ZEMLJOPIS
|
Ramskim planinama
Datum objave: 8.8.2020. Autor: Ramski Vjesnik Opis: Ramskim planinama: Kratki let ramskim planinama, uzvišenjima, kanjonima. Spektakularne snimke Raduše, Vrana, Klečke stijene i konjona rijeke Volujak. |
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Fotografija Rame prije potapljanja doline
|
Rama prije potapljanja
|
Narodna baština
|
Uskrsni običaji - Rama
Autor: Damir Misura Datum objave: 11.4.2022. Opis. Suvremena civilizacija nosi svoj sustav vrijednosti, a današnji čovjek nekako sve to prihvaća bez kritičkog promišljanja. Mnogi običaji tako padaju u zaborav i ostaju samo dio prošlosti. Stoga su vrijedni susreti sa starijim osobama koje se još sjećaju običaja i koji ih još uvijek njeguju. Ruže Grubeša okupila je grupicu žena u narodnim nošnjama želeći ispjevati Gospin plač kako bi ostao tonski zapis, makar njima za uspomenu! Bila je ovo prigoda saznati nešto i o korizmenim običajima. Više u videu! #Uskrs #Rama #ProzorRama Video: @DamirMisura Pjevaju: Ruža Grubeša Anuša Petrović Anica Čuljak Kata Jelić Milka Mišura Mara Filipović Luca Pavličević Antonija Mišura Ružica Mišura Vinko Mišura Više pogledajte ovdje https://www.rama-prozor.info |
Gospin plač - Rama
Autor: Damir Misura Datum objave: 9.4.2022. Opis. Suvremena civilizacija nosi svoj sustav vrijednosti, a današnji čovjek nekako sve to prihvaća bez kritičkog promišljanja. Mnogi običaji tako padaju u zaborav i ostaju samo dio prošlosti. Stoga su vrijedni susreti sa starijim osobama koje se još sjećaju običaja i koji ih još uvijek njeguju. Na prijedlog Ruže Grubeše na Šćitu se skupila grupica žena u narodnim nošnjama želeći ispjevati Gospin plač kako bi ostao tonski zapis, makar njima za uspomenu ako već mladi nisu zainteresirani za čuvanje starina. Poslušajte i pogledajte! #Rama #Uskrs Video: @DamirMisura Pjevaju: Ruža Grubeša Anuša Petrović Anica Čuljak Kata Jelić Milka Mišura Mara Filipović Luca Pavličević Antonija Mišura Ružica Mišura Vinko Mišura |
|
PRIČE IZ KRAJA I O KRAJU
|
Rama prije potopa
Datum objave: 18.2.2015. Autor: Damir Misura Opis: Snimak Rame prije potopa, snimljeno između 1965 - 1968. Snimio ga je navodno Ivica Lisac, poznati fotograf i snimatelj iz Sarajeva. Danas se ova mjesta nalaze pod vodom Ramskog jezera. Pogledajte kako je nastalo Ramsko jezero
Datum objave: 29.9.2022. Autor: dmisura Opis. Ramsko jezero - Izgradnja brane HE Rama Sutjeska film |
Ljudi su plačući napuštali Ramu
Datum objave: 19.2.2017. Autor: Srećko Stipović Opis: Ramsko jezero je doživjelo rekordno nizak vodostaj zbog ćega su iz njega izronile kuće, naselja, groblja i mezarji.Razgovarali smo s ljudima koji su bili svjedoci tog vremena i masovne selidbe Ramljaka.Pogledajte video. |
RAMA PRIJE I POSLIJE POTOPA
Datum objave: 18.3.2014. Postavio: Ivan Pavlicevic Opis: TV kuća Hayat je u Rami snimala emisiju o životu stanovnika Rame prije i poslije potopa gdje su na poseban način emotivne izjave davali stariji stanovnici koji se s tugom sjećaju potopa i iseljenja iz njihovih domova. OD IVANA DO NEUMA: Rama - Šćit: sveto i lijepo
Datum objave: 25.9.2015. Objavio: Općina Prozor - Rama Opis: Dokumentarni film o Rami |
Diva Grabovčeva
|
Diva Grabovčeva - Divin krik s Vrana, cijeli film
Datum objave: 19.8.2019. Postavio: pro patria Opis: Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini. Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa. Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja. Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića. Kroz igrane scene članova KUD-a „Hrvatska sloga“ iz Rame i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i zla, svjetlosti i tame na ovim prostorima. |
|
|
prema guslaru Vladi Mikuliću Nema lipše djevojke na svitu što u crkvu ulazi na Šćitu nit' je lipša rođena od mame od kako je naše lipe Rame nit' je lipša viđena u puku ni u jednom turskom pašaluku pričalo se sve do Sarajeva što je bila Diva Grabovčeva. Cura zgodna prirodne ljepote zbog koje ju smrt nemila ote jer poginu ona od handžara od Kopčića turskog zulumćara polovinom minulog stoljeća pa se narod i dan danas sjeća kad je ova ljepotica bila i svoj kalež pelinov ispila. Zbog moralne kršćanske vrline na vrh Vrana visoke planine dvadesetu dohvati godinu dopadne se jednome turčinu koji želi pod svaku cijenu sebi Divu uzeti za ženu jer je bila vrsna ljepotica a po zvanju vlaška