|
|
PLANINE DALMACIJE > OBALNI DALMATINSKI NIZ > Prača
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Vignjište, 558 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.6145, 16.1751
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Vignjište, 558 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.6145, 16.1751
UVOD
|
Sjeverno od Vilaje i Boraje, paralelno s njima, nalazi se krško bilo Prača (visine oko 450 m n.v., nagiba 30°-50°) prekriveno bjelogoričnim šumama, sukcesijama šume i mediteranskom grmolikom vegetacijom.
|
|
Prapatnica
|
Naselje u Srednjodalmatinskoj zagori u općini Seget (Splitsko-dalmatinska županija). Naselje se smjestilo na južnim padinama Prače i sjeveroistočnim podinama Vilaje, uz nekadašnju Napoleonovu i danas suvremenu prometnicu koja, od početka 19. stoljeća spaja šibensko i trogirsko područje kroz zagorski kraj (unutrašnjost). Pretpostavlja se kako je ta prometnica položena starijom trasom, koja je povezivala ovdašnja naselja koja se spominju već tijekom 13. stoljeća.
Stanovništvo. Godina 2001. ovdje je živjelo 225 stanovnika. Gospodarska osnova je poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo. Dijelovi naselja su: Birtija, Brig Prapatnički (od 1880. do 1910. ime je Big), Draga Prapatnička (1910. ime je Draga), Krč, Pod Gradinom, Pod Gredom, Pod Malom Vilajom, Pod Petrovom Gredom, Pod Velikom Vilajom, Pod Znojlom, Solokvine, U Draži, u Dubcima i Više Svetog Tome. Zaselci Prapatnice su Pitešići, Mrdeše, Bojići, Kovačevići i Donji Strižići. 
Prapatnica - zaselak Kovačevići (Gornji Strižići, na padini u pozadini / desno brdo Ornjak, 654 m)
|
Crkva sv Tome
|
Crkva je podignuta 1891. godine, navodno na temeljima starije sakralne građevine, od koje je ostala apsida. Obnovljena je 1963. godine. Smještena je na jugozapadnoj strani manje krške zaravni, pokraj Napoleonove i suvremene prometnice koja od početka 19. stoljeća spaja šibensko i trogirsko područje. Pripada župi sv. Stješana prvomučenika iz Prgometa, Unešićki dekanat Šibenske biskupije.
Crkva sv. Toma u Prapatnici
Nekadašnja crkva u Prapatnici podignuta na zatečenim antičkim temeljima (?). Konzervatorski odjel u Trogiru izdao je usmeno Rješenje o obustavi radova u groblju u Prapatnici dana 17.9.2019. gdje su se započela raditi dva nova groba. Naime, kopajući temelje za nove grobove naišlo se, čini se, na temelje stare crkve koja je bila u Prapatnici. 23.9., iskopine je vidjela arheologinja iz Konzervatorskog zavoda iz Trogira Marijeta Babin, dipl. arh. 25.9., pregled su učinile pročelnica Konzeratorskog odjela u Trogiru Jasna Popović, dipl. povjesničarka umjetnosti i etnologinja, i Jelena Grabovac, prof., Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Trogiru. S njima su bili Ante Rogulj i fra Frano Doljanin. Oni su tada ponovili da se do daljnjega zabranjuju radovi. Miroslav Katić, pročelnik Muzeja u Splitu, poslao je 2.10. arheologa Ljubomira Gudelja, višeg kustosa, da također vidi iskopine. Oni su također potvrdili obustavu radova i kontaktirali članove Konzervatskog odjela u Trogiru. Arheolog Gudelj našao je tom prigodom mali kalež koji je ponio sa sobom na čišćenje. Viši kustos Ljubomir Gudelj uputio je slijedeći dopis Župnom uredu u Bristivici i Konzervatorskom odjelu u Trogiru:
- Na poziv fra Frane Doljanina, župnika Bristivice, a po nalogu Miroslava Katića, ravnatelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, obavio sam očevid na mjesnom groblju kod crkve Svetog Tome apostola u Prapatinici. Povod obilasku je prijava o raskopavanju starih grobova. Crkva je podignuta 1891. godine, navodno na temeljima starije sakralne građevine, od koje je ostala apsida.... Sjeverno od crkve je suvremeno groblje omeđeno betonskim zidom, koje zauzima oko pet tisuća metara četvornih. Na tom prostoru nisu obavljana arheološka istraživanja, stoga je nemoguće odrediti početke pokopavanja. Masivne nadgrobne ploče ukazuju kako u prvi ukopi na ovome položaju obavljeni tijekom kasnog srednjeg vijeka. Na terenu smo zatekli dva rova, nastala tijekom priprema za izgradnju novih grobnica. Na označenoj površini, raskopan je neutvrđen broj starijih grobova omeđenih suhozidom, a pokrivenih kamenim pločama. Takvi grobovi vidljivi su u profilima iskopa, smješteni su na različitim dubinama (od 0,5 - 1, 50 metara ispod tla), a čini se postavljeni u više razina. U istome rovu, također, vidljivi su ostatci zidova povezanih malterom, a ožbukanih stijenki starije, vjerojatno sakralne građevine. U iskopanoj zemlji dosta je ulomaka tegula i posuda koje svjedoče o aktivnostima ljudi na ovome položaju i tijekom antike. Ukazuju na mogućnost kako je nekadašnja crkva podignuta na zatečenim antičkim temeljima, slično brojnim primjerima diljem jadranskog priobalja. Radi spomenutih nalaza valjalo bi zaustaviti započete radove na izgradnji suvremenih grobnica te angažirati arheologe kako bi se otkriveni ostatci istražili. Obzirom na značaj i položaj vrijedilo bi razmišljati i o njihovoj budućoj prezentaciji. Na molbu župnika fra Frane Doljanina i na temelju dopisa višeg kustosa Ljubomira Gudelja, Konzervatorski odjel u Trogiru uputio je također dopis. IZVOR List Bristivica - Prapatnica, Godina III, Božić 2019., Broj 1 (3) (PDF) O AUTORU Ljubomir Gudelj, viši kustos Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Stjepana Gunjače 3, 21000 Split |
Slike na oltarima. U unutrašnjosti crkve sv. Tome u Prapatnici nalaze se dva bočna, drvena, rezbarena i polikromirana oltara. Lijevi bočni oltar uokviruje uljanu sliku lučnog oblika s prikazom uznesenja blažene Djevice Marije. Sliku je moguće datirati u kraj 19. stoljeća. Slika odiše nježnim tonovima boja i mekoćom poteza kista. Bogorodica je prikazana uzdignute glave, zaogrnuta plavim plaštom koji bogatim naborima uokviruje njen lik. S njene lijeve strane, u prednjem planu, prikazan je anđeo sklopljenih dlanova s usmjerenim pogledom prema Bogorodici. S njene desne strane, također u prvom planu prikazan je anđeo raskriljenih ruku prema Bogorodici. Slika je nekoć bila smještena u niši glavnog oltara, što svjedoči ukrasni okvir slike koji oblikom odgovara niši glavnog oltara. Unutar desnog bočnog oltara nalazi se slika s prikazom sv. Tome apostola, Krista i sv. Ivana Evanđelista. Prema tehnici izvedbe slike, moguće ju je datirati u kraj 18. stoljeća. Kao centralni lik, prikazan je uskrsli Krist koji lijevom rukom drži ruku sv. Tome, a desnom drži stijeg. S njegove desne strane stoji sv. Ivan Evanđelist. U gornjem dijelu slike, na nebu, prikazana je Bogorodica raširenih ruku, a oko nje se nalazi niska kerubina. Za razliku od slike s lijevog oltara, ova slika odiše tamnijim izborom boja, a stari potamnjeli lak dodatno pridonosi tamnijem koloritu slike (Autor: Ivana Babić, dipl. konzervator- restaurator)
Vitraji. Prozori na crkvi sv. Tome u Prapatnici zamijenjeni su 2019. godine vitrajima. Prva zamisao je bila da se stari prozori zamijene novim prozorima s ukrasima, ali se od toga odustalo i došlo na ideju da se postave vitraji. Vitraje je izradila s. Zdravka Milić, članica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, Provincije Naviještenja Gospodinova – Split. Teme vitraja su: Blažena Djevica Marija, sv. Josip, sv. Roko, sv. Ante, sv. Toma, bl. Alojzije Stepinac, Božić i Duhovi. Vitraji su od dijelova stakla u boji. Svaki komad se docrtavao i pekao u posebnim pećima na 600°C. Nakon što su se ispekli, spojeni su olovom. Vitraji su pečeni u radionici "Svijet stakla" u Zadru. IZVOR List Bristivica - Prapatnica, Godina III, Božić 2019., Broj 1 (3) (PDF) Kameni ulomak u Prapatnici i groblje sa stećcima. Ante Piteša, Ante Rogulj i fra Frano Doljanin pronašli su uz sjeverozapadni zid groblja kameni ulomak u groblju u Prapatnici. Navedeni kameni ulomak Petar Vrbat je prebacio na otvoreni prostor na početku groblja do mrtvačnice. O kamenom ulomku Ivana Babić, dipl. konzervator- restaurator, 2019. godine, napisala je: U blizini ostataka stare crkve i groblja u Prapatnici pronađen je pravokutni kameni ulomak duljine 140 cm i širine otprilike 50 cm. Na njemu su nekoć davno isklesani grčka vrsta križa kao i osmerolisni cvijet jednostavnog oblika. Jednostava unutarnja ispupčena i druga vanjska valovita linija prate oblik ulomka. Postavlja se pitanje koja je bila funkcija ovog kamenog ulomka i kada je nastao, da li je riječ o nadgrobnom biljegu, tj. stećku ili je možda riječ o ukrašenom nadvratniku neke stare kuće? Nadamo se da ćemo u bliskoj budućnosti saznati izvorni značaj ovog zanimljivog kamenog ulomka.
Ante Škobalj u svom djelu "Obredne gomile" spominje kako se u Prapatnici nalaze crkva i groblje sa stećcima. Stećci nisu više na svome pravom mjestu. Neki su od njih postavljeni kao klupe pred crkvom. Nekoliko ih ima u predvorju crkve. Dva su velika stećka na sjevernom ulazu u groblje, a 5 ih je ugrađeno u istočni ogradni zid s izvanjske strane prema putu. Svi su bez ukrasa. Samo na jednom od ovih ugrađenih u izvanjski dio ogradnog zida na istočnoj strani vide se slabi obrisi vrlo nepravilno izrađene životinje s tankim, dugim tijelom na četiri noge i s glavom kao u ptice. To je ipak neki nespretni pokušaj na tvrdom kamenu i još tvrđem prostoru, koji nije pružao uvjete za neku bolju i razvijenu umjetnost. IZVOR ŠKOBALJ, Ante: Obredne gomile. Na temelju arheoloških nalaza povijesno-teološka rasprava o religiji i magiji. Sveti Križ na Čiovu, 1970., str. 353. Kopiju teksta iz knjige učinio je fra Stjepan Čovo. |
Ljubitovica
|
Naselje se smjestilo u udolini Ljubitovice (na oko 400 m n.v.) u kojoj je ima poljoprivredne djelatnosti - velika je pokrivenost poljima nepravilne strukture koja su se formirala uz prometnicu koja prolazi sredinom udoline; poljoprivredne površine obilježava njihova nepravilna ortogonalna mreža polja ograđena suhozidnim međama. Zaselci Ljubitovice su: Alajbezi, Rakušići, Muselini, Turkovići, Brnadići, Peljići i Rapići.
|
Ljubići
Vudrići (lijevo) i Rogulji (desno)
|
Rogulji
Bikići
|
ALDUK, Ivan: Nastanak i sudbina trogirske utvrde Znoilo – učenje iz pogrešaka. Starohrvatska prosvjeta III, br. 48 (2021): 363-384. (PDF)
|
Arheološko istraživanje prapovijesne gradine na Znojilu
Autor: Muzej grada Kaštela Datum objave: 22.10.2022. Opis. Prapovijesna gradina na uzvišenju Znojilo ili Gradac nalazi se jugoistočno od zaseoka Bikići u Prgometu. Vrh uzvišenja je granica prostora sela Prgomet, Prapatnica, Labin i Primorski Dolac, što ukazuje na stratešku važnost položaja. S ovog je položaja moguća dobra vizualna kontrola okolnog područja i prirodnog puta koji je preko Labinske drage vodio prema zaleđu. Znojilo je poznato ponajprije zbog mletačke kule, od koje su sačuvani ostaci temelja unutar areala prapovijesne gradine. Ostaci prapovijesnog bedema zatvaraju površinu od oko 8000 m2, što je prema branjenoj površini jedna od većih gradina u ovom dijelu Dalmatinske zagore. Bedem je dugačak oko 450 m i sačuvan je u obliku kamene osipine koja na nekim mjestima doseže i 20 m širine. Početkom rujna 2020., nakon devastacije lokaliteta gradnjom kolnog puta, djelatnici muzeja dokumentirali su zatečeno stanje i prikupili pokretne nalaze. Tijekom listopada 2022., na dijelu koji je bio najviše devastiran, obavljena je kampanja arheoloških istraživanja u suradnji Instituta za arheologiju iz Zagreba i Muzeja grada Kaštela. Utvrđeno je postojanje dobro očuvanog bogatog kulturnog sloja uz bedem, a prikupljeni su i brojni nalazi koji svjedoče o intenzivnom životu na gradini tijekom brončanog doba. |
