|
|
PRIMORSKI POJAS > PODRUČJE SJEVERNOG JADRANA > PLANINE ISTRE I PODRUČJE KRASA > Riječko primorsko bilo
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velo Židovje, 661 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.4304, 14.3777
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velo Židovje, 661 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.4304, 14.3777
|
|
UvodOd sjeveroistočne obale Riječkog zaljeva pruža se niz reljefnih cjelina čija nadmorska visina stupnjevito raste prema rubu Goranske (Gorskokotarske) visoravni i planinama koje se s te visoravni izdižu (vijenac Obruča, odn. "Grobničke Alpe"). Prva u nizu tih reljefnih cjelina je usko Riječko primorsko bilo, koje se proteže u dinarskom smjeru, od Klane na sjeverozapadu, do Bakarskih vrata na jugoistoku. Na njegovu sjeverozapadnom dijelu - onome u smjeru Klane - blago se povija u smjeru sjevera. U smjeru jugoistoka, preko Bakarskih vrata, nastavlja se on u Vinodolsko primorsko bilo. Sjeveroistočnim rubom Riječkog primorskog bila proteže se flišna udolina koja je koja je produžetak vinodolske flišne udoline. Građena je od poremećenih slojeva nepropusnog fliša (pješčenjaci, lapori, konglomerati). Njom teče niz manjih vodotoka koji na putu prema moru poprečno presijecaju primorsko bilo strmim usječenim dolinama (Rječina, Bakarski potok).
Riječko primorsko bilo izdiže se na istočnom rubu prostranog ravnjaka koji je suhim i rječnim dolinama raščlanjen na manje djelove (Drenovska visoravan, odn. plato, Kastavska površ i dr.), od kojih je površinom najveća i prosječnom visinom najviša Kastavska površ odn. Kastavska zaravan. Unutar toga ravnjaka ističu se duboke uzdužne (Škurinje) i poprečne doline (Mihačeva Draga, Potok / Draški potok i dolina Rječine). Najveći pak dio Kastavske zaravni je prostrana krška udolina, koja se postupno uzdiže između masiva Ćićarije i Obruča, od Kvarnerskog zaljeva preko Matulja, Rupe prema Ilirskoj Bistrici i Postojnskim vratima, a orijentirana je pravcem jugoistok - sjeverozapad. Ova krška udolina počinje visinom od 100 m n.v. iznad Preluka, a završava u Rupi na nadmorskoj visini od 460 m. Strme vapnenačke padine masiva s dosta izraženim krškim fenomenima (vrtače, kameni blokovi i grede) te izrazito šumska tla, utjecala su na razvoj i dispoziciju šumskog pokrova na ovom području. Naime šume zaposjedaju veliki dio prostora koji radi orografskih i pedoloških uvjeta nije bio pogodan za poljoprivrednu proizvodnju. Građen od krednih vapnenaca i breča, Riječko primorsko bilo je tipičnih krških obilježja. Obala je slabo razvedena osim Bakarskog zaljeva koji je nastao potapanjem donjeg dijela Bakarskog potoka. Greben Riječkog primorskog bila presječen je na dva mjesta dubokim prodorima vodotoka Rječine i Draškog potoka. Ovi usjeci dijele bilo na tri dijela:
Na zapadnom i sjeverozapadnom dijelu područja Riječkog primorskog bila nalazi se prostor Kastavštine (Kastav, Viškovo, Klana i Matulji). Tu je zaravan/ravnjak, znan i pod imenom Kastavska površ, a koja se prostire između obalne linije i doline Rječine na području Kastva, Zameta, Drenove, Rijeke, Sušaka i Drage i kojom dominira akropolsko naselje Kastav (365 m). Jugozapadna (morska) strana toga ravnjaka vrlo je strma (45 stupnjeva i više). Sjeverni dio grebena Riječkog primorskog bila (Židovje, Pleš, Veli vrh i dr.) izdiže se na istočnom rubu ove površi. Visina zaravni postepeno se povećava idući prema sjeveru. Kako je oblikovana u karbonatnim stijenama, u reljefu prevladavaju brojne ponikve i dolci, kao i brojni speleološki objekti (npr. Šparožna jama, Crljenična jama). Najveći dio visoravni prekriven je šumama. Tu se nalazi više grebena i vrhova:
Prostor Riječkog primorskog bila u velikoj je mjeri urbaniziran - to je područje riječke aglomeracije koje obuhvaća grad Rijeku i njegova prigradska naselja. ENGLISH SUMMARY: Rijeka´s Coastal Ridge
From the northeastern coast of the Gulf of Rijeka a number of relief units line up - with their altitude gradually increasing - towards the edge of the Gorski kotar plateau and the mountains that rise from that plateau (the chain of Obruč, ie "Grobnik Alps"). The first in a series of these relief units is the Rijeka coastal ridge, which stretches in the Dinaric direction, from the town of Klana in the northwest to Bakar strait in the southeast. In its northwestern part - the one in the direction of Klana - it bends slightly in a northerly direction. In the southeast direction, across the Bakar Gate, it continues into the Vinodol coastal ridge. A flysch valley extends along the northeastern edge of the Rijeka coastal ridge, which is an extension of the analogous Vinodol flysch valley (more to the SE). It is built of disturbed layers of impermeable flysch (sandstones, marls, conglomerates). Some smaller watercourses (Rječina, Bakarski potok) flow through this flysch valley, and on their way to the sea they cut the Rijeka coastal ridge in short and steep canyons. On the other side, the Rijeka coastal ridge rises at the eastern edge of a spacious highland which is divided into smaller parts by dry valleys and river valleys (Drenova plateau, Kastav plateau, etc.), of which the largest and averagely highest is the Kastav highland or. Kastav plateau. Within this plain, deep longitudinal (Škurinje) and transverse valleys (Mihačeva Draga, Potok / Draški potok and Rječina valley) stand out. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Riječkog primorskog bila
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Riječko primorsko bilo, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Riječko primorsko bilo, reljef
Izvor: Elastic Terrain Maps, 2021.
Izvor: Elastic Terrain Maps, 2021.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
KRIMEJSKI FEŠTARI /kratki film/ 2004.
Datum objave: 27.1.2015. Autor: Kowalski Opis. Dokumentarni film o Krimejskim feštarima i karnevalskim (mesopusnim) običajima na području Sušaka. Film je snimljen 2004. godine |
JUŽNI DIO
SREDNJI DIO
TRSAT (brdo)
|
Povijesni pregled
Na tjemenu trsatskog brda (Trsatica, nekadašnji Trsat) nalazilo se predantičko naselje Liburna, kao sjedište jedne od autonomnih, općinskih zajednica koje su stari pisci nazivali civitas. Autohtono naselje nastalo je znatno prije uspostave rimske dominacije, a ime "Trsat" čuva u kontinuitetu izvorni epihorski naziv. U rimsko doba sagrađena je vojna utvrda koje je branila obližnje naselje. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva Trsat se spominje 799. godine, kada je tu poginuo furlanski markgrof Erik. Poslije toga spominje se u Vinodolskom zakonu kao posjed krčkih knezova Frankapana. U njihovu posjedu Trsat se nalazio do 1529. godine. PROČITAJ VIŠE Utvrđeno brdo Strmica - Trsat. Croinfo.net, 10.4.2011.
Pogled na kanjon Rječine, brdo i gradinu Trsat te tvornicu papira Hartera početkom 20. stoljeća
|
Hartera
Podno Trsata, na Lučicama na sušačkoj strani u dolini Rječine nalazila se Tvornica papira Rijeka poznata kao "Hartera" u toku 180 godina neprekidne proizvodnje, proživljavala je i ratove, poplave, požare i ekonomske krize, koji su je znali dobrano uzdrmati, ali bi je njezini vlasnici novim financijskim ulaganjima uvijek iznova osposobljavali za rad. Sve do 1990-ih godina tvornica je uspješno poslovala. Ratna i poratna vremena, restauracija kapitalizma, zastarjela tehnologija, gubitak tržišta i popratna korupcija dovodi do gubitka svjetskog tržišta kada tadašnji direktor Hartere zastupa taijanskog proizvođaĉa papira čime dovodi do otpuštanja radnika i na kraju do zatvaranja pogona. PROČITAJ VIŠE Hartera. Wikipedija (hr) (sh) 
Tvornica papira oko 1880. godine
Francesco Pauer - Muzej grada Rijeke; Pogled na Rječinu, ulje na platnu |
Projekt "Riječke šetnice"
|
Projekt “Riječke šetnice” pokrenut je u sklopu aktivnosti Ureda "Rijeka – Zdravi grad" Grada Rijeke, a realizacija je uslijedila kroz suradnju Grada Rijeke s udrugama planinara “HT i HP Učka”, “Duga” i “Bazovica” iz Rijeke. Ideja riječkih šetnica polazi od namjere povezivanja krajnje jugoistočne i krajnje sjeverozapadne točke gradskog područja, tj. omogućavanja pješačkog pohoda od Plumbuma na istočnom dijelu grada Rijeke, do Bivia, odnosno Preluka na zapadnom dijelu grada.
|
Rijeka Trails
|
Zajedničkim projektom turističkih zajednica grada Rijeke te gradova i općina Riječkog prstena kroz projekt Rijeka Trails obuhvaćene su šetnice i planinarske staze Rijeke i okolice. U snalaženju ovim šetnicama i planinarskim stazama građanima i turistima pomaže internetska stranica Rijeka Trails.
|
|
SVETI KRIŽ
|
SVETA ANA | partizansko strijeljanje Nijemaca | WW2 specijal "BUNKERI RIJEKA", prva epizoda
Autor: Jurica Galić Juka Datum objave: 22.1.2023. Opis. Nakon bunkera u Zadru, snimamo i čuvene fortifikacije u Rijeci. Najvećim su dijelom nastale u doba Kraljevine Italije (1920. -1943.), dok je manji dio njih, poput objekata na sušačkoj strani grada, izgrađen u doba prve i druge Jugoslavije, a dio je nastao u doba Trećeg Reicha. Intenzivna izgradnja trajala je od 1935. do 1945., posebno od 1939. do 1942. Talijanski pojas utvrđenja je građen u svrhu zaštite od vojske Kraljevine Jugoslavije, a nazivao se još i ”Alpskim bedemom”. Izgradnju je vodilo "Regionalno povjerenstvo za protuzračnu zaštitu" ("Comitato Provinciale Protezione Antiaerea"). U prvoj epizodi obilazimo nedovršenu podzemnu fortifikaciju "Sveta Ana" na brdu Sveti križ u istočnom dijelu grada Rijeke. Gradnju su započeli Talijani, a bunkere su nakon kapitulacije Italije u funkciju stavili Nijemci. Pronalazimo i lokaciju jedne tragične priče s kraja Drugog svjetskog rata (kakvih se u tom ratu odigralo bezbroj). Naime, partizani pozivaju njemačke vojnike na predaju, nakon čega ih strijeljaju pored grebena na kojem smo se i mi zatekli. Duhovi prošlosti na ovom području su još tako osjetni... ► Obavijest vjernim fanovima i pratiteljima; Kanal je za sve gledatelje BESPLATAN! Ali AKO ŽELITE POMOĆI da kanal bude još bolji i raznovrsniji, podržati putovanja i ekspedicije, kao i tehnički suport za obradu i snimanje sadržaja, tada možete donirati sredstva na tri načina; 1. Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=29837895 2. PayPal.me: https://www.paypal.me/juricagalic 3. Bankovni račun: REVOLUT BANK / Primatelj: Jurica Galic - @juricagalic - IBAN: LT72 3250 0241 9594 8433 - BIC: REVOLT21 |
Martinščica
|
Martinšćica se nalazi u Kostreni, u Primorsko-goranskoj županiji na istočnom rubu grada Rijeke. Uvala je Martinšćica uokvirena uzvišenjima oblikovanim u karbonatnim stijenama. Nalazi se između sušačkog i kostrenskog dijela primorske padine. Duljina uvale je 1400 m, a širine do 300 m. Smještena je približno okomito na obalu Riječkog zaljeva i Drašku dolinu. Na sjeveroistoku se s tom dolinom spaja Draški potok koji je u karbonatnim stijenama oblikovao kanjonsku dolinu gotovo vertikalnih strana.
U uvali Martinšćica nalazi se remontno brodogradilište "Viktor Lenac". IZVOR Martinšćica (Kostrena). Wikipedija (hr) 
Martinšćica i brodogradilište "Viktor Lenac"
Autor: Roberta F., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3541281 Dorotejska cesta
Dorotejska cesta sagrađena je kao pristupna cesta za lazaretsku luku u Martinšćici (lazareti su se osnivali u lukama radi provođenja karantenskih mjera, op.). Nazvana je po Mariji Doroteji od Würtenberga, supruzi austrijskog nadvojvode i ugarskog palatina Josipa, a puštena je u promet 2.6.1833. zajedno s kompleksom novoga lazareta u Martinšćici. Na Piramidi (45,3243796, 14,4545358) se Dorotejska cesta odvajala od Karoline, a kao spomen na to ondje je podignuta piramida s natpisom na slavu cara Franje I., nadvojvode Josipa te guvernera Ferencza Ürmenyja. Na njoj su bila dva posvetna natpisa koji spominju gradnju ceste. IZVOR Dorotejska cesta. Wikipedija (hr) |
Marija Doroteja od Würtenberga oko 1840.
Autor Anton Einsle - Hungarian National Museum, Historic Portrait Archive (MNM TKCS). Published in several times in historic works, schoolbooks, articles. E.g.[1], Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1565759 |
SJEVERNI DIO
Pulac
|
Obilaskom turističke rute Katarina B tj. podzemnih tunela i šetnice predstavljen projekt Revival
Datum objave: 17.12.2021. Autor: Novinet TV |
PROČITAJ VIŠE
KLEVA, Slavica: Uređeni riječki tuneli na Pulcu, pogledajte kako sad izgleda Katarina B. Novi list, 17.12.2021.
Rađa se nova turistička atrakcija na Katarini. Lanterna magazine, 17.12.2021.
KLEVA, Slavica: Uređeni riječki tuneli na Pulcu, pogledajte kako sad izgleda Katarina B. Novi list, 17.12.2021.
Rađa se nova turistička atrakcija na Katarini. Lanterna magazine, 17.12.2021.
Orehovica
Pogled na Orahovicu s brda Sveti Križ
Autor: Roberta F., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=6532819 |
UTVRDA KATARINA B | tajne podzemnih tunela | WW2 specijal "BUNKERI RIJEKA", treća epizoda
Autor: Jurica Galić Juka Datum objave: 19.2.2023. Opis. Nakon bunkera u Zadru, snimamo i čuvene fortifikacije u Rijeci. Najvećim su dijelom nastale u doba Kraljevine Italije (1920. -1943.), dok je manji dio njih, poput objekata na sušačkoj strani grada, izgrađen u doba prve i druge Jugoslavije, a dio je nastao u doba Trećeg Reicha. Intenzivna izgradnja trajala je od 1935. do 1945., posebno od 1939. do 1942. Talijanski pojas utvrđenja je građen u svrhu zaštite od vojske Kraljevine Jugoslavije, a nazivao se još i ”Alpskim bedemom”. Izgradnju je vodilo "Regionalno povjerenstvo za protuzračnu zaštitu" ("Comitato Provinciale Protezione Antiaerea"). U trećoj epizodi obilazimo utvrdu „Sveta Katarina B“, izvornog imena „Angheben II“. Sastoji se od dva sektora: sektor Istok i sektor zapad. Svaki sektor je imao po šest borbenih blokova naoružanih teškim strojnicama i topovima. Smatra se da je „Sveta Katarina B“ bila najjača obrambena utvrda izgrađena u cijeloj Italiji. Utvrda je imala dva glavna ulaza i jedan pomoćni. Posadu je činilo oko 180 vojnika i časnika. |
|
Žakalj
Ruševine starih mlinova u Žaklju
U Žaklju, okuci Rječine koja skreće prema jugu ispod Orehovice i danas stoje razvaline starih mlinova koji su građeni u 19. st., a svoj puni procvat doživjeli su izgradnjom Lujzijane. Mlin Žakalj. Mali mlin u Žaklju uz Rječinu vodio je Gašpar Matković. Nakon nekoliko godina prodao ga je Tršćaninu Ottaviu Fontana koji je izgradio veliki mlin. To je bila velebna trokatnica blizu koje su se nalazila skladišta, staje i stanovi namještenika. Na strojevima je radilo više od stotinu ljudi. Žito je dolazilo iz Rusije, Rumunjske i Banata, a brašno se izvozilo u Englesku, Francusku, Egipat, Brazil, Njemačku i Balkan. Mlin je uspješno poslovao od 1884. do 1888. godine. Godine 1894. mlin pada pod stečaj i prestaje raditi. Na javnoj dražbi nekretnine je kupio Robert Whitehead, vlasnik tvornice torpeda u Rijeci, koji ga je nakon nekog vremena darovao gradu Rijeci. Prije Prvog svjetskog rata gradski čelnici prodaju nekretnine mađarskom pivaru koji namjerava ovdje izgraditi najveću pivovaru (Birreria) u Austro-Ugarskoj, ali je Prvi svjetski rat, tj. povlačenje granice (mlinovi su došli pod Kraljevinu SHS) spriječio daljni razvoj i planove. Danas se ispod bršljana naziru zidine nekoć slavnog mlina. Matešićev mlin. Malo sjevernije na Rječini ispod Gornje Orehovice vide se razvaline manjeg mlina izgrađenog 1840. godine. U njemu je radilo pedeset ljudi. Mlin je izgorio 1862. godine. Matkovićev mlin WIKIPEDIJA 
Most preko Rječine u Žaklju (Orehovica), arhivska fotografija
Kanjon Rječine iz 1909.
Most i cesta koja je vodila do mlinova u Žaklju (pozadi). Danas su od mosta ostali samo ruševni temelji. Izvor: FOTO:Fortepan — ID 86922: Adományozó/Donor: Magyar Földrajzi Múzeum / Erdélyi Mór cége |
PROČITAJ VIŠE
Orehovica (Rijeka). Wikipedija (hr) Matešićev mlin. Riječka baština Mlin u Žaklju. Riječka baština 
Fiumara (Rječina) 1895. godine, ispod mlina Žakalj
Vijest o požaru u kojemu je uništen mlin Žakalj, objavljena u Narodnim novinama 31.3.1862.
MLIN ŽAKALJ | "Hrvatski Angkor" | WW2 specijal "BUNKERI RIJEKA", druga epizoda
Autor: Jurica Galić Juka Datum objave: 5.2.2023. Opis. Nakon bunkera u Zadru, snimamo i čuvene fortifikacije u Rijeci. Najvećim su dijelom nastale u doba Kraljevine Italije (1920. -1943.), dok je manji dio njih, poput objekata na sušačkoj strani grada, izgrađen u doba prve i druge Jugoslavije, a dio je nastao u doba Trećeg Reicha. Intenzivna izgradnja trajala je od 1935. do 1945., posebno od 1939. do 1942. Talijanski pojas utvrđenja je građen u svrhu zaštite od vojske Kraljevine Jugoslavije, a nazivao se još i ”Alpskim bedemom”. Izgradnju je vodilo "Regionalno povjerenstvo za protuzračnu zaštitu" ("Comitato Provinciale Protezione Antiaerea"). U drugoj epizodi obilazimo jednu napuštenu lokaciju koja nije vojnog podrijetla. Radi se o dva napuštena mlina iz 19. st. Prvi je "Matešićev mlin" sagrađen je 1840., a drugi, veći (dužina 90 m, visina 25 m) mlin je "Žakalj" 1865. "Matešićev mlin je izgorio u požaru 1863. i više nikada nije obnovljen, dok je mlin "Žakalj" radio do 1918., kada je napušten i devastiran u Drugom svjetskom ratu. Danas je lokacija potpuno obrasla u vegetaciju, pa ne čudi što sam ga prozvao "hrvatskim Angkor Watom". No ono što čudi je da ga lokalne vlasti nisu napravile u svjetsku turističku lokaciju, kao i mjesto snimanja svjetskih filmova poput "Tomb Raidera". Za mene je ovo jedno od najzanimljivijih mjesta u Hrvatskoj. ► Obavijest vjernim fanovima i pratiteljima; Kanal je za sve gledatelje BESPLATAN! Ali AKO ŽELITE POMOĆI da kanal bude još bolji i raznovrsniji, podržati putovanja i ekspedicije, kao i tehnički suport za obradu i snimanje sadržaja, tada možete donirati sredstva na tri načina; 1. Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=29837895 2. PayPal.me: https://www.paypal.me/juricagalic 3. Bankovni račun: REVOLUT BANK / Primatelj: Jurica Galic - @juricagalic - IBAN: LT72 3250 0241 9594 8433 - BIC: REVOLT21 |
VELI VRH
|
Do Velog vrha (435 m n.v.) dolazi se preko sjevernog dijela Rijeke - Drenove, skretanjem za Pulac. S Velog vrha pruža se odličan pogled na cijeli Kvarnerski zaljev, otoke Krk i Cres, Učku i grad Grobnik. Osim vozilom, do Velog vrha može se doći laganim usponom od streljane ili crkve Gospe Karmelske u Drenovi.
Na samome vrhu nalazi se kapelica, sagrađena početkom Drugog svjetskog rata i obnovljena početkom 21. stoljeća. Na Velom vrhu ima još ostataka od pokušaja stvaranja tzv. Arboretuma Mađarskog primorja (Arboretum Litorale Hungaricuma) u vrijeme austrougarske vlasti, s još uvijek živim primjercima španjolske jele (prorijeđene čak i u Španjolskoj). U borovoj šumi na Velom vrhu tijekom 2008. godine stanovnici obližnje Drenove uredili su volonterskim radom šetnicu s trim stazom. Šetnica i trim staza nalaze se lijevo uz cestu, 200 metara prije kapelice. PROČITAJ VIŠE ŠTEFAN, Marino: Iskrice iz drenovske povijesti - Kapela ili spomenik neznanom junaku na Velom vrhu? Drenovski list, broj ‚19. Prosinac 2009. (PDF)
|
Rječina (Ričina, Rečina)
|
Rječina (tal. Fiumara) je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.
Autohtoni nazivi su Ričina ili Rečina (čak.) i Fiumara (fiumanski). U Starom vijeku naziva se Tarsia flumen (od keltskog tars=kanjon, klisura). G. Kobler spominje i naziv Phlawon (kelt. riječ za manju rijeku) te otud i njem. naziv za Rijeku u XV. st. St. Veit am Plawon. Duga je oko 19 km, korito joj je širine prosječno 9 - 16 m. Izvire iz pećine na nadmorskoj visini od 325 m ispod strme litice brda Kičeja (606 m n.m.). Do 1870. g izvirala je ispod susjednog vrha Podjavorja, no taj izvor se zatrpao zbog potresa u blizini Klane. Najveći pritoci su joj Sušica, Lužac, Zala, Zahumčica, Golubinka, Ričinica i Borovšćica no oni su uglavnom bujice i veći dio godine su suhi. Rječina velikim dijelom teče kroz strmi kanjon. Izvor Rječine se od 1915. koristi za vodoopskrbu Rijeke, a 1968. kod sela Valići izgrađena je brana za Hidroelektranu Rijeka i nastalo je umjetno jezero Valići. Korito Rječine nizvodno od brane Valići pripada srednjem i donjem toku Rječine. U gornjem dijelu srednjeg toka Rječine izvedena je opsežna regulacija korita na početku 20. stoljeća tako da su izgrađene 23 vodne stepenice i jedna kaskada od betona u kamenoj oplati te djelomično kamenom obložena obala. Od mosta Pašac do Tvornice papira Rječina protječe kroz kanjon. Donji tok Rječine proteže se od završetka kanjona kod Tvornice papira do ušća u more gdje u donjem toku Rječina protječe kroz sam centar grada Rijeke. U Rijeci se račva na Mrtvi kanal (staro korito) i novo korito koje je napravljeno u 19. stoljeću. Od znamenitosti poznat je obnovljeni Gašparov mlin u Martinovom Selu, koji se spominje u aktu iz 26. III. 1619. kojim nadbiskup Ferdinando dopušta nekom Gasparu Chnesichu produženje dozvole za zapljenu gdje se spominje i mlin na Rječini riječima "eine Mull am Flusse Pflaum". Od faune najpoznatiji su potočna pastrva i riječni rak. Rječina je kroz čitavu povijest Srednjeg i Novog vijeka bila granica prema Hrvatskoj osim za Jelačićeve okupacije Rijeke (1848. – 1868.) i partizanskog pripojenja Rijeke Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata. Između 2 rata Rječina je bila granica između Kraljevine Italije i Kraljevine Jugoslavije, tj. talijanske Rijeke (Fiume) i hrvatskog Sušaka. IZVOR Rječina. Wikipedija (hr) 
Slap Rječine u Martinovom Selu
Autor: Đoko, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1218251 
Pregledna geološka karta sliva Rječine
Legenda: 1-karbonatne stijene gornje krede i paleogena (tereni velike upojnosti i vodopropusnosti); 2-siliciklastične stijene paleogena-fliš (tereni male upojnosti i vodopropusnosti te izražene erodibilnosti); 3-pjeskovitomuljevite do šljunkovite naplavine estuarija; 4-fluvioglacijane pjeskovitošljunkovite naplavine Grobničkog polja; 5-muljevito-pjeskovito-šljunkovite riječne naplavine, 6-vrelo Rječine; 7-ulaz i izlaz iz kanjona 
Porječje Rječine
Karta s hidrogeološkim podatacima o vodnim pojavama i objektima (vrela i izvori u slivu i susjednom području), speleološkim objektima, vodonosnicima i hidro-energetskim objektima (hidroelektrana Rijeka - HE, akumulacija Valići, planirana akumulacija Kukuljani), meteorološka postaja Rijeka, kišomjerna postaja Marčelji. Izvor: Bonacci i sur., 2018. 
Kanjon u donjem toku Rječine
Autor: ottori1982, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=53969250 |
Rječina kao vjekovna granica Rječina je bila vjekovna granica između Habsburške Monarhije i Hrvatske (Ugarske), a od 1779. između Rijeke kao Corpusa separatuma i Hrvatske. Prokopom novog toka Rječine, on postaje granica Rijeke kao Corpusa separatuma (i kao Slobodne države Rijeka) prema Hrvatskoj sve do Rimskog ugovora kojim se 1924. nova granica između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS pomiče zapadno sve do desne strane Mrtvog kanala (kako bi Kraljevina SHS mogla koristiti Porto Baroš). Ta granica traje sve do 1941. kada Pavelić ustupa fašističkoj Italiji velik dio Hrvatskog primorja i Gorskog kotara. Talijani su od 1934. gradili visok zid na svojoj strani Mrtvog kanala. WIKIPEDIJA 
Regulacija srednjeg toka Rječine
Na početku 20. stoljeća izvedena je opsežna regulacija korita, tako da su izgrađene 23 vodne stepenice i jedna kaskada od betona u kamenoj oplati te djelomično kamenom obložena obala. Izvor: Državni arhiv Rijeka RJEČINA - BADANJ ILI CRNI VIR - NAJUŽI DIO KANJONA RJEČINE
Datum objave: 6.12.2021. Autor: Novinet TV Opis: Starosjedioci Orehovice Dajna Logan Linić i Damir Kamenar su nas odveli do Badnja. Badanj ili kako ga još zovu Crni vir je mjesto gdje je korito Rječine najuže. Krenuli smo istim putom kao i prošli put. Spustili smo se od Orehovice do Matešićevog mlina te smo, kako sada vode u koritu nema, krenuli uz korito do Badnja. To je jedini pješački put kojim se do tog možda i najdubljeg vira može doći, naravno kada rijeka ne teče. Više pogledajte ovdje https://lanterna-magazin.net/2021/12/... U prethodnoj epizodi smo posjetili korito dok je bilo vode. Korito je inače suho a voda njime teče kada na brani Valići rade ispust zbog dotoka velike količine vode pa pogledajte ovdje https://lanterna-magazin.net/2021/11/... Ukoliko želite pogledati sve epizode iz serijala Rječina pogledajte ovdje https://lanterna-magazin.net/?s=rje%C... RIČINA - OD PAŠCA DO OREHOVICE PO KORITU - 1. DEL
Datum objave: 24.12.2021. Autor: Novinet TV Opis: Krenuli smo koritom Rječine od Pašca prema Orehovici. To je netaknuti dio korita do kojeg mehanizacija još nije došla. Kako je u ovom dijelu kanjon vrlo uzak, kada ima vode Rječina je vrlo brza. Ljudi rijetko dolaze do ovog dijela kanjona, a razlog je i što se ovim putom može kretati jedino kad je suho. Kamenje je toliko sklisko da se po njemu nemoguće kretati, u što sam se i sam uvjerio poskliznuvši se nekoliko puta. Hodajući koritom treba dobro paziti na koji kamen stati. Za ulazak u samo korito treba birati suho vrijeme. Vode u ovom dijelu toka Rječine ima ako ju puste na brani Valići ili za velikih kiša. Vlažno korito je također neprohodno. Sve to ispričao mi je Josip Šupak, Paščan koji me vodio koritom. Kako je njegova kuća odmah iznad korita, nedaleko mosta Pašac, kaže da je u djetinjstvu to bilo Paščanima mjesto gdje su se družili, plivali, lovili ribu i rakove kojih danas ima samo u tragovima. Odmah iznad korita prolazi markirana pješačko- izletnička staza Šetnica uz Rječinu koja se proteže od Hartere do samog izvora Rječine pa je i to možda razlog zašto se ljudi rijetko spuštaju u samo korito. Krenuli smo od Pašca prema Orehovici ispod koje se nalazi Badanj kojeg smo posjetili još u prošloj epizodi. Pogledajte što nam je sve Josip ispričao šećući ovim netaknutim krajolikom. Rječina ispod Orehovice - prvi dio
Datum objave: 28.11.2021. Autor: Novinet TV Opis: Posjetili smo dio Rječine ispod Orehovice. Ovaj dio korita je inače suh ko barut ali kad se napravi ispust na brani Valići onda i ovim dijelom teče voda. Mi smo uspjeli pogoditi taj period koji inače zna trajati po par dana. Članica Građanske inicijative Dajna Logan Linić , inače rođena Orehovčanka nas je odvela do korita i ispričala nam puno interesantnih stvari. Više pogledajte na https://lanterna-magazin.net/2021/11/... a ako vas interesira cijeli serijal pogledajte ovdje https://lanterna-magazin.net/?s=rje%C... RJEČINA ISPOD OREHOVICE - SUHA RIJEKA
Datum objave: 25.12.2021. Autor: Novinet TV Opis: Posjetili smo dio Rječine ispod Orehovice. Ovaj dio korita je inače suh ko barut ali kad se napravi ispust na brani Valići onda i ovim dijelom teče voda. Mi smo uspjeli pogoditi taj period koji inače zna trajati po par dana. Članica Građanske inicijative Dajna Jogan Linić , inače rođena Orehovčanka nas je odvela do korita i ispričala nam puno interesantnih stvari. Više pogledajte na https://lanterna-magazin.net/2021/11/... a ako vas interesira cijeli serijal pogledajte ovdje https://lanterna-magazin.net/?s=rje%C... RJEČINA ISPOD OREHOVICE - UNIŠTENI KRŠ
Datum objave: 26.12.2021. Autor: Novinet TV Opis: Posjetili smo dio Rječine ispod Orehovice. Ovaj dio korita je inače suh ko barut ali kad se napravi ispust na brani Valići onda i ovim dijelom teče voda. Mi smo uspjeli pogoditi taj period koji inače zna trajati po par dana. Članica Građanske inicijative Dajna L Jogan Linić , inače rođena Orehovčanka nas je odvela do korita i ispričala nam puno interesantnih stvari. Više pogledajte na https://lanterna-magazin.net/2021/11/... a ako vas interesira cijeli serijal pogledajte ovdje https://lanterna-magazin.net/?s=rje%C... Fotografija Petar Kurschner |
Hidroelektrana Rijeka
|
Hidroelektrana Rijeka ili HE Rijeka je visokotlačno derivacijsko postrojenje, te protočna hidroelektrana koja koristi vode vodotoka Rječine. Strojarnica je smještena na koti 5 m nad morem, uz korito Rječine, blizu morske obale. Zahvat vode je smješten nekoliko kilometara uzvodnije u koritu Rječine, na koti 229,5 m nad morem. Izgradnjom betonske gravitacijske brane visine 35 m na Rječini kod sela Grohova ostvaren je zahvat vode za hidroelektranu i umjetno jezero korisnog obujma 470 000 m3. Maksimalni radni vodostaj u umjetnom jezeru je 229,5 m nad morem. Na sredini brane nalaze se dva preljevna polja, sa zaklopkama za evakuaciju velikih voda.
Voda iz akumulacije Valića usmjerava se na postrojenja HE Rijeke preko dovodnoga tlačnog tunela. Postrojenja su u donjem toku, neposredno uz izvor Zvir. U temeljnom dijelu brane smještena su dva temeljna ispusta opremljena segmentnim zatvaračima. Neposredno uz branu, na desnoj obali jezera, smješten je ulazni uređaj dovodnog tunela opremljen finom rešetkom i tablastim zatvaračem. Dovodni tlačni tunel promjera 3,2 m i dužine 3117 m, dovodi vodu do vodne i zasunske komore smještene u brdu Katarina iznad Rijeke, gdje počinje tlačni cjevovod. Vodna komora izvedena je s dvije horizontalne komore, svaka dužine 30,7 m i s jednim vertikalnim oknom, koje na vrhu završava još jednom horizontalnom komorom i spojem s otvorenim bazenom vodne komore. U zasunskoj komori smješten je leptirasti zatvarač. Čelični tlačni cjevovod promjera 2,3 m pri vrhu i 2,2 m pri dnu, dugačak je 803 m i položen u kosi rov. Ispred same strojarnice tlačni cjevovod se račva prema dvije proizvodne jedinice. U podzemnoj strojarnici su smještene dvije proizvodne jedinice. Hidroelektrana Rijeka ima dvije Francisove turbine, snage 19,8 MW, instaliranog protoka 10,5 m3/s i konstriktivnog pada 213 m, s predturbinskim kuglastim zatvaračem, regulatorom i tlačnom napravom. Električni generatori su snage 23 MVA, stupnja iskorištenja 0,8 i generatorskog napona 10,5 kV. Ukupna instalirane snage Hidroelektrane Rijeka je 36,8 MW. Visinska razlika između vode u izgrađenom umjetnom jezeru i vodnih turbina i generatora hidroelektrane je 225 m, a maksimalna joj je godišnja proizvodnja 130 GWh (ostvarena 1979.). Tijekom 2006., Hidroelektrana Rijeka je ostvarila proizvodnju od 93 GWh, dok se prosječno proizvodi 89 GWh godišnje. IZVOR Hidroelektrana Rijeka. Wikipedija (hr) 
Sustav HE "Rijeka"
Pogled na jezero Valići
Autor: Dmedved - moje djelo, Javno vlasništvo, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=221219 Valići je vodena akumulacija na rijeci Rječini. Izgrađena je radi HE Rijeke. Gradila se od 1964. do 1966. godine. Kompenzacijski bazen izgrađen je 1966. godine. Armiranobetonska brana nosi isto ime, a nalazi se blizu sela Grohova. Elektroprojekt iz Zagreba proveo je projektne radove. Izvođač radova bila je Hidroelektra. Voda iz akumulacije Valići usmjerava se na postrojenja HE Rijeke preko dovodnoga tlačnog tunela. Postrojenja su u donjem toku, neposredno uz izvor Zvir. |
Brana Hidroelektrane "Rijeka"
Autor: Autor Mmarre - [1] HEP Vjesnik 137, Poštena uporaba, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=403304 
Presjek brane akumulacijskog jezera Valići
Tlačni cjevovod HE Rijeka
Autor Mmarre - [1] "Vodne turbine" dr.sc. Zoran Čarija, Tehnički fakultet Rijeka, 2010., https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=308108 |
Drenovska visoravan (Drenovski plato)
Drenova i Drenovska visoravan, prostorni pogled
Izvor: Google Eart, 2021. |
Drenovska visoravan, odn. Drenovski plato, obuhvaća oveći brijeg (Mala i Vela straža) s blagim valovitim padom prema moru s južne strane te prema sjevernom zaleđu, Gornjoj Drenovi.
|
Drenova
Pogled s Velog vrha na Drenovu
Autor: Dmedved - Vlastito djelo postavljača, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=7457656 |
PROČITAJ VIŠE Drenova. Wikipedija (hr)
|
Škurinje
|
Predaja Pisac i novinar Ivo Grohovac (1876.-1914.), rođen u Grohovu, koje je već i tada spadalo u Drenovu, objavljivao je pod pseudonimom Tik-tak, čakavski podlistak u nekadašnjem Riječkom novom listu. u rubrici Negda i sada. U jednom od tih podlistaka (Riječki novi list br. 301, 17.12.1913.) zapisao je predaju o nastanku imena Škurinje. Inače, Grohovac je bio veliki borac za očuvanje hrvatstva i riječkog hrvatskog identiteta. Sahranjen je na starom drenovskom groblju. Kako je postala Škurinja IVO GROHOVAC Ja znan, da vas je jako malo, ki niste čuli za Škurinju i, ki neznate, kade je to mesto. Škurinja je dosta velika, aš se proteže od Rastočin pak sve z gorun do preko Tibjaši, ki su preko reškega kunfina. Ja, pak ja san rekal, da vas je malo, ki neznate za Škurinju, ale bit će vas još manje, ki znate, zač se ta lepi kraj naše Rešćine tako zove, a zato san odlučil, da ću van povedat. Bilo je to nekada va staro vreme pred stotine i stotine let. Va to vreme su još vrazi po zemje hod ili na noge, aš ni bilo automobilih na svetu, a bogunića ni tranvaja ne. Ja, pak va to vreme je šal jedan gospodin vrag na Drenovu drenjule pobirat ke su baš bile zrele. (Vidite malo! Već onputa je bilo na Drenove sve puno drenjul, a sada 'Talijani" pišu, da je to "terra italiana".) I gre ti nebog vrag i pobira drenjule i nabere jih punu vreću, ku je sobun donesal s pakla. Kad je mislel da je nabral dosta, zel je breme na ledja i šal da gre ća. Šal je po onen putu, ki gre danaska mimo "Kućine" i Sih Sveteh. Kučine još ni bilo va to vreme a ni Si Sveti nisu još bili prišli na Drenovu. I kad je vrag prišal va nižinu, kade je danaska Pajerovo selo, razvezala mu se je vreća z drenjulami, a sve drenjule su mu se potresle. Nebog vrag ni znal ča će, aš je već bila crna noć, pak ni niš videl. On bi bil pobiral, ale kako? Ni bilo druge leh poć ća prez niš! Kad je prišal va društvo drugeh vrazi, njin je povedal, da je hodil na Drenove po drenjule, ale da su mu se potresle va jednen mesto, kade je bila velika škurina, da jih ni mogal pobrat. On je pozval nekuliko svojeh prijateli, da se neka ta kraj od sada zove Š k u r i n j a, a to se je va je razglasilo, pak se još i danas tako zove. Na mesto, kade su se vragu potresle drenjule zilezlo je puno drenovine, pak još i danaska tu raste, a kada je štajon od drenjul dečina lepo jidu domaće drenjule. Kada su ovo leto bile zrele, videl san nekuliko Ungarezi, kako su jih zobali i govorili, da su:"Nadjon jo!" |
Martinovo Selo
Na Rječini kod Martinovog Sela nalazi se obnovljeni Gašparov mlin. U aktu iz 26.3.1619., kojim nadbiskup Ferdinando dopušta nekom Gasparu Chnesichu produženje dozvole za zapljenu, spominje se i mlin na Rječini "eine Mull am Flusse Pflaum", ali teško da se radi o ovom mlinu u Martinovom selu.
KASTAVSKA POVRŠ
Kastav
Kastavština
Kastavština je jedinstveni zemljopisni i kulturno-povijesni prostor sa središtem u gradu Kastvu, koje se na istoku prostire do vodotoka Rječenine, na jugu se spušta do obalnog pojasa između Kantride i Voloskog dok je zapadna strana omeđena brdovitim prijevojima od Rukavca do Brguda te na sjeveru i sjeverozapadu od Brguda do Lisca. Cijelo područje nalazi se na prosječnoj visini od 200 do 300 metara nad morem.
Kastavština je jedinstveni zemljopisni i kulturno-povijesni prostor sa središtem u gradu Kastvu, koje se na istoku prostire do vodotoka Rječenine, na jugu se spušta do obalnog pojasa između Kantride i Voloskog dok je zapadna strana omeđena brdovitim prijevojima od Rukavca do Brguda te na sjeveru i sjeverozapadu od Brguda do Lisca. Cijelo područje nalazi se na prosječnoj visini od 200 do 300 metara nad morem.
Šetnice oko Kastva
|
Šetnica u Lozi i Lužini
U kastavskoj okolici uređeno je više šumskih puteva, staza i puteljaka, neke su lakše i kraće, a neke zahtjevnije. Prolaznici putem mogu otkriti brojne znamenitosti i pohoditi vidikovce s kojih pogled seže na okolna brda i vrhove. Većina staza prolazi kroz šume Loza i Lužina i svaka se grana na više kraćih i dužih šetnica, od kojih neke završavaju na vrhovima obronaka, a neke u šumskim vrletima i drugim prirodnim znamenitostima. Staze je moguće obići i biciklima.
Šume Loza i Lužina prostiru se u zaleđu Kastva, na nadmorskoj visini od oko 320 do 504 m i obuhvaćaju površinu od oko 33 km², a šetnice u šumama Lozi i Lužini - tri najpoznatije šetnice oko Kastva - otvorene su 15.10.2005. godine, na Svjetski dan pješačenja. Šetnice počinju i završavaju u Kastvu, različite su po dužini i vremenu obilaska, zanimljive su i lako dostupne svim ljubiteljima prirode, te omogućavaju uživanje u ljepotama šumskog drveća, bilja i cvijeća, stijenama kraških oblika, dolcima i vrtačama. Mogući su usponi na stjenovite vrhove: Majevi vrh (411m), Stanić (465m) i Mačkov vrh (504m), s kojih se pružaju lijepi pogledi na šumsko prostranstvo u zaleđu Kastva, na sela Kastavštine kao i na planine i vrhove susjednog Gorskog kotara, Lisine i Učke. Posebnosti staza (dužina i vrijeme obilaska) simboliziraju životinje koje žive u Lozi i Lužini i one prate šetače na postavljenom znakovlju duž staza i omogućavaju lakše kretanje po odabranoj stazi. Za najkraću je izabran puž, kao metafora za polagano i ograničeno kretanje, za srednju zec, životinja sve rjeđe prisutna u našim šumama koja se kreće brže i više, te za najdužu srna, elegantna životinja brzog i dugog kretanja koju se često, zbog brojnosti, sreće šetajući šumama. Životinje su označene na karti i znakovlju različitim bojama: puž - žutom, zec - plavom i srna - crvenom bojom. Na mjestima prirodnih i povjesnih zanimljivosti (kao što su Eko staza "Loza" , japnenice, Šparožna jama, Rapalska granica , napušteno selo Cari) postavljene su edukativne ploče s kratkim opisom, a na nekim dijelovima staza postavljena su odmorišta: masivni stol i dvije klupe, na kojima umorni šetači mogu predahnuti i odmoriti se uživajući u miru i tišini šuma. 
|
IZVOR TZ Kastva
1. Šetnica Kastav - Eko-staza - Majevi vrh - Kastav Polazište šetnice je na Fortici i nastavlja se kroz šumu Lozu. Vodi iz stare jezgre Kastva preko Crekvine. Laganom šetnjom slijedimo široku stazu do oznake ekostaze, koju su uredili najmlađi Kastavci, te skrećemo lijevo stazom do prve šumske ceste. Zatim lijevo uzbrdo, pa desno po užoj stazi slijedeći žuto-plave oznake. Kod dvije poveće jame, tzv. japnenice, u kojima se nekada od kamena pripremalo vapno, skrećemo lijevo na užu stazu, preko nekadašnje Rapalske granice, uz kraške stijene i vrtače, do sljedeće žuto-plave oznake. Moguć je uspon na Majevi vrh (411 m). Nastavljamo lijevo do ograđenoga dolca i područja pod veprinom te između uređenih prezida do šumske ceste i dalekovoda, uz zapuštenu cisternu do križa na raskrižju Spinčićevega brega. Pratimo šumsku cestu lijevo prema Kastvu sve do asfaltirane ceste na Belićeven brege pa opet lijevo kroz selo Brnini natrag do Fortice. Dužina staze: 5,27 km; vrijeme obilaska: oko 1 h i 40 min. 2. Šetnica Kastav - Zvirić - Stanić - Brajani - Kastav
Ova staza s Fortice preko Crekvine vodi kroz šume Lozu i Lužinu. Prateći šumsku cestu pokraj oznake ekostaze ne skrećemo, već nastavljamo ravno do spoja šumske ceste sa stazom iz pravca Jelovičana. Ravno pratimo lijevu stazu, nedaleko dubokoga Knež dola do raskrižja Zvirić (desno je Lovačka kuća "Zvirić"). Nastavljamo lijevom stazom do odmorišta "Stanić", uz koji je lijevo od staze odvojak do Stanić vrha (465 m), s kojega se pruža lijep pogled na okolna naselja. Nastavljamo stazom koja se širi i polako spušta do asfaltirane ceste i sela Brajani, uz lijepo napušteno imanje. Lijevo je staza koja vodi do ostataka napuštenoga kamenoloma, tzv. kave, duga 230 m. S desne su strane ceste ostaci napuštenoga sela Cari, izvanrednoga primjera tradicionalne ruralne arhitekture, a tek malo dalje raskrižje te Spinčićev breg. Tu nailazimo na plavo-žute oznake staze do Majevega vrha i pratimo šumsku cestu prema Kastvu, do asfaltirane ceste na Belićeven brege, lijevo kroz selo Brnini do Fortice. Dužina staze: 9,28 km; vrijeme obilaska oko 2 h i 50 min. 3. Šetnica Kastav - Jelovičani - Breza - Mačkov vrh - Šparožna jama - Stanić - Brajani - Kastav
S Fortice uz Crekvinu izlazimo na šumsku cestu, pokraj oznake ekostaze, i nastavljamo ravno do spoja sa stazom iz Jelovičana. Skrećemo desno i nastavljamo ravno sve do sela Jelovičani uz seoski bunar (šternu) i dalje duž ceste prema Brezi pa lijevo na šumsku cestu do Lovačke kućice "Sebenjino". Držimo se desne staze do stare stražarnice (karaule) i graničnoga kamena iz 1920. god. Tada smo već blizu sela Breza, potpuno spaljenoga u Drugom svjetskom ratu, i cestom nastavljamo uz crkvicu i groblje do odmorišta "Mačkov vrh". Lijevo se uspinje staza do najvišega kastavskog vrha, brijega Mačkov vrh (504 m), s kojega se pruža prekrasan pogled na zaleđe Kastva, Učku i Gorski kotar, a s južne strane i na Kvarner. Spuštamo se natrag na stazu do Šparožne jame. Pratimo stazu do odmorišta "Stanić" (moguć je i uspon na Stanić vrh 465 m) odakle se staza spušta do sela Brajani, uz napušteno selo Cari i Spinčićev breg, kroz selo Brnini i dalje prema Kastvu, do Fortice. Dužina staze: 16,35 km; vrijeme obilaska: oko 5 h. |
Viškovo
Zanimljivosti
Na prostoru Viškova ponikle su dvije vrednote upisane u UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine:
Na prostoru Viškova ponikle su dvije vrednote upisane u UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine:
- pokladni ophod Halubajskih zvončara, kojima su korijeni u Marčeljima i
- dvoglasje tijesnih intervala, koje je zapisao Ivan Matetić iz Ronjgi
Matulji
Geomorfološke značajke područja
Područje općine Matulji nalazi se u sklopu Kastavske zaravni
Kastavska zaravan je smještena između Vinodolsko – Brkinske sinklinale (od: Brkini, u Sloveniji) izgrađene od fliških naslaga i planinskog, karbonatnog masiva Ćićarije.
Područje Ćićarije morfološki je jako izdiferencirano pojavom strmih stepenica i planinskih grebena u sklopu ljuskavih struktura ili navlaka starijih stijena preko mlađih. Posebna osobitost su pojave površinskih i podzemnih krških morfoloških oblika i to ponikva, jama i ponora.
Značajka reljefa Kastavske zaravni su brojne ponikve, odnosno ljevkasta udubljenja koja daju predjelu tipičan krški izgled. Ta morfološka cjelina nagnuta je prema Riječkom zaljevu.
Područje Općine Matulji odlikuje se relativno visokom energijom reljefa. Nadmorske visine kreću se od 100 m. n. m na jugoistočnom, priobalnom dijelu granice općine do 1241 m.n.m. – vrh Gomila na zapadnoj granici. Prosječni nagib terena iznosi 19,4°, a na pojedinim dijelovima terena i preko 30° . Teren je generalno nagnut u pravcu J –JZ i S-SI, odnosno strukture su dinarskog pravca pružanja, SZJI . Teren je većim dijelom oblikovan u karbonatnim sedimentnim stijenama, a samo manjim dijelom u flišnom nepropusnom kompleksu. Takva geološka građa odrazila se i na hidrografiju područja. Veći dio općine Matulji, onaj izgrađen od karbonatnih stijena, uglavnom je bezvodan, bez površinskih tokova. Površinsko tečenje vezano je za fliške i kvartarne naslage koje se nalaze na sjevernom području općine, uz granicu sa Slovenijom. Sve su to bujični vodotoci s velikim i naglim oscilacijama protoka.
IZVOR PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MATULJI LISTOPAD 2008. (PDF)
Područje općine Matulji nalazi se u sklopu Kastavske zaravni
Kastavska zaravan je smještena između Vinodolsko – Brkinske sinklinale (od: Brkini, u Sloveniji) izgrađene od fliških naslaga i planinskog, karbonatnog masiva Ćićarije.
Područje Ćićarije morfološki je jako izdiferencirano pojavom strmih stepenica i planinskih grebena u sklopu ljuskavih struktura ili navlaka starijih stijena preko mlađih. Posebna osobitost su pojave površinskih i podzemnih krških morfoloških oblika i to ponikva, jama i ponora.
Značajka reljefa Kastavske zaravni su brojne ponikve, odnosno ljevkasta udubljenja koja daju predjelu tipičan krški izgled. Ta morfološka cjelina nagnuta je prema Riječkom zaljevu.
Područje Općine Matulji odlikuje se relativno visokom energijom reljefa. Nadmorske visine kreću se od 100 m. n. m na jugoistočnom, priobalnom dijelu granice općine do 1241 m.n.m. – vrh Gomila na zapadnoj granici. Prosječni nagib terena iznosi 19,4°, a na pojedinim dijelovima terena i preko 30° . Teren je generalno nagnut u pravcu J –JZ i S-SI, odnosno strukture su dinarskog pravca pružanja, SZJI . Teren je većim dijelom oblikovan u karbonatnim sedimentnim stijenama, a samo manjim dijelom u flišnom nepropusnom kompleksu. Takva geološka građa odrazila se i na hidrografiju područja. Veći dio općine Matulji, onaj izgrađen od karbonatnih stijena, uglavnom je bezvodan, bez površinskih tokova. Površinsko tečenje vezano je za fliške i kvartarne naslage koje se nalaze na sjevernom području općine, uz granicu sa Slovenijom. Sve su to bujični vodotoci s velikim i naglim oscilacijama protoka.
IZVOR PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MATULJI LISTOPAD 2008. (PDF)
Klana
|
GRADINA KLANA RANKO STARAC 28 10 2016
Autor: klap vizualne komunikacije Datum objave: 30.4.2020. Opis. Ranko Starac, vrhunski riječki arheolog, odveo nas je na Gradinu Klana, što se uzdiže odmah poviše gradića smještenog uz potok u prilično uskoj dolini. Prethodno smo pogledali i Rimski zid - dio Clausure alpine - spomenik star gotovo 2000 godina... Idealna tema za jedan poučan izlet, sami ili još bolje s djecom! |
ALPSKI BEDEM - riječko područje
Autor: klap vizualne komunikacije Datum objave: 1.2.2021. Opis. Il Valo alpino è un sistema di fortificazioni militari costruito dal Regno d'Italia lungo i suoi confini orientali. Le fortificazioni si estendono da Fiume al confine con l'Austria. In questo filmato stiamo parlando di fortificazioni nelle vicinanze di Rijeka - un'area chiamata Porta di Ferro! The Alpine rampart is a system of military fortifications built by the Kingdom of Italy along its eastern borders. The fortifications stretch from Rijeka to the border with Austria. In this show we are talking about fortifications in the vicinity of Rijeka - an area called the Iron Gate! Alpski bedem sustav je vojnih utvrda što ih je Kraljevina Italija gradila duž svojih istočnih granica. Utvrde se protežu od Rijeke do granice s Austrijom. U ovoj emisiji govorimo o utvrdama u okolici Rijeke - područje zvano Željezna vrata! |
ALPSKI BEDEM 2 - RIJEKA
Autor: klap vizualne komunikacije Datum objave: 22.2.2021. Opis. Nastavak istraživanja ostataka militarija na ppodručju Rijeke i Hrvatskog primorja. S Trstenika i Gumanca spustili smo se na Veli vrh i Katarinu. Nikad osvojene podzemne utvrde - najčvršće vojne utvrde na svijetu nalaze se na brdima iznad Rijeke. Posjetili smo ih, pogledajte... |
IZVORI I LITERATURA
Literatura
BONACCI, Ognjen; OŠTRIĆ, Maja; ROJE-BONACCI, Tanja. Water resources analysis of the Rječina karst spring and river (Dinaric karst) Analiza vodnih virov kraškega izvira in reke Rječina (Dinarski kras). Acta Carsologica / Karsoslovni Zbornik. 47. 2018. str. 123-137. (PDF)
KUHTA, Mladen: Speleološki objekti na području navlačne strukture Rječine. Speleolog : časopis za speleologiju, 46/47 (2001); str. 23-29 (PDF)
- Sažetak. The paper deals with complex hydrological/hydrogeological behaviour in the Rječina karst spring and river basin located in the north-western part of the deep and developed Croatian Dinaric karst. The Rječina Spring is one of the major karst springs in Croatia, used for water supply of Rijeka City and its surrounding area. Beside the use of Rječina spring for water supply, the development of the Rijeka hydroelectric power plant (HEPP) also changed hydrological and hydrogeological regime of the whole catchment. In order to analyse the anthropogenic influences in the system, hydrological analysis of the Rječina river and spring discharge was done, as well as the analysis of the available data of groundwater measurements. The analysis showed that, due to the increase of water caption and decrease of precipitation, the average annual spring discharge decreased for approximately 25% in the 1980-2016 period. Detailed analysis of groundwater measurements indicated aquifer behaviour and the need for additional measurements and catchment delineation.
KUHTA, Mladen: Speleološki objekti na području navlačne strukture Rječine. Speleolog : časopis za speleologiju, 46/47 (2001); str. 23-29 (PDF)
- Uvod. Tijekom posljednjih detaljnih hidrogeoloških kartiranja u mjerilu 1 :5000 na području krške zaravni u neposrednom zaleđu izvora Rječine, rekognosciran je veći broj do sada nepoznatih speleoloških objekata. U želji za što potpunijim registriranjem i upoznavanjem svih morfoloških pojava prisutnih na ovom, za vodoopskrbu vrlo značajnom području, pristupilo se speleološkom istraživanju dijela rekognosciranih objekata. Provedenim istraživanjima obuhvaćeno je nenaseljena područje ukupne površine 20 km2. Pored djelatnika Instituta za geološka istraživanja, u terenskim radovima sudjelovali su i članovi SO HPD »Željezničar«. Istraživanja su provedena tijekom rujna 1996. godine.
- Sažetak. Grad Rijeka dobio je naziv po rijeci Rječini. Rječina je najznačajniji vodotok hrvatskog primorja, te je bogata nizom pritoka kao što su Sušica koja je ujedno i najveći lijevi pritok, Lužac, Zala, Zahumčica, Golubinka, Ričinica, Borovščica. Rječina ima krški izvor te njezina voda izbija iz krške špilje. Odlikuje se dvjema veoma bitnim ulogama, a to su vodoopskrba i proizvodnja električne energije. Mrtvi kanal je najstarija prirodna luka Rijeke u kojoj se promet brodova odvijao i nakon što se sagradila umjetna luka u Rijeci. Godine 1985. prostor kanjona Rječine proglašen je zaštićenim čime se osigurao opstanak mnogih biljaka i životinja. Dosadašnjim istraživanjima utvrđene su nova staništa zimzelenih vrsta, kao i životinjski svijet poput vodnog beskralježnjaka, pastrve te bjelonogog raka. Uz pojavu onečišćenja također može doći i do zatrpavanja korita Rječine, rušenja prirodne brane i propagacija vodnog vala sve do ušća. Isto tako postoji opasnost pojave klizanja blizu korita Rječine što može dovesti do izlijevanja Rječine. Planski dokument Općine Jelenje navodi primjere zaštite vrijednog ekosustava Rječine, a neki od njih su gospodarenje komunalnim otpadom, izgradnja kanalizacijskog sustava te prikupljanje vode u kišnice.
- Sažetak. Rječina je najznačajniji vodotok Hrvatskog primorja duljine 18,7 km. Izvor je krško vrelo smješteno u podnožju planina Gorskog kotara koji drenira podzemnu vodu iz prostranog krškog zaleđa i već se punih 100 godina koristi u vodoopskrbi. U srednjem dijelu toka rijeke nalazi se brana i akumulacija pa se vode Rječine koriste i za proizvodnju električne energije. Ušće Rječine nalazi se u samom centru Rijeke i stoljećima se koristilo kao pristanište za brodove. Vodotok Rječine je izrazito bujičnih značajki s velikim oscilacijama protoka pa su se periodično događale poplave koje su uzrokovale značajne štete duž korita, a posebice na ušću gdje se već od antičkih vremena nalazilo naselje. Pouzdaniji podatci o poplavama sežu od 18. stoljeća, a većina ih se nalazi u Državnom arhivu u Rijeci. Autori su u ovom radu sistematizirali i kronološkim redom prikazali sve značajne katastrofalne događaje uz tok Rječine. Isto tako su prikazani i građevinski radovi u cilju zaštite od poplava, od premještanja dijela korita na ušću pa sve do regulacije korita u srednjem dijelu toka. Izvršeni radovi su bili toliko uspješni da od završetka istih 1908. godine više nije bilo poplava u središtu Rijeke. Međutim, novija istraživanja su pokazala da opasnost nije posve uklonjena. Naime, dio doline između akumulacije Valići i ulaska u kanjon je područje s najizraženijim hazardom od pojava nestabilnosti u širem području Rijeke. Stoga se zbog niza nepovoljnih okolnosti može dogoditi zatrpavanje korita Rječine, rušenje prirodne brane i propagacija vodnog vala sve do ušća.
- Sažetak. Podzemne vode u slivu Rječine dio su širega drenažnog područja s hidrogeološki definiranim slivnim područjem od oko 395 km2. Geološka građa slivnog područja pretežno je formirana od vapnenca i dolomita koji su uglavnom nastali u razdoblju jure, krede i eocena, s iznimkom područja Orehovice koja pripada tercijaru. Istražni geološki radovi s kraja 19. i početka 20. stoljeća stvorili su tendencije za izgradnju nekoliko vrlo važnih hidrotehničkih objekata, pretežito akumulacija. Težnja za neprekidnim razvojem grada iziskivala je sve veću potrošnju električne energije. Tako se početkom 20. stoljeća javljaju prve ideje o iskorištavanju vodotoka Rječine u energetske svrhe. Jedan od glavnih nerealiziranih projekata bila je studija izgradnje hidroelektrične centrale između Grohova i Pašca, koju je 1903. izradio inženjer PálHolfeld. Projekt je predviđao izgradnju brane i akumulacije u blizini Grohova, na temelju kojega bi se ostvario protok od 3, 4 m3/s vode, nužan za pokretanje turbina. Postojale su i studije i projekti o izgradnji akumulacije Zoretići 1921. (Nacionalno udruženje za razvoj elektrike iz Milana), volumena 16, 5 mil. m3, koja je trebala služiti i za vodoopskrbu i za energetiku. Zbog problema potapanja pedesetak kuća u selu Kukuljani, kao drugo rješenje razmatrana je malo uzvodnija izgradnja akumulacije Kukuljani, volumena 8, 0 mil. m3. Danas grad Rijeku opskrbljuje visokotlačno derivacijsko postrojenje HE Rijeka koje proizvodi električnu energiju od 1968., nakon što je 1966. izgrađena akumulacija (kompenzacijski bazen) Valići s istoimenom armiranobetonskom branom nedaleko od sela Grohovo. Izgradnja akumulacije Valići trajala je od 1964. do 1966. Projektne radove proveo je Elektroprojekt d.o.o. Zagreb, a izvođač je bila Hidroelektra. Voda iz akumulacije se preko dovodnoga tlačnog tunela usmjerava na postrojenje HE Rijeka, locirana u donjem toku, neposredno uz izvor Zvir. U radu je opisana brana i akumulacija Valići, kao i neostvareni projekti koji su prethodili njezinoj izgradnji. Dan je i prikaz hidrauličkih i tehničkih parametara brane Valići te njezine usko povezane HE Rijeka.
Vanjske poveznice
|
Viškovo - Biciklističke i pješačke staze (karta) (PDF)
Turistička karta Viškova (PDF) Biciklističke staze Općine Viškovo. Turistička zajednica Viškovo (HTML) Šetnice. Turistička zajednica Viškovo (HTML) 
|
Rijeka Trails
Staze Rijeke i prstena razlikuju se po lokaciji, dužini, trajanju i težini. Brojnost smjerova i odredišta, kao i kvalitetnih sadržaja uz staze, jednako će zadovoljiti pješake, rekreativce i iskusne planinare. Za koju se god stazu odlučili, jedno je sigurno – bioraznolikost, očuvana priroda te povijesne i kulturne posebnosti kraja bit će itekako dobar izgovor da svoj boravak produžite za koji sat više. 
Turistička zajednica Viškovo
|
