---

Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Otakuša (na grebenu Snižnica), 1181 m
Koordinate najvišeg vrha: 

Radovanj je gora u Hercegovini, smještena sjeveroistočno od Posušja. Tradicionalno se ova gora naziva i imenom Radovan - kako je npr. upisan na staroj jugoslavenskoj topografskoj karti (izv. mjerilo 1:25.000), ali i u narodnoj baštini. 

U jugozapadnom podnožju Radovnja smjestio se grad Posušje. Sa zapada se nalazi Brina, strmi klanac  Ričine koji razdvaja Radovanj od Starke. Na sjeveru je smješteno Tribistovo. Istočno je Čuturina brina, klanac koji odvaja Radovanj od lanca što sa sjeveroistoka zatvara Posuško polje.

Planina ima dva glavna grebena. Južniji, izdiže se iznad Posuškog polja i Posušja, s najvišim vrhom Velika Gradina (različiti su podaci o njegovoj visini: 1132 - OpenTopoMap, 1133 - jugosl. topo karta, i 1134 m). Drugi, prema sjeveroistoku, to je Snižnica, izdiže se iznad Tribistova. Viši je, i na njemu se nalazi najviši vrh Radovnja. Najviši vrh grebena Snižnice ima dva vrha: Oštar (1104 m na jugosl. topokarti; 1108 m na OpenTopoMap) i vrh Otakuša (1193 m na jugosl. topo karti; 1195 m na OpenTopoMap; 1181 prema drugim izvorima), kojega obično nazivaju Snižnica, kao i greben.
Franz Fiala, u svome znanstvenom radu Adnotationes ad floram Bosnae et Hercegovinae (izdavač: Carl Gerold's Sohn, 1895.), navodi Radovan i Sniježnicu kao dvije zasebne planine: ... montis Snijeznica et Radovan prope Posusje.
Radovanj se spominje u pisanim dokumentima još 1378.godine.
Klima i biljni svijet

Na Radovnju prevladava vrlo specifična klima. I dok podnožje ima submediteranski tip klime s elementima pretplaninske maritimne klime, Radovanj i Snižnica, imaju obilježja umjerene planinske klime zbog svoje velike nadmorske visine i blizine visokih planina. Zime su veoma oštre i snježne, a ljeta mahom topla. Bogat je hrastovom šumom prema kojoj je i najveće selo u Posušju dobilo ime Rastovača, ima dosta crnog graba te javora gluhača, na plodnijim kotama se može naći i mezijske bukve pogotvo na Triskavcu i sjevernim stranama Snižnice. Najzastupljenije vrste hrasta su medunac i cer te se sve češće nalazi mukinja. a južne strane u donjem dijelu grebena prema podnožju se nalazi šuma crnog bora, bijelog bora ima po Snižnici, Triskavcu (gdje raste ponegdje miješan sa bukvom) i po vrhu Velika Gradina. 
Po nekim pokazateljima ovo je najviša točka u Europi na kojoj raste i lista hrast (i treća na svijetu) koji zbog velike nadmorske visine i specifične klime kasno prolista a lišće mu opada u kasnu jesen ili čak u zimskom razdoblju.
​
Životinjski svijet

Brdo je bogato divljači posebno zecom i lisicom, a na vrhu vladaju orlovi. Vuk i divlja svinja su česti stanovnici, a ponekad doluta i medvjed. Lov je otvoren samo u zimskom razdoblju.

Ostalo

Radovanj je često puta opjevan u pjesmama kroz gusle i gangu. Vjerojatno je o njemu najpoznatija guslarska pjesma: Radovane, starče ponositi. U selu Rastovači govore: Kad s Radovnja vitar puše, pršuti se bolje suše. Posuški pisac prof Ante Jukić zapisao je zanimljive priče o Radovnju kao planini s kojega ljeti redovito pušu blagi vjetrići, a zimi i jaki sjeverac. Ivo Fabijan Mrvelj (posuškog podrijetla) zapjevao je u klupskoj himni Hrvatskog športskog kluba Posušje: Radovanj se s nebom ljubi …

Radovnj je pristupačan, pa ga u proljeće posjećuje dosta izletnika, pogotovo djeca. Požarni put vodi prema vrhu Gradini. Uz južne i istočne obronke prolazi cesta prema Tribistovu, Rakitnu i Parku prirode Blidinje. Na Gradini se nalaze dva antenska stupa s RTV odašiljačima i telekomunikacijski primopredajnici preko kojih se Hercegovina i središnja Bosna povezuju sa svijetom. Prvi stup je postavljen 1975. godine. Godine 2003. je izbio požar u kojem je izgorjela jugoistočna strana, ali sada se polako oporavlja. Kod vrha Snižnica je kopana ruda.
Uspion pješice iz Posušja na planinu je lagan i za njega je potrebno oko sat i pol vremena.

Visina

​Ako bi se kao podnožje računalo Posuško polje koje zapravo i jeste podnožje onda bi se Radovanj svrstavao u kategoriju planina jer mu je onda relativna nadmorska visina veća od 500 m.

Pogled sa posuškog polja na sniježne vrhove Radovnja
Autor fotografije: Autor Tin Ćuk - osobna slika, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=643052

Radovane starče ponositi
tko ti može ljeta prebrojiti
Tvoja starost daleko nas vodi
odkako te mila majka rodi
Bi li znala tvoja starost kleta
što no vuče ravnim poljem šeta
Zašto ne bi šetao po noći
kad bi mogo slobodnije proći
A ne 'vako usred bijela dana
naočigled ljudi i čobana
Neće gorom nego preko polja
je li zulum ili draga volja
To ne biše vuče izjelica
nego Šimun prozvani Šimica
Karamatić on se kućom zove
pravi junak pokrajine ove
IZ GUSLARSKOG SPJEVA "ŠIMICA KARAMATIĆ"

​Radovan je historija stara
Vjetnom diše, tamom progovara.
Pravo ću vam reći braćo draga
Svakoga sam upamtio vraga
Ja vam pamtin Dioklecijama
I mongolskog vođu Batukana
I Atilu zmaja ognjenoga
Nasilnika pamtim dojednoga ...
IZ GUSLARSKOG SPJEVA

PO POSUŠKOM POLJU

Posuško polje

Posuško polje je krško polje u zapadnoj Hercegovini. Površina polja je 16 km2. Dugo je 13, a široko do 3 kilometra. Polje se nalazi na 570-620 metara nadmorske visine. Okruženo je uglavnom brdima i planinama do 1200 m n.v.: Radovanj, Plejin vrh, Vranić, Grabovica, Kljenak, Starka, Gradac i dr. Polje je slabo naseljeno te se postupno naseljava. Njime protječe Ričina koja nastaje spajanjem Ružićkog potoka i Drinapotoka kod Tribistova. Ričina dalje teče u Virsko polje, a zatim se ulijeva u Suvaju u Imotskom polju. U jesenskim i proljetnim mjesecima njegov jugoistočni dio (Broćanac) često je plavljen vodom dubokom nekoliko metara. Polje je izloženo vjetrovima.

Klima biljni i životinjski svijet

Klima polja se opisuje kao prijelazna između mediteranskog u gornjački planinski kraj te se na ovom polju sudaraju mediteranski i hladni kontinentalni odnosno planinski utjecaji. Po definicijama FHMZ-a ovdje se prelamaju izmjenjeni jadranski tip klime i pretplaninska maritimna klima. Ljeta su vruća i ponekad sušna, a zime oštre sa snijegom i jakim vjetrovima te velikom hladnoćom u vedrim noćima, kada polje bude i do 10 stupnjeva hladnije od susjednog Imotskog polja. Na polju je nastanjen uglavnom zec, a ima niskog raslinja i stabala hrasta i bijelog te crnog bora. Na polju se također uzgajaju krumpir i smilje.

Naselja u polju su: Posušje, Broćanac, Rastovača, Batin, Osoje, Čitluk, Vinjani.

FIALA, Franjo: O vegetaciji kotara ljubuškog. Glasnik Zemaljskog muzeja, 1.4.1891. (HTML)
Hrastovina s brda Radovanj na najvišoj je koti u Europi. Pogledba, 5.10.2010.
​Radovanj. Wikipedija (hr)