja Trusina BROJ STANOVNIKA: 84 (2013.)

Gornja Trusina pripada općini Nevesinje. 

Uz cestu u Gornjoj Trusini nalazi se spomen-ploča podignuta 2017. godine na mjestu na kome su seljani vođeni poručnikom Kraljeve garde Krstom Đerićem, u lipnju/junu 1941. godine, na početku Drugog svjetskog rata, ubili Miju Babića, koji je bio desna ruka ustaškom poglavniku Anti Paveliću, i time spriječili pohod ustaša na srpska naselja u Nevesinju. Đerića su naredne godIne ubili partizani. Nedaleko ove spomen-ploče je  spomenik kralju Petru Prvom Karađorđeviću. 
ZAPISI
"Berkovići su malo naselje, sa svega nekoliko kuća, kavanom i dućanom, sa školom i srušenom žandarmerijskom stanicom.U prvim danima ustanka, kad su ustaše dočekane u brdima iznad Dabarskog Polja, i kad su bježale u Stolac, poklale su više od šezdeset ljudi...Na Trusini iznad Dabra poginuo je poglavnikov zapovjednik po zlu poznati Mijo Babić...Tek poslije pobjede nad ustašama ovdje su se sručili borci s okolnih brda i pored krivaca, tom prilikom, poginulo je dosta nevinog muslimanskog življa".


Vlado Šegrt, Krv na Kamenu, IV.izdanje,
Sarajevo,1985.,str.48.
Picture
​Nevesinje: Sjećanja na hrabre ustanike i časnog oficira sa Trusine (25.06.2018.)
Datum objave: 
25.6.2018. Autor: Herceg Televizija
Opis: Pomenom poginulim ustanicima, polaganjem vijenaca, istorijskim časom i kulturno-umjetničkim programom na Trusini kod Nevesinja obilježeno je 77 godina od Junskog ustanka 1941. godine kada su hrabri gorštaci, borci za slobodu, pod komandom poručnika Krsta Đerića zaustavili ustaše u njihovom zločinačkom pohodu na srpski živalj u Nevesinju. Svečanost su organizovali Opštinska boračka organizacija i Odbor za obilježavanje Junskog ustanka.
Picture

Straževica

Južno od Gornje Trusine, na planinskom rubu koji se nadvija nad Dabarskim poljem, nalazi se brdo Straževica, na kojemu se prema narodnoj predaji krije manastir zatrpan zemljom i kamenjem. Za narod Berkovića i Nevesinja, Straževica je crkvište, sveto mjesto koje oni rado posjećuju, posebno u ljetnim mjesecima.
Ispod samog vrha Straževice, u pukotini koja razdvaja dvije stijene, nalazi se vrelo, koje nikada nije presušivalo i čija se voda smatra ljekovitom. Prema predaji, voda ovdje počela teći nakon što je presušilo jedno manje vrelo, udaljeno samo stotinjak metara. Nedaleko od izvora je i Šuplji kamen. Prema predaji, prolaskom tri puta oko tog mjesta svaka želja će biti ispunjena.
Predaja o zakopanoj crkvi i tri ćupa na Straževici
​
​Smatra se da je na Straževici zakopana crkva na čijim ostacima, i u čiji se spomen i danas služe vjerske liturgije, posebno u ljetnim mjesecima, a najvažnija je druge nedjelje nakon Petrovdana (12.7.). Pretpostavlja se da je tu postojala crkva koja je u doba Turaka zatrpana drvljem i kamenjem. Još točnije, legenda kaže da su postojale tri crkve u kraju: Straževica, Gorica i Trojica (Gorica i Trojica su i danas aktivne pravoslavne crkve). Nakon što se našla pod zemljom, među narodom su o njoj počele kružiti predaje, poput one da su u crkvi zakopana tri ćupa - sa zlatom, mesom i prosom.
Prema toj legendi crkva je zakopana pred dolazak Turaka i tada su zakopana tri badnja* - zlata, prosa i mesa. Predaja još kaže kako su se loše proveli svi koji su pokušali otkopati to blago. Tako su 1930-ih godina pokušavali otkopati blago, ali je puhao toliko jak vjetar da nisu uspjeli. Nije uspio ni slijedeći pokušaj, a tragovi kopanja vide se i danas.
Nakon što su ljudi godinama dolazili na ovo mjesto i svaki put ovo mjesto privremeno obnavljali i pokrivali biljem, godine 2003. je uz donaciju jednog mještanina, na tome mjestu za potrebe vjernika uređena omanja kamena konstrukcija s krovom.

