|
|
SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > BJELAŠNIČKA GRUPA > Treskavica
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Mala Ćaba (odn. Đokin toranj ili Pakliješ), 2086 m (visina navedena na vrhu, dok dio izvora navodi 2086 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.5961, 18.3462
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Mala Ćaba (odn. Đokin toranj ili Pakliješ), 2086 m (visina navedena na vrhu, dok dio izvora navodi 2086 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.5961, 18.3462
|
|
UvodTreskavica (ćir. Трескавица) je krška visoravan u Bosni i Hercegovini, između planina Visočice, Bjelašnice, Jahorine i Lelije.
Najviši dijelovi Treskavice su na sjeverozapadu, gdje se pružaju grebeni: Djevojačka stijena (2058 m), Ćabenske stijene s vrhom Pakliješ (Đokin toranj odn. Ćaba / Mala Ćaba) 2088 m (prema pojedinim izvorima), odn. 2086 m (kako je navedeno na samome vrhu), Oblik (1877 m) i Barica (2079 m). Ova uzvišenja i njihov sjeverni nastavak čine takozvanu Turovsku Treskavicu. Južno od tih grebena je Kalinovička (ili Humljačka) Treskavica. Kalinovička Treskavica sastoji se od Humljačkog krša na zapadu i Krbljinskog krša na istoku, koji su međusobno odvojeni krškim poljem Gvozno (1320 m). U Humljačkom kršu ističe se vrh Veliki Trijesak (1924 m). Treskavicu grade trijaski vapnenci i dolomiti, ispod kojih su na mnogo mjesta ogolićeni werfenski škriljevci i pješčenjaci. Zato je Treskavica u morfološkom pogledu puna kontrasta s ovlaženim terenima i površinskim vodama (Turovska Treskavica) i krškim visoravnima s obiljem škrapa i vrtača (Kalinovička Treskavica). Sjeveroistočno od Ćabenskih stijena je Ćabenski cirk; u njemu i ispod njega ima mnoštvo morena. Na tom dijelu Treskavice ima i nekoliko glacijalnih jezera. Treskavica je razvođe porječja rijeka Bosne, Drine i Neretve: u Bosnu teče Željeznica, u Drinu Dobropoljska rijeka, a u Neretvu Jezerica, nekoliko kraćih direktnih tokova i nekoliko pritoka Ljute. U svojim najvišim dijelovima Treksavica je gola. Na nižim dijelovima ima dosta šume i šikare. Preko Treskavice, dolinom Željeznice i Dobropoljske rijeke, i preko Krbljinskog krša vodi cesta Sarajevo—Trnovo—Kalinovik—Ulog. Seoska naselja dopiru do 1300 m nadmorske visine. Na Turovsku Treskavicu izgone stoku seljaci obližnjih bosanskih sela, a na Kalinovičku Treskavicu stočari iz Hercegovine. IZVOR JOKANOVIĆ, Milan: Treskavica. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 8. Zagreb, 1971. str. 366. ENGLISH SUMMARY: Treskavica mountainTreskavica (cyrillic: Трескавица) is a mountain in Bosnia and Herzegovina, situated in Trnovo municipality just south of city of Sarajevo. Mala Ćaba (Đokin Toranj) peak at 2088 m (6850 ft.), which makes Treskavica the tallest of all the mountains circling Sarajevo, and only some 300 m shorter than the tallest mountain in the country. On clear days with good weather, climbers can see far into the distance, up to Montenegro and the Adriatic Sea. Geologically, the Treskavica range is part of the Dinaric Alps and formed largely of secondary and tertiary sedimentary rock, mostly limestone and dolomite. A number of beautiful mountain lakes are scattered throughout the group, of which Veliko Jezero is the largest. A number of streams source from these mountains: the Bistrica tributary of the Drina river, the Željeznica tributary of the Bosna river, Ljuta and Rakitnica tributaries of the Neretva. Notable peaks are Mala Ćaba (2088 m - like is written on maps, or 2086 m - marked as its hight at the peak itself), Pašina Planina (2070 m), Mali Treskač (1950 m) and Lupoč (1773 m). During the Bosnian War, the Treskavica mountains were part of the frontline between both ARBiH and VRS, which saw intense combat. Numerous battles were fought within these mountains over the possession of the small town of Trnovo, which would allow access to the Goražde enclave and the staging point for the Siege of Sarajevo. Nowadays, the borderline between the two entities of Bosnia and Herzegovina runs parallel to the former lines diagonally through Treskavica, dividing the south-eastern part of the mountain range towards the territory of the Republika Srpska whereas the north-western part belongs to the Federation of Bosnia and Herzegovina. Although contamination with land mines and unexploded ordnance still pose a serious threat throughout the area, hiking and tourism have picked up during the last couple of years, and some mountain huts have re-opened (Sustavac, and Turnovi Stan). The main peak of Mala Ćaba is generally known as Đokin Toranj because of a view tower that used to stand on its summit, but has been destroyed and removed during the war. A marked itinerary, leading from Veliko Jezero to the top was re-established in 2010. SOURCE Treskavica. Wikipedia (en) |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Treskavice
Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA
Reljef
Krajolik Treskavice
Izvor: Wikipedija; Autor: Martin Brož 
|
Na Treskavici se nalazi sedam vrhova viših 2000 metara n.v.
Treskavica - Snimak iz zraka(2021)
Autor: nedimdzk Datum objave: 10.11.2021. Prvi ovosezonski snijeg na Treskavici. Vrhovi Mala ćaba i Pašina planina. Oktobar 2021. instagram: nedimdzk Video: Nedim Dzaka kontakt: [email protected] |
Geološka građa i razvoj
Klima
|
Zimski uspon na Treskavicu - M. Ćaba, Đevigrad
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 7.1.2023. Opis. Visoka, moćna, s pjenušavim snježnim pokrivačima na vrhovima, sa oštrim strijelama stijena, koje jure prema nebu, jednostavno Treskavica izaziva strahopoštovanje, oduševljava i zadivljuje svojom beskrajnom, divnom ljepotom... |
Vode
Veliko jezero na Treskavici
Izvor: Wikipedija; Autor: frfincon |
Obilazak 4 jezera na Planini Treskavici - Veliko, Crno, Platno i Bijelo jezero
Datum objave: 22.9.2018. Autor: 4Life Opis: Hodajući Treskavicom samo jedna stvar vam se ne može dogoditi, a to je da ožednite. Prema legendi, Treskavica ima čak 365 izvora, među kojim su i izvori 5 velikih rijeka Treskavica,kazani Željeznice...
Izvor: Youtube; Autor: Milenko Mekić Opis videa: Treskavica,najvisa planina iz okruzenja Sarajeva..2088m/v..sa najvisim vrhom tzv.Djokin Toranj.Pripada grupi Dinarskih Alpi...Za lijepog vremena pogled seze do Crne Gore i Jadranskog mora..samo 300 metara niza od Maglica...Na Treskavici se nalazi pet glecerskih jezera.. Veliko,Crno,Platno,Bijelo,Malo...Nazalost...jedna od najminiranijih planina u BiH. | ||||||||||||||||||||||||||||
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
Planina Treskavica je granični pojas između šumom obraslog dijela Bosne i krševite Hercegovine, odnosno između Bosne i Huma. Jugozapadni dio planine od davnina su posjećivali stočari iz stolačkih i ljubinjskih sela, poznati i danas kao Humnjaci. U Gvoznu, kao relativno niskoj depresiji, osim stočarstva je u dobroj mjeri bila zastupljena i planinska zemljoradnja.
Iako je ovaj kraj nedovoljno arheološki ispitan, sa sigurnošću se može reći da je naseljavan još u prapovijesno doba. Gradac u Gvoznu je prapovijesna gradina na kojoj je metodom rekognosciranja 1953. godine pronađen arheološki materijal iz brončanog i željeznog doba. Na nekoliko mjesta su pronađeni lokaliteti iz antičkog razdoblja. Srednjovjekovna župa Zagorje, kojoj je pripadalo i Gvozno polje, obuhvaćala je područje između gornjeg toka Neretve i Drine. Župa se prvi put spominje oko 1322. godine u povelji bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, kojom knezu Vukoslavu daruje župe Banicu i Vrbanju. Iz spomenute povelje vidi se da je Zagorje predstavljao župan Poznanj Purčić. U poveljama aragonsko-napuljskog kralja Alfonza V. iz 1444. i 1445. godine spominju se Veletin i Obalj kao utvrđeni gradovi u Zagorju. Pored ovih u kalinovičkom kraju postoje ostaci još dvaju srednjovjekovnih gradova. Jedan je kod naselja Ljusići, a drugi kod sela Bojići. O naseljenosti ovog kraja u srednjem vijeku govore brojne nekropole sa stećcima. Među njima je veliki broj ukrašenih stećaka, a nekoliko ih ima originalne motive i natpise. Stećci iz okolice Kalinovika se mogu okvirno datirati u 14. i 15. stoljeće. IZVOR Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Sarajevo |
Priče iz planine
|
ZAPISANO O PLANINI
Planina Treskavica IZVOR http://donjeluko.blogger.ba Treskavica, to je jedna od najljepših planina u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ona je obrasla velikim i gustim šumama crnogorice i bjelogorice, koje su protkane brojnim proplancima sa bujnom travom. Poseban ukras Treskavice su pet prekrasnih glacijalnih jezera, koja se nalaze iznad 1500 metara nadmorske visine i predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba na ovoj planini. Sredinom 20. st. stoljeća ova jezera su vještački poribljena, ali je eksperiment uspio samo u Velikom jezeru, u kojem ima ribe pastrmke. Veliko jezero je najveće i najljepše (dugo 220 m, a široko 185 m, duboko 6 m), a nalazi se na nadmorskoj visini od 1548 m. Kristalno čista jezerska voda i nedirnuta okolina nude nezaboravne trenutke, posebno u vrelim ljetnim danima. Ova jezera: Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo jezero, predstavljaju vrijedne ekosisteme sa specifičnom florom i faunom. Južni dio Treskavice pruža se prema rijeci Neretvi i stvara prostor za više naseljenih mjesta. Taj predio se zove Župa zagorska. Ispod same planine izviru bistre i hitre planinske rijeke, Ljuta i Vrhovinska rijeka, a tu svakako spada i Zavala i Tatinac koji su nešto manji po količini vode. Rijeka Ljuta je oko dva puta dužeg toka od Vrhovinske rijeke. Zavala i Tatinac se sjedinjuju negdje iznad Kozije Stope u Sočanima, a odatle putuju zajedno do ispod Sočanskog(Salačanskog) polja i tu se taj potok ulijeva u Vrhovinsku rijeku. Vrhovinska rijeka, Tatinac i Ljuta su rijeke koje presijecaju Župu zagorsku i ulijevaju se u Neretvu. Vrhovinska rijeka je danas granica između dva bh entiteta. Na ušću Vrhovinske rijeke u Neretvu gradi se hidrocentrala "Ulog". |
Treskavica najljepša planina Balkana | Reportaža
Datum objave: 18.9.2019. Proizvodnja: 4Life Opis: Tridesetak kilometara južno od Sarajeva uzdiže se planina Treskavica, bez sumnje, jedna od najljepših bh planina. Do sada nisu rađena organizirana naučna SCUBA ronjenja i foto i video dokumentovanje podvodne flore i faune jezera, te su zaroni u okviru ekspedicije „Lednička jezera Treskavice“ bili po prvi put registrirana takva ronjenja u ledničkim jezerima Treskavice. Nocili su u planinskoj kući koju je izgradilo Ekološko planinarsko društvo "Treskavicka jezera" Trnovo. |
1 SJEVERNIM PODNOŽJEM
|
2 VRŠNO PODRUČJE
Izvor: Via Dinarica
Treskavica
Izvor fotografije: Via Dinarica 
Treskavica (by Vehab Grbo /Salko/)
Napomena: kretati se iskljucivo novomarkiranim stazama (na karti su ucrtane i neke stare koje nisu markirane poslije rata, ali samo orjentaciono) Izvor: Zone 2000 |
Treskavica 2088m (October 2011)
Izvor: Youtube; Autor: almir Zalihić Opis videa: Planina Treskavica jedna je od najljepših planina u BiH. Krase je velike i guste šume crnogorice i bjelogorice, kao i brojni proplanci s bujnom travom. Poseban ukras Treskavice su pet njenih prekrasnih glacijalnih jezera, koja predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba na ovoj planini. Jezera predstavljaju pravu prirodnu rijetkost i planinarsku atrakciju, a nalaze se iznad 1500 m nadmorske visine. Glacijalna jezera na Treskavici: Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo jezero predstavljaju vrijedne ekosisteme sa specifičnom florom i faunom. Krajem pedesetih godina ova jezera su vještački poribljena, ali je eksperiment uspio samo u velikom jezeru, u kojem ima ribe pastrmke. Treskarenje sa karate klubom Ryuu - Turovi, Sustavac, Runolist, Šišan,Veliko jezero, Platno jezero
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 8.11.2022. Opis. Žuta, smeđa, oker, crvena, narandžasta… Tople boje jeseni na zagasitom jesenjem suncu... "Treskarenje" ili "Treskakutanje" sa mladim karatistima karate kluba Ryuu je dugo planirana ideja koja je napokon ugledala svjetlo dana. Hrabra povorka od 10 mladih planinara, 5 "vodiča" i 1 psa, stigla je šumskom planinarskom stazom na Šišan oko 12h. Mir i tišina na stazi sa najljepšim vizurama te šuštanje lišća čine ovaj pohod jedinstvenim, a tek pogled na gorske oči (Treskavička jezera). Ipak najveseliji dio pohoda bila je "roštiljada" koju smo priredili za ove hrabre mlade ljude kod bivka EPD Treskavička jezera na Velikom jezeru. Zadovoljni i siti odlučili smo da obiđemo i Platno jezero, a na kraju pređenih cca. 18 km i savladanih 800 m.n.v. ovaj pohod je na sve učesnike ostavio neizbrisive dojmove, druženje i upoznavanje naše ljepotice Treskavice. Do sljedećeg druženja "REI" ......... "VEDRO" 
Treskavica
Izvor fotografije: Via Dinarica Hiking: TRESKAVICA (Mala Ćaba / Đokin toranj / Pakliješ 2086 m)
Autor: pd_outdoor Datum objave: 9.6.2024. |
Veliko jezero
|
Veliko jezero je najveće jezero na planini Treskavici. Smjestilo se na nadmorskoj visini od 1550 metara. Dužina jezera je oko 300 metara, širina oko 150 metara, a dubina oko 5 metara. Iznad jezera nalazi se planinarska kuća (EPD "Treskavička jezera"). U blizini se nalazi i jezero Platno.
Područje oko Velikog i Platnog jezera
Detalj topografske karte izvornog mjerila 1:25.000 
Veliko jezero
Autor Martin Brož - Martin Brož's camera, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=19895308 Platno jezeroPlatno jezero je udaljeno oko 150 metara od Velikog jezera, i nalazi se na 1580 metara nadmorske visine. Dužina jezera je oko 80 m, širina oko 30 m, a dubina oko 2 metra. U jezeru nema ribe.
|
Hiking to Veliko jezero, Treskavica
Autor: hojenia Datum objave: 11.12.2023. Opis. Hiking GoPro recordings near Crno jezero, Treskavica, Bosnia and Herzegovina, August 2023 43.605067, 18.375214 
Pogled na Platno jezero (naprijed) i Veliko jezero s planinarskom kućom (lijevo, iznad)
Fotografija ustupljena ljubaznošću autora gosp. Redžepa Grabusa. |
Bijelo jezero
KOORDINATE 43.5975, 18.361667
|
|
|
Spomen-ploča Josipu Sigmundu. Ispod Suhe lastve, pored markirane staze koja vodi ispod Nikolinih stijena prema Bijelom jezeru, na mjestu odakle se otvara pogled na Ćabenske stijene nalazi se spomen-ploča Josipu Sigmundu, jednom od trojice (pored Drage Šefera i Drage Entrauta) glavnih utemeljitelja bh. alpinizma. Spomen-ploča je postavljena 23.9.2023. Idejni začetnici postavljanja ploče bili su Braco Babić i Slobodan Žalica, a ploču su postavili planinari i alpinisti: Zaim Begaj, Redžep Grabus, Nemanja Hrnjez i Slobodan Žalica. Pomoć kod realizacije akcije dala Stanica GSS-a "Sarajevo" (terensko vozilo).
Inače, spomen-ploče drugoj dvojici glavnih utemeljitelja bh. alpinizma, Dragi Šeferu i Dragi Entrautu, postavljene su u prethodnim godinama na Romaniji (pod Djevojačkim i Velikim stijenama: Š. Halebić, S. Omerović, S. Žalica). IZVOR Slobodan Žalica 
Autor fotografija s postavljanja spomen-ploče Josipu Sigmundu je gosp. Redžep Grabus. Zahvala i gosp. Slobodanu Žalici na prilogu o ovome događaju.
|
Josip Sigmund je 1930-ih godina otvorio novo poglavlje u bh vrhunskom planinarstvu ili alpinizmu, i to svojim zahtjevnim samostalnim usponima u Ćabenskim stijenama na Treskavici, te u stijeni Klapavice na Čvrsnici. Prvi je u BiH objavio tehnički opis prvenstvenog smjera (smjer u Klapavici). Bio je i veliki turno skijaš. Prvi je zimi pristupio na skijama na Veliki Vilinac te na Pločno na Čvrsnici. Također je bio i planinarski pisac; najviše je objavljivao u časopisu "Hrvatski planinar".
|
MALA ĆABA
|
Najviši vrh ima tri različita imena:
Vrh Mala Ćaba
Izvor fotografije: Via Dinarica 
|
TRESKAVICA: Mala Ćaba
Autor: Planet Bosnia Datum objave: 7.9.2023. Opis. Mala Ćaba je sa svojih 2.086 mnv najviši vrh Treskavice. Poznat je još i pod nazivima Pakliješ i Đokin toranj. Vrhu se može pristupiti sa više strana. Mi smo auto ostavili kod izvora poslje sela Šabići. Odatle staza vodi kroz šumu a nakon nekih 30-ak minuta hoda dolazi se do uzvišenja sa kojeg se pruža prelijep pogled na planine Bjelašnicu i Visočicu. Nedugo zatim, put se odvaja lijevo, prema izvoru Baletine vode. Staza zatim vodi kroz livade, sve do raskršća koje lijevo vodi prema vrhovima Barice; Opaljeni kuk i Đevigrad, a desno prema vrhu Mala Ćaba. Pogled sa Male Ćabe je izuzetan. Pored pogleda na ostale vrhove Treskavice uživate i u pogledu na masive planina Bjelašnice i Visočice. Turno uspon na vrh Treskavice, Mala Ćaba (Đokin toranj), 2086 mnv
19.02.14. |
PAŠINA PLANINA I KLEKOVA GLAVICA
|
TRESKAVICA: Pašina planina i Klekova glavica
Autor: Planet Bosnia Datum objave: 10.6.2024. Opis. Uspon iz Turova na vrhove Pašina planina 2.070 m.n.v. i Klekova glavica 2.000 m.n.v. Iz Turova nas je krenulo ukupno 10, ali smo se na Velikom jezeru razdvojili na 2 grupe. Jedna grupa je krenula na Malu Ćabu, a nas 5 put Pašine planine i Klekove glavice. Od samog izlaska na Šišan i Veliko jezero pa sve do vrhova Pašine planine i Klekove glavice, pratio nas je jak vjetar. Zbog vjetra se na vrhovima i nismo dugo zadržavali. Sve u svemu, prilično duga tura sa pređenih ukupno cca 24 km i savladanih više od 1.300 mnv. Uz jednu malo dužu pauzu na Velikom jezeru tura je trajala oko 10 sati. Zbog jakog vjetra uskraćeni ste za snimke dronom. |
3 ISTOČNIM PODNOŽJEM
Gvozno polje
|
Gvozno polje je krško polje u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na planini Treskavici, 11 kilometara sjeverozapadno od Kalinovika. Polje je s istoka i juga okruženo krškim brežuljcima, dok se na zapadu i sjeveru isprva postupno, a zatim naglo izdižu šumoviti predjeli planine Treskavice. U blizini polja je nekoliko vrela od kojih nastaju potoci, natapaju polje i zatim poniru. Iznad polja, u podnožju planinskog vrha Treskać, nalazi se ledenjačko Gvozno jezero.
U južnom dijelu polja, na blago uzdignutom terenu ispod uzvišenja Gradac, nalazi se nekropola stećaka koja je 2005. proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Od kote 1396 (Gradac) udaljena je oko 300 m zračne linije. Nekropola Gvozno nalazi se i na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Oko 500 m sjeverozapadno od nekropole, sa desne strane puta, Šefik Bešlagić je naišao na zarasle ostatke građevine s polukružnim zidnim izbočenjem koje podsjeća na apsidu crkve. Iznad polja se nalazio studentski planinarski dom koji je porušen u Ratu u BiH (1992.-1995.). Polje je u jednom dijelu minirano i savjetuje se oprez pri kretanju (podatak iz 2022.). U jugozapadnom dijelu polja nalazi se naselje Gvozno (pripada općini Kalinovik). U polju je osim stočarstva bila razvijena i planinska zemljoradnja. IZVOR Gvozno polje. Wikipedija (hr)(bs) 
Gvozno polje
Autor: Tarik Alimanović - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124821828 
Gvozno polje
Autor: Tarik Alimanović - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124821590 |
Stećak na Gvoznom polju
Autor: ASVITIC - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=72165764 Gvozno Polje, Treskavica - Bosna i Hercegovina - Discover (2020) | Go Bosnia & Herzegovina [4K]
Autor: Go Bosnia & Herzegovina Datum objave: 12.8.2020. Opis. Discover (Episode 08): Gvozno field on Mt. Treskavica; At the foot of the mountain Treskavica, at an altitude of 1300 meters, is located Gvozno polje. This karst field is 11 kilometers away from Kalinovik, to which it territorially belongs. Due to its rich springs and small rivers and streams, one of the most important of which is Studenica, which flows through one part of the field, livestock and agriculture were developed in this area and the field itself is very rich in various medicinal plants. Apart from the field, if you decide to visit this part of Bosnia and Herzegovina, it is recommended to visit the necropolis of tombstones Gvozno, which is located in the central part of the field, just below the hill Gradac [1396 m above sea level]. This necropolis is one of 30 in the region, or one of 22 necropolises in Bosnia and Herzegovina, which in 2016 is placed on a UNESCO World Heritage list. In addition to the necropolis, you can also visit Gvozno Lake, to which you need about 30 minutes of easy walking along gentle forest paths from the end of the road. Unfortunately, the lake has become quite overgrown with grass in the last few years. You can reach Gvozno polje if you turn towards Kalinovik in Dobro Polje. After 8.5 kilometers, the road to the field separates to the right, where the asphalt part ends and the macadam road begins. A 6-kilometer-long macadam road leads you to the necropolis of tombstones, which on the day of our visit (02/08/2020) was in solid condition and passable for small vehicles. The remaining 1-2 kilometers in the direction of Gvozno Lake is in a slightly worse condition and a lot of caution is needed in that part. ... Bosnia and Herzegovina is a beautiful country with enchanting nature that will leave you a lot of priceless memories if you indulge. This heart-shaped country is located in the heart of the Dinarides, on the beautiful Balkans. Rivers, lakes, fields, and mountains are just a small part of what this country has to offer. Our goal is to tell and document the most beautiful stories of this country, the heart-shaped Bosnia and Herzegovina. Go Bosnia & Herzegovina #DiscovertheUnknown Video Production: Go Bosnia & Herzegovina Videography and Editing: Alen Camdzic Release: August 2020 |
Nekropola Gvozno
KOORDINATE 43.5358077,18.4335971
KOORDINATE 43.5358077,18.4335971
|
Nekropola sa stećcima zauzima površinu od 46 x 23 m. Sastoji se od ukupno 87 stećaka, od čega 4 sljemenjaka, 54 sanduka, 27 ploča i 2 spomenika u obliku križa. Evidentirano je 14 ukrašenih stećaka. Orijentacija je u smjeru zapad - istok, a manji broj stećaka leži u smjeru sjeverozapad - jugoistok.
Od 1954. do 1956. godine, Šefik. Bešlagić je, u okviru programa Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture NR Bosne i Hercegovine, izvršio evidentiranje i obradu nekropola sa stećcima u okolici Kalinovika. Suradnici su mu bili: Đuro Basler, arheolog-konzervator, Pavao Anđelić, viši kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Mehmed Mujezinović, orijentalista-epigraf i Ranko Rosić, fotograf. Uvidom na licu mjesta, listopada/oktobra 2005. godine, ustanovljeno je da u blizini nekropole nema nikakve gradnje. Znatan broj stećaka je oštećen usljed dugotrajnog djelovanja atmosferilija. Stećci su veoma ugroženi prisustvom biljnih organizama, lišaja i mahovina. Veliki je broj utonulih stećaka, zbog čega se ne mogu u cjelosti sagledati. PROČITAJ VIŠE Nekropola sa stećcima Gvozno Inačica izvorne stranice arhivirana 5.3.2016., Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH; Nekropola Gvozdo. Wikipedija (bs) 
Nekropola Gvozno
Autor: Nekropola stećaka Gvozno - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124825144 |
Tlocrt nekropole Gvozno
Izvor: KONS, Sarajevo 
Motiv sa stećka na Gvoznom polju
Autor: Tarik Alimanović - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=124826239 
Motivi sa stećaja, nekropola Gvozno
Izvor: KONS, Sarajevo |
|
Treskavica - Uspon na Kutski Grad
Autor: Dejo Lalović Datum objave: 9.12.2023. Opis. Zapratite nas na Fejsbuku www.facebook.com/opstinakalinovik |
|
Mosorovići
|
ZAPIS O SELU MOSOROVICI
Autor: Zapis o selu - Bojan Cvoro Datum objave: 9.11.2019. Opis. Ovo selo ima najbolji položaj u kalnovičkoj opštini jer se nalazi na samom ulazu u Kalinovik i nepuna dva kilometra od centra ovog mjesta, od davnina su se ovdje ljudi bavili stočarstvom pa je tako i danas. Više o ovom selu pogledajte u serijalu Zapis o selu... |
4 U JUŽNOM PODNOŽJU
Kalinovik
Kalinovik
|
Kalinovik posle kise
Autor: Dejo Lalović Datum objave: 6.8.2023. Kalinovik - Više od prirode
Autor: bezbeli Datum objave: 14.7.2024. Opis. Promotivni video Turističke organizacije opštine Kalinovik Web Site: https://took.ba/ Face: https://www.facebook.com/profile.php?... Insta: / visitkalinovik Kalinovik okovan snijegom
Autor: Dejo Lalović Datum objave: 22.1.2023. |
Jakomišlje
|
|
Ljuta
|
MTB: Hotovlje - Dindo - Argud - Ljuta - Kalinovik
Autor: Sarafanje Datum objave: 17.7.2024. Opis. Bike vožnja obroncima Treskavice. Na vožnju krećemo iz Oblja, te vozimo putem prema Kalinoviku, do raskrsnice za Hotovlje, gdje se odvajamo lijevo. Tu nastavljamo makadamskim putem prema Hotovlju, a zatim se spuštamo do mosta u Dindolu, preko rijeke Ljute, gdje pravimo kratku pauzu. Ovaj most je napravljen od strane UNPROFORa i nalazio se u Mostaru, gdje se trenutno nalazi most Musala. Ovaj željezni most je bio u Mostaru do 1999. godine, kada je prenešen u Dindo. Iz Dindola nastavljamo uspon do Arguda, tj. sela Svijenča, odakle se blago spuštamo u selo Ljuta. U Ljutoj pravimo jednu dužu pauzu, prije samog uspona, ne znajući kakav nas put i uspon čeka naprijed. Na naše iznenađenje, ispostavilo se da je put naprijed idealan za voziti. Blagi uspon, velikim dijelom kroz šumu, sa puno vode usput. Na ovoj dionici smo ono baš uživali u vožnji. Na drugom dijelu uspona se otvara pogled na padine i vrhove Treskavice, a s druge strane se vidi sve prema Bjelašnici, Visočici, Prenju, Veleži, Crvnju, Zelengori, Leliji, Volujku i Magliću. Nakon par sati uspona se spuštamo u Kalinovik. Prvenstveno smo u planu imali da zaobiđemo Kalinovik, i da se u Obalj vratimo kroz selo Božanovići, ali smo trebali svratiti do prodavnice, pa smo ipak produžili do Kalinovika. Nazad do Oblja se vraćamo cestom Kalinovik-Ulog. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek: https://mega.nz/file/hbd2QITB#cahmdRB... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje Poglavlja: 0:00 Obalj do raskrsnice za Hotovlje 2:20 raskrsnica - Hotovlje 5:06 Hotovlje - most Dindo 9:36 most u Dindolu (snimci dronom) 12:56 Dindo - Argud 14:55 Argud - Ljuta 22:04 Ljuta 23:30 padinama Treskavice (uspon od Ljute ) 32:38 snimci dronom 35:08 spust u Kalinovik 38:47 Kalinovik 40:00 povratak do auta 41:18 relive i završni ekran |
Jakomišlje
Borija
|
Borija - Dobre vode - Vratlo
Autor: Dejo Lalović Datum objave: 14.10.2023. |
Zapis o selu Borija, Запис о селу Борија
Autor: Snjezan Lalovic Datum objave: 23.5.2016. |
Zagorje
|
PRENESENI ČLANAK
Zagorje (Kalinovik i Župa zagorska) Kalinovik je bosansko-hercegovačka općina i gradić koji se nalazi šezdesetak kilometara južno od Sarajeva, a graniči sa općinama Foča, Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko i Trnovo. Kalinovik se nalazi na visini od 1070 metara iznad mora. Po popisu iz 1991. godine, u općini Kalinovik živjelo je 4.667 stanovnika, od toga u gradu Kalinoviku - 1.385. Općina se sastojala iz nekoliko područja. To su Ulog, Obalj, Župa zagorska, Ljuta, Varoš, Dobro Polje. Župa zagorska prije rata 1990-ih bila je naseljena pretežno Bošnjacima. Župa zagorska je jugozapadni dio općine Kalinovik (Zagorje). Župu zagorsku čine sela: Kutine, Bojići, Daganj, Sočani, Hotovlje, Brda, Luko i Polje..Taj predio uokviruju riječice Zavala i Tatinac te Vrhovinska rijeka sa sjeverne i istočne strane, sa južne strane rijeka Neretva, a sa zapadne rijeka Ljuta. Na stranici Montenegrina.net (OTVORI), mogu se pronaći veoma interesantni podaci iz historije ovoga kraja...evo nekoliko citata: Govori se o bezima Čengićima na Zagorju i o čuvenom Smail-agi Čengiću: "Bezi Čengići kazuju da se njihovi stari iz Čengerlije (Mala Azija) u Bosnu doseliše prije jedno 300 godina i da su najprije pali u Zagorje u selo Jažići blizu Kalinovika, gdje sagradiše prvu Čengića kulu. Iz Jažića brzo su se Čengići razasuli po Zagorju, u okolišu od neko dva sata, te se nastaniše u selima Borije, Jelašca, Mjehovina, Kute i Vihovići. ...........U Istočnoj Bosni je bilo više njihovih kula i odzaka. Akademik Hamdija Krševljaković u svojoj monografiji o Čengićima piše da je samo na Zagorju, početkom 19. stoljeća bilo sedam kula i odzaka: Borije, Jelašca, Kuta, Mjehovina,Hotovlje, Zelumići i Vihovići. Putopisac i historičar Evlija Čelebija, koji je po drugi put proputovao Bosnu, mislim, 1664, opisuje odzak Ali¬paše Čengića na Zagorju: „Dvori Čengića su kao tvrđava veliki odzak (curia nobilitaris), koji ima kojih tri stotine soba, divanhana (prostorija za audijencije i vijećanje), banja, kuhinja, magazine, te štale u koje se može smjestiti dvije hiljade konja. U ovoj zemlji takve dvore nazivaju „odzak”... Broj soba čini mi se pretjeranim, ali se vidi da je to bilo veliko i bogato. .......Čengići su u prošlosti igrali veliku ulogu u životu Hercegovine. Godine 1800. Čengići se naseliše i u Gacko.....Najčuveniji predstavnik ove porodice u 19. vijeku bio je Ismail ili Smail-aga Čengić, sin Ibrahimov, glavna ličnost besmrtnog epa Ivana Mažuranića „Smrt Smail-age Čengića” i većeg broja epskih narodnih pjesama. Rođen je u selu Jelašca, nedaleko od Kalinovika oko 1780. godine................Ferdo Šišić kaže za njega da je bio „veoma pravedan i čovekoljubiv gospodar, zaštićujući na svakom koraku svoju raju tako da je bilo dosta reći: „ja sam iz Smail-agina kadiluka”, pa da te niko nije smio dirnuti”..............Smail-aga je stolovao u Lipniku kod Gacka. Njegova čuvena kula bila je ozidana od kamena i pokrivena takođe kamenim pločama. Donji dio, izba, bio je sav u obliku svoda, a na gornjim bojevima bile su sobe. Oko osnovne kule bile su sagrađene još četiri zgrade, i to: haremluk (za žene), musafirhana (za goste), jedna kuća za pandure i jedna za zatvor. Sve je to bilo opasano kamenim zidom, visine četiri metra, a na njemu su bila dvoja vrata; velika dvokrilna kapija, koja je gledala u polje i mala kapija za žene. Unutar zida nalazila se i dzamija sa drvenim munarom. Kasnije su Austrijanci kamen kojim je kula bila zidana odnijeli u Avtovac i upotrijebili za gradnju kasarne. ....." Čengići su u 18. vijeku odselili u Tursku...Njihove posjede na Zagorju zaposjeo je beg Pilipović. Pilipović je umjesto Jelašaca za svoje stolovanje odabrao Luko. Luko je bilo izuzetno po mnogo čemu. Prvo, geografski Luko je bilo džep u koji se moglo doči samo sa dvije strane. Drugo Luko je ravno mjesto i plodno uz to. Sa Lukog puca vidik sve do Kalinovika, do Zelengore i Treskavice. Kažu da je Pilipovića bilo sve od Dindola do iza Kalinovika i od Treskavice do Nedavića...U 18 i 19. vijeku harala je kuga. Mnoga sela bi preko noći ostajala bez žive duše. Bezi su u ta prazna sela dovodili novo stanovništvo iz raznih krajeva. Tako se valjda može objasniti i tvrdnja mnogih porodica u Župi zagorskoj i drugdje da su njihovi preci doselili iz Crne Gore, Hercegovine ili Foče... Postoji priča kako su stanovnici sela Čitluk (bjelimićka strana) u to prošlo vrijeme, u predvečerje vidjeli kola (zapregu) koja su vukli volovi. Na kolima su bile dvije djevojke, držale se za ruke i pjevale. Kola su prošla selom. Ujutro, probudila se samo neka djevojka i tu čudnu priču ispričala kasnije. Svi ostali mještani pomrli su tu noć, od kuge. Ovo nam opet može objasniti brojna bezimena groblja (hareme) sa bašlucima za koja niko ne zna čija su. Moguće je da se radi baš o onima koji su življeli prije na ovom području, a pomrli su od kuge. Tako je selo ostalo pusto. Oni koje su bezi kasnije doselili, sahranili su ih možda, a da nisu znali ni ko su ni kako se zvalo njihovo selo... IZVOR http://donjeluko.blogger.ba, 6.5.2012. |
|
U Kalinovačkom kraju
Pogled iz smjera sela Kuta kod Kalinovika prema Orlovom kuku (1712 m) i južnom bedemu Treskavice |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
SARAJEVSKA TRANSVERZALA - Planine Jahorina & Treskavica 17.08.2022. @Planinar. ba
Autor: Planinar. ba Datum objave: 2.9.2022. Opis. Trećeg dana ST-a prešli smo od Jahorine, preko Crne rijeke i Trnova, do Treskavice i njenog Velikog jezera, gdje smo tu noć prespavali u Planinarskoj kući "Treskavička jezera". SARAJEVSKA TRANSVERZALA Planine Treskavica & Hojta 18.08.2022. @Planinar. ba
Autor: Planinar. ba Datum objave: 7.9.2022. Opis. Četvrtog dana na stazama ST-a prešli smo stazu od Velikog jezera, Trokun vrela i Ogorjelog kuka na Treskavici, preko Poljica, Bijele Ljijeske, izvora Lađevac na Hojti, do Bijelih voda na Bjelašnici. |
Treskavica 7/7 - Klekova glavica, Pašina planina, M. Ćaba, Đevigrad, Opaljeni kuk, Kota 2048, Barice
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 13.11.2022. Opis. Treskavica "mini challenge" 7/7 tj. sedam Treskavičkih vrhova preko 2000 mnv u jednom danu... Iz sela Turovi krenuli smo putem koji vodi na jug prema Sustavcu. Put od Sustavca se nastavlja dalje jugozapadno pored planinarske kuće PD Runolist, makadamskim putem se krećemo sve do planinarskih staza koje presjecaju serpentine i dovode nas do Glibavca. Od Glibavca nastavljamo dobro markiranom stazom kroz šumu sve do Šišana, gdje se odvajamo za Klekovu glavicu 2000 mnv koja se nalazi neposredno iznad Bijelog jezera u pravcu istoka. Prostor istočno od Klekove glavice je vjerovatno miniran pa se ne treba udaljavati od ruba grebena. Preko Suhe lastve nastavljamo put do Pašine planine 2070 mnv, dalje do najvišeg vrha Treskavice Male Ćabe (Pakliješ ili Đokin toranj) 2086 mnv. Nakon dužeg odmora spuštamo se do Ušljivih vrela preko sipara i kamenjara sve do Hercegovačkih vrata odakle idemo za Đevigrad 2034 mnv, te sjeverno od njega Opaljeni kuk 2018 mnv. Od Opaljenog kuka pored vrha V.Oblik koji ne ulazi u Challenge 2000+ idemo do Kote 2048 mnv te sve do posljednjeg 7 vrha, vrha Barice 2062 mnv. Sa Barica se spuštamo do Pazarišta koje se nalazi iznad Dujmovskih brda, a gdje smo uz pomoć prijatelja organizovali "sačekušu" tj. organizovani prijevoz sa drugim vozilom... |
| ||||
Penjaštvo i alpinizam
Treskavica - Oblik
ALPINISTIČKI VODIČ Autor: EDIN DURMO GODINA IZDANJA: 2105. Vodič se može naručiti kod autora, u klubu SCORPIO i u kancelariji Planinarskog saveza F BiH. NAPOMENA: Prema upozorenju gosp. Slobodana Žalice iz Sarajeva, korištenje ovog alpinističkog vodiča može opasno za potencijalnog čitaoca - penjača koji namjerava ponoviti neki od smjerova u sjevernoj stijeni Oblika. Navodi kako se kod pripreme vodiča za tisak dogodila (opasna) tehnička pogreška: brojčane oznake smjerova 1, 2 i 3 u tehničkim opisima na str. 26 ne odgovaraju istima na strani 25, tj. brojevima pored ucrtanih smjerova. Tako se, na primjer, na smjer br. 7 (na 25. strani), odnosi tehnički opis (na susjednoj strani) smjera pod brojem 1; smjer br. 6 ima tehnički opis pod brojem 3; smjer br. 3 ima tehnički opis pod brojem 2 (!!!). |
IZVORI I LITERATURA
BASLER, Đuro: Kalinovik i okolica. Glasnik Zemaljskog muzeja XI. Sarajevo, 1956., str. 247-252.
MILOJEVIĆ, Ž. Borivoje: Treskavica, Glacijalni reljef. Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI (sveska za prirodne nauke). Sarajevo, 1934., str. 65-72.
MILOJEVIĆ, Ž. Borivoje: Treskavica, Glacijalni reljef. Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI (sveska za prirodne nauke). Sarajevo, 1934., str. 65-72.
