---

PLANINE DINARSKOG GORJA > SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka)
Države: Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Najviši vrh: Jankov kamen, planina Golija, Srbija, 1883 m​
Koordinate najvišeg vrha: ​​

Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka)

C. SJEVEROISTOČNI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): PODRUČJE SLOVENSKE DOLENJSKE I SZ HRVATSKE 01. Grupa Kočevskog Roga 02. Grupa Žumberak/Gorjanci 03. Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE 04. Grupa Vlašića 05. Planine srednje Bosne 06. Planine istočne Bosne 07. Grupa Jahorine PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) 08. Polimsko-podrinjska grupa 09. Zlatarsko-pešterska grupa10. Starovlaške planine PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE 11. Podrinjsko-valjevske planine PERIPANONSKE ODN. PREDDINARSKE PLANINE 12. Peripanonske odn. pred-dinarske planine

Opis područja

Starovlaško-raška visija, planinska regija u jugozapadnoj Srbiji, tj. u širokom graničnom pojasu prema Crnoj Gori i Kosovu. Predstavlja zonu visokih površi (800-1200 m) koje su raščlanjene dubokim, katkada kanjonastim dolinama Lima, Uvca i Đetinje (Cetine), ili pak relativno plitkim kotlinama kao što su Sjenička, Pešter, Koštan-polje i druge. S površi se dižu izolirane ali prilično zaobljene planine koje ne dosežu do 2000 m. Kako je regija dijelom sastavljena od mezozojskih vapnenaca i dolomita sa dosta glinasto-laporastig primjesa, to se slabije rijeke nisu mogle usjeći do nepropustljive podloge, već su se preobrazile u ponornice. Ali s obzirom kako se u ovim karbonatnim stijenama nalaze i spomenute nekarbonatne primjese, to su one pokrivene tanjim ili debljim slojem rezidijalne gline; osim toga, znatan dio regije je izgrađen i od jezerskih neogenih stijena. Uslijed toga, kao i zbog znatnih padalina, površina terena obrasla je šumom i naročito pašnjacima. Često je taj travnazi plašt toliko prostran i dominantan, da čak i veliki kompleksi zrelih i visokih šuma — koji se tu i tamo pojavljuju — izgledaju kao neki skromni bokori (grm, žbun, op.). Izdužena je od jugoistoka prema sjeverozapadu. Pojam Stari Vlah označavao je planinski predjel sa zaostalim stočarskim stanovništvom. Kako su se u tijekom povijesnog razvoja mijenjale kulturne odlike stanovništva, to se u tom smislu i predstava o granicama te oblasti sužavala. Od nje su otpadali prjedeli manje izrazitih planinskih karaktera i promijenjenih kulturnih osobitosti. Takav je slučaj sa sjeničko-pešterskom visoravni i nižim pobrđem prema Moravici i Požeškom polju. Iako granice Starog Vlaha nisu jasno odredljive, ipak se u njemu izdvaja predje s ortodoksnim, najpregnantnijim oso­binama. To je onaj uski, tipično planinski pojas koji od Novopazarske kotline počinje planinom Golijom, pa se preko Javora, Čememice, Mučnja i Zlatibora završava planinom Tarom u ve­likom luku Drine. Na njemu su i najtipičniji staroraški predjeli: Murtenica i pobrđe jugozapadno i južno od nje sa selima Jablanica, Draglica i Negbina i okolicom Nove Varoši. Od tog dijela Starog Vlaha prema sjeveroistoku i jugozapadu su dva pojasa pobrđa s manje tipičnim predjelnim osobitostima.

IZVOR Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 7, Zagreb, 1968.m str. 669.

---

Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) čine tri grupe:
- Polimsko-podrinjska grupa: najviši vrh Stražbenica 1530 m na planini Kovač
- Zlatarsko-pešterska grupa
- Starovlaške planine (planine Starog Vlaha)

Polimsko-podrinjska grupa

Zlatarsko-pešterska grupa

Starovlaške planine (planine Starog Vlaha)

Ime

Napomena administratora stranice Dinarsko gorje o korištenju naziva Raška (Sandžak), kao odgovor na moguće komentare u vezi ovoga naziva:

Na administrativnom području Raške u jugozapadnoj Srbiji, ovisno o kraju ili planini, žive pripadnici najmanje dva većinska naroda, Srbi i Bošnjaci/Muslimani. Kroz povijest, u razna vremenska razdoblja su se koristila oba naziva, i Raška (kao dio Stare Srbije) i Sandžak. Svaki od naroda na tome području naziva ovo područje i njegove planine svojim nazivom i politika stranice Dinarsko gorje je korištenje naziva lokalnog stanovništva. Negiranje naziva nekog drugog naroda je u neku ruku i negiranje tog drugog identiteta, a to nije politika projekta Dinarsko gorje. Korištenjem naziva Raška (Sandžak) stranica Dinarsko gorje upravo pokazuje poštovanje prema realitetu na terenu i osjećanjima identiteta svih ukupnih (ne samo nekh isključivih) stanovnika ovoga kraja.

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Planinski vijenci, planine i vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka)
Polimsko-podrinjska grupa	Stražbenica 1530 m (Kovač)	Kovač (1530 m) Vučevica (1491 m) Stakovina (1456 m) Javorje (1486 m) Vjetrenik (1032 m) Projić (1256 m) Gajeva planina (1280 m) Bić-planina (1386 m) Gradina planina (1446 m) Kamena gora (1483 m) Lisa (Bijelo Polje) (1509 m)
Zlatarsko-pešterska grupa	Krstača 1755 m	Zlatar (1627 m) Jadovnik (1732 m) Ozren (Sjenica) (1693 m) Giljeva planina (1499 m) Žilindar (1606 m) Krstača (1755 m) Vlahovi (1510 m) Jarut (1428 m) Rogozna (1479 m)
Starovlaške planine	Jankov kamen, 1883 m (Golija)	Središnji vijenac: Zvijezda (Višegrad) (Veliki Stolac, 1673 m) Tara (1544 m) Zlatibor (Veliki Tornik, 1496 m): Sjeveroistočni dio: Savino brdo (1132 m) - Gruda (1140 m) - Čavik (1018 m) - Obadovo brdo (948 m) - Gradina (čajetinska) (1160 m) Istočni dio: Pjevčak (1040 m) - Bojište (1066 m) - Savičića glava (977 m) Čigota i ost. vrhovi: Čigota (1422 m) - Jelje (1410 m) - Konjoder (1337 m) - Liska (1346m) - Borkovac (1260 m) - Čuker (1359 m) - Konjoder (1337 m) - Ljuljaš (1269 m) - Kobilja glava (1176 m) - Gradina (1149 m) - Jelova gora (1147 m) - Crni vrh (1177 m) Jugozapadni greben - Tornik: Borova glava (1147 m) - Ravni Tornik (1431 m) - Veliki Tornik (1496 m) Zapadni dio: Lisičina (1067 m) - Lupoglav (1092 m) - Semegnjevska gora, Viogor (Vijogor) (1281 m) Murtenica: Brijač (1480 m) Čemernica (Bela stena, 1482 m) Mučanj (Jerinin grad, 1534 m) Javor (Vasilin vrh, 1520 m) Golija (Ivanjica) (Jankov kamen, 1883 m) Jankov kamen (1883 m) - Crni vrh (1725 m) - Radulovac (1785 m) i Bojevo brdo (1748 m) Sjeveroistočna podgrupa: Radočelo (Krivača, 1643 m) Krivača (1643 m) - Vrhovi (1533 m) Čemerna planina (Čemerno) (Smrdljuč, 1579 m) Smrdljuč (1579 m) - Goleš - Gvozdac Troglav (starovlaški) (1177 m) Jelica (929 m) Ovčar (985 m) Planine srednjeg Podrinja Varda (1388 m) Suva gora (1123 m) Stari Vlah (1072 m)

Naslovna fotografija
Planina Golija - Na tjemenu Jankova kamena

---