*bàdanj m; 1. etnol. izduben trupac kojim teče voda i pada na vodenično kolo; badalj; 2. v. bure, bačva, kaca; 3. jarak, graba
Picture
Straževica na Trusini
Autor fotografije: Umljanin - Ја (Umljanin) сам аутор овог дела., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=57768982
​Crkvište Straževica na Trusini - U ŠETNJU SA KAMEROM
Datum objave: 21.3.2016. Autor: Nevesinjska kamera
Straževica - legenda o zakopanoj crkvi i tri ćupa budi maštu
Datum objave: 2.8.2020. Proizvodnja: RTRS vijesti

Čavkarica

Čavkarica je prirodna jama, istočno od Straževice, između Trusine i Bezđeđa, duboka stotinjak metara, ujedno i masovna grobnica iz Drugog svjetskog rata u koju su ubačena tijela nepoznatog broja likvidiranih civila (neki govore čak i do  1000-1500 osoba) muslimanske vjeroispovijesti, u kolovozu/avgustu 1941. godine. Jama Čavkarica je jedno od najvecih muslimanskih pojedinačnih stratišta u Hercegovini. Radovan Papić, nekadažnji partizanski komandant, u svojoj knjizi  Hercegovina u revoluciji (Hercegovina u revoluciji = (sjećanja, analize, dokumenti), 1985.). Papić je zapisao kako su u tome razdoblju, u pogromu muslimana Bilećkih Rudina sudjelovali ljudi dijelom iz Crne Gore, dijelom iz Hercegovine, među kojima su se posebno isticali crnogorski "komite" (zapravo se radilo o ljudima s granice Crne Gore) i hercegovači "jamari". On dodaje kako su kolonu izbjeglica kod Dabra presrele četničke bande koji su sebe nazvali ustanicima, sproveli ih na Trusinu i njih oko 450, uglavnom žena, staraca i djece, udarali maljem ili kundakom i bacili u jamu Čavkaricu. Jedna djevojka je ostala dugo živa u jami - 72 dana. Kada su partizani oslobodili ovo područje, lokalni su pastiri govorili da se iz jame čuje glas. 21.11. su se pastiri iz obližnjeg sela okupili oko jame. Kako su bili praznovjerni prvo su ubacili konop i doviknuli: Ako si ljudsko biće ubaci neki znak da znamo da nisi utvara!. Djevojka je poslala češalj. Kako su znali da je vjerojatno preslaba da se iz jame izvuče sama, ispleli su mrežu. Uplela se u mrežu kako bi ju izvukli. Pred sam izlazak iz jame izgubila je svijest. Bila je živi kostur. Kasnije je rekla da je jela što je našla tamo u zavežljajima, da je pojela i neku pticu koja se tamo zatekla. Kazala je kako je jedno vrijeme s njom u jami bila živa i žena s djetetom, ali su umrli prije no što su dočekali spas.O jami se dugo šutjelo. Uz jamu je u bivšoj Jugoslaviji SUBNOR Nevesinje bio postavio ploču na kojoj je pisalo "U spomen ženama, djeci, starcima, žrtvama talijanskog fašističkog terora", koja je danas devastirana. Nakon rata otvor jame je zabetoniran - bez prethodnog utvrđivanja broja žrtava. Preživjela djevojka Hadžera Ćatović Bijedić pumrla je 16.1.2014. u Danskoj.
Ljudi kažu da u toj jami čavke prave gnijezda, pa je, navodno, po tome i dobila ime. 
​​
PROČITAJ VIŠE
POPADIĆ, Branko: ​Stradanja bilećkih muslimana u Drugom svjetskom ratu. Abraš Media, 6.7.2015.
PERVAN, Tahir: Čavkarica u sjećanjima boraca Drugog svjetskog rata. Slobodna Hercegovina, 29.1.2013.

