|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Žepska planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Zlovrh, 1525 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.9837, 19.1688
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Zlovrh, 1525 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.9837, 19.1688
|
|
UvodU svome sjeveroistočnom dijelu na planinske kose Žepske planine nadovezuje se greben Sušice, s kojom tvori jedinstvenu morfološku cjelinu, koja je pak krajnji jugoistočni nastavak prostranog istočnobosanskog masiva Javor.
ENGLISH SUMMARY: Žepska planina (Žepa´s Mountain)
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Žepska planina, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
PRIRODA
Pančićeva omorika
|
Sistematskim terenskim istraživanjima (2017–2020.) na 40 odvojenih lokaliteta potvrđeno je da danas pančićeva omorika (Picea omorika (Pančić) Purk.) formira veće ili manje sastojine na 26 nalazišta u Bosni i Hercegovini, dok su pojedinačna stabla registrira na tri lokacije.
Na Žepskoj planini nalazi se više lokaliteta: Grad, Šarena bukva, Borov vrh, Crvene stijene, Strugovi, Panjak, Vranovina (Brloška planina), Sklopovi (Brloška pl.). PROČITAJ VIŠE Mataruga, Milanković: Prirodne populacije Pančićeve omorike u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 30. 77-113. (2020) |
Današnje rasprostranjenje Pančićeve omorike u Republici Srpskoj (BiH)
Izvor karte: Mataruga, Milanković: Prirodne populacije Pančićeve omorike u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 30. 77-113. (2020) |
Priče iz planine
|
Kanjon Drine,Crnog Potoka,Susica,Gradine, Planina. BIH....
Izvor: Youtube; Autor: Orlova Planina |
Pejzaz,Kanjon Drine i Planina...
Autor: Orlova Planina Datum objave: 28.1.2021. Opis. Za Relasakciju u cistoj Prirodi u Planini i na Drini |
Šarena Bukva - Zlovrh -Žepa
Autor: Selimovic Midhat - Mido Datum objave: 21.3.2020. Autor: Voznja planinskim predjelima Istocne Bosne |
Svjedočenja
"Sjećam se kada su inžinjeri pravili po prvi put odjele, to je ujedno bila i priprema za prvu sječu sume na nasem kraju. Među tim inžinjerima bio je jedini Musliman Munib Fazlić, veliki prijatelj Luke.
Malo kasnije ti inžinjeri ispitivali su rast šume u jednoj godini i tada sam prvi put čuo od njih da najbrže šuma raste u Crnom potoku i Hodžinu vrlju a najsporije na Ozlovrhu i Orlovu kamenu. Netko je pitao zašto? Odgovor je bio radi hladnoće i jakih vjetrova - gore ne može biti dobra šuma i nije nikada ni bila."
IZVOR Vukoljin stan. Bosnian forum, 30.8.2009.
"Sjećam se kada su inžinjeri pravili po prvi put odjele, to je ujedno bila i priprema za prvu sječu sume na nasem kraju. Među tim inžinjerima bio je jedini Musliman Munib Fazlić, veliki prijatelj Luke.
Malo kasnije ti inžinjeri ispitivali su rast šume u jednoj godini i tada sam prvi put čuo od njih da najbrže šuma raste u Crnom potoku i Hodžinu vrlju a najsporije na Ozlovrhu i Orlovu kamenu. Netko je pitao zašto? Odgovor je bio radi hladnoće i jakih vjetrova - gore ne može biti dobra šuma i nije nikada ni bila."
IZVOR Vukoljin stan. Bosnian forum, 30.8.2009.
Žepska planina - sjeverni dio ->
Dio stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
Dio stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
Žepska planina - južni dio ->
Dio stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
Dio stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
ZLOVRH
NADMORSKA VISINA Zlovrh, 1525 m
|
Zlovrh je najviši vrh Žepske planine, visok 1525 m n.v.
