---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > PLANINSKI NIZ RADUŠE > Crni vrh (Kupres)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Crni vrh, 1522 m (prema jugosl. topografskoj karti) ili 1525 m (prema OpenStreetMap)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9453, 17.3081

Pogled s planine Raduše na Vukovsko polje čijim se zapadnim rubom proteže izduženi greben Crnog vrha (niski šumoviti greben koji dominira sredinom fotografije).

Planina Crni vrh (kod Kupresa) i okolni krajevi. Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

Selo Kute pod sjevernom padinom Crnog vrha

---

Kute

Pogled na selo Kute i padine Crnog vrha, u pozadini

Jezerce u selu Kute

Prema portalu KupaRaša, stanovnici ovo selo zovu još i Kuti (Kuta), a moguće pojašnjenje porjekla imena je njegov smještaj u jednom od zakutaka Kupreškog polja.
Stanovništvo sela je većinom muslimansko i u njemu se nalazi džamija. Godine 2012., dvadeset godina nakon rušenja u ratu (2012.), otvorena je obnovljena mjesna džamija. ​Postoji i staro katoličko groblje koje se zove Križ. Kod sela se nalaze dva jezerca - veće, iznad sela uz kolski put koji se u smjeru juga uspinje padinama Crnog vrha, i manje, sjeveroistočno od sela.
Muslimanska prezimena u selu su: Helezi, Bakovići i Ugarci, dok su katolička: Santre i Perije, Buluti i Radići. Na rubu sela su dva brijega: sjevernije Veliki Križ (1241 m) i istočno Mali Križ (1243 m). Sjevernije od sela prolazi i potok Milač koji nastavlja prema jugozapadu i teče Milačkom kotlinom, vodom najobilatija kupreška ponornica (ponire kod Gornjeg Malovana, te se kasnije pojavljuje u Šujici kao rijeka Šujica).
IZVORI  
Kupres, mjesto moje. KupaRaša.com 
​ANANIĆ, Vojislav: Poreklo prezimena, selo Kute (Kupres). Poreklo.rs (Poreklo stanovništva sela Kute, opština Kupres. Stanje iz 1920-21. godine. Prema istraživanju Borivoja Milojevića “Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko polje”. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić)

U polju, ispod sela su njive i livade u Velikom Križu, Malom Križu, Baščama, Ražišćima, Brdima itd. Njive su i iznad kuća, na temenu niske terase, u Podašumama. Paša je iznad kuća Bakovića u Strani i Vrhu, a paša sa sitnom bukovom i jelovom šumom je u Crnom Vrhu.
BORIVOJ MILOJEVIĆ, 1920.-1921.

Područje naselja Kute i okolice, karta
Izvor: OpenStreetMap, 2020.

---

Mlakva

Selo u neposrednom susjedstvu (prema jugozapadu) sela Kute. Na starijim topografskim kartama upisano je kao Mlakve. Ime duguje obilju vode i mlakvi (lokvi). U selu je groblje Ivanovac, posvećeno sv. Ivanu Krstitelju. Prezimena u selu su Lozančići i Jezidžići.

Pogled na kuće Mlakve

Kukavice

Kukavice su dobile ime po skopaljskim bezima Kukavicama. Imali su na svome grbu pticu kukavicu, što je bio dokaz da su to prezime nosili i prije nego su prešli na islam. Iz te je obitelji glasoviti Mehmed-paša Kukavica, koji je dva puta bio bosanskim vezirom, a isticao se velikom pravednošću i okrutnošću. Ipak, vjerojatno je da se ovo selo prije zvalo Lupoglava, po istoimenoj planini (1488 m, ili 1450 m, ovisno o izvoru)u blizini sela. U podnožju sela se nalazi i jedan od najljepših bisera kupreškoga kraja - Lupoglavsko ili Kukavičko jezero.  U Kukavicama su nekada živjeli ili i danas žive: Musići, Janjići, Santre, Kovačišići, Druške, Jezidžići, Ćurkovići, Babići, Lozančići, Adžage, Bradarići i Spreme.
IZVOR  Kupres, mjesto moje. KupaRaša.com 

Jezero Turjača

Turjača jezero se nalazi u jugoistočnom dijelu Rilićkog polja (Kupres), u jednoj od depresija, okruženo tamnim crnogoričnim šumama smreke i jele te livadama, na nadmorskoj visini od 1132 metra. Formiralo se u podmožju šumovitog Omara (Homara) i Zanagline šume. Napaja se podzemnim i površinskim vodama, naročito u virjeme kišnih padalina. Dužina jezera je oko 190 m, širina oko 100 m. Po površini nešto je manje od Kukavičkog jezera, ali znatno pliće - najveća dubina iznosi 4-5 metara. U procesu je intenzivne eutrofikacije, odn. zarastanja. Zbog prirodnih (nagomilavanje organske mase) i antropoloških utjecaja (čovjek i stočarstvo), jezero postaje sve pliće i toplije, što pogoduje razvoju vodenih biljaka koje sve više preuzimaju površinu i dno jezera i pretvaraju ga u močvaru.

Jezero Turjača u Rilićkom polju