BAJRAMI, Jasmina: Jama Čavkarica. Merak.ba
Tajna Čakarice – zločin ustanika. Crtice iz historije (Izvor: Preporod), 3.9.2018.​
https://religis.com/2020/05/27/kako-je-r-hadzera-catovic-prezivjela-75-dana-u-jami-cavkarica/
https://m.facebook.com/yihr.bih/posts/446153282231322
https://www.bljesak.info/vijesti/flash/cavkarica-pobijen-veliki-broj-bosnjaka-a-nitko-ne-govori-o-tome/6068
https://www.bh-vijesti.com/u-jamu-cavkarica-baceno-preko-1000-bosnjaka-mahom-djece/
https://www.bh-vijesti.com/zlocin-u-cavkarici-istina-koja-se-otkriva-nakon-sedamdeset-dvije-godine/
http://historija.info/2018/09/03/tajna-cavkarice-zlocin-ustanika/

SVJEDOČANSTVO O čAVKARICI
Nakon provedene noći u žandarmerijskoj kasarni, kolona ojađenog naroda, 3. Septembra je kenula uz strme strane Straževice. Pretpostavlja se da se tada u “pratnji” nalazilo preko 80 najkrvoločnijih nacionalista, među kojima je bio priličan broj onih čija je rodbina stradala od ustaša na Berkovićima, Koritima i u nekim drugim razbojništvima.

Jedini preživjeli svjedok masovnog stravičnog zločina koji je potom izvršen nad ovom nejači, Hadžera Bijedić (rođena Ćatović), koja je od 3. septembra do 21. novembra 1941. godine čamila i tugovala među stotinama mrtvih u jami Čavkarici, u svojoj izjavi kaže: “U prvi sumrak zatvorili su nas u žandarmerijsku kasarnu u Berkovićima, gdje su odmah usmrtili oko 10 muškaraca. Ubijali su ih nekim upim predmetima. Cijelu noć je jedna grupa razbojnika pretresala i oduzimala novac i nakit. Od Berkovića do jame Čavkarice, pratila nas je velika grupa naoružanih ljudi, čini mi se da ih je bilo preko sto. Negdje iza podne stigli smo do jame Čavkarice. Poslije odmora koji je trajao više od jednog sata, počelo je odvođenje preplašenog naroda u grupama po 10 i nastavljeno sa bacanjem u jamu. Oko otvora jame nalazilo se 10 zlikovaca, koji su stradalnike, jedno po jedno, udarali kundakom po glavi i tako su onesviješćeni padali u jamu. Došla sam na red među posljednjima. Gurali su me iz ruke u ruku do jame. Tada sam osjetila jak udarac u glavu (i danas mi se vidi veliki ožiljak na potiljku) i tako ošamućena padala sam u jamu. Negdje pri dnu, zaustavila sam se na nekom ispupčenju. Kad sam došla k sebi, napipala sam neki rukavac, koji se poput lijevka širio u stranu. Tamo sam se povukla i za čudo ostala nepovrijeđena”.
Hadžera je još ispričala da je ostala nepovrijeđena i njena rođaka Alija. Tako su samo Hadžera i Alija ostale u životu. Izvjesno vrijeme uzimale su hranu iz torbi poginulih. Kada se više nije imalo šta jesti, sedamnaestogodišnja Alija je pokušavala da izađe iz jame. Dugo se i mukotrpno pentrala i nekako uspjela do pod sam vrh. Tada se spotakla i ponovo stropoštala na dno jame. Alija je tada zadobila teške povrede koje nije preživjela. Poslije toga Hadžera je vikala i zvala, ne bi li je ko čuo spolja. Srećom, jednoga dana je čula glasove na otvoru jame. Čobani su je dozivali, a zatim joj bacali hranu, sve do Aranđelova dana (21. novembar) 1941. kada su je mještani iz obližnjih sela izvadili iz jame. Te pogibeljne 1941. godine, Hadžera još nije imala punih 20 godina.

​IZVOR  Branko Popadić: Stradanja bilećkih muslimana u Drugom svjetskom ratu, 06/07/2015

​Dokumentarni film "Zaboravljena Cavkarica", autor Tahir Pervan
Datum objave: 11.1.2017. Objavila: Edina Test
Opis: Ovo je jedan dio filmskog materijala na temu "Zaboravljena Cavkarica" koji govori o stradanjima Bosnjaka Bileckih Rudina u ljeto 1941. godine na jami istog naziva smjestenoj na tromedji opstina Bileca, Stolac i Nevesinje. Jama Cavkarica je jedno od najvecih muslimansko-bosnjackih pojedinacnih stratista u Hercegovini i zacudjuje cinjenica da je i poslije 70 i kusur godina prepusteno zaboravu...
Čavkarica
Datum objave: 2.8.2013. Autor: H Muhamed

Zovi Do

Na području naselja nalazi se rijeka Zovidolka (na starim topo-kartama upisana kao Zavodoka). Glavna prometnica u ovom kraju prelazila je Zovidolku preko drvenog mosta. Najveće poplave koje su zadesile Nevesinje u 20. stoljeću 1934. (studeni/novembar) oštetile su i porušile mostove na lokalnim rijekama i rječicama, pa nije izdržao ni drveni most na rijeci Zovidolki. I početkom 20. stoljeća  most je skoro bio uništen, ali su mještani zavezali njegovu drvenu konstrukciju i tako spriječili da ga odnese vodena bujica. No, nakon izgradnje osuvremenjivanja ceste R-435 (Zovi Do – Bežđeđe – Divin), kojom je selo sada bolje prometno povezano, preko Zovidolke je sagrađen novi suvremeni 30 metara dugi most.
Godine 2019. pored mjesne crkve u Zovom Dolu podignut je spomenik od čistog, klesanog hercegovačkog kamena, posvećen 17-orici mještana sela Zovi Do, Bežđeđe i Trusina, poginulih u Ratu u BiH (1992.-1995.).

Bežđeđe

Selo u općini Nevesinje, na 950-1050 m n.v. Okruženo je uzvišenjima: Volujac, Tamindžina gradina, Kipin, Đedovo brdo, Đevojačko brdo, Krstac, Završje i dr. Dijeli se na više zaselaka, među kojima su glavni Donje i Gornje Bežđeđe. Tu su i zaselci: Vrbovik, Rosovići, Pod Panduricom.

Jevto Dedijer zapisao je o ovome selu (Hercegovina. 
Srpski etnografski zbornik - Knjiga dvanaesta, Naselja srpskih zemalja, Knjiga VI. Beograd, 1909.):
Od Kljena rastavljeno brdom Volujcem. Na goloj, krševitoj zaravni.
Kuće razdijeljene na tri grupe (kod Vrbovika, pod Panduricom, u Doljem Polju), koje su međusobno udaljene od 15 do 20 minuta. U selu ima 30 kuća.
O postanku seoskog imena nije ništa poznato. Do posljednje kuge u selu stanovali Muslimani Grizovići, koji su odselili prije 50 godina (u Zovi Do?).
Na Pandurici ostatci od turske karaule, na Badžalici kod Vrbovika i na Seljakovcu oko 20 stećaka.
Prezimena u Bežđeđu
TAMINDŽIĆI su od onog popa Tamindžije iz Vranjskih; starinom su iz Riđana, zvali su se Kašikovići, vele da su od njih bezi Ljubovići (op. A.M. – pop Tamindžić se pominje i u selu Kljen, a čiji je sin došao u Bežđeđe). Slave Đurđevdan.
IVANIŠEVIĆE ili Teletine su još davno istjerali haduci iz Petrovića u Banjanima. Stanovali su na Davidovićima, pa u Lukavcu i prije 70 godina doselili su u Bežđeđe. Slave Jovanjdan, prislužuju Malu Gospojinu.
BRATIĆI su najprije s Meke Grude doselili u Brestice, odatle su zbog Smailagina zuluma odselili na Bežđeđe. Rijetke su porodice koje se ovako plode. Slave Tomindan.
ČALIJE su veoma davno doselili iz Riđana radi siromaštva. Slave Jovanjdan.
STANIĆI od brastva Vujovića u Preracima, prije 100 godina. Slave Nikoljdan.
VUČETIĆI su starinom iz Graova, došli u Zovi Do, a odatle ”zle zime”, nazad 63 godine, u Bežđeđe. Slave Nikoljdan.
KEČI (RADULOVIĆI) su prije 90 godina iz Riđana, uvijek ih ima samo jedna kuća. Slave ?
BOŽIĆEVIĆI su prije 300 godina krenuli s Bogdašića, živjeli su u Zovom Dolu, na Trusini, a prije 47 godina došli su na Bežđeđe. Za to 300 godina, nije ih nikad bilo više od jedne kuće. Starinom su Tolji. Slave Đurđevdan.
Земљом Херцеговом: Бежђеђе
Datum objave: 26.4.2016. Autor: Herceg Televizija