Sredinom 1960-ih na Zlovrhu je izgrađena moderna kasarna JNA - centar veze na planini Zlovrh, koji je za vrijeme Rata u BiH (1992-1995) uništen. Na Zlovrhu se nalazi spomen-obilježje postavljeno u sjećanje na 10 vojnika iz Rogatičke lake brigade Vojske Republike Srpske (VRS) koji su poginuli u noći između 29. i 30.8. 1995. godine u napadu zrakoplova snaga NATO-a na jedan od najvažnijih telekomunikacijskih objekata bivše JNA, koji je tom prilikom i razoren. Kažu kako se sa Zlovrha u noćnim satima kao na dlanu vide svjetla Beograda. |
Žepska planina | Zlovrh | Drina | Gorštak
Autor: Gorštak / Highlander Datum objave: 8.5.2024. Opis. ZLOVRH Znate li za vidikovac Zvijezda? Sa koga se vidi Višegrad kao na dlanu. I vrhovi Romanije, Jahorine, Bjelašnice, Maglića, Bioča, Durmitora pa čak i Komova? A tek juče kakvo je vrijeme bilo?! Red Sunca, red oblaka, red kiše pa duga, pa Sunce, pa oblaci... I boje u UHD rezoluciji! Uživajte! |
SJEMAČ
NADMORSKA VISINA Zvijezda, 1398 m
Luka
NADMORSKA VISINA 835 m BROJ STANOVNIKA 273 (2013.)
|
Luka je naseljeno mjesto u općini Srebrenica. Luka je ujedno i sjedište mjesne zajednice koja obuhvata naseljeno mjesto Krušev Do.
U samom mjestu, kao i njegovoj okolini, postoji veći broj neukrašenih srednjovjekovnih stećaka, koji su bili dio životne kulture starih bogumila. Tako npr. postoji zaseok pod nazivom "Grebnice" (tj. Grobnice), gdje je evidentan znatan broj neukrašenih stećaka, što govori o kontinuitetu življenja na tom području. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995), Luka je bila odsječena od matične općine i bila je u sastavu male bosanske enklave Žepa, koja je odoljevala udarima daleko nadmoćnijeg neprijatelja. Za vrijeme rata u srpnju/julu 1995, Luka je bila posljednje mjesto u ovoj enklavi koju je okupirala VRS, stanovnike su protjerali (a neke i pogubili), imovinu opljačkali i spalili sve stambene i ekonomske objekte. Danas, život u ovoj mjesnoj zajednici polako se vraća, a kuće polako obnavljaju. Osnovne privredne djelatnosti ovog kraja oduvijek su bile poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo i prerada drveta. Ovo područje, također ima dobre pretpostavke za razvoj planinskog turizma, lova i ribolova. IZVOR Luka (Srebrenica). Wikipedija (bs) |
Naselja MZ Luka
Naselje Luka je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Luka, Krušev Do, Benina ravan, Crni Vrh, Gabelja, Grad, Gvozde, Buševica, Poljina, Podravan, Rađenje, Rašak, Ravne rupe, Vukeljin stan, Zabarnica, Homar, Mahala, Nadpolje, Podoslavnik, Poretak, Surduk. Kretanje broja stanovnika u prošlosti
273 (2013.); 599 (1991.); 661 (1981.); 631 (1971.) |
ORLOV KAMEN (ORLOVA PLANINA)
NADMORSKA VISINA Orlov kamen, 1517 m
Vukoljin Stan (Vukotin Stan)
|
Vukoljin Stan je naselje koje pripada mjesnoj zajednici Luka u općini Srebrenica. Naselje nalazi sjeverno od Luke i Krušev Dola. To je prodručje između žepskog i zvorničkog kraja na, otprilike, malo manje od pola puta između Žepe i Srebrenice. Područje je izrazito šumovito i nenaseljeno, teško prohodno i često opasno. Nalazi se na 1150-1100 m nadmorske visine i ima vrlo oštru klimu, posebno zimi.
U gruntovnici se uglavnom piše kao Vukolin stan, a na nekim kartama pored imena Vukolin, upisano je i Vukotin stan. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, naselje Vukoljin Stan nije imalo niti jednog stalno nastanjenog stanovnika. Nekada je na Vukoljinu Stanu živjelo oko 15-ak domacinstava, uglavno iz obitelji Begić. Vukoljin Stan je kao ljetnjo ispasište i suvat naseljen najmanje od 16. stoljeća. Kroz povijest ovo mjesto je bilo uz glavnu, a ujedno i najkraću, putnu komunikaciju koja je povezivala donje i srednje Podrinje sa Sarajevom. Preko njega je vodio stari put Srebrenica - Višegrad, s jednim odvojkom za Luku. Put je još za vrijeme turske vladavine bio nasut kaldrmom. Ovim putem je prošao i Evlija Čelebi, koji je u svom putopisu zabilježio detalj gdje je drvo ogromnog promjera palo preko puta u obližnjoj šumi Ravno. U samom mjestu pored puta postojala su dva hana. Zbog pogodnog položaja Vukoljina Stana, članovi obitrelji Begić napravili su han na Usjeli pored puta. Han je bio upravo na mjestu gdje se odvaja put za žepski kraj i za Luku. Kažu da je Han dobro radio. Dva puta paljen i obnavljan. Dolaskom Austro-Ugarske, a zbog blizine granice sa Srbijom, tu je 1878. uspostavljena žandarmerijska kasarna. Zgrada žandarmerijske postaje je bila duga 15 a široka 9 m, tvrdo zidana i s visokim kamenim soklom. Kasarna je kasnije bila povezana telefonskom vezom s drugim stanicama Đile i Kamenica. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, žandarmerijska stanica je zapaljena zajedno s hanovima. U naselju je nekada bila i mala trgovina ("magacin"). Poslije Drugog svjetskog rata mjesto je stagniralo, putna komunikacija napuštena nakon izgradnje modernih obilaznih cestovnih komunikacija preko Han Pijeska. Na Vukoljinu Stanu se nalaze četiri mezara (groblja). Tu su ukopani domaći ljudi, ali i ljudi koji su ovdje nađeni smrznuti u mećavama i hladnoćama, koje nisu bile rijetke. IZVORI Vukoljin Stan. Wikipedija (bs); Geografski položaj Vukoljina-Stana. Bosnian forum, 21.3.2009. PRONAĐENO NA INTERNETU
Priče o životu u Vukoljinom Stanu i na Žepskoj planini
IZVOR Geografski položaj Vukoljina-Stana. Bosnian forum, 21.3.2009. O Begićima
Otac svih Begića, koji je protjeran iz Užica 1776 god. došao je u Plistinu, sva ostala zemlja je već bila zauzeta. U Plistini je prezimio par godina i zbog velikog snijega, prešao je u vrh Vukoljina stana, mjesto koje se zove Ždrijelo. Cijeli Vukoljin stan je bio od ljudi iz Krušev dola, pa je i danas u gruntu Vukoljin stan u Krušev dolu. Kasnije se malo Bego spustio pod Konak, a njegovi sinovi Šaban i Memiš skoro u ravan. Šaban je imao kolibu kod Džanarika a Memis kod Mulanazifove trešnje. Kruševci nisu htjeli da prodaju zemlju pa su ovi naši prvo kupili dobar komad zemlje u Kruševdolu i to kasnije mjenjali za zemlju na Vukoljinu stanu. Posljednji čair koji je kupljen zvao se čair Talovića, a to je mjesto gdje Avdulahova posljednja kuća bila na Vukoljinu stanu. Često su ljudi u nekom prolazu nacali na Vukoljinu stanu, prije je bio Han gdje mogao svaki prolaznik prenoćiti, a kasnije se moralo kod poznanika traziti konak... Običaji i način života - Žetva
Ovdje su ljudi dugo godina živjeli u bratskoj slozi. Nisu se izmedu sebe dijelili. Pričala mi je mati da pamti nekoliko žetvi na Vukoljinu Stanu. Na jednom sijelu poslije žetve je bila i prisutna. Bila je žetva u Ikana Begića. Po njenom pričanju, to je bila i tradicija. Svake godine se čekala bas ta žetva na Vukoljinu Stanu, na koju bi bile pozvane djevojke iz svih okolnih mjesta. Na žetvi bi se okupilo preko stotinu djevojaka. Tokom dana su žele, a uveče bi bilo sijelo. Na jednom takvom sijelu, na kojem je bila i moja mati, kolo je vodila rodica Begića iz Bučinovića. Na sebi je imala svilene dimije i bijelu bluzu preko koje je bio crveni prsluk. Na glavi je nosila tepeluk od srebra sa ukrasima raznih boja ukrasnog kamenja. Oko ruku su joj bile široke halhale, a oko nogu masivne belenzuke sve od srebra sa ukrasnim kamenjem. Oko vrata joj je bila ogra dukata, kažu, nista manje od tristotine. Oko pasa je imala posirok višebojni pojas od kadife. Ispred nje je kolo vodio njen brat. Imao je u struku široke pantole koje su kod članaka bile svedene uz tijelo i bijelu košulju sa crnim prslukom. Oko struka je imao pojas sličan bensulahu, za koji su bile zadjevene dvije kratke puške. Iza njih je kolalo više od stotinu djevojaka. Sijelo je trajalo cijelu noć. Izjutra je ogrijalo sunce, a u kolu se i dalje kolalo. Nije htio niko kući da ide, da ne "razbija" sijelo. Tako se ponavljalo godinama a onda je sve prestalo. Prestalo je, jer su se braća tada međusobno izdjelila i više nije bilo takve snage koja bi to organizovala, a bogami, ni starješine. Mula Nazif Begić Mula Nazif je bio glavni hodža u lučkoj džamiji, odbornik i član u opštinskom vjeću u Srebrenici. Pročuo se poslije čuvenih žetvi na Vukoljinu Stanu. On je formirao mjesnu zajednicu. Pokrenuo izgradnju škole i džamije. Išao je u Beograd kod kralja ispred Muslimana Istočne Bosne, da ga upozna sa njihovim problemima i potrebama za pomoć da bi ljudi opstali. Od kralja je tri puta odlikovan 1933 god. Nuđeno je mula Nazifu da bude predsjednik opštine. Odbio je to rekavši da on ne može živjeti bez Vukojina Stana. Prihvatio je da bude porotnik u opštinskom sudu i to je obavljao časno i pošteno u najtežim sudskim procesima. Mula Nazif je iskoristio svoj uticaj i organizovao sa srebreničkom zadrugom otkup šumskoga bilja i plodova. Za to je kupio kasarnu u planini i prepravio je. Bila je to njegova kuća. Zadruga je dobro radila i to je dosta pomagalo Lučanima i Krusevcima kao i stanovnicima iz daljih sela. Sjecam se Mula Nazifa dobro, išao sam zimi u mejtef pred njega. Uvijek se oblačio lijepo. Imo je košulju sa ruskom kragnom i džemper. Crne hlače u pojasu poširoke a kod članka uske. Nosio je lahke cipele na koje je obuvao kaljače. Oko pojasa je nosio bensulah gdje je držao pribor za pušenje. Imao bjelu bradu, čistu kao snijeg i uvijek urednu. Kada bi se neko u selu posvađao ili napravio neku štetu, on bi sa jos dva čovjeka išao da ih miri. Isto je radio ako bi se desio neki drugi nered u selu. Prije nije bilo svađa zbog žena i djece u selu. Sjećam se okupljanja ljudi ljeti, pred akšam kod mula Nazifa. Pricali su uz kafu i slušali vijesti sa radija kojeg je jedino on imao. |
Pored tradicionalnih teških poslova kojime se bavilo stanovništvo ovoga kraja, poput obrade zemlje, sječe šume ili uzgajanja stoke, dio stanovnika privređivao je i na druge načine. Tako je pored hana na Vukoljinu Stanu bila organizirana Otkupna zadruga, koja je ljudima Luke i Kruševdola omogućavala zaradu sabiranjem trava i šumskih prodova. Na Vukoljinu stanu je dobro radila i stočna pijaca (tržnica), koju je organizirao Azem Begić. Ovo mjesto je bilo i pogodno za organiziranje šverca drvenom građom i stokom. Zbog svega navedenog mjesto je bilo više cijenjeno od samog sela Luke.
Kažu kako područje postaje posebno značajno u ratnim vremenima jer se ovdje, zbog nepristupačnosti, skrivaju ljudi, a ovuda se ide po hranu. Zbog iseljavanja stanovništva zarastaju mnoge nekadašnje livade. Tako je gotovo nestao Mećavni dô kod Vukoljinog Stana.
|
|
|
Prica sa Planine...
Autor: Orlova Planina Datum objave: 21.5.2019. Opis. Vukoljin stan i prica iz godina 1930-tih |
Nekada su žene iz Luke i Kruševa Dola ljeti brale jagode a kasnije i maline. Nabrano šumsko voće nosile su na prodaju na Brezovu ravan, gdje su im iz Žepe dolazili da ga otkupe. Kasnije je sklopljen i sporazum sa zadrugom u Srebrenici za koje su prikupljani jagoda, malina, cvijetovi (behar) lipe i gloga, kao i smrdi-lijeskina kora koja je neko vrijeme bila glavni izvor novčanih sredstava u ova dva žepska sela.
|
Igrišnik
|
Vidikovci na Sušici i Žepskoj planini Prijedlog za obilazak vidikovaca na obodu kanjona Drine, gdje ona čini veliki zavoj između planine Zvijezde u Srbiji i Javora u Bosni. Dubina kanjona Drine ovdje se kreće između 700-1000 m. Prvo se izlazi na dva vidikovca zapadnog oboda Drine (na Žepskoj planini to su: Grad, 1267 m i Crvene stijene, 1244 m). Zatim se nastavlja prema vidikovcima na sjevernom dijelu kanjona (vidikovci Pogledala, 1125 m i kota 1085 m). Dužina ove dvije ture po vidikovcima je oko 14 km. IZVOR Javor (Veliki Žep, 1537 m/m) Devetak (Bezdanica, 1424 m/m) i Sušica (Crvene stijene, 1244 m/m) 08 - 11. novembar 2013. PD "Pobeda" Beograd |
|
BRLOŠKA PLANINA
KOORDINATE 44.0217, 19.1310 NADMORSKA VISINA 1376 m
Brloška planina, prostorni pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Brloška planina, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
|
Brloška planina se nalazi jugozapadno od Završja i Radave i sjeverno od Strmice.
Brloška planina ima nadmorsku visinu od 1376 metara. Od ostalih vrhova, na topografskim kartama je upisan vrh Vranovina koji ima visinu 1359 metara. Ime je dobila prema selu Brložniku, u njezinom jugozapadnom podnožju. Vršni dio Brloške planine, nazvan Velika ravan, prilično je zaravnjen. Prema klimatološkim kartama nalazi se na području na kome prosječna godišnja temperatura iznosi 8 °C. Najtopliji mjesec je srpanj/juli, kada prosječna temperatura iznosi 18 °C, a najhladniji januar sa -6 °C. Najvlažniji mjesec je svibanj/maj, a najsuši kolovoz/avgust. Jedno od mjesta okupljanja i susreta na Brloškoj Planini (polje) bilo je kod tzv. Selmanove bukve.
|
Brložnik
|
Selo Brložnik nalazi se u općini Han-Pijesak.
Brložnik je prije Rata u BiH (1992-1995) brojao oko trideset kuća (146 stanovnika 1991. godine), da bi se nakon rata zadržalo jedanaest kuća. Selo počelo zaživljavati aktivnim povratkom 2002. god. Tako je izgrađena i nova cesta do sela, čiju su izgradnju finncijski pomogli sami mještani i ljudi koji žive u Sarajevu, a nešto malo sredstava je pristiglo i od bivših stanovnika Brložnika koji žive u Americi. |
IZVORI I LITERATURA
DJEDOVIĆ, Rusmir: Naselje Luka krajem 19. stoljeća (Historijsko-geografska i etnološka istraživanja). U: Monumenta Srebrenica / Istraživanja, dokumenti, svjedočanstva. Knjiga 3. Srebrenica kroz minula stoljeća; Recenzenti: Prof. dr. sc. Enver Halilović Prof. dr. sc. Edin Mutapčić Doc. dr. sc. Anita Petrović. Tuzla – Srebrenica 2014. str. 39-84 (PDF)
- Sažetak. U ovom radu donosimo kratak pregled historijsko-geografskih i etnoloških karakteristika Luke. Posebno dajemo detaljnu analizu urbano-geografskih karakteristika naselja krajem 19. stoljeća. Dajemo detaljne podatke o dijelovima naselja, kućama, familijama i važnim urbanim objektima. Na kraju je opisan opći izgled naselja Luke krajem 19. stoljeća. Rad je napisan na do sada nekorištenim izvorima sa kraja 19. stoljeća (gruntovne knjige, katastarski planovi, topografske karte). Koristili smo i oskudnu literaruru o Luci, kao i popise stanovništva iz istraživanog perioda. Sve smo nadopunjavali terenskim istraživanjem i razgovorima sa lokalnim stanovništvom.
- Sažetak. U ovom radu govori se o nekoliko bitnih segmenata povijesne faktografije o Žepi. Riječ je o statusnom pozicioniranju tog kraja od osmanske i austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom, pa do jugoslovenskih integracija i dezintegracija, uključujući i aktualnu situaciju vezanu za reustroj Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate države, a na osnovama Dejtonskog mirovnog ugovora iz 1995. godine. U radu se, također, argumentira o dugovremenom kontinuiranju života na tom području koje je rezultiralo brojnim kulturno-historijskim znamenitostima, poput srednjovjekovnih nekropola, kula i mostova, uključujući i pronalazak nekih predmeta čija starost seže milenijima unazad, kao i o nesvakidašnjoj prirodnoj ljepoti tog kraja, do danas sačuvanoj u njenoj autentičnosti. Sve bi se to moglo iskoristiti kao važna komparativna prednost u budućem razvoju tog kraja.