čobanica. Kćerka Luke Zulićeva kmeta koji ne će turčina za zeta već da traži muslimanku ženu u begovskom rodu i plemenu ali Turčin ni za što ne haje već nasilno za Divom pristaje prvi susret bio je potresan ja sam Tahir Kopčić sa Kupresa. Simbol ima Džafer Kopčić bega od njih sviju najbogatijega mene babo odgoji jedinca kao mlada sultanova princa pa me sada oženiti želi da se cijeli begovat veseli begovici muslimanske vjere po ćeifu babe i matere. Slušaj Divo ti si cura fina kakve nema turska carevina svo sam carstvo proš'o do Irana al' ne vidjeh zgodnijeg insana ni vlahinje niti muslimanke kao tebe vlahinje čobanke tvoje lice i garavo oko u srce mi se utori duboko. Pa ti želim mušterija biti i ugovor s tobom napraviti da ti dođem u rodnu ti Ramu i oženim tebe o Bajramu bit ćeš dama poput gorske vile u dimijam' od japanske svile i papučam' zgodnim za dimije iz latinske zemlje Venecije. Broš ćeš nosit' od suhoga zlata s ugrađenim nizom briljanata s divnim likom Muhameda sveca i simbolom zvijezde i mjeseca u đul bašti šetat ćeš po travi s perzijskom šamijom na glavi o vratu ćeš nositi đerdane i bogate svete talismane. Koji će te čuvati do vijeka od očiju gnoma i ureka od svanuća do crnoga mraka služit će te više djevojaka ne ćeš više biti čobanica već bogata turska begovica i to znaj mi Divo čobanice služit će te četiri sluškinjice. Kad je Diva razumjela bega mušteriju prvog i zadnjega i njegovu udvaračku temu za nju nije tražila dilemu već Turčinu dreknu gromoglasno oj Turčine sve je meni jasno da me voliš i za mnom da ludiš da mi svoju žarku ljubav nudiš. I da bi ja u tvom begovatu uživala u žutome zlatu sve što nudiš nisu strašni grisi samo beže moje vjere nisi ti si turčin a ja sam kršćanka zato doći ne može do braka ja imadem krunicu u ruci što me štiti u najtežoj muci. Križ o vratu simbol moje vjere što predstavlja đerdan i bisere koji nosim od malenih nogu to ja beže pogazit' ne mogu ti se ženi kćerima paša i begova turskih bogataša kao cure iz moćnih oaza mužu idu bogatih miraza. Ne od vlaha siromašnog kmeta što pred kućom nema ni mačeta i da dulje o tom ne pričamo mir i sreća tamo i ovamo takav Diva odgovor uputi koji bega jako ošamuti i odbrusi Divi odrješito slušaj Divo da ti kažem i to. Ja ću doći usred bijela dana a ti dobro smisli kod hajvana ili ćeš se zvati begovicom ili mrtvom vlaškom čobanicom tim se Tahir od Dive rastade razboli se i tužan postade danju, noću nad njim majka bdije niti jede niti šerbet pije. Pita majka kakvu mučiš muku u bogatom begovom begluku u kakvu si nevolju zapao da te nije tkogod napadao Tahir majci tugaljivo veli mene majko ništa ne veseli jer mi nije do nebeskog blaga već me mori jedna cura draga. Kakvu nema čitavi dunjaluk svakoliki islam i kršćanluk vlaška dama iz bogate Rame koja ne će pogledati na me jednog dana kad se s njome združih zamolih ju i sevdah joj pružih meni dreknu vlahinja čobanka ti znaš beže da sam ja kršćanka. U vjeri me odgojila majka pa ne mogu biti muslimanka to me majko pogodi k'o puška pa ti nemam mira ni oduška ne mogu ti spavati ni jesti ja ju moram svom dvoru dovesti kriknu majka čudna li nameta gdje ću bega oženit' od kmeta. Vrelu suzu iz očiju dade a beg Tahir u nesvijest pade onda ode i na dušek leže podiže ga babo Džafer beže i zavika kad se radi o tom da si slomljen njezinom ljepotom nemoj sine uznemiren biti ti ćeš Divu silom zaprositi. I dovesti do svog begovata po zakonu turskog šerijata i reci joj da ti bude žena dok na silu nije odvedena sretan Tahir u Ramu se baca i pronađe Divu kod ovaca mrko stane pred djevojkom plavom i pozdravi ju turskim pozdravom. Dok Turčinu Diva otpozdravi pogleda ju drsko i nastavi slušaj Divo ljepotice svita tvoj te Tahir još jedanput pita hoćeš li se begovica zvati ili će te zemlja progutati vidi Diva što bi moglo biti da bi mogla život izgubiti. Uplašena ramenima sleže skupi snagu i zavika beže. Rekla sam ti mene se okani za me nisu momci muslimani i ne čini zločin bez potrebe već poštedi i mene i sebe ja ostajem pri svom čvrstom stavu makar bilo izgubiti glavu viknu Turčin što ga grlo nosi u nedjelju babo mi te prosi. |
Ne primiš li ti ruku u zlatu bit ćeš Divo priklana po vratu ovo Divu kosnu i naljuti pa mu oštar odgovor uputi tvoj zli handžar ako me prikrati tvoja glava moju će da plati jer ti poznaš uskočke serdare kako tuku turske zulumćare. Zato pazi da te živa nisu razapeli na uskočkom Klisu sabah prati svakolika Rama kakva će se odigrati drama hoće li se Diva begu dati ili će ju Turčin žrtvovati u nedjelju koja prije dođe stari Džafer na prosidbu pođe. Pa zavika poput mrkog vuka pozdrav primi prijatelju Luka ja sam Džafer Kopčić sa Kupresa došao ti nisam od bijesa već od moje tuge i nevolje i velike tvoje glavobolje nismo svjesni naše teške boli što moj Tahir tvoju Divu voli. On je spreman silom ju oženit' ili na njoj travu zazelenit' a da belaj uklonimo djeci ovo Luka svojoj Divi reci u to ime tvoju Divu prosim i evo joj oku zlata nosim dreknu Luka Dive mi ne prosi nego zlato svome sinu nosi. Neka prosi turske sultanije Diva mu se obećala nije ni ja sam ne ću joj dozvolit' makar bilo krv nevinu prolit' skoči Turčin i u brk mu skresa podignut ću četu sa Kupresa u Ramu ju naoružanu svesti i silom Divu ti odvesti. Ili će ti ispit' gorku čašu pa odjaha na svome Kulašu tužan Luka osta u nezgodi misleći se što bi i kako bi slučaj javi kumu i jaranu i svom agi Zulić Arslanagu koji kmetu Luki sugestira daj ti meni Divu za pastira. Neka čuva moje ovce sama po pašnjacim' na Drljajnicama a moja će tvoje na Raduši dok pritisak negdje ne oduši uze Diva torbu i kabanu i skloni se u zelenu Vranu silan Turčin stalno oblijeće da pronađe kud se Diva kreće. Prateći ju stalno preko oka od Vardara, Šćita i Rumboka osvetu joj Turčin gadnu sprema a nigdje je oko Rame nema onda uze dva kmeta odana izdajice Manu i Šćepana da ju nađu dva pogrdna vraga beg je puno obećao blaga. Vi ste druge vjere i nacije pa do Dive vama stalo nije nagrada vas čeka obilata dva pajdaša dvije oke zlata ljepoticu koju dade Rama nađoše ju na Drljajnicama jednog crnog i tragičnog dana uze Tahir Manu i Šćepana. S četiri konja osedlana i evo ga do zelenog Vrana za Tahirom Zulić Arslan trče a crn gavran iznad Vrana grče dok se Divi spremala nesreća njeno stado zločin predosjeća niti pase niti mirno leži nego nekud niz planinu bježi. Pa se mlada Diva usplahiri zašto mi se stado uznemiri čemu takvo bježanje i bleka pa zapazi konje izdaleka ide Turčin uz dva pomagača i s četvrtim konjem bez jahača pusti kralješ niz mekane prste i zavapi ajme Isukrste. Evo moga suđenoga dana da poginem usred gustog Vrana dok se Divi pred očima mrači pred njom Turčin oči razrogači pogleda ju drsko i zavika jaši Divo konja sedlanika a Diva mu dreknu gromoglasno za vjeru ću poginuti časno. Da otiđem u nebesku slavu a ti beže odsjeci mi glavu da se sretna s majkom zemljom sraštam tvoj ti zločin od srca opraštam dok se Diva opirala strancu juri Arslan na debelu Vrancu pa zavika begu iz daljine pusti curu drski papazine. Ne smiješ ju ni biti ni kljasti već ju pusti glava će ti pasti u tom trenu razjari se beže za oružje krvavo poteže britak handžar trže iz korica i ubode Divu usred srca pa pobježe u paničnom strahu a Diva se obori na travu. I zavapi u ledenom znoju dragi Bože primi dušu moju u svoju ju baštinu ugosti a krv moju zlikovcu oprosti krv se toči mlada snaga vapi dok istoči do posljednje kapi padoše joj ruke na ledinu sklopi oči, zijevnu i preminu. Nedaleko od kućnoga praga u to doba stiže Arslanaga od užasa pade u traumu kad je mrtvu ugledao kumu leži na tlu ledine zelene usred lokve krvi istočene pa zavika moja kumo draga osvetit će tebe Arslanaga. Nož poteže i zubima škrinu i zavapi stani papazinu ne ćeš babi doći na večeru pa pojuri za njim u potjeru galop dade pomamnome Vrancu i srete ga na jednome klancu dva se noža ukrstiše britka zametnu se hrvanje i bitka. Sruši bega i na njega kleče tada Tahir ustrašeno reče primi trista dukata u zlatu a pusti me živa begovatu ne htje Arslan begovih cekina već zamahnu nožem od aršina i zabije između rebara usred srca turskog zulumćara. Silan Turčin tri izdaha dade i duša mu krvnička ispade tako svrši ova teška drama na zelenim vranskim padinama kad je vijest razumio Luka sva se Rama trese od jauka osobito momci i djevojke odjeknuše tužne žalopojke. Sva kotlina na Kedžaru hita sahraniti ljepoticu svita roditelji pristigoše prvi opraše ju od zgrušane krvi onda majku stegnu žalost ljuta izljubi ju nekoliko puta te zavapi ljepotice moja tužna ti je danas majka tvoja. Da si mi se za bega udala veće bi mi žalosti zadala mladi momci grob joj iskopaše a djevojke cvijeće otrgaše na Kedžari Divu sahraniše poljskim cvijećem grob joj uresiše tužan Luka pade u tjeskobu i pruži se po Divinom grobu. Poljubi ga i zagrli strasno i na grobu ciknu gromoglasno zbogom Divo polomljenih krila na vijeke ti laka zemlja bila cijela će te spominjati Rama i uvijek ćeš živjet' među nama odatle se svijeta diže dosta vječno Diva na Kedžari osta. |
GRAD PROZOR I NJEGOVA OKOLICA
Ćališi
|
Ćališi (Prozor-Rama)
Datum objave: 14.3.2021. Autor: Damir Misura Opis: Selo Ćališi, općina Prozor-Rama |
Lapsunj
|
Lapsunj i Šlimac (Prozor-Rama)
Datum objave: 4.3.2021. Autor: Damir Misura Opis: Lapsunj i Šlimac su naseljena mjesta u općini Prozor-Rama, Bosna i Hercegovina. |
UZ RAMSKO JEZERO
|
|
Jaklići
|
Jaklići (Prozor-Rama)
Datum objave: 2.5.2019. Autor: Damir Misura Opis: Selo Jaklići, općina Prozor-Rama, Bosna i Hercegovina Snimljeno 21. travnja 2019. |
Rumboci
|
Markirana staza do Gruda kod Rumboka
Zapadno od ramskog sela Rrumboci – iznad Varvare – nalazi se lokacija Grude, na kojoj se prema predaji dogodilo ukazanje. Od tada, pa sve do danas, postoji običaj, a posebno u korizmeno vrijeme, da mještani odlaze na to mjesto, mole se, traže pomoć i utjehu kod Blažene Djevice Marije. Članovi HPD “Rama”, su u veljači/februaru 2022. godine markirali stari do Gruda. Staza započinje od regionalnog puta R418. IZVOR HPD "Rama" - markirana staza do Gruda kod Rumboka. Rama portal, 21.2.2022. |
Šćit
|
IZ STARE LITERATURE Šćit je nedavno obnovljeno naselje koje se obrazovalo uz samostan i stoga postalo središtem Gornje Rame. Bila je tu šikara i livada. Selo je osnovano na tlu Proslapa. 1856. do 1857. podignuta je kuća za stanovanje fratara. Da ne bude sama, fratri podignu još jednu kuću gdje nasele kao čivije braću Bagariće. 1873. počela je gradnja samostana. Bagarići su poslije prešli u Jakliće. Grubeše (2 k.) su starinom Lukići iz sela Sivše u Tešanjskom srezu. Došao im je djed Ilija da izbjegne krv, pošto je ubio nekog Turčina koji im je napadao žene. Prije su bili u Fojnici, odakle su se preselili na poziv fratara, koji su ovamo pozvali katolike da ih čuvaju od muslimana. - Tomići (5 k. sa 3 dom.), po pozivu fratara došao je djed Jozo Tomić iz G. Vakufa. Od njega vode dvije porodice, a treći Tomić, od istoga roda, došao je iz G. Vakufa 1920. na ženinstvo, udao se. - Juričići (2 k.), došao im djed iz G. Vakufa oko 1865. - Čalići (1 k.) su došli iz Vinice kod Imotskog prije okupacije. Odavde su se selili i u Prozor. - Zane (3 k. sa 1 dom.) su prešli oko 1880. iz Kopčića i Proslapa. - Vladić (1 k.) je od Vladića u Donjoj Rami. Otac mu se "udao" ovamo oko 1890. - Lovrići (1 k.) su prešli iz Varvare oko 1900. na ženinstvo. - Džidžić (1 k.) se "udao" oko 1900. iz Jaklića. Opširnije u opisu Jaklića. Selo je na maloj kosi između dola Suhog Potoka i potoka Slatine (koji izvireu Ripcima a slijeva se u Ramu na mjestu "Nešpilje"). Selo oskudjeva vodom: ljeti je nose s potoka i iz samostanske čatrnje. Njive i kosnice se zovu: Šunjin Dolac, Porednice, Rašće, Šeperak, Duga Glavnica, Ustrane (tj. Usrane) Njive, Dolac, Maslarev Dolac, Fratarski Brist, Rosulje, Beguša, Fratarski Gaj. Ispaša: Humac. Sve kuće su na ikupu i oko mjesta. Ima ih 16 (12 obitelji). Svi su stanovnici katolici. Na Šćitu je fratarski samostan. Zbog toga su u selu 2 dućana, 2 gostionice, 7 kafana. Tu su još škola i općina. Groblje je u Ripcima i zajedničko je za ta dva sela (i za fratre). Priča se da je selo dobilo ime po tome što je na toj kosi ubijen konj Šćitonja. Na kosi Kaadinoj Stini bi sudi kadija, koji je dolazio iz Prozora. Na toj kosi su dva srednjovjekovna groblja ("grčka"). Mjesto gdje je sada raskrižje u selu zove se Bašluk: bio je tu grob nekog muslimana iz Prozora. Svuda oko samostana i crkve bilo je starinsko groblje. IZVOR FILIPOVIĆ Milenko: Rama u Bosni – etničko porijeklo prezimena i opis sela. Srpski etnografski zbornik, knj. LXIX. Beograd, 1955. |
Samostan Šćit
|
Muzej Franjevačkog samostana (Etnografska zbirka)
|
|
|
|
KOLIVRET
|
Za brdo Kolivret kažu kako se nalazi u središtu Rame, jer se smjestilo između Gornje Rame i Prozora te Donje Rame. Nalazi se sjeveroistočno od Ramskog jezera, iznad naselja Podbora i Ploča. Najviši vrh visok je 1174 m. Brdo je većim dijelom prekriveno šumom, no pojedine livade odličan su vidikovac. Pogledom dominira Ramsko jezero. Prema jugu je brdo Smojnik. U njegovom sjevernom podnožju su naselja Ometala, Ćališi i Gmići, iza kojih se izdiže Makljen.
Na Kolivret se može uspeti stazom iz sela Mluše u njegovom južnom podnožju (selo je u blizini brane HE "Rama"). Staza ide okomito kroz šumu i pri vrhu se sječe s Pločkim putom kojime se pak može uspeti iz smjera Prozora - preko sela Paljike. Na brdo se može doći i od Podbora, stazom kroz gustu šumu. IZVOR Ramski portal |
Hidroelektrana Rama
|
Hidroelektrana Rama je derivacijsko-akumulacijska hidroelektrana koja se nalazi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Najveća je u hidroelektrana u energetskom sustavu JP Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar.
Sama strojarnica se nalazi u blizini magistralne ceste M16, između Prozora i Jablanice, a akumulacija (Ramsko jezero) se nalazi u kotlini Gornja Rama pored grada Prozora. Ispitivanja na terenu su počela 1947., a radovi na brani počinju 28.1.1966. Radove su izvodile tvrtke: "Geoistraga", "Energoinvest" te "Hidrogradnja" iz Sarajeva, "Geotehnika" i "Rade Končar" iz Zagreba, "Konstruktor" Split, "Tunelogradnja" Beograd, "Litostroj" Ljubljana, "Metalna" Maribor, "Hidromontaža" Maribor, kao i čitav niz drugih poduzeća. U pogon je puštena 1968. Izgradnjom akumulacije potopljeno je 15,5 kvadratnih kilometara zemljišta, 1.147 raznih objekata i izravno iseljena 283 kućanstva sa 1744 člana. Iseljenički val koji je nastao potapanjem Rame iselio je 752 obitelji s 2939 članova. Dovodni kanal je dužine 9.487 metara i promjera 5 metara. Podzemna strojarnica se nalazi na lokaciji Marina pećina, ukopana u brdski masiv na dubini od 670 metara. Visina brane je 103 metra, a dužina u kruni 230 metara. Kruna se nalazi na 598 Mnm. Instalirana snaga iznosi 160 MW, na dva instalirana agregata s Francis turbinama, pojedinačne maksimalne snage 86 MW te dva generatora po 80 MW. Srednja godišnja proizvodnja iznosi 650 GWh. Hidroelektranom upravlja i održava ju Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. IZVOR Hidroelektrana Rama. Wikipedija (hr) 
Kruna brane HE "Rama"
|
Početak izgradnje brane na rijeci Rami
Datum objave: 8.4.2014. Autor: Ante Šimunović Opis: Izgradnjom brane na rijeci Rami stvoreno je akumulacijsko Ramsko jezero. Tu je i nekoliko zanimljivih podataka Hidroelektrana Rama (Dokumentarni film)
Datum objave: 18.10.2013. Postavio: Ovo je Previse Opis: Dokumentarni film o gradnji hidroelektrane Rama. Scenario / Screenplay: Hajrudin Krvavac Režija / Director: Hajrudin Krvavac Brana HE Rama - Preljev II. dio
Datum objave: 5.4.2013. Autor: dmisura Opis: Preljev na brani HE Rama 5.4.2013. 
Brošura 40 godina HE "Rama"
Izdavač: JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d., Mostar OTVORI 
Isplivali ostaci sela zbog povlačenja Ramskog jezera - Al Jazeera Balkans
Datum objave: 4.4.2012. Autor: Al Jazeera Balkans Opis: Prošlogodišnja suša i proizvodnja električne energije tokom zime utjecali su na to da Ramsko jezero, u blizini Prozora u BiH, padne na najniži nivo još od sedamdesetih godina. Priča Vladimira Bobetića. |
Kovačevo Polje
|
Kopčići
Selo Kopčići nalazilo se uz samu rijeku Ramu, u Gornoj Rami. Prvi spomen na Kopčiće seže u 15. i 16. stoljeća. Selo je potopljeno akumulacijom Ramskog jezera. Od njega su ostali temelji kuća i ostaci tamošnjeg groblja, koje je moguće vidjeti samo pri iniciranom tehničkom pražnjenju jezera ili izrazitih niskih vodostaja.
Zapis o nekadašnjem selu i njegovim stanovnicima ostavio je etnolog Milenko Filipović.
Selo ima 50 muslimanskih i 17 katoličkih kuća.
K a t o l i c i: - Penave (1 k. sa 3 dom.) na Pirišću. Ima ih i u Kovačevu Polju. Došli su s Magliča prije okupacije. - Kutleša (1 k.) u Gaju, došao iz Zvirnjače oko 1880. Ima ih u Podboru. - Kalajdžić (1 k.) u Gaju. Naselili su ih begovi iz Duvna oko 1860. - Vrljići na Mejniku (3 k. s 4. dom). Doselio ih djed. Vidi opis Risovca. - Kvasina (1 k.) u Gaju. Opširnije u opisu Proslapa (Zane). - Raspudići (2 k.) u Luci. Ima ih na Mrkodolu. Došli su iz Hercegovine prije 1878. - Radoš (1 k.) na Škarinama, starinom iz Dunava. Doselio mu djed. - Mitrovići (1 k.) na Lukama. Mnogo se seljakali. Odavno su u Rami. - Brkići (1 k.) u Lukama iznad Škarina. Od njih su i Brkići na Kozlu. - Ravlići (2 k.) su starinom iz Dalmacije, odakle im se doselio pradjed. - Šimunovići ili Šole (2 k.) u Rosuljama, starinom su iz Duvna odakle su došli prije 1878. Jedna porodica su pravi Šimunovići, a druga Jakovljevići. Onaj drugi došao 1916. sa Zahuma na ženinstvo. - Bagara (1 k.) je došao na kupljeno imanje na Lukama 1932. iz Jaklića, a rod mu je Bagara na Proslapskoj Planini. Starinom su iz Duvna.
U selu su živjeli za turskog vremena Grabovci, Luka i Luca. Od jednog roda su oni i beg Kopčić, koji se poturčio.
M u s l i m a n i: Glavni rod u selu su Kopčići sa ograncima: Fetahovići ili Kasumovići (3 k.), Bećirbegovići (2 k.), Kadrići (8 k.), Muratbegovići (3 k.), Jusufbegovići (4 k.), Zukići (1 k.), Sulejmanagići (2 k.), Mahmutbegovići (3 k.), Husejinbegovići (3 k.), Hasanbegovići (7 k.), Agići (1 k.), Đaferbegovići (2 k.), Beganovići (5 k.), svega 53 domaćinstva. Ima ih iseljenih u Prozoru, Rami, Sarajevu, Jajcu, Carigradu i Smirni.
Glavno im je imanje bilo u Duvnu, i tamo su knezovi bili subaše Kopčića, tamo su bili samo preko ljeta. Odavno se uzimaju među sobom. Od njih su izumrli i raselili se ogranak Šabića, a od Turušlića su samo djeca u kući Nurije Kadrića. - Ćatići (2 k.), došli prije 1878. i starjenik je bio ćata u selu. - Avdići (1 k.) su došli iz Plane kod Bileće prije 1878. Daljnim porijeklom su Krivokapići iz Kobilj - Dola u C. Gori, porodica je bez muških članova. - Čorbađić (1 k.) je došao 1910. iz D. Vasti na ženovinu. - Klico (1 k.), nepoznatog porijekla.
Sami Kopćići su pod odsjekom planine Kozla, a s obje strane rijeke Rame. Kozo je dio planine Ljubuše i na njemu su doskora Kopćići imali samo stanove, a sada se pretvara u stalno naselje.
Glavni dio naselja, Kopčići su na kosi između Rame i potoka Broca. Na desnoj strani Rame, između Rame i potoka Trešanice je Odžak na maloj kosi. Gornji dio Kopčića zove se Ženovnica. Kuća, poglavito katoičkih, ima i po stranama oko tih sela: na Pirišiću, u Gaju, na Mejniku, u Luci, na Škarinama, u Lukama, na Poljani (na KOzlu), u Mrkodolu, u Konjskoj Lokvi, na Praljivici i na Borovoj Glavi. Na Buku su mlini, ali tu niko ne stanuje.
Žive su vode Rama i Buk. Buk je drugi vokliski izvor Rame, vrlo kratkog toka. Manja vrela su: Mostić, Kondir i Trešanica. U Kopčićima su potoci: Brodac, Trešanica,Muraj (tako sezove i livada; djeli od Jaklića) i Jelašac. Njive i kosanice se zovu: Blace, Luk, Hendek, Luka, Jelinac, Jaminovina, Podvornice, Mandalovina, Podovi, Kalemi, Zvirčevina, Kondir, Drin, Krć, Ograda, Šehićovina, Gaj, Mejnik, Pirišće, Njivica. - Stane ispod kozla su podsitnom šumom, i tu je seoska ispaša: Deligrude, Dubrave, Peharac, Peharna Gruda, Jelovača, Krćna Gruda, Počivala, Hodžinac, Orlovača, Pišćetak (s vodom9. na Vlakama ima privatne šume: drvo za građu se nabavlja iz državne šume Dašnika.
Muslimanski djelovi, Odžak i Kopčići su zbijeni. Na sredini Kopčića je veliki prazan prostor Škarine i niže njega Mejdan. Sve katoličke kuće su raštrkane po spomenutim mjestima. U Kopčićima su džamije i tri dućana, na Buku 7 mlina i 3 kafane.
U tursko doba, cijelo naselje se zvgalo Ženovnica. Na dublju, uvrh sela Kopčića ima srednjovjekovno groblje, ali je očuvan jamo jedan stećak, koji sezove Kamenobaba. Proča se da je tu bila "grčka" crkva (a druga da je bila na Onišu i Orašcu).
Za džamiju u selu kazuju da ju je podigao unuk rodonačelnika (osnivač, začetnik) Kopčića i da ju je palio Stojan Janković, ali da požar tada nije uništio munaru. Katolici vela da je ta munara sagrađena od kamena sa crkve na Šćitu. U groblju kod džamije je grob njena osnivača, ograđen kamenom kakvog nema u okolici. Ali ni na grobu ni na džamiji nema natpisa. U Odžaku je bila kula Kopčića. Od Kopčića do Mlina, pa u Proslap, i donekle prema Šćitu vodi starinskakaldrma. "Starjenik" Kopčića bio je u Odžaku gdje su bili odžk, kula i ahar, a na brdu (današnji Kopčići) tada nije bilo kuća. Selo je mnogo stradalo od kuge. Od Beranovića tom prilikom ostao samo "did", a od Muradbegovića jedno djete. Taj dječak bio je Beganobega dvanaest godina, dok nij odrastao. Zvao se Hadži - Osmanbeg Muradbegović. Iznad mjesta Kamenobabe, na kosi, je "kužno groblje".
Selo ima 50 muslimanskih i 17 katoličkih kuća.
K a t o l i c i: - Penave (1 k. sa 3 dom.) na Pirišću. Ima ih i u Kovačevu Polju. Došli su s Magliča prije okupacije. - Kutleša (1 k.) u Gaju, došao iz Zvirnjače oko 1880. Ima ih u Podboru. - Kalajdžić (1 k.) u Gaju. Naselili su ih begovi iz Duvna oko 1860. - Vrljići na Mejniku (3 k. s 4. dom). Doselio ih djed. Vidi opis Risovca. - Kvasina (1 k.) u Gaju. Opširnije u opisu Proslapa (Zane). - Raspudići (2 k.) u Luci. Ima ih na Mrkodolu. Došli su iz Hercegovine prije 1878. - Radoš (1 k.) na Škarinama, starinom iz Dunava. Doselio mu djed. - Mitrovići (1 k.) na Lukama. Mnogo se seljakali. Odavno su u Rami. - Brkići (1 k.) u Lukama iznad Škarina. Od njih su i Brkići na Kozlu. - Ravlići (2 k.) su starinom iz Dalmacije, odakle im se doselio pradjed. - Šimunovići ili Šole (2 k.) u Rosuljama, starinom su iz Duvna odakle su došli prije 1878. Jedna porodica su pravi Šimunovići, a druga Jakovljevići. Onaj drugi došao 1916. sa Zahuma na ženinstvo. - Bagara (1 k.) je došao na kupljeno imanje na Lukama 1932. iz Jaklića, a rod mu je Bagara na Proslapskoj Planini. Starinom su iz Duvna.
U selu su živjeli za turskog vremena Grabovci, Luka i Luca. Od jednog roda su oni i beg Kopčić, koji se poturčio.
M u s l i m a n i: Glavni rod u selu su Kopčići sa ograncima: Fetahovići ili Kasumovići (3 k.), Bećirbegovići (2 k.), Kadrići (8 k.), Muratbegovići (3 k.), Jusufbegovići (4 k.), Zukići (1 k.), Sulejmanagići (2 k.), Mahmutbegovići (3 k.), Husejinbegovići (3 k.), Hasanbegovići (7 k.), Agići (1 k.), Đaferbegovići (2 k.), Beganovići (5 k.), svega 53 domaćinstva. Ima ih iseljenih u Prozoru, Rami, Sarajevu, Jajcu, Carigradu i Smirni.
Glavno im je imanje bilo u Duvnu, i tamo su knezovi bili subaše Kopčića, tamo su bili samo preko ljeta. Odavno se uzimaju među sobom. Od njih su izumrli i raselili se ogranak Šabića, a od Turušlića su samo djeca u kući Nurije Kadrića. - Ćatići (2 k.), došli prije 1878. i starjenik je bio ćata u selu. - Avdići (1 k.) su došli iz Plane kod Bileće prije 1878. Daljnim porijeklom su Krivokapići iz Kobilj - Dola u C. Gori, porodica je bez muških članova. - Čorbađić (1 k.) je došao 1910. iz D. Vasti na ženovinu. - Klico (1 k.), nepoznatog porijekla.
Sami Kopćići su pod odsjekom planine Kozla, a s obje strane rijeke Rame. Kozo je dio planine Ljubuše i na njemu su doskora Kopćići imali samo stanove, a sada se pretvara u stalno naselje.
Glavni dio naselja, Kopčići su na kosi između Rame i potoka Broca. Na desnoj strani Rame, između Rame i potoka Trešanice je Odžak na maloj kosi. Gornji dio Kopčića zove se Ženovnica. Kuća, poglavito katoičkih, ima i po stranama oko tih sela: na Pirišiću, u Gaju, na Mejniku, u Luci, na Škarinama, u Lukama, na Poljani (na KOzlu), u Mrkodolu, u Konjskoj Lokvi, na Praljivici i na Borovoj Glavi. Na Buku su mlini, ali tu niko ne stanuje.
Žive su vode Rama i Buk. Buk je drugi vokliski izvor Rame, vrlo kratkog toka. Manja vrela su: Mostić, Kondir i Trešanica. U Kopčićima su potoci: Brodac, Trešanica,Muraj (tako sezove i livada; djeli od Jaklića) i Jelašac. Njive i kosanice se zovu: Blace, Luk, Hendek, Luka, Jelinac, Jaminovina, Podvornice, Mandalovina, Podovi, Kalemi, Zvirčevina, Kondir, Drin, Krć, Ograda, Šehićovina, Gaj, Mejnik, Pirišće, Njivica. - Stane ispod kozla su podsitnom šumom, i tu je seoska ispaša: Deligrude, Dubrave, Peharac, Peharna Gruda, Jelovača, Krćna Gruda, Počivala, Hodžinac, Orlovača, Pišćetak (s vodom9. na Vlakama ima privatne šume: drvo za građu se nabavlja iz državne šume Dašnika.
Muslimanski djelovi, Odžak i Kopčići su zbijeni. Na sredini Kopčića je veliki prazan prostor Škarine i niže njega Mejdan. Sve katoličke kuće su raštrkane po spomenutim mjestima. U Kopčićima su džamije i tri dućana, na Buku 7 mlina i 3 kafane.
U tursko doba, cijelo naselje se zvgalo Ženovnica. Na dublju, uvrh sela Kopčića ima srednjovjekovno groblje, ali je očuvan jamo jedan stećak, koji sezove Kamenobaba. Proča se da je tu bila "grčka" crkva (a druga da je bila na Onišu i Orašcu).
Za džamiju u selu kazuju da ju je podigao unuk rodonačelnika (osnivač, začetnik) Kopčića i da ju je palio Stojan Janković, ali da požar tada nije uništio munaru. Katolici vela da je ta munara sagrađena od kamena sa crkve na Šćitu. U groblju kod džamije je grob njena osnivača, ograđen kamenom kakvog nema u okolici. Ali ni na grobu ni na džamiji nema natpisa. U Odžaku je bila kula Kopčića. Od Kopčića do Mlina, pa u Proslap, i donekle prema Šćitu vodi starinskakaldrma. "Starjenik" Kopčića bio je u Odžaku gdje su bili odžk, kula i ahar, a na brdu (današnji Kopčići) tada nije bilo kuća. Selo je mnogo stradalo od kuge. Od Beranovića tom prilikom ostao samo "did", a od Muradbegovića jedno djete. Taj dječak bio je Beganobega dvanaest godina, dok nij odrastao. Zvao se Hadži - Osmanbeg Muradbegović. Iznad mjesta Kamenobabe, na kosi, je "kužno groblje".
NA PROSLAPSKOJ PLANINI
Proslap na staroj fotografiji
Proslap
|
Selo Novići na Proslapskoj planini
Datum objave: 17.2.2020. Proizvodnja: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine |
Proslap iz zraka
Datum objave: 11.4.2016. Autor: Damir Misura Opis: Proslap (Proslapska planina) iz zraka, snimljeno 3. travnja 2016. |
Proslap - Potopljene duše
Datum objave: 9.8.2017. Autor: Proslap Prozor Rama Opis: Proslap, Prozor Rama |
NA OBRONCIMA RADUŠE
Zahum
U Zahumu koji je poznat kao rodno selo legendarne Dive Grabovčeve, njoj u čast podigmuta je zavjetna kuća na ulazu u selo u tradicionalnom ramskom stilu gradnje.
Pogled na terasu u podnožju planine Raduše na kojemu se smjestio Zahum
U pozadini se vidi Ramsko jezero, i dijelovi Baćine planine te Prenj na horizontu |
IZVORI I LITERATURA
FILIPOVIĆ Milenko: Rama. Promatranja o privredi, saobraćaju i naseljima. Posebna izdanja Srp. geogr. društva, sv. 29. Beograd. 1951.
FILIPOVIĆ Milenko: Rama u Bosni. Srpski etnografski zbornik, knj. LXIX. Beograd, 1955.
IVIĆ, Anto: Prilozi poznavanju pučanstva Rame od srednjeg vijeka do konca osmanske vladavine. Znanstveni članak. U: Zbornik radova, Bosanski ban Tvrtko "Pod Prozorom" u Rami - Međunarodni znanstveno-stručni skup. Prozor, 11. kolovoza 2016. Ur.: Tomislav Brković. (PDF)
Foto: Ramska duša iskazana u izradi nošnje i domaćinskim ugođajem. Ramski vjesnik, 17.3.2018.
FILIPOVIĆ Milenko: Rama u Bosni. Srpski etnografski zbornik, knj. LXIX. Beograd, 1955.
IVIĆ, Anto: Prilozi poznavanju pučanstva Rame od srednjeg vijeka do konca osmanske vladavine. Znanstveni članak. U: Zbornik radova, Bosanski ban Tvrtko "Pod Prozorom" u Rami - Međunarodni znanstveno-stručni skup. Prozor, 11. kolovoza 2016. Ur.: Tomislav Brković. (PDF)
- Sažetak; Rad prikazuje podatke o naseljima, stanovništvu, napose katoličkom, i prezimenima u Rami iz srednjeg vijeka i tijekom osmanske vladavine. Promatrano je područje prostor prostrane crkvene župe Rama u granicama iz polovice 18. stoljeća. Analitički su prikazani podaci o naseljima i konfesionalnoj pripadnosti stanovništva iz dostupnih objavljenih osmanskih popisa poreznih obveznika te demografske promjene i prezimena koja saznajemo iz izvješća nakon biskupskih vizitacija. U prilozima su i najstariji sačuvani matični upisi župe Rama koji potječu iz 18. stoljeća.
- Sažetak. Istraživanje pojedinih područja narodnog stvaralaštva značajno je za postojanost, odnosno održavanje identiteta svakog naroda. Jedan od etno segmenata je i kultura odijevanja jednog naroda iskazana kroz njegovu izvornost, tradiciju i običaje. Proučavanjem povijesti odjeće Ramskog kraja kroz estetski, odnosno vanjski izgled tkanine, koji je ujedno i jedan od važnijih elemenata funkcije tkanine, uočava se ornament kao glavni element uzorkovanih tkanina. Budući da se tradicijske tehnologije sve više napuštaju, a zamjenjuje ih se bržim i financijski isplativim tehnologijama, ovim radom su prikazani oni postupci ručnog tkanja tkanina koji su se koristili pri izradi tkanina za narodne nošnje Hrvata na području Rame. Posebno je opisana tehnika ručnog tkanja kojom je izrađena replika motiva uočenog na ženskoj ramskoj košulji.
- Opis."„Ramo moja, dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje", stihovi su to koje su pjevale generacije i generacije… i pjevaju ih sada ove nove mlade udružene u Ramsku tradiciju.
Foto: Ramska duša iskazana u izradi nošnje i domaćinskim ugođajem. Ramski vjesnik, 17.3.2018.