Lukavačko polje

Lukavačko polje nalazi se na prostoru općine Nevesinje, i zauzima površinu od 3,39 km. Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 859 m. Polje je plavno (plavno područje zauzima oko 0,57 km2, a njegove vode pripadaju porječju Neretve i Trebišnjice. Veći dio polja se koristi za ispašu stoke, a manji za poljoprivredu.
Krški fenomen na poručju Lukavačkog polja: Ponor
Kulturno naslijeđe: Prapovijesna gradina, nekropola stećaka

Dabarsko polje

Dabarsko polje je krško polje u općini Berkovići i općini Bileća. Najveće naselje u polju su Berkovići. Poljem prolazi i cesta Stolac-Fatnica-Plana.
Pruža se pravcem sjeverozapad–jugoistok, a okružuju ga planine Trusina, Hrgud, Kubaš i Crno Osoje. Nalazi se na nadmorskoj visini između 470 i 560 metara, a dno je prekriveno kvartarnim naslagama. Zahvaća površinu od oko 28,9km² s dužinom od 21 km i širinom od 2,2 km.
Ovuda protječu dvije rječice - Opačica i Vrijeka, koje pripadaju porječju Neretve. Rijeka Vrijeka teče kroz Dabarsko polje svega oko dva i po kilometra, prije nego što se izgubi u ponoru Ponikva. Nekada su njeno izvorište krasile vodenice. Riblja vrsta gaovica iz Vrijeke, prema predaji mještana, zbog svojstva afrodizijaka, završavala je na jeovnicima bogatih i stigla čak do sultanovog dvora u Istanbulu. Na području polja je 5 vrsta riba, 100 vrsta ptica, 27 vrsta vilinih konjića i 114 vrsta raznog bilja.
Plavno područje obuhvaća oko 12 km², tj. skoro polovinu ukupne površine, a poplave traju od studenog/novembra do svibnja/maja, u prosjeku 110 dana, i polje se pretvara u ogromno jezero. Izvorske zone, koje se javljaju povremeno, Vrijeka, Lješnica, Sušica, Opačica i Pribit su na sjevernom rubu polja. U južnom dijelu Dabarskog polja nalaze se brojni ponori i nekoliko pećina: Visibaba, Obodina, Ljelješnica, Danajlova, Ponikva. Utvrđeno je da se sve vode, ponovo javljaju na povremenim ili stalnim izvorima rijeke Bregave.
U polju ima blizu četiri tisuće hektara najplodnije zemlje.

Projektom Gornji horizonti, proizašlim iz usvojenog temeljnog projekta iz 1976, predviđa se korištenje voda u okviru Hidrosustava Trebišnjica na temelju višenamjenskog iskorištavanja voda krških polja istočne Hercegovine, kao osnovnom resursu na ovom području. Koncepcija je da se što veće količine vode zadrže i izravnaju u akumulacijama i najkraćim putem provedu do stupnjevito raspoređenih energetskih postrojenja i drugih korisnika vode. Sustav bi imao 7 planiranih hidroelektrana i 6 akumulacijskih bazena. Hidrosustav obuhvaća u konačnoj fazi korištenje voda na liniji Gatačko polje-rijeka Zalomka-Nevesinjsko polje-Dabarsko polje-Fatničko polje-akumulacija Bileća. Tunel Dabar-Fatnica, u dužini 3222 metara, već je izgrađen. Za izgradnju HE Dabar, 160 MVA, izdata je lokacijska dozvola.
Kanal kroz Dabarsko polje, dužine 6750 m, služio bi za odvođenje voda iz HE Dabar do tunela Dabar-Fatnica. Ovaj kanal ujedno bi služio za prihvaćanje vlastitih voda, koje izviru u određenim razdobljima godine po rubu polja. Na taj način se vrši odvodnjavanje polja. Poprečni presjek kanala je trapezoidni s nagibom kosina 1:3. Da bi se spriječili gubici vode, kanal će na cijeloj dužini biti obložen oblogom od prskanog betona debljine 6 cm. Za potrebe dnevnog izravnanja vode, radi usklađivanja rada HE Dabar s propusnom moći tunela Dabar-Fatnica, kao i za osiguranje kontinuiranog ispuštanja potrebih manjih količina vode u toku dana (za potrebe navodnjavanja) i druge vodoprivredne zahtjeve, predviđeno je proširenje kanala radi stvaranja kompenzacijskog bazena. Ukupna dužina proširenog kanala je 770 m, a obujam 105000 m3.
Današnja stručna javnost upozorava na činjenicu da je uređenje i izgradnja brojnih zahvata u porječju rijeka Neretve i Trebišnjice planirano u ranijem razdoblju na temelju tadašnjih saznanja o režimu otjecanja iz sliva. U međuvremenu je dosta zahvata realizirano i dogodile su se ozbiljne promjene režima voda uz nepovoljne uticaje na pojedine sektore (Slivovi Bune i Bregave). Uočene pogreške i nepovoljne uticaje pri daljnjoj izgradnji nužno je ukloniti ili u nekoj mjeri barem ublažiti.
 

​Dabarsko polje. Wikipedija (bs)
Picture
Picture
Picture
-
Picture
Dabarsko polje
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000

Berkovići

Prirodni i kulturno-povijesni spomenici u općini Berkovići
U mjestu Potkom nalaze se ostaci crkve Sv. Ilije iz 14. stoljeća.
Stari grad Koštun; potječe iz ranog srednjeg vijeka, građen najkasnije u 10. stoljeću. 
Pored spomenika u općini Berković nalazi se i niz pećina: Ratkovača, Sunićka pećina itd, koje su bogate špiljskim jezerima i bogato ukrašene špiljskim nakitom. 
Vodopad rijeke Opačice, visine oko 150 metara je jedna od prirodnih ljepota općine.
Berkovici-Pod suncem Strazevice
Datum objave: 29.12.2011. Autor: Opstina Berkovici
Potencijalno iskoristivi resursi - ​Rude
Područje općine Berkovići bogato je vrlo kvalitetnom opekarskom glinom i boksitom. Kvaliteta gline je takva da se može koristiti za proizvodnju keramičkih proizvoda, ali do danas nije iskorištena. Prema elaboratu nalazišta postoje ogromne zalihe kvalitetnih ciglarskih glina. Do izbijanja rata u BiH (1992-1995), u rudniku Dabrica eksploatirala se ruda boksit. Površinski i jamski kop ima zalihe rude oko 1.000.000 tona. Ruda je dobre kvalitete i u sebi sadrži 50-56% aluminija, 0,5-4% silicija. Rudnik je prerpio oštećenja i još nije vraćen u prvobitno stanje. Također je značajno spomenuti postojanje resursa za industrije prerade kamena i proizvodnju šljunka.

IZVOR  Berkovići. IRBRS

Ljuti Do i Podkom (Potkom)

​ЗЕМЉОМ ХЕРЦЕГОВОМ - Љути До и Подком
Datum objave: 
21.12.2015. Autor: Herceg Televizija
Opis: У сјеверо - западном дјелу Дабарског поља, на 3 до 8 километара од Берковића, асфалтним путем долази се у Љути До и Подком. Погледајте још једну занимљиву репортажу професора Радомира Вучковића.

Fatničko polje

Fatničko polje je krško polje u Istočnoj Hercegovini, u općini Bileća, oko 3 kilometra jugoistočno od Dabarskog polja i prirodni je produžetak Dabarskog polja u smjeru jugoistok. Odvojeni su manjim vapnenačkim grebenom, što je uvjetovalo da postanu dvije, po hidrološkim obilježjima, odvojene cjeline Zahvaća površinu od oko 9,8 km² (prema Jugoslavenskoj enciklopediji), 7,72 km² (prema portalu Ptice.ba), ili 9,6 km² (prema bs wikpediji), odn. 5,6 km² (prema hr i sr Wikipedji), i smjestilo se na nadmorskoj visini od 460-500 metara. Fatničko polje nalazi se u vapnencima gornje krede između planinskih bila Kosmatuše (1003 m), Brusnika (846 m), Vranjevića (912 m). Gradine (983 m) i Čukarice (938 m) na sjeveroistoku, te Grube Glave (976 m), Kuka (1097 m) i Oblog brda (1116 m) na jugozapadu. Vapnena prečaga Humac (510 m) dijeli polje na Gornje (480 m n.v.) i Donje (470 m) polje. 
U sjeveroistočnom obodu Gornjeg polja nalazi se veći broj stalnih i povremenih izvora, a uz jugoistočni nekoliko manjih i povremenih. U Donjem polju ima veći broj izvora; tu je na krajnjem jugoistočnom dijelu široka zona, s nizom ponora u vidu sustava uskih pukotina, od kojih je najznačajniji ponor Pasmica - čije vode se pojavljuju na izvorima Trebišnjice - s kapacitetom gutanja od 15 - 20 m3/s. Druga ponorska zona, Velika pećina drenira manji dio ovog polja u pravcu izvora rijeke Bregave.
Dio voda koji se gubi u ponoru Srđevići u sjeverozapadnom dijelu Gatačkog polja, nakon podzemnog toka pojavljuje se u izvoru Obod, u istočnom dijelu Fatničkog polja. To je ujedno i osnovni dotok vode u polje, s obzirom da je njegov orografski sliv relativno mali, površine 40 km2. U blizini je i izvor Zvonuša. Još 1958. god registrirani su u Zavodu za zaštitu prirodnih znamenitosti. Suho korito Fatničke rijeke, koja izvire iz periodičnog izvora Oboda i jame Baba, a ponire u Pasmicu, napuni se vodom za jesenjih kiša i poplavi polje jer ponori ne mogu primiti svu vodu. Polje tako ostaje plavljeno obično od studenog/novembra do svibnja/maja. Voda je za poplave duboka 20-30 m.

Naselja se u Fatničkom polju nalaze na sjeveroistočnim padinama polja, ponajviše uz cestu Stolac-Bileća. To su: Fatnica, Kalac, Orahovice, Bačevice, Divin, Narat, Pađeni. Na jugu su vapnenačka brda iza kojih su naselja  Kukričje  i Kuti. Stanovništo se pretežno bavi stočarstvom i zemljoradnjom.

IZVORI
Fatničko polje. Wikipedija (bs)
GAŠPAROVIĆ, Ratimir: Fatničko polje. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 3. str. 293-294. Zagreb, 1958.
Picture
Prikaz reljefa Fatničkog polja, prema Jovanu Cvijiću, 1926.
Prikazuje niski izolirani krški brežuljak Humca, s crkvom na vrhu, (lijevo od središta) i ušće rijeke Obod i Babe. Selo Fatnica je naznačeno u desnom centru.
Picture
Fatničko polje
1. Tapped (captured) karst spring-head / Kaptirani izvor / Каптирани извор. 2. Permanent karst spring / Stalno vrelo / Стално врело. 3. Temporary karst spring / Povremeno vrelo / Повремено врело. 4. The "Baba Jama" Estavelle Great Temporary Karst Spring / Povremeno vrelo "Baba Jama" / Повремено врело "Баба Јама". 5. Estavelle / Estavela / Еставела. 6. The "Obod" Estavelle / Estavela "Obod" / Еставела "Обод". 7. Ponor / Ponor / Понор. 8. Ponor group / Zona bliskih ponora / Зона блиских понора. 9. The "Pasmica" or Great Ponor / Ponor "Pasmica" / Понор "Пасмица. 10. The Great Cave / Velika Pećina / Велика Пећина. 11. Vertical Shaft / Jama / Јама. 12. Dolines / Vrtača / Вртача. 13. Temporary stream-course / Povremeni rječni tok / Повремени рјечни ток. 14. Reverse (Overthrust) Fault / Reversni rasjed / Реверсни расјед. 15. Fault / Rasjed / Расјед. 16. Eocene flysch / Eocenski fliš / Еоценски флиш. 17. Eocene Limestone / Eocenski krečnjak / Еоценски кречњак. 18. Karstified Cretaceous Limestone / Intenzivno okršeni kredni krečnjak / Интензивно окршени кредни кречњак.
Krški fenomeni na području Fatničkog polja su: Velika pećina, Lepirnica, pećina-vrelo Obod; ponor Pasmica
Kulturno naslijeđe: Mandina gradina
Sredinom 1980-ih u sklopu projekta Gornji horizonti probijen je tunel ispod naselja Kuti, koji spaja Dabarsko i Fatničko polje. U toku 2006. god probijen je i tunel ispod naselja Pađeni, do naselja Čepelica, u dužini 15.650 metara.
Kanal kroz Fatničko polje, dužine 3000 metara, također je u izgradnji. Namjena objekta je povezivanje dva tunela i skupljanje voda u samom polju.
Godine 2016.  u pogon je pušten dovodni tunel Fatničko polje - Bilećko jezero. Radi se o najduljem hidroenergetskom tunelu u BiH koji je dio hidroenergetskog sustava na Trebišnjici i omogućuje proizvodnju novih 150 GW h struje godišnje iz HE Trebinje. 

O mogućim utjecajima transporta vode kroz tunel Fatničko polje – akumulacija Bileća na hidrološki režim rijeke Bregave, a samim time i Neretve, mišljenja su oprečna.
​Pušten u rad energetski kanal kroz Fatničko polje (23.11.2018.)
Datum objave: 23.11.2018. Autor: Herceg Televizija
Opis: Energetski kanal kroz Fatničko polje, završen je prije desetak dana. Njegova glavna namjena biće kotrolisano i brže prevođenje vode sa Hidroelektrane Dabar i gornjih horizonata u Hercegovini, do već izgrađenih hidro-energetskih objekata.
C. Maksimović, H. S. Wheater, D. Koutsoyiannis, S. Prohaska, D. Peach, S. Djordević, D. Prodanović, C. Makropoulos, P. Docx, T. Dasić, M. Stanić, D. Spasova, and D. Brnjoš: Final Report, Analysis of the effects of the water transfer through the tunnel Fatnicko Polje - Bileca reservoir on the hydrologic regime of Bregava River in Bosnia and Herzegovina. Commissioner: Energy Financing Team, Switzerland, Contractors: CUW-UK, ICCI Limited. London, 2004. (PDF)
  • Sažetak; The possible effects of water transfer through the tunnel Fatnicko Polje - Bileca Reservoir on the hydrologic regime of the Bregava River located in Eastern Herzegovina, in an area characterised by a predominantly karstic terrain, are studied. Three different simulation models of the area were developed and their predictions compared under a range of current and future hydrological and operational management conditions. These are based on a range of modelling approaches from a simplified conceptual approach to a quasi-physically based one. Despite the large complexity of the natural system, the models gave good fits to existing flow data with the most simplified model providing the closest agreement to historical flows. Calibrated models were used to study the possible effects of the intervention under a range of operational scenarios and identify the sources of the associated uncertainties. The results of the work suggest that the system of tunnels in question has a favourable effect in reducing flood hazard in the area, thus liberating scarce land resources for agriculture, and in reduction of flows in the Bregava River, especially the high flows. It is also suggested that a significant reduction in the uncertainty of modelling the karstic environment can be achieved by an appropriate, complementary combination of modelling approaches viewed as a multi-model ensemble.
Picture

Praktično ...

AKTIVNOSTI


Paragliding Berkovići [Paragliding Ljubuški]
Datum objave: 7.11.2018. Autor: David Šiljeg
Ops: Flying site in Berkovici is still getting discovered by local pilots from Ljubuski and Mostar. Seems to be all year round flying site with numerous options for either XC flying or just ridge soaring. Flyable almost every day with southern wind direction, Berkovici will attract more pilots in near future, locals and tourists as well. At the peak of Straževica (1050 m) which is rising above the valley of Dabarsko polje, one of the three sisters named Straževica built a Church for which a mysterious stories have been retailed to date. According to the folk tradition in this place today are the remains of the foundations in which gold was buried and newer discovered. Approach to take off is pretty easy. Once you arrived in Berkovici follow the macadam road R-435 from Berkovici towards Nevesinje. Your car can be parked here. This location is also good for safe top-landing too. https://goo.gl/maps/bZd3atwZuWL2 All the ridge can be used as a take off, however here is our take off position: https://goo.gl/maps/6vEdtnbmxFw ​

IZVORI I LITERATURA


ŠINIKOVIĆ, Slavko: Trusina planina.  Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 8, str. 384. Zagreb, 1971.
Straževica - legenda o zakopanoj crkvi i tri ćupa budi maštu (VIDEO). RTRS, 2.8.2020.
​SABLJIĆ, Slaviša: Snegovi o Ilindanu. Politika, 30.3.2008.
Trusina (Berkovići). Wikipedija (sr)
Picture

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact