|
|
SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > BJELAŠNIČKA GRUPA > Treskavica
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Mala Ćaba (odn. Đokin toranj ili Pakliješ), 2086 m (visina navedena na vrhu, dok dio izvora navodi 2086 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.5961, 18.3462
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Mala Ćaba (odn. Đokin toranj ili Pakliješ), 2086 m (visina navedena na vrhu, dok dio izvora navodi 2086 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.5961, 18.3462
|
|
UvodTreskavica (ćir. Трескавица) je krška visoravan u Bosni i Hercegovini, između planina Visočice, Bjelašnice, Jahorine i Lelije.
Najviši dijelovi Treskavice su na sjeverozapadu, gdje se pružaju grebeni: Djevojačka stijena (2058 m), Ćabenske stijene s vrhom Pakliješ (Đokin toranj odn. Ćaba / Mala Ćaba) 2088 m (prema pojedinim izvorima), odn. 2086 m (kako je navedeno na samome vrhu), Oblik (1877 m) i Barica (2079 m). Ova uzvišenja i njihov sjeverni nastavak čine takozvanu Turovsku Treskavicu. Južno od tih grebena je Kalinovička (ili Humljačka) Treskavica. Kalinovička Treskavica sastoji se od Humljačkog krša na zapadu i Krbljinskog krša na istoku, koji su međusobno odvojeni krškim poljem Gvozno (1320 m). U Humljačkom kršu ističe se vrh Veliki Trijesak (1924 m). Treskavicu grade trijaski vapnenci i dolomiti, ispod kojih su na mnogo mjesta ogolićeni werfenski škriljevci i pješčenjaci. Zato je Treskavica u morfološkom pogledu puna kontrasta s ovlaženim terenima i površinskim vodama (Turovska Treskavica) i krškim visoravnima s obiljem škrapa i vrtača (Kalinovička Treskavica). Sjeveroistočno od Ćabenskih stijena je Ćabenski cirk; u njemu i ispod njega ima mnoštvo morena. Na tom dijelu Treskavice ima i nekoliko glacijalnih jezera. Treskavica je razvođe porječja rijeka Bosne, Drine i Neretve: u Bosnu teče Željeznica, u Drinu Dobropoljska rijeka, a u Neretvu Jezerica, nekoliko kraćih direktnih tokova i nekoliko pritoka Ljute. U svojim najvišim dijelovima Treksavica je gola. Na nižim dijelovima ima dosta šume i šikare. Preko Treskavice, dolinom Željeznice i Dobropoljske rijeke, i preko Krbljinskog krša vodi cesta Sarajevo—Trnovo—Kalinovik—Ulog. Seoska naselja dopiru do 1300 m nadmorske visine. Na Turovsku Treskavicu izgone stoku seljaci obližnjih bosanskih sela, a na Kalinovičku Treskavicu stočari iz Hercegovine. IZVOR JOKANOVIĆ, Milan: Treskavica. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 8. Zagreb, 1971. str. 366. ENGLISH SUMMARY: Treskavica mountain
Treskavica (cyrillic: Трескавица) is a mountain in Bosnia and Herzegovina, situated in Trnovo municipality just south of city of Sarajevo. Mala Ćaba (Đokin Toranj) peak at 2088 m (6850 ft.), which makes Treskavica the tallest of all the mountains circling Sarajevo, and only some 300 m shorter than the tallest mountain in the country. On clear days with good weather, climbers can see far into the distance, up to Montenegro and the Adriatic Sea. Geologically, the Treskavica range is part of the Dinaric Alps and formed largely of secondary and tertiary sedimentary rock, mostly limestone and dolomite. A number of beautiful mountain lakes are scattered throughout the group, of which Veliko Jezero is the largest. A number of streams source from these mountains: the Bistrica tributary of the Drina river, the Željeznica tributary of the Bosna river, Ljuta and Rakitnica tributaries of the Neretva. Notable peaks are Mala Ćaba (2088 m - like is written on maps, or 2086 m - marked as its hight at the peak itself), Pašina Planina (2070 m), Mali Treskač (1950 m) and Lupoč (1773 m). During the Bosnian War, the Treskavica mountains were part of the frontline between both ARBiH and VRS, which saw intense combat. Numerous battles were fought within these mountains over the possession of the small town of Trnovo, which would allow access to the Goražde enclave and the staging point for the Siege of Sarajevo. Nowadays, the borderline between the two entities of Bosnia and Herzegovina runs parallel to the former lines diagonally through Treskavica, dividing the south-eastern part of the mountain range towards the territory of the Republika Srpska whereas the north-western part belongs to the Federation of Bosnia and Herzegovina. Although contamination with land mines and unexploded ordnance still pose a serious threat throughout the area, hiking and tourism have picked up during the last couple of years, and some mountain huts have re-opened (Sustavac, and Turnovi Stan). The main peak of Mala Ćaba is generally known as Đokin Toranj because of a view tower that used to stand on its summit, but has been destroyed and removed during the war. A marked itinerary, leading from Veliko Jezero to the top was re-established in 2010. SOURCE Treskavica. Wikipedia (en) 
Pogled na Treskavicu od Visočice
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA
Reljef
Krajolik Treskavice
Izvor: Wikipedija; Autor: Martin Brož 
|
Na Treskavici se nalazi sedam vrhova viših 2000 metara n.v.
Treskavica - Snimak iz zraka(2021)
Autor: nedimdzk Datum objave: 10.11.2021. Prvi ovosezonski snijeg na Treskavici. Vrhovi Mala ćaba i Pašina planina. Oktobar 2021. instagram: nedimdzk Video: Nedim Dzaka kontakt: [email protected] |
Geološka građa i razvoj
Klima
|
Zimski uspon na Treskavicu - M. Ćaba, Đevigrad
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 7.1.2023. Opis. Visoka, moćna, s pjenušavim snježnim pokrivačima na vrhovima, sa oštrim strijelama stijena, koje jure prema nebu, jednostavno Treskavica izaziva strahopoštovanje, oduševljava i zadivljuje svojom beskrajnom, divnom ljepotom... |
Vode
Veliko jezero na Treskavici
Izvor: Wikipedija; Autor: frfincon |
Obilazak 4 jezera na Planini Treskavici - Veliko, Crno, Platno i Bijelo jezero
Datum objave: 22.9.2018. Autor: 4Life Opis: Hodajući Treskavicom samo jedna stvar vam se ne može dogoditi, a to je da ožednite. Prema legendi, Treskavica ima čak 365 izvora, među kojim su i izvori 5 velikih rijeka Treskavica,kazani Željeznice...
Izvor: Youtube; Autor: Milenko Mekić Opis videa: Treskavica,najvisa planina iz okruzenja Sarajeva..2088m/v..sa najvisim vrhom tzv.Djokin Toranj.Pripada grupi Dinarskih Alpi...Za lijepog vremena pogled seze do Crne Gore i Jadranskog mora..samo 300 metara niza od Maglica...Na Treskavici se nalazi pet glecerskih jezera.. Veliko,Crno,Platno,Bijelo,Malo...Nazalost...jedna od najminiranijih planina u BiH. | ||||||||||||||||||||||||||||
PRIRODA
Brezici na jugoistočnom dijelu Treskavice
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
Planina Treskavica je granični pojas između šumom obraslog dijela Bosne i krševite Hercegovine, odnosno između Bosne i Huma. Jugozapadni dio planine od davnina su posjećivali stočari iz stolačkih i ljubinjskih sela, poznati i danas kao Humnjaci. U Gvoznu, kao relativno niskoj depresiji, osim stočarstva je u dobroj mjeri bila zastupljena i planinska zemljoradnja.
Iako je ovaj kraj nedovoljno arheološki ispitan, sa sigurnošću se može reći da je naseljavan još u prapovijesno doba. Gradac u Gvoznu je prapovijesna gradina na kojoj je metodom rekognosciranja 1953. godine pronađen arheološki materijal iz brončanog i željeznog doba. Na nekoliko mjesta su pronađeni lokaliteti iz antičkog razdoblja. Srednjovjekovna župa Zagorje, kojoj je pripadalo i Gvozno polje, obuhvaćala je područje između gornjeg toka Neretve i Drine. Župa se prvi put spominje oko 1322. godine u povelji bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, kojom knezu Vukoslavu daruje župe Banicu i Vrbanju. Iz spomenute povelje vidi se da je Zagorje predstavljao župan Poznanj Purčić. U poveljama aragonsko-napuljskog kralja Alfonza V. iz 1444. i 1445. godine spominju se Veletin i Obalj kao utvrđeni gradovi u Zagorju. Pored ovih u kalinovičkom kraju postoje ostaci još dvaju srednjovjekovnih gradova. Jedan je kod naselja Ljusići, a drugi kod sela Bojići. O naseljenosti ovog kraja u srednjem vijeku govore brojne nekropole sa stećcima. Među njima je veliki broj ukrašenih stećaka, a nekoliko ih ima originalne motive i natpise. Stećci iz okolice Kalinovika se mogu okvirno datirati u 14. i 15. stoljeće. IZVOR Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Sarajevo |
Priče iz planine
|
ZAPISANO O PLANINI
Planina Treskavica IZVOR http://donjeluko.blogger.ba Treskavica, to je jedna od najljepših planina u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ona je obrasla velikim i gustim šumama crnogorice i bjelogorice, koje su protkane brojnim proplancima sa bujnom travom. Poseban ukras Treskavice su pet prekrasnih glacijalnih jezera, koja se nalaze iznad 1500 metara nadmorske visine i predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba na ovoj planini. Sredinom 20. st. stoljeća ova jezera su vještački poribljena, ali je eksperiment uspio samo u Velikom jezeru, u kojem ima ribe pastrmke. Veliko jezero je najveće i najljepše (dugo 220 m, a široko 185 m, duboko 6 m), a nalazi se na nadmorskoj visini od 1548 m. Kristalno čista jezerska voda i nedirnuta okolina nude nezaboravne trenutke, posebno u vrelim ljetnim danima. Ova jezera: Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo jezero, predstavljaju vrijedne ekosisteme sa specifičnom florom i faunom. Južni dio Treskavice pruža se prema rijeci Neretvi i stvara prostor za više naseljenih mjesta. Taj predio se zove Župa zagorska. Ispod same planine izviru bistre i hitre planinske rijeke, Ljuta i Vrhovinska rijeka, a tu svakako spada i Zavala i Tatinac koji su nešto manji po količini vode. Rijeka Ljuta je oko dva puta dužeg toka od Vrhovinske rijeke. Zavala i Tatinac se sjedinjuju negdje iznad Kozije Stope u Sočanima, a odatle putuju zajedno do ispod Sočanskog(Salačanskog) polja i tu se taj potok ulijeva u Vrhovinsku rijeku. Vrhovinska rijeka, Tatinac i Ljuta su rijeke koje presijecaju Župu zagorsku i ulijevaju se u Neretvu. Vrhovinska rijeka je danas granica između dva bh entiteta. Na ušću Vrhovinske rijeke u Neretvu gradi se hidrocentrala "Ulog". |
TREBEVIC - Via Dinarika - Zelena linija iznad Granica
Autor: Dženad Džino Adventures Datum objave: 3.2.2025. Opis. Zadovoljstvo mi je biti dio jednog lijepog projekta koji je osmišljen da uveže neke od najljepših planinarskih puteva u BiH i Srbiji. Kroz naredna tri videa na mom kanalu upoznat cu vas sa novim planinarskim stazama kroz Bosnu i Hercegovinu. Projekat kofinansira Evropska unija kroz Program prekogranicne saradnje Bosna i Hercegovina -Srbija 2014 -2020 (IPA II) 🇪🇺🇷🇸🇧🇦 "Zelena staza iznad granica" Planinarska tura Trebevićem, zelenom stazom Via Dinarica pravo je zadovoljstvo i istinski užitak. |
|
Treskavica najljepša planina Balkana | Reportaža
Datum objave: 18.9.2019. Proizvodnja: 4Life Opis: Tridesetak kilometara južno od Sarajeva uzdiže se planina Treskavica, bez sumnje, jedna od najljepših bh planina. Do sada nisu rađena organizirana naučna SCUBA ronjenja i foto i video dokumentovanje podvodne flore i faune jezera, te su zaroni u okviru ekspedicije „Lednička jezera Treskavice“ bili po prvi put registrirana takva ronjenja u ledničkim jezerima Treskavice. Nocili su u planinskoj kući koju je izgradilo Ekološko planinarsko društvo "Treskavicka jezera" Trnovo. |
TRESKAVICA - PLANINA JEZERA - Dženad Džino Adventures
Autor: Dženad Džino Adventures Datum objave: 22.11.2024. Opis. Video o planini o koja ima 365 izvora i 6 jezera.. TRESKAVICA Planina voda Kanal je za sve gledaoce BESPLATAN! Ali AKO ŽELITE POMOĆI radu kanala i želite da kanal bude još bolji i raznovrsniji, podržati moja putovanja i ekspedicije, kao i tehnički suport za obradu i snimanje sadržaja, tada možete donirati sredstva preko youtube članstva gdje dobijate posebne pogodnosti kao članovi kanala. Članovi kanala imaju pristup objavljenim video zapisima najmanje 24 sata (često i više) u odnosu na druge. / @dzenad_dzino_adventures Također i preko Patreon platforme Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=84175136 Moji kanali na drustvenim mrežama Moj Instagram kanal gdje objavljujem fotografije sa planinarskih tura / dzenad_dzin. . Moja facebook stranica za fotografiju / dzenaddzinophotography Pridružite se kanalu da biste dobili pristup pogodnostima: / @dzenad_dzino_adventures |
|
1 SJEVERNIM PODNOŽJEM
|
2 VRŠNO PODRUČJE
Izvor: Via Dinarica
Treskavica
Izvor fotografije: Via Dinarica 
Treskavica
Izvor fotografije: Via Dinarica 
Treskavica (by Vehab Grbo /Salko/)
Napomena: kretati se iskljucivo novomarkiranim stazama (na karti su ucrtane i neke stare koje nisu markirane poslije rata, ali samo orjentaciono) Izvor: Zone 2000 |
Treskavica 2088m (October 2011)
Izvor: Youtube; Autor: almir Zalihić Opis videa: Planina Treskavica jedna je od najljepših planina u BiH. Krase je velike i guste šume crnogorice i bjelogorice, kao i brojni proplanci s bujnom travom. Poseban ukras Treskavice su pet njenih prekrasnih glacijalnih jezera, koja predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba na ovoj planini. Jezera predstavljaju pravu prirodnu rijetkost i planinarsku atrakciju, a nalaze se iznad 1500 m nadmorske visine. Glacijalna jezera na Treskavici: Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo jezero predstavljaju vrijedne ekosisteme sa specifičnom florom i faunom. Krajem pedesetih godina ova jezera su vještački poribljena, ali je eksperiment uspio samo u velikom jezeru, u kojem ima ribe pastrmke. Treskarenje sa karate klubom Ryuu - Turovi, Sustavac, Runolist, Šišan,Veliko jezero, Platno jezero
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 8.11.2022. Opis. Žuta, smeđa, oker, crvena, narandžasta… Tople boje jeseni na zagasitom jesenjem suncu... "Treskarenje" ili "Treskakutanje" sa mladim karatistima karate kluba Ryuu je dugo planirana ideja koja je napokon ugledala svjetlo dana. Hrabra povorka od 10 mladih planinara, 5 "vodiča" i 1 psa, stigla je šumskom planinarskom stazom na Šišan oko 12h. Mir i tišina na stazi sa najljepšim vizurama te šuštanje lišća čine ovaj pohod jedinstvenim, a tek pogled na gorske oči (Treskavička jezera). Ipak najveseliji dio pohoda bila je "roštiljada" koju smo priredili za ove hrabre mlade ljude kod bivka EPD Treskavička jezera na Velikom jezeru. Zadovoljni i siti odlučili smo da obiđemo i Platno jezero, a na kraju pređenih cca. 18 km i savladanih 800 m.n.v. ovaj pohod je na sve učesnike ostavio neizbrisive dojmove, druženje i upoznavanje naše ljepotice Treskavice. Do sljedećeg druženja "REI" ......... "VEDRO" Hiking: TRESKAVICA (Mala Ćaba / Đokin toranj / Pakliješ 2086 m)
Autor: pd_outdoor Datum objave: 9.6.2024. Offroading & Hiking - Mountain Treskavica
Autor: Pajero Land Datum objave: 26.10.2024. Opis. Join me and my friend Rijad on an unforgettable adventure as we hit the off-road trails leading to the breathtaking heights of Mount Treskavica! In this video, we explore stunning landscapes, enjoy picturesque lakes , and soak in the fresh mountain air. After an exhilarating off-road drive, we embark on a hike to the highest peak, where we are rewarded with panoramic views that will leave you in awe. Along the way, we take breaks to savor delicious meals and coffee amidst nature's beauty, making this journey a perfect blend of adventure and relaxation. Whether you're an outdoor enthusiast or simply love to explore, this video captures the essence of enjoying the great outdoors. Don't forget to like, subscribe, and join us for more adventures! |
Veliko jezero
|
Veliko jezero je najveće jezero na planini Treskavici. Smjestilo se na nadmorskoj visini od 1550 metara. Dužina jezera je oko 300 metara, širina oko 150 metara, a dubina oko 5 metara. Iznad jezera nalazi se planinarska kuća (EPD "Treskavička jezera"). U blizini se nalazi i jezero Platno.
Područje oko Velikog i Platnog jezera
Detalj topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 
Veliko jezero
Autor Martin Brož - Martin Brož's camera, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=19895308 Platno jezeroPlatno jezero je udaljeno oko 150 metara od Velikog jezera, i nalazi se na 1580 metara nadmorske visine. Dužina jezera je oko 80 m, širina oko 30 m, a dubina oko 2 metra. U jezeru nema ribe.
|
Hiking to Veliko jezero, Treskavica
Autor: hojenia Datum objave: 11.12.2023. Opis. Hiking GoPro recordings near Crno jezero, Treskavica, Bosnia and Herzegovina, August 2023 43.605067, 18.375214 
Pogled na Platno jezero (naprijed) i Veliko jezero s planinarskom kućom (lijevo, iznad)
Fotografija ustupljena ljubaznošću autora gosp. Redžepa Grabusa. |
Bijelo jezero
KOORDINATE 43.5975, 18.361667
|
|
|
Spomen-ploča Josipu Sigmundu. Ispod Suhe lastve, pored markirane staze koja vodi ispod Nikolinih stijena prema Bijelom jezeru, na mjestu odakle se otvara pogled na Ćabenske stijene nalazi se spomen-ploča Josipu Sigmundu, jednom od trojice (pored Drage Šefera i Drage Entrauta) glavnih utemeljitelja bh. alpinizma. Spomen-ploča je postavljena 23.9.2023. Idejni začetnici postavljanja ploče bili su Braco Babić i Slobodan Žalica, a ploču su postavili planinari i alpinisti: Zaim Begaj, Redžep Grabus, Nemanja Hrnjez i Slobodan Žalica. Pomoć kod realizacije akcije dala Stanica GSS-a "Sarajevo" (terensko vozilo).
Inače, spomen-ploče drugoj dvojici glavnih utemeljitelja bh. alpinizma, Dragi Šeferu i Dragi Entrautu, postavljene su u prethodnim godinama na Romaniji (pod Djevojačkim i Velikim stijenama: Š. Halebić, S. Omerović, S. Žalica). IZVOR Slobodan Žalica 
Autor fotografija s postavljanja spomen-ploče Josipu Sigmundu je gosp. Redžep Grabus. Zahvala i gosp. Slobodanu Žalici na prilogu o ovome događaju.
|
Josip Sigmund je 1930-ih godina otvorio novo poglavlje u bh vrhunskom planinarstvu ili alpinizmu, i to svojim zahtjevnim samostalnim usponima u Ćabenskim stijenama na Treskavici, te u stijeni Klapavice na Čvrsnici. Prvi je u BiH objavio tehnički opis prvenstvenog smjera (smjer u Klapavici). Bio je i veliki turno skijaš. Prvi je zimi pristupio na skijama na Veliki Vilinac te na Pločno na Čvrsnici. Također je bio i planinarski pisac; najviše je objavljivao u časopisu "Hrvatski planinar".
|
MALA ĆABA
|
Najviši vrh ima tri različita imena:
Vrh Mala Ćaba
Izvor fotografije: Via Dinarica 
|
TRESKAVICA: Mala Ćaba
Autor: Planet Bosnia Datum objave: 7.9.2023. Opis. Mala Ćaba je sa svojih 2.086 mnv najviši vrh Treskavice. Poznat je još i pod nazivima Pakliješ i Đokin toranj. Vrhu se može pristupiti sa više strana. Mi smo auto ostavili kod izvora poslje sela Šabići. Odatle staza vodi kroz šumu a nakon nekih 30-ak minuta hoda dolazi se do uzvišenja sa kojeg se pruža prelijep pogled na planine Bjelašnicu i Visočicu. Nedugo zatim, put se odvaja lijevo, prema izvoru Baletine vode. Staza zatim vodi kroz livade, sve do raskršća koje lijevo vodi prema vrhovima Barice; Opaljeni kuk i Đevigrad, a desno prema vrhu Mala Ćaba. Pogled sa Male Ćabe je izuzetan. Pored pogleda na ostale vrhove Treskavice uživate i u pogledu na masive planina Bjelašnice i Visočice. Turno uspon na vrh Treskavice, Mala Ćaba (Đokin toranj), 2086 mnv
19.02.14. |
PAŠINA PLANINA I KLEKOVA GLAVICA
Pašina planina je greben na Treskavici, koji se nalazi 1 km jugoistočno od Male ćabe, s najvišom točkom na 2070 m. Na tome vrhu se nalazi drveni stub s imenom vrha. s ovoga se vrha može vidjeti kompletnu Treskavicu i sve njene vrhove. Pristup na Pašinu planinu moguć je od Suhe lastve ili od Male ćabe.
Prema narodnoj predaju jedan je bosanski momak imenom Hasan Sova jednom sultanu spasio život, na što mu je zahvalan vladar ponudio nagradu po vlastitom izboru. Sova je od sultana zatražio onoliko zemlje na Treskavici koliko može pješice prijeći u jednom danu. Zaintrigiran izazovom, sultan je pristao. I tako je Sova krenuo na put, obišavši gotovo cijelu planinu u jednom danu. U čast njegovog podviga taj dio planine od tada se naziva Pašina planina.
Prema narodnoj predaju jedan je bosanski momak imenom Hasan Sova jednom sultanu spasio život, na što mu je zahvalan vladar ponudio nagradu po vlastitom izboru. Sova je od sultana zatražio onoliko zemlje na Treskavici koliko može pješice prijeći u jednom danu. Zaintrigiran izazovom, sultan je pristao. I tako je Sova krenuo na put, obišavši gotovo cijelu planinu u jednom danu. U čast njegovog podviga taj dio planine od tada se naziva Pašina planina.
|
TRESKAVICA: Pašina planina i Klekova glavica
Autor: Planet Bosnia Datum objave: 10.6.2024. Opis. Uspon iz Turova na vrhove Pašina planina 2.070 m.n.v. i Klekova glavica 2.000 m.n.v. Iz Turova nas je krenulo ukupno 10, ali smo se na Velikom jezeru razdvojili na 2 grupe. Jedna grupa je krenula na Malu Ćabu, a nas 5 put Pašine planine i Klekove glavice. Od samog izlaska na Šišan i Veliko jezero pa sve do vrhova Pašine planine i Klekove glavice, pratio nas je jak vjetar. Zbog vjetra se na vrhovima i nismo dugo zadržavali. Sve u svemu, prilično duga tura sa pređenih ukupno cca 24 km i savladanih više od 1.300 mnv. Uz jednu malo dužu pauzu na Velikom jezeru tura je trajala oko 10 sati. Zbog jakog vjetra uskraćeni ste za snimke dronom. |
Turno - Treskavica, Pašina planina, 09.02.19.
Autor: Nenad Rajic Datum objave: 19.3.2019. Opis. Eh, opet jedna antologijska. Kako doći po Pašine planine i Treskača, a ne ići dosadašnjim putevima. Pa naravno, iz Kalinovika, točnije iz sela Vlaholje. I tako zaputismo se mi laganini, ali na početku nema snijega. Otpuhalo ga, istopilo, pa morali nositi skije. Netko malo više, netko manje, ali tek od raskrižja za Lukavac svi stadošmo na skije. Stalni lagani uspon, sa prekrasnim pogledom na cijeli plato Treskavice, ali i sve okolne planine, od Ljubišnje preko Durmitora i BMV-a (Bioč-Maglić-Volujak), Crvnja, Veleža, Prenja, Visočice, Bjelašnice i Jahorine, ali stalno iznad nas moćni Treskač, na koji se ipak nećemo popeti ovaj put (ostaje za drugu turu iz Gvoznog polja). Usput se uspinjemo na moćni Trojvrh (1820 mnv), nije visok, ali sa odličnim položajem u sredini ovog dijela Treskavice i naravno, prekrasnim vidicima. Spust i onda traženje puta padinama Treskača prema Pašinoj planini, našem današnjem cilju. Uspon je dug, ali sa suncem u jedrima idemo bez problema. Na vrhu ista priča, pogled prekrasan, ushit ispenjanim i onda odličan spust čak do Velikog dola, gdje ponovno stavljamo kože na skije. Ali polako nas sustiže i mrak, pa lutamo po grebenima između bezbroj kraških rupa i rupetina do planinarske marke negdje u Nenkovcima i Crvenom klancu koju smo napustili u dolasku. Nalazimo svoje tragove i polako se spuštamo da putokaza, stavljamo skije na rančeve i laganini po mrklom mraku do auta u selu Vlaholje, gdje stižemo oko 22.30. Odlična tura, krasna priprema za Austriju i Iran. |
OBLIK
|
Pohod na Treskavicu - Dujmovska brda; Čardaci; Pećina Lednica; Oblik 1876 m.n.v.; Izvor Željeznice
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 27.6.2024. Opis. Današnji pohod na Tresku i vrh simboličnog naziva Oblik. Ovaj vrh iako je 1876 m.n.v., na svoj način je markantan. Kada se uputite na Bjelašnicu i pogledate prema Treskavici sam vrh i greben Oblika odaju dojam i sliku čovječije glave u ležećem položaju (čelo,nos,usta). Polazna tačka sa Dujmovskih brda kroz duboku bukovu šumu koja je idealna za hodanje u vrelim ljetnim danima iako je uspon skoro konstantan. Mi smo odlučili da ovu turu "začinimo" tako što smo se uputili put Čardaka i pećine Lednice, a potom put Prohinog smeta te stazom prema Trokun vrelu i vrhu Oblik. Nakon odmora na vrhu Oblik spuštamo se prema Jablan dolu i ponovo kroz šumu sve do izvora vode na "Igrištu". Tu je postavljena i nova markacija koja vodi do izvora rijeke Željeznice i Via Ferrate na "M.Orlovac". Odlučili smo da posjetimo i sam izvor Željeznice te nismo pogriješili, staza, šuma i rijeka...može li bolje? Iznad samog izvora postoji pećina za koju kažu da ima nekoliko prostorija i da baš u jednom od njih je i malo jezerce tj. u pećini se akumulira voda sa Treskavice a potom izvire ispod stijene. Ovaj pohod bi mogli donekle nazvati i "speleološkim" jer smo silazili u dvije pećine. Na kraju 8h te pređenih 17 km i savladanih 1200 metara uspona tura idealna za vrele ljetne dane. |
Pogled na dio Treskavičkog grebena između treskavičkog Ljeljena i Lukavca
|
ORLOV KUK (1712 m)
Orlov kuk (lijevo; 1712 m) i Kutski grad (desno; 1550 m)
|
|
Treskavica - Uspon na Kutski Grad
Autor: Dejo Lalović Datum objave: 9.12.2023. Opis. Zapratite nas na Fejsbuku www.facebook.com/opstinakalinovik |
|
3 U ISTOČNOM PODNOŽJU
Gvozno polje
|
Gvozno polje je krško polje u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na planini Treskavici, 11 kilometara sjeverozapadno od Kalinovika. Polje je s istoka i juga okruženo krškim brežuljcima, dok se na zapadu i sjeveru isprva postupno, a zatim naglo izdižu šumoviti predjeli planine Treskavice. U blizini polja je nekoliko vrela od kojih nastaju potoci, natapaju polje i zatim poniru. Iznad polja, u podnožju planinskog vrha Treskać, nalazi se ledenjačko Gvozno jezero.
U južnom dijelu polja, na blago uzdignutom terenu ispod uzvišenja Gradac, nalazi se nekropola stećaka koja je 2005. proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Od kote 1396 (Gradac) udaljena je oko 300 m zračne linije. Nekropola Gvozno nalazi se i na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Oko 500 m sjeverozapadno od nekropole, sa desne strane puta, Šefik Bešlagić je naišao na zarasle ostatke građevine s polukružnim zidnim izbočenjem koje podsjeća na apsidu crkve. Iznad polja se nalazio studentski planinarski dom koji je porušen u Ratu u BiH (1992.-1995.). Polje je u jednom dijelu minirano i savjetuje se oprez pri kretanju (podatak iz 2022.). U jugozapadnom dijelu polja nalazi se naselje Gvozno (pripada općini Kalinovik). U polju je osim stočarstva bila razvijena i planinska zemljoradnja. IZVOR Gvozno polje. Wikipedija (hr)(bs) 
Gvozno polje
Autor: Tarik Alimanović - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124821828 
Gvozno polje
Autor: Tarik Alimanović - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124821590 |
Stećak na Gvoznom polju
Autor: ASVITIC - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=72165764 Gvozno Polje, Treskavica - Bosna i Hercegovina - Discover (2020) | Go Bosnia & Herzegovina [4K]
Autor: Go Bosnia & Herzegovina Datum objave: 12.8.2020. Opis. Discover (Episode 08): Gvozno field on Mt. Treskavica; At the foot of the mountain Treskavica, at an altitude of 1300 meters, is located Gvozno polje. This karst field is 11 kilometers away from Kalinovik, to which it territorially belongs. Due to its rich springs and small rivers and streams, one of the most important of which is Studenica, which flows through one part of the field, livestock and agriculture were developed in this area and the field itself is very rich in various medicinal plants. Apart from the field, if you decide to visit this part of Bosnia and Herzegovina, it is recommended to visit the necropolis of tombstones Gvozno, which is located in the central part of the field, just below the hill Gradac [1396 m above sea level]. This necropolis is one of 30 in the region, or one of 22 necropolises in Bosnia and Herzegovina, which in 2016 is placed on a UNESCO World Heritage list. In addition to the necropolis, you can also visit Gvozno Lake, to which you need about 30 minutes of easy walking along gentle forest paths from the end of the road. Unfortunately, the lake has become quite overgrown with grass in the last few years. You can reach Gvozno polje if you turn towards Kalinovik in Dobro Polje. After 8.5 kilometers, the road to the field separates to the right, where the asphalt part ends and the macadam road begins. A 6-kilometer-long macadam road leads you to the necropolis of tombstones, which on the day of our visit (02/08/2020) was in solid condition and passable for small vehicles. The remaining 1-2 kilometers in the direction of Gvozno Lake is in a slightly worse condition and a lot of caution is needed in that part. ... Bosnia and Herzegovina is a beautiful country with enchanting nature that will leave you a lot of priceless memories if you indulge. This heart-shaped country is located in the heart of the Dinarides, on the beautiful Balkans. Rivers, lakes, fields, and mountains are just a small part of what this country has to offer. Our goal is to tell and document the most beautiful stories of this country, the heart-shaped Bosnia and Herzegovina. Go Bosnia & Herzegovina #DiscovertheUnknown Video Production: Go Bosnia & Herzegovina Videography and Editing: Alen Camdzic Release: August 2020 |
Nekropola Gvozno
KOORDINATE 43.5358077,18.4335971
KOORDINATE 43.5358077,18.4335971
|
Nekropola sa stećcima zauzima površinu od 46 x 23 m. Sastoji se od ukupno 87 stećaka, od čega 4 sljemenjaka, 54 sanduka, 27 ploča i 2 spomenika u obliku križa. Evidentirano je 14 ukrašenih stećaka. Orijentacija je u smjeru zapad - istok, a manji broj stećaka leži u smjeru sjeverozapad - jugoistok.
Od 1954. do 1956. godine, Šefik. Bešlagić je, u okviru programa Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture NR Bosne i Hercegovine, izvršio evidentiranje i obradu nekropola sa stećcima u okolici Kalinovika. Suradnici su mu bili: Đuro Basler, arheolog-konzervator, Pavao Anđelić, viši kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Mehmed Mujezinović, orijentalista-epigraf i Ranko Rosić, fotograf. Uvidom na licu mjesta, listopada/oktobra 2005. godine, ustanovljeno je da u blizini nekropole nema nikakve gradnje. Znatan broj stećaka je oštećen usljed dugotrajnog djelovanja atmosferilija. Stećci su veoma ugroženi prisustvom biljnih organizama, lišaja i mahovina. Veliki je broj utonulih stećaka, zbog čega se ne mogu u cjelosti sagledati. PROČITAJ VIŠE Nekropola sa stećcima Gvozno Inačica izvorne stranice arhivirana 5.3.2016., Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH; Nekropola Gvozdo. Wikipedija (bs) 
Nekropola Gvozno
Autor: Nekropola stećaka Gvozno - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124825144 |
Tlocrt nekropole Gvozno
Izvor: KONS, Sarajevo 
Motiv sa stećka na Gvoznom polju
Autor: Tarik Alimanović - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124826239 
Motivi sa stećaja, nekropola Gvozno
Izvor: KONS, Sarajevo |
Vlaholje
|
|
Mosorovići
|
ZAPIS O SELU MOSOROVICI
Autor: Zapis o selu - Bojan Cvoro Datum objave: 9.11.2019. Opis. Ovo selo ima najbolji položaj u kalnovičkoj opštini jer se nalazi na samom ulazu u Kalinovik i nepuna dva kilometra od centra ovog mjesta, od davnina su se ovdje ljudi bavili stočarstvom pa je tako i danas. Više o ovom selu pogledajte u serijalu Zapis o selu... |
Šivolji
|
|
Gradine
Pogled s visoravni u smjeru
Jahorine
|
|
|
|
KRBLJINA ZVIJEZDA (1414 m)
|
VJETRENO BRDO (1224 m)
Zaobljena glavica Vjetreno brdo (1224 m) nalazi se uz glavnu cestu Kalinovik-Dobro Polje. S obližnjeg prijevoja na spomenutoj cesti pruža se odličan pogled u mnogo smjerova, prema Treskavici, Leliji, Jahorini i dr. Područje obilježavaju brojne krške vrtače.
Pogled od Vjetrenog brda prema jugu; vide se brda Siljevac (lijevo) i Ručnik (desno), Na horizontu su Lelija i Zelengora.
Pogled od Vjetrenog brda prema sjeveru, na Jahorinu (skroz u pozadini)
|
Kremenac (1495 m)
Vrtače
Pogled od Vjetrenog brda na vršne dijelove Treskavice
|
SILJEVAC (1298 m)
|
RUČNIK (1496 m)
|
Istočni kraj brda Ručnik i Lelija u pozadini
|
Kanjonima rijeke Bistrice i Govze
BISTRICA
Drina < Bistrica (L)
Drina < Bistrica (L)
|
Bistrica je rijeka koja cijelim tokom teče kroz istočni dio Bosne i Hercegovine, lijeva pritoka rijeke Drine.
Rijeka Bistrica (neko je u gornjem toku naziva i Dopropoljska rijeka) izvire ispod planine Treskavice, iz pećine podno stijene Siljevice. Ubrzo se sastaje s Vratanjskom vodom koja dolazi iz pravca Bosanskog vratla i Kobiljače. Teče kroz Meždra, Boljanoviće i Dobro Polje. U samom Dobrom Polju ispod Videža izvire rječica Toplica koja se nakon stotinjak metara uliva u Bistricu. Dobropoljska uvala dužine desetak kilometara i širine oko tri kilometra okružena je brdima Rogoj, Borovac, Božur, Golubovo brdo i Veliko brdo. Nakon toga teče kroz prirodni tunel, zvani Samar (podsjeća na samar za konje), koga je sama svojom snagom napravila. Samar na Bistrici je specifičan geomorfološki fenomen. Predstavlja riječnu, tunelsku pećinu dužine oko stotinu metara i visine oko 30 metara. Prima vode Varoške rijeke, Govze, Oteše i Koline. Od Samara do Miljevine probila je uski kanjon kroz Sijeračke stijene. Kanjon rijeke Bistrice je refugijalni i reliktni ekosistem, sa eocenskim Pješčanim piramidama kod Miljevine, koje su poseban fenomen Bosne i Hercegovine. U blizini Pješčanih piramida je znamenita pećina Ledenjača, spomenik prirode, i jedna od rijetkih s prapovijesnim crtežima. Pećina Kuk smještena je u kanjonu u Sijeračkim stijenama, u blizini naselja Budanj. Sastoji se iz nekoliko kanala razvijenih u dva nivoa ukupne dužine 688 metara. Ukrašena je svim formama špiljskog nakita. Predstavlja i paleontološki lokalitet. Tu su pronađeni ostaci kostiju špiljskog medvjeda (Ursusspelaeus) stari između 36 000 i 40 000 godina. Na jednom dijelu rijeka Bistrica ponire i opet se pojavljuje tok nakon 3-5km. Bistrica se ulijeva u mjestu Brod na Drini i pripada Crnomorskom slivu. IZVOR Bistrica (Drina). Wikipedija (bs). Pristupljeno 27.3.2025. Dio kanjona između Broda i Miljevine
|
BISTRICA je lijeva pritoka rijeke Drine. Glavne pritoke rijeke Bistrice su:
►Draženica ►Govza ►Oteša Foča: Mještani, muzičari i aktivisti u borbi za spas rijeka od hidroelektrana
Autor: N1 BiH Datum objave: 10.10.2022. Opis. Rijeka Bistrica je jedna od čak 17 rijeka u opštini Foča. Ali i jedna od onih koja bi uskoro mogla završiti u cijevima, za potrebe hidroelektrana. Takvom scenariju protive se brojni mještani, ekološki aktivisti i muzičari sa cijelog Balkana, koji su stigli na ovo mjesto kako bi poručili da ne daju da se ovakva ljepota uništava. “Dan muzike i hrabrih ljudi za spas rijeka Balkana – Rijeke se brane ljepotom” - naziv je skupa koji je sam za sebe jaka poruka. Stefan Golubović, aktivista iz Miljevine, poručuje: “Oni su nama čak 2009. Obećali da će se tu zaposliti mnogo ljudi, da će to procvjetati. Međutim, to je bila laž, kao i sad što lažu da će naše mjesto procvjetati. Rijeka Govza je masakrirana, imaju tri hidroelektrane, ostalo je samo kamenje. Tu samo pojedinci uzimaju pare a stanovništvo nema apsolutno nikakve koristi. Štaviše, imamo probleme sa snabdijavanjem elektičnom energijom. Svako dva mjeseca imamo problem sa nestankom struje.” Borbu mještana i aktivista, došli su podržati umjetnici iz cijele regije te svojim nastupima poručiti da se “rijeke brani ljepotom”. Na rijeci Bistrici, koncert za lokalno stanovništvo i aktiviste održali su Darko Rundek, Andreja i Ftičeki i Antonija Batinić, dok je na rijeci Bjelavi performans održao mladi sarajevski umjetnik, Vanja Solaković. Legendarni Rundek je za N1 poručio: “Čast nam je da možemo podržati borbu ljudi koji žive oko ove rijeke. Da sačuvamo rijeku koja je krvotok života oko nje. I ta borba je dio borbe za živi svijet koja je u ovom trenutku bitna za cijeli svijet. Jer nije samo tu slučaj da se bagerima, profitom, industrijalizacijom uništava život koji je puno vrijedniji od malih ugodnosti koje daje struja.” Kako su nam rekli iz Arhus centra u BiH koji podržava pravnu borbu za rijeke u našoj državi, investitori pokušavaju bez podrške građana, bez podrške aktivista izgraditi tri velike hidroelektrane koje će u svom kapacitetu u potpunosti uništiti prelijepu rijeku Bistricu, koja je trebala biti dio zaštićenog područja. “Podnijeli su tužbu kojom smo utužili studije utjecaja na životnu sredinu. Iako one nisu postale pravosnažne, one su sada postale dio ekoloških dozvola. Zajedno sa kolegama ćemo utužiti i te dozvole. Smatramo da i naši zakoni, pored inspektorata, nisu adekvatni da zaštite građane i našu prelijepu prirodu, iz razloga što i ove tužbe koje smo podnijeli ne odlažu izvršenje i gradnju ovih objekata. I mi smatramo da to nije u redu.” kaže nam Emina Veljović iz Arhus centra u BiH. Iz Centra za životnu sredinu Banja Luka naglašavaju da je njihov cilj da se ide u smjeru zaštite a ne gradnje i uništavanja rijeke i okoline. “Nadležne institucije su izdale ekološke dozvole za izgradnju tri hidroelektrane na ovoj rijeci. Ako dođe do toga, ova rijeka će doživjeti potpunu devastaciju i uništavanje. A ono što je prethodilo svemu tome, jesu građevinske dozvole za sva tri objekta koje su neosnovane, jer je čitav postupak istekao i počeo ispočetka. Druga stvar jesu studije utjecaja na životnu sredinu koje su odobrene a koje su urađene katastrofalno. Čitav administrativni postupak je smanjen kako bi se pogodovalo investitoru.” - objašnjava Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka. Na drugoj fočanskoj rijeci Bjelavi, prisutnima se obratio mještanin Miloš Vujičić iz Udruženja građana “Bjelava” sa glasnom porukom: “Dok budem živ - boriću se za Bjelavu. Ona je mene othranila, ova rijeka je moj život. Tu sam naučio da plivam, tu sam upecao prvu ribu, cijeli život se hranim od te vode. Imam gore vodenicu staru sto i nešto godina. Mogu zamisliti da mene nema, ali da rijeke nema – to ne mogu da zamislim. Ostaćemo faktički bez vode, jer ova rijeka napaja Foču pitkom vodom.” Pratite nas: Facebook N1 Bosna i Hercegovina / n1bih Facebook N1 BiH magazin / n1bihmagazin |
Dio kanjona između Ocrkavlja i Samara
Sutjeska rijeke Bistrice
|
|
GOVZA
Drina < Bistrica < Govza (D)
Drina < Bistrica < Govza (D)
|
Na rijeci Govzi planirano je podosta malih hidroelektrana, no od većin njih se odustalo ponajviše zbog protivljenja lokalnog stanovištva.
Popis planiranih i izgrađenih MHE:
|
KRUPICA
Drina < Bistrica < Govza < Krupica (L)
Drina < Bistrica < Govza < Krupica (L)
DRAŽENICA
Drina < Bistrica < Draženica (L)
Drina < Bistrica < Draženica (L)
TOPLICA
Drina < Bistrica < Toplica (D)
Drina < Bistrica < Toplica (D)
BRATAČKI POTOK
Drina < Bistrica < Bratački potok (L)
Drina < Bistrica < Bratački potok (L)
GLADOVI POTOK
Drina < Bistrica < Gladovi potok (D)
Drina < Bistrica < Gladovi potok (D)
Gladovi potok izvire iz Vratanjskih vrela* podno Velikog vratla na Treskavici. Nešto sjevernije i niže od Vratanjskih vrela u šumskom području Meždra, nalazi se vrelo Bistrice.
*Ing. Jovo Popović (Kroz planine Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1935.) ponešto drugačije opisuje riječne tokove na ovoj lokaciji, u odnosu na današnje topografske karte. Tako on navodi kako na sjeveoistoku Treskavice imamo izvore Vratanjske riјeke ispod Velikog Vratla. Ta riјeka teče јugoistočno prema Dobrom Polju, te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Riјeka. Kasniјe se spaјa sa Јelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica.
Teba napomenuti kako prema suvremenim kartama rijeka Bistrica nosi to ime već od samog njezina početka, tj. od spomenutog vrela Bistrice.
*Ing. Jovo Popović (Kroz planine Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1935.) ponešto drugačije opisuje riječne tokove na ovoj lokaciji, u odnosu na današnje topografske karte. Tako on navodi kako na sjeveoistoku Treskavice imamo izvore Vratanjske riјeke ispod Velikog Vratla. Ta riјeka teče јugoistočno prema Dobrom Polju, te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Riјeka. Kasniјe se spaјa sa Јelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica.
Teba napomenuti kako prema suvremenim kartama rijeka Bistrica nosi to ime već od samog njezina početka, tj. od spomenutog vrela Bistrice.
MALA VODA
Drina < Bistrica < Mala voda (L)
Drina < Bistrica < Mala voda (L)
Pogled preko istočne Treskavičke zaravni na Zelengoru
Lelija
|
Lelija
Zelengora
|
|
|
|
U Kalinovačkom kraju
Pogled iz smjera sela Kuta kod Kalinovika prema Orlovom kuku (1712 m) i južnom bedemu Treskavice |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
SARAJEVSKA TRANSVERZALA - Planine Jahorina & Treskavica 17.08.2022. @Planinar. ba
Autor: Planinar. ba Datum objave: 2.9.2022. Opis. Trećeg dana ST-a prešli smo od Jahorine, preko Crne rijeke i Trnova, do Treskavice i njenog Velikog jezera, gdje smo tu noć prespavali u Planinarskoj kući "Treskavička jezera". SARAJEVSKA TRANSVERZALA Planine Treskavica & Hojta 18.08.2022. @Planinar. ba
Autor: Planinar. ba Datum objave: 7.9.2022. Opis. Četvrtog dana na stazama ST-a prešli smo stazu od Velikog jezera, Trokun vrela i Ogorjelog kuka na Treskavici, preko Poljica, Bijele Ljijeske, izvora Lađevac na Hojti, do Bijelih voda na Bjelašnici. |
Treskavica 7/7 - Klekova glavica, Pašina planina, M. Ćaba, Đevigrad, Opaljeni kuk, Kota 2048, Barice
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 13.11.2022. Opis. Treskavica "mini challenge" 7/7 tj. sedam Treskavičkih vrhova preko 2000 mnv u jednom danu... Iz sela Turovi krenuli smo putem koji vodi na jug prema Sustavcu. Put od Sustavca se nastavlja dalje jugozapadno pored planinarske kuće PD Runolist, makadamskim putem se krećemo sve do planinarskih staza koje presjecaju serpentine i dovode nas do Glibavca. Od Glibavca nastavljamo dobro markiranom stazom kroz šumu sve do Šišana, gdje se odvajamo za Klekovu glavicu 2000 mnv koja se nalazi neposredno iznad Bijelog jezera u pravcu istoka. Prostor istočno od Klekove glavice je vjerovatno miniran pa se ne treba udaljavati od ruba grebena. Preko Suhe lastve nastavljamo put do Pašine planine 2070 mnv, dalje do najvišeg vrha Treskavice Male Ćabe (Pakliješ ili Đokin toranj) 2086 mnv. Nakon dužeg odmora spuštamo se do Ušljivih vrela preko sipara i kamenjara sve do Hercegovačkih vrata odakle idemo za Đevigrad 2034 mnv, te sjeverno od njega Opaljeni kuk 2018 mnv. Od Opaljenog kuka pored vrha V.Oblik koji ne ulazi u Challenge 2000+ idemo do Kote 2048 mnv te sve do posljednjeg 7 vrha, vrha Barice 2062 mnv. Sa Barica se spuštamo do Pazarišta koje se nalazi iznad Dujmovskih brda, a gdje smo uz pomoć prijatelja organizovali "sačekušu" tj. organizovani prijevoz sa drugim vozilom... |
| ||||
Penjaštvo i alpinizam
Treskavica - Oblik
ALPINISTIČKI VODIČ Autor: EDIN DURMO GODINA IZDANJA: 2105. Vodič se može naručiti kod autora, u klubu SCORPIO i u kancelariji Planinarskog saveza F BiH. NAPOMENA: Prema upozorenju gosp. Slobodana Žalice iz Sarajeva, korištenje ovog alpinističkog vodiča može opasno za potencijalnog čitaoca - penjača koji namjerava ponoviti neki od smjerova u sjevernoj stijeni Oblika. Navodi kako se kod pripreme vodiča za tisak dogodila (opasna) tehnička pogreška: brojčane oznake smjerova 1, 2 i 3 u tehničkim opisima na str. 26 ne odgovaraju istima na strani 25, tj. brojevima pored ucrtanih smjerova. Tako se, na primjer, na smjer br. 7 (na 25. strani), odnosi tehnički opis (na susjednoj strani) smjera pod brojem 1; smjer br. 6 ima tehnički opis pod brojem 3; smjer br. 3 ima tehnički opis pod brojem 2 (!!!). |
IZVORI I LITERATURA
BASLER, Đuro: Kalinovik i okolica. Glasnik Zemaljskog muzeja XI. Sarajevo, 1956., str. 247-252.
MILOJEVIĆ, Ž. Borivoje: Treskavica, Glacijalni reljef. Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI (sveska za prirodne nauke). Sarajevo, 1934., str. 65-72.
MILOJEVIĆ, Ž. Borivoje: Treskavica, Glacijalni reljef. Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI (sveska za prirodne nauke). Sarajevo, 1934., str. 65-72.
