 
|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > ŠATORSKO-GOLIJSKI VIJENAC > Velika Golija
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Golija, odn. Veliki vrh, 1892 m (ovisno o izvoru: 1890 m, 1891 m i 1892 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9587, 16.8549
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Golija, odn. Veliki vrh, 1892 m (ovisno o izvoru: 1890 m, 1891 m i 1892 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9587, 16.8549
Uvod
|
|
Velika Golija (ponekad se naziva samo Golija) je planina u Bosni, između Glamočkog polja na sjeveroistoku i Livanjskog polja na jugozapadu. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Na istoku ju prijevoj Koričina (1113 m) odvaja od Krug-planine u podnožju Cincara. Sjeverozapadno od planine Velike Golije nalazi se planina Staretina koja je bȉlo nižeg međugorja koje povezuje Goliju sa Šator-planinom. Najviši vrh Velike Golije je Veliki vrh, kojega se ponekad poput planine naziva i Velika Golija, a nalazi se na njenom sjeverozapadnom dijelu. Visok je 1891 m (prema Jugoslavenskoj enciklopediji), 1890 m (prema starijim topografskim kartama i prema Hrvatskoj enciklopediji) ili 1892 m (prema drugim izvorima). Visina planine opada prema jugoistoku. Gornji dijelovi su joj potpuno goli - bez visoke vegetacije. Niži dijelovi padina pokriveni su šumom.
Na planini Velikoj Goliji obitavaju vuk, srneća i jelenja divljač, lisica, kuna zlatica, veliki tetrijeb, siva vrana, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica, golub pećinar, i dr. Sjeveroistočnim podnožjem vodi cesta Glamoč–Livno a jugozapadnim Glamoč - Bosansko Grahovo. 
Velika Golija, položaj
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 ENGLISH SUMMARY: Velika Golija (Large Golija)Velika Golija (Engl. Large Golija; sometimes called only Golija) is a mountain in Bosnia, between Glamočko field in the northeast and Livanjsko field in the southwest. It stretches in a northwest-southeast direction. In the east, the Koričina pass (1113 m) separates it from Krug-Mountain at the foot of Cincar mountain. Northwest of the mountain Velika Golija is the mountain Staretina, which is the lower mountain that connects Golija with Šator-Mountain. The highest peak of Velika Golija is Veliki vrh (Large Peak), which is sometimes called Velika Golija like a mountain, and is located in its northwestern part. It is 1891 m high (according to the Yugoslav Encyclopedia), 1890 m (according to older topographic maps and according to the Croatian Encyclopedia) or 1892 m (according to other sources). The height of the mountain decreases to the southeast. Its upper parts are completely bare - without high vegetation. The lower parts of the slopes are covered with forest. The mountain of Velika Golija is inhabited by wolves, roe deer and deer, game, foxes, martens, great black grouse, gray crows, jackdaws, magpies, jays, cave pigeons, etc. The Glamoč – Livno road runs over its northeastern foothills and Glamoč - Bosansko Grahovo over its southwestern foothills. Ime planine (etimologija)Ime Golija zasigurno je planina dobila po svome glavnom tjemenu na kojemu nema visoke vegetacije, te se tako taj dugačak "goli" greben u doba rasta vegetacije ističe iznad tamnijeg pojasa šuma koje prekrivaju sredinu visine planine (a na glamočkoj strani i niže), a zimi bjelinom snježnog pokrivača.
U internetskom se prostoru pojavljuju [1] i do sada neprovjereni i često osporavani podaci da je starije zabilježeno ime planine Blejnadorna i da je planinsko područje Blejnadorna (u njezinom širem značenju - koje obuhvaća područje od Šatora do Cincara) donekle poznato već od rimske antike na klasičnom latinskom kao Montes Ditionis. Isti izvor dodaje kako je domaće najranije ime tog vrha poznato na vlaško-romanskom kao Pleina-Torna, iz čega se potom razvilo ikavsko Blejnadorna, a da se inačica Velika Golija ovdje proširila uglavnom od 20. stoljeća. Prema istome izvoru, u golijskoj toponimiji ima dosta tragova arhajskih poluromanskih imena. |
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Velike Golije
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Grebeni i vrhovi
Planinski grebeni na Velikoj Goliji
Podloga: Elastic Terrain Map Na planini Velikoj Goliji (odn. Goliji) nalazi se oko 8 glavnih grebena, od kojih su najviši grebeni: Velika Golija, Mala Golija i Tikva.
Glavni greben Velike Golije se na sjeverozapadu nastavlja na greben Male Golije, prema sjeveru preko Babin dola u Borovu planinu (Borovac), a prema jugoistoku u Grbicu. Popis grebena i vrhova na Goliji
Broj grebena odgovara broju navedenom na karti planinskih grebena; visine vrhova - s izuzetkom Velikog vrha - odgovaraju onima navedenim na topografskim kartama mjerila 1:25.000)
|
NAPOMENA
U mnogim izvorima je naveden podatak kako je Velika Pričija s visinom 1891 m drugi po visini vrh Golije (drugi autori spominju Veliku Priviju; također Donja Blejnadorna, je ime koje za isti vrh navodi Metapedia.hr, za razliku od Gornje Blejnadorne - Velikog vrha). Međutim, vrha takvog imena (V. Pričija, Privija, ili Donja Blejnadorna), nema u opisima planine, niti među toponimima zapisanim na topografskim kartama, pa čak niti kota prikazanih izohipsama koje bi bile više od 1890 m - s izuzetkom najvišeg Velikog vrha. Najbliži toj visini je Mali vrh grebena Velike Golije s 1883 m. Također je imenom (ali samo imenom i ne visinom) tome najbliži prijevoj Velika privija, između Velikog Vrha i Kote 1825, na grebenu Velike Golije, te dalje prema jugoistoku niži prijevoj analogno nazvan Mala privija. 
Shematska karta planine Golije
Izvor karte: TOLLAZZI, Mitja: Prvi put na Goliji. Naše planine, broj 11-12, 1982. str. 249. ZANIMLJIVOSTI
Planina Golija je svojom visinom treća po visini planina na širem livanjskom području, iza Cincara i Troglava. |
Geologija
Južne i jugozapadne padine Golije većinom su građjene od čistih mezozojskih vapnenaca oceanskog porijekla (pramore Tetis), a sjeverne padine na glamočkoj strani se pretežito sastoje od dolomitnog vapnenca više jezerskog porijekla, pa je tako tipični kraški reljef puno izrazitiji na jugozapadu, što se (pored klimatskih utjecaja) odražava i na vegetaciji.
Tla
Na područjima Golije zastupljena su vrlo plitka (15 cm), do plitka (15-35 cm) tla na kršu. Najčešće su to kamenjari na vapnencu, rendzina karbonatna na moreni, kalkokambisol na vapnencu, vapneno dolomitna crnica i sl.; s mnogobrojnom vrtačama, enklavama, poluenklavama, većim i manjim kamenim blokovima itd.
Tla
Na područjima Golije zastupljena su vrlo plitka (15 cm), do plitka (15-35 cm) tla na kršu. Najčešće su to kamenjari na vapnencu, rendzina karbonatna na moreni, kalkokambisol na vapnencu, vapneno dolomitna crnica i sl.; s mnogobrojnom vrtačama, enklavama, poluenklavama, većim i manjim kamenim blokovima itd.
Klima
Šire područje Livna pod utjecajem je sredozemne i kontinentalne klime. Utjecaj Sredozemlja umanjen je masivom Dinare i velikom nadmorskom visinom samog područja.
Za opis klime područja Golije, mogu se koristiti podaci najbliže meteorološke stanice "Livno" (724 m n.v.). Najtopliji mjesec je srpanj/jul (18,9 °C), a najhladniji mjesec je siječanj/januar (-0.8 °C). Srednja godišnja količina oborina iznosi 1120 mm. Na temelju Langovog kišnog faktora područje Livna pripada humidnoj klimi. Obilježje klimatskih zona u području 1500 m n.v i više (oko vrhova Mala i Velika golija) su planinskog karaktera, sa suhim i kratkim ljetima i dugim i hladnim zimama. Područja su izložena jakim strujanjima zraka. Dominantni vjetrovi su sjeverni i južni.
Za opis klime područja Golije, mogu se koristiti podaci najbliže meteorološke stanice "Livno" (724 m n.v.). Najtopliji mjesec je srpanj/jul (18,9 °C), a najhladniji mjesec je siječanj/januar (-0.8 °C). Srednja godišnja količina oborina iznosi 1120 mm. Na temelju Langovog kišnog faktora područje Livna pripada humidnoj klimi. Obilježje klimatskih zona u području 1500 m n.v i više (oko vrhova Mala i Velika golija) su planinskog karaktera, sa suhim i kratkim ljetima i dugim i hladnim zimama. Područja su izložena jakim strujanjima zraka. Dominantni vjetrovi su sjeverni i južni.
Vode
Masive Staretine i Golije izgrađuju mezozojske karbonatne naslage, a u strukturnom pogledu tvore antiklinalu dinarskog pravca pružanja. Smještene su unutar zone ''visokog krša'', bezvodne su i s jako izraženim krškim fenomenima.
PRIRODA
Biljni svijet
|
Na padini Golije prema Livanjskom polju moguće je zamijetiti nekoliko vegetacijskih pojaseva.
Sjeverne padine Golije obrasle su šumom, čija donja granica na nekim dijelovima doseže i do samog Glamočkog polja (oko 900 m n.v.). Najviši vrhovi i grebeni Velike i Male Golije su i s ove strane bez visoke vegetacije. 
Fotografija: Pogled na šumo obraslu sjevernu padinu Golije
Klikom na fotografiju otvorite Facebook-foto album Šumarije Livno (ŠGD Hercegbosanske šume doo Kupres), s više fotografija Velike Golije Kamenjara crvenog primorskog vriska i šaša crljenike Vrijedan tip staništa zastupljenog na planini Goliji predstavlja kamenjara crvenog primorskog vriska i šaša crljenike (As. Saturejo-Caricetum humilis Trinajstić (1981) 1999); Navedena kamenjarsko-pašnjačka zajednica najrasprostranjenija je pašnjačka zajednica kontinentalne padine primorskog lanca Dinarida. Proteže se od okolice Vrata kraj Fužina u Gorskom kotaru preko Velebita, Dinare i Cincara sve do bosanskih planina koje okružuju Livanjsko (Golija) i Duvanjsko polje (Vran). U florističkom sastavu dominira Carex humilis, a pridružuju se Satureja subspicata, mjestimično Satureja montana, Globularia cordifolia, Euphrasia illyrica, Centaurea rupestris, Teucrium montanum.
|
Klekovina bora (Pinus mugo Turra) Na Goliji je u drugoj polovici 20. stoljeća klekovina bora bila znatno potisnuta pašnjacima, ali je nje bilo u većim i manjim grupama, uglavnom na sjevernim i sjeveroistočnim padinama - odvojeno (na Maloj Goliji i odvojeno, nešto južnije, na Velikoj Goliji). Svugdje su se po planini vidjeli tragovi grmova koje su popalili stočari, kao i brojne plitke jame s tragovima pougljenog drveta u kojima su Livnjaci "pekli" ugljen od klekovine. Naime, ovdašnji su seoski kovači naročito cijenili drveni ugljen od klekovine, pa su ga palili bez ikakvih obzira. Na planinu je rijetko navraćao lugar, jer je imao i suviše posla u nižim šumama, pa se klekovina mogla sjeći i spaljivati u ugljen bez velike opasnosti. Nešto bolji i zbijeniji sklopovi klekovine nalaze se na strmim sjeveroistočnim padinama Velike Golije, gdje se nastavljaju na dosta uzak pojas subalpinske bukove šume. I ovdje je pružanje klekovine detaljno kartirano 1955 godine. [2] 
Primorski vrisak (Satureia montana)
Ostali nazivi: planinski vrisak, kameni vrisak, vrisak, osogriz, planinski čubar Kameni vrisak je gusto razgranjeni aromatični mediteranski grm, visok do 50 cm. Ima uspravne ili pridignute, na prerezu okrugle, odrvenjele grane. Listovi su u pršljenovima, linearno lancetasti, čitava ruba, kožasti, sjedeći ili na vrlo kratkim peteljkama. Cvijetovi su bijeli, ružičasti ili svijetloljubičasti, oko 1 cm dugi, sa drškom, složeni u pazušćima gornjih listova, a zajedno tvore duge, na jednu stranu neznatno okrenute metlice. Plodići su okruglasto jajasti, svijetlosmeđi, 10-15 mm dugi. Biljka cvate od srpnja do listopada. Raste u nekoliko oblika na našem kršu, na planinskim stijenama i općenito na suhim, kamenitim i toplim mjestima, izloženim suncu. Najviše ga ima u Istri, Hrvatskom primorju, Lici, Dalmaciji, Hercegovini, Crnoj Gori. Listovi se mogu upotrijebiti kao začin slično čubru, ali se manje cijene, jer su nešto oštrijeg mirisa i okusa. Listove se skuplja prije cvatnje i potom ih se suši. Djeluju antiseptički. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Planina Golija je prirodoslovno manje istraživana od okolnih poznatijih planinskih masiva (Troglav, Cincar, Šator), a jednako tako i manje planinarsko-izletnički posjećivana. Istraživanja Golije ponajviše su se odnosila na područja geologije i šumarstva (I. Horvat 1936, V. Stefanović i sur. 1983).
Zapadnobosanske planine: Klekovaču, Jadovnik, Šator, Staretinu, Goliju, Cincar, Vitorogu i Plazenicu, kao i susjednu graničnu Dinaru (Troglav), posjetili su 1904 god. i austrijski botaničari Handel-Mazzetti i Janchen, pa su u svojim opisima putovanja [3], i u popisima bilja naveli i klekovinu na nekim od navedenih planina. Oni klekovinu označavaju ili jednostavno sa "Krumholz", ili sa Pinus montana Mill.
Zapadnobosanske planine: Klekovaču, Jadovnik, Šator, Staretinu, Goliju, Cincar, Vitorogu i Plazenicu, kao i susjednu graničnu Dinaru (Troglav), posjetili su 1904 god. i austrijski botaničari Handel-Mazzetti i Janchen, pa su u svojim opisima putovanja [3], i u popisima bilja naveli i klekovinu na nekim od navedenih planina. Oni klekovinu označavaju ili jednostavno sa "Krumholz", ili sa Pinus montana Mill.
PRIČE IZ PLANINE
|
Planine oko Glamoča (izvadak: Velika Golija)
Sakib Kliko IZVOR KLIKO, Sakib: Planine oko Glamoča. Naše planine, br. 3 1980., str. 70-72. (PDF) VELIKA GOLIJA Preko Rajana (vrh sa TV tornjem) u daljini se Vidi bjeličasti vrh Velike Golije. Njegova elegantna linija privući će mnoge zaljubljenike planinskih vrhova. Iz Glamoča se dobrim planinskim putevima i stazama za svega 3—4 sata može stići na Veliku Goliju. Put počinje iz Glamoča prolazeći kroz Busiju, pri tom nailazeći na bazen, jezero i vodenicu koju narod naziva »Titov mlin«. To je zbog toga što je 1942. godine Vrhovni štab i CK SKJ boravio u ovoj vodenici. Put iz Busije dalje vodi preko Jasica u pravcu Hamzinog vrha (1306 m). Pred sam uspon na vrh desno se odvaja staza i vodi na nj, dok lijeva staza vodi na bezimenu kotu 1498 i dalje u Borovu planinu. U podnožju kote 1563 ponovo dolazimo na raskrižje puteva. Desno ide za Ravne doce, a lijevo vodi na oveće proplanke zvane Poljanica gdje se nalazi i zapušteni bunar. Na Poljanici (drugi proplanak) se sastajemo sa stazom što preko kote 1563 i Rudine dolazi iz Podgradine, sela na putu Glamoč—Livno. S Poljanice je najbolje uspeti se na najvši vrh Golije, bezimenu kotu 1892 m, a potom po grebenu preko manjeg uzvišenja na Veliku Priviju 1891 m. Od Velike Privije greben Golije se lagano i u dugoj liniji spušta do Male Privije 1681, pri tom prelazeći četri uzvišenja. Strmina što nas je slijedila s naše lijeve strane, naglo je zavila na desnu i tako do sela Priluke u Livanjskom polju. Najpogodnije je da se s Male Privije obrušite niz Jasikovu kosu u Samograd i dalje na cestu Glamoč—Livno. To je jedan od najlakših pristupa Goliji, ali ne i najljepših. Od sela Korične je najbolji pogled na ovu planinu. Odatle se vidi Golija u cijeloj dužini s vrhovima: Velika Privija 1891, Mala Privija 1682 i zatim bezimene kote 1762, i 1831 m. 
Na Golji planini
Autor fotografije: U. Girometta |
Jukića vodenica gdje je 1942. boravio Tito.
NAPOMENA UZ ČLANAK
Autor spominje vrh Veliku Priviju koja bi bila samo 1 m niža od najvišeg vrha Golije - koji je. kako kaže, bezimena kota. Uvidom u topografsku kartu vojnogeografskog instituta iz Beograda (Broj lista Sinj 522-2-1; Mjerilo 1:25.000, Drugo izdanje-štampano 1977. Sadržaj dopunjen 1976.) imenom Velika privija obilježen je samo prijevoj između grebena s Kotom 1825 i sjevernijeg glavnog Golijskog grebena (s vrhovima Veliki vrh, 1890 m i Mali vrh, 1883 m). Jednako tako. imenom Mala privija obilježen je niži prijevoj na hrptu Golije, dalje u smjeru jugoistoka. Oko naziva vrhova Velike Golije uvijek je bilo dosta nedoumica, no posve je jasno ono na što ukazuju karta i njezine izohipse. Koje dapače, osim Velikog vrha, ne ukazuju niti na jednu drugu kotu na grebenu Golije višu od 1890 m. Privija, općenito, ima značenje prijevoja na vrhu brda ili dugačko sedlasto ulegnuće, gorski prijevoj, prijelaz iz jedne udoline u drugu. Ono što je moguće je da autor neimenovanom kotom 1892 i Velikom Privijom 1891 m naziva ono što navedena topografska karta prikazuje kao Veliki i Mali vrh (a Veliki vrh se inače nalazi u blizini prijevoja Velika privija), s time da nije bio siguran koji je od njih zaista viši - jer je razlika između Velikog i Malog vrha samo par metara. ADMIN., DINARSKO GORJE |
Južni dio Velike Golije
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
Sjeverni dio Velike Golije
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000 
Središnji dio Velike Golije
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000 
Jugoistočni dio Velike Golije
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000 |
Naslovna fotografija
Pogled s ivice Krug-planine na Glamočko polje i planinu Veliku Goliju (na horizontu, lijeva strana polja) 
Velika Golija iz Livanjskog polja
|
Livanjsko polje
Glamočko polje
|
Glamoč na dlanu
Datum objave: 9.11.2017. Autor: pd.busija glamoč |
Glamoč iz zraka - čudesan i drugačiji! Dron.ba za N1
Datum objave: 23.3.2019. Proizvodnja: dron ba Opis: Glamoč is a town and municipality located in Canton 10 of the Federation of Bosnia and Herzegovina. www.dron.ba www.video.ba Music composed by: djruvex.com |
Kvadratura Kruga: Glamoč
Proizvodnja: RTS |
Rajan
|
Planinarska staza Rajan
Ovu rutu čini čitav splet staza u po najraznovrsnijim terenima i sa čitavim spektrom sadržaja. Od rimskih putokaza (miljokaza) na platou Busije, izvora, jezera (Busija i Hrast) pa do tvrđave Tabije koja ujedno predstavlja i vidikovac odakle se vidi veći dio Glamoča i središnji dio Glamočkog polja. Posebnu atrakciju čini pogled s vrha Rajna (sa relejnog stupa) te jezero Busija, okruženo visokom crnogoričnom šumom, pogodno za kupanje ljeti. U zavisnosti od raspoloženja i ambicija tura može biti i cjelodnevna. Potrebna je namjenska obuća, ali nije obavezna. IZVOR PODATAKA Glamoč na dlanu Rajan staza, Glamoč
Autor: pd.busija glamoč |
Medvid potok
|
Planinarska staza Medvid potok
Staza kreće iz samog centra Glamoča preko tvrđave Tabije pa kroz prohodnu borovu šumu. Veoma je dobro označena i pregledna. Završava pored samog potoka (pitke vode) u dijelu gdje se nalazi natkriveno roštiljsko mjesto otvorenog tipa. Pored borove šume prolazi se preko planinskih livada koje obiluju biljnim vrstama. Pješačenje u oba smjera traje do tri sata. Pored namjenske obuće potrebna je samo voda. IZVOR PODATAKA Glamoč na dlanu |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
Pogodna početna točka za uspon na Veliku Goliju (pješački i brdskim biciklima) je iz sela Ljubunčić (na cesti Livno-Drvar), jer je s te strane moguće doći do samoga vrha koristeći postojeće makadamske ceste - različite kvalitete. No također je potrebno dobro se orijentirati ili pripremiti, jer na nekoliko mjesta valja na križanjima odabrati pravi smjer. Uspon šumskim cestama moguć je i iz obližnjeg sela Strupnić. Prije Rata u BiH (1992.-1995.) zabilježeni su i planinarski pristupi planini iz smjera prijevoja Jukovca na cesti Glamoč-Livno - dolinom između Velike Golije i Crnog vrha, pa po sjevernim šumovitim golijskim padinama. Međutim, kako bi taj prilaz podrazumijevao hodanje po terenu, izvan šumskih cesta i staza, a zbog mogućih minski sumnjivih lokacija, on se nikako ne preporučuje posjetiteljima koji ne poznaju ovu planinu.
U selu Ljubunčić skrenuti u smjeru planine. Nakon stotinjak metara asfaltirane ceste skrenuti lijevo i nastaviti strmo uzbrdo. Držaiti se ravno na svim križanjima sve do križanja u šumi, gdje treba skreniti lijevo i nastaviti cestom. Nakon 600-tinjak metara skrenuti desno i nastaviti strmo u smjeru grebena. U blizini grebena ima nekoliko skloništa iz posljednjeg rata. Na vršnnom dijelu ne silaziti sa ceste zbog minski sumnjivog terena. Kako na grebenu Velike Golije nema visoke vegetacije, s njega se pruža odličan pogled na Livanjsko i Glamočko polje, na Buško jezero i i mnoge okolne planine. Za razliku od Velikog vrha, s Malog vrha se vidi i gradić Glamoč. |
Livno, Golija - Veliki Vrh (29.12.2015.)
Datum objave: 31.12.2015. Autor: Jakov Sučić Opis: Uspon na planinu Velika Golija pokraj Livna na njezin najviši vrh "Veliki Vrh". |
BORAVAK
Upozorenja i opasnosti na planini
Na Goliji nema označenih planinarskih staza, osim šumskih puteva kojih ima dosta. Neki su tamo zbog eksploatacije šume, no mnogi su nastali tijekom rata u BiH (1992.-1995.) kada je Velikom Golijom prolazila linija bojišnice, zbog čega su i dijelovi planine minirani, a neka minski sumnjiva područja nisu niti označena. Minskih područja ima na višim, ali i nižim područjima. Izričito se preporuča da se ne silazi s puta, jer mina može biti u blizini ceste. Minirana je npr. strana prema Glamočkom polju i također jedan dio prema Maloj Goliji, kao i na nekoliko mjesta u šumi od Malog vrha Velike Golije pa prema Maloj Goliji, te druge lokacije.
Na Goliji nema označenih planinarskih staza, osim šumskih puteva kojih ima dosta. Neki su tamo zbog eksploatacije šume, no mnogi su nastali tijekom rata u BiH (1992.-1995.) kada je Velikom Golijom prolazila linija bojišnice, zbog čega su i dijelovi planine minirani, a neka minski sumnjiva područja nisu niti označena. Minskih područja ima na višim, ali i nižim područjima. Izričito se preporuča da se ne silazi s puta, jer mina može biti u blizini ceste. Minirana je npr. strana prema Glamočkom polju i također jedan dio prema Maloj Goliji, kao i na nekoliko mjesta u šumi od Malog vrha Velike Golije pa prema Maloj Goliji, te druge lokacije.
IZVORI I LITERATURA
Reference
[1] Blejnadorna (1892m). Metapedia.hr
[2] FUKAREK, Pavle: Planinski bor - klekovina (Pinus mugo Turra) i njegovo značenje za zaštitu tla i vegetacije naših planina. Naše Starine VI -1959.. str. 203—218. (PDF)
[3] HANDEL-MAZZETTI, H.; JANCHEN E.: Die botanische Reise des naturwissenschaftlichen Vereines nach West-Bosnien in Juli 1904. Mitteilungen des Naturwiss. Ver. Univers., Wien, III (0 1905), Nr. 6, 7
[2] FUKAREK, Pavle: Planinski bor - klekovina (Pinus mugo Turra) i njegovo značenje za zaštitu tla i vegetacije naših planina. Naše Starine VI -1959.. str. 203—218. (PDF)
[3] HANDEL-MAZZETTI, H.; JANCHEN E.: Die botanische Reise des naturwissenschaftlichen Vereines nach West-Bosnien in Juli 1904. Mitteilungen des Naturwiss. Ver. Univers., Wien, III (0 1905), Nr. 6, 7
Ostali izvori i literatura
BARAĆ, Davor: Stanište velikog tetrijeba (Tetrao urogallus L.) u Hercegbosanskoj županiji. Diplomski rad. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti. Osijek, 2019. (PDF)
GAŠPAROVIĆ, Ratomir: Velika Golija. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 8, str. 474. Zagreb, 1971.
TOLLAZZI, Mitja: Prvi put na Goliji. Naše planine, broj 11-12, 1982. str. 249 (PDF)
OSTALI ELEKTRONIČKI IZVORI
GERZIĆ, Osman: Velika Golija (18.10.2020). Planinarenje.ba, 21.10.2020. (s galerijom fotografija)
MAHMUTOVIĆ, Ozrenko: Velika Golija. Izvještaji sa vožnji. MTB.ba, 29.6.2020.
Ljubunčić - Velika Golija: Take Adventure
- Sažetak; Veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) je najveći predstavnik šumskih koka. Područja u kojima veliki tetrijeb obitava nalaze se većinskim djelom na području visokog krša, nadmorske visine oko 1300 metara nadmorske visine. Teren je poprilično razveden i nepristupačan i na njemu postoje svi elementi karakteristični za krš. Glavno stanište velikog tetrijeba je mješovita šuma bukve i jele gdje se dobro skriva u krošnjama jelovog pomlatka. Za vrijeme parenja veliki tetrijeb traži tiha i mirna mjesta koja su ključna za stabilnost populacije. Istraživanja su provedena na 6 pjevališta na području planine Troglav, 6 pjevališta na planini Šator, 4 pjevališta na planini Cincar i na 4 pjevališta planini Golija. Najveći postotak pjevališta je u mješovitim šumama bukve i jele i to oko 90%. Najčešća starosna dob stabala je od 50-60 godina. Raspon nadmorskih visina na kojima se protežu pjevališta je od 1200 do 1600 metara nadmorske visine. Većina pjevališta na području istraživanja nije ugrožena od čovjeka s obzirom na udaljenost od cesta i ljudskih naselja.
- Sažetak; Budući da je veliki tetrijeb svrstan u kategoriju ugroženih vrsta prvenstveno zbog antