|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > > Ljubuša
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Ljubuša (Crnovrh), 1797 m
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Ljubuša (Crnovrh), 1797 m
Koordinate najvišeg vrha:
Uvod
|
|
Ljubuša je planina u Bosni i Hercegovini, između Duvanjskog, Kosnog i Ravanjskog polja i Rame. Prema jugu se prostire do Vran planine, prema istoku i sjeveroistoku do Raduše, a prema zapadu i sjeverozapadu graniči s Duvanjskim poljem. Svojim najvećim dijelom se nalazi u općini Tomislavgradu, ali također i u Prozor-Rami i Kupresu. Planina je visoka 1797 metara. Na sjeveroistočni rub Ljubuše nastavlja se prostrani plato Proslapske planine, sve do Ramskg jezera.
Građena je od vapnenca s razvijenim krškim oblicima reljefa. Na Ljubuši su prostrane uvale: Poljica, Bunari (1498 m), Oprava (1562), Lisac, Veliki crni vrh (1686 m) i Zlopolje (1304 m). U unutrašnjosti planine nalaze se mnogobrojne špilje i jame. Najveće se nalaze na zapadnom dijelu Ljubuše neposredno iznad sela Lipe i Mandinog Sela (jame Pašnjača, Orlovača). Ima više manjih izvora žive vode koji nikada ne presuše, a jer su utonuli u zemlju neki ih nazivaju bunarima. Na Ljubuši se nalaze tri velike lokve. Pretežito je gola, bez prostranijeg šumskog pokrivača, čak i bez klekovine ili smreke. Po padinama koje su okrenute prema Trebiševu i Duvanjskom polju prevladava goli krš s manjim i plitkim vrtačama. Po unutrašnjem dijelu planine nalaze se prostrane visoravni s dosta trave. Ima bogatih pašnjaka s pitomim planinskim travama za ispašu ovaca. U prošlosti je Ljubuša bila poznata po tome, da je na njoj u sezoni ispaše paslo više tisuća ovaca i mnogo grla krava. Tako je 1930-ih godina na Ljubuši ljetovalo oko 20.000 komada ovaca i koza i oko 500 konja i goveda. Redovito su bile obavljane i košnje trave. Može se reći da je ova planina u prošlosti ljudima život značila. Sada na njoj pase mnogo manje stoke, no ipak je još uvijek značajna za uzgajatelje stoke, ali i za poljoprivredu. Nekada su ovdje obrađivane vrtače i dobro bi rodio krumpir i jaro žito, a bilo je dosta obradive zemlje. U novije vrijeme bilježi se porast aktivnosti u području stočarstva i ovčarstva, što se odražava u proizvodnji mlijeka i sira. Sjevernim podnožjem vodi cesta Tomislavgrad – Rama (Prozor). ENGLISH SUMMARY: Ljubuša- |
-
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Ljubuše
Oglašavajte ovdje:
|
Planina Ljubuša i okolni krajevi. Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000
|
O imenu
U osnovi oronima Ljubuša, smatra R. Dodig, treba tražiti imenicu lub, kora od drveta, izraslina, otok… može se raditi o planini s golim kružnim vrhom ili krajolikom naboranim poput kore od drveta, čiji je indoeuropski korijen glebh//leubh =ljuštiti, cijepati. Od osnove lub- izvedena je primjerice imenica lubanja, koštani dio glave koji kao kora obavija mozak, zatim imenica lubura sa značenjima: košarica od luba mladog drveta u koju se bere šumsko voće (jagode, maline, kupine) ili koliba pokrivena korom drveta, lubom. Također je izveden i glagol lubiti sa značenjem dijeliti ono što čini cjelinu s podlogom, uklanjati lub, te prezimena: Lubenjak (Zagreb, Zagorje), Lubin (Zagreb), Lubina (340, Imotski, duž obale, Slavonija), Lubura (Dubrovnik), Luburić (150, Zagreb, Metković, istočna Slavonija). U Bosni i Hercegovini itoliko su brojni toponimi s osnovom ljub- (ljubljen, voljen, drag, mio) da se mora uzimati, i to veoma ozbiljno kad je riječ o postanju oronima Ljubuša. Evo dijela tih toponima: Ljubuški, Ljubinje, Ljubače (Tuzla), Ljubačevo (Banja Luka), Ljubatovci (Laktaši), Ljubatovići (Maglaj), Ljubetovo (Zenica), Ljubić (Vitez), Ljubija (Prijedor), Ljubina (Foča, Ilijaš, Vogošća), Ljubine (Ključ), Ljubljanica, Ljubna (Žepče), Ljubnić (Bugojno), Ljubnić (Bugojno), Ljubnići (Ilijaš), Donja i Gornja Ljubogošta (Pale), Ljubomišlje (Rogatica), Ljubotići (Široki Brig), Ljubovčići (Hadžići), Ljubovo (Trebinje), Ljubuča (Konjic), Ljubunci (Rama), Ljubunčić (Livno). Od osobnih imena s prvim elementom ljub- P. Skok navodi ime Ljubomir s hipokoristikom Ljubo, Ljubiša, Ljubivoj, Ljubosav(a), Ljubota, Ljubuša. Uz ime Ljubuša dodaje uporedbu s češkim Libuše. Naime, Libuša je češka legendarna kraljica, tobožnja rodonačelnica dinastije Premyslovića i osnovateljica češke prijestolnice Praga. Hagiograf Kristian iz 10. stolejća, pisac životopisa i mučeništva Svetog Vaclava, spominje je u negativnom svjetlu kao vračaru, a tek kasnija pučka predaja pripsila joj je one druge zasluge. Prema Kosmasu (11/12. stoljeće) autoru Češke kronike (Chronica Boemorum), bila je kći i nasljednica suca Kroka koji joj je, po nagovoru puka, pronašao prikladnog muža Premysla. Libušin lik pjesnički su obradili C. Brentano, J. G. Herder, F. Grillparzer, a u glazbi B. Smetana (opera Libuše). Zašto od osobnog imena Ljubuša ne bi mogao biti i oronim Ljubuša, pogotovo ako postoje Ivan planina, Ivančica, splitski Marjan, Radovan iznad Posušja. Uz ovu tvrdnju ide i naziv grada Ljubuškog, koji je prema predaji prozvan po Ljubuši, jednoj od legendarnih hrvatskih kraljica. Čak postoji predaja da je Ljubuša tako nazvana zbog činjenice da su brojni stočari iz okolice Ljubuškog upravo na toj planini imali, a imaju i danas, svoja ljetna prebivališta (stanove, katune). IZVOR ŠARAC, Ivica: ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Oronimi (11) – Ljubuša. Prema izvoru: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006. mandinoselo.com, 6.1.2017. 
|
|
|
|
Zvirnjača
|
Zvirnjača se nalazi u Kosnom polju, u sjevernom podnožju Ljubuše, oko 20 km udaljena od Rame, Tomislavgrada i od Kupresa. Administrativno pripada kupreškoj opčini iako je povijesno i crkveno bila dosta vezana za Ramu. Tako i danas misu u Zvirnjačkoj crkvi sv. Ante drže fanjevci iz Rumboca u Rami.
Zvirnjača je podjeljena na nekoliko zaselaka: Latinluk, Tovili, Gašpari, Draga, Beškeri, Karlići i Bobići. Naselje ima malo stalnih stanovnika. Par obitelji koje žive kroz cijelu godinu na Zvirnjači bavi se stočarstvom. U mjestu se nalazi crkva sv. Ante. Tu je napuštena zgrada stare osnovne škole (1.-4. razredi). |
Zahumsko sedlo
Zahumsko sedlo je jedan od viših cestovnih prijevoja u BiH, a nalazi se na 1225 metara nadmorske visine između planina Ljubuše i Ravašnice. Prijevoj se nalazi na oko dvadesetog kilometra regionalne ceste R-418 Tomislavgrad–Prozor-Rama.
Zahumsko sedlo predstavlja vododjelnicu između glavnih slivnih područja Neretve i Cetine s dijelom sliva Krke.
Zahumsko sedlo predstavlja vododjelnicu između glavnih slivnih područja Neretve i Cetine s dijelom sliva Krke.
IZVORI I LITERATURA
|
ŠARAC, Ivica: Orlovača i Pašnjača – Pogled "odozdo". mandinoselo.com, 28.8.2019.
Zvirnjača » Velika Ljubuša (Crnovrh). Planinarenje.hr Rekordni odaziv na pošumljavanju Ljubuše. BlidinjeNET, 24.10.2022.
|
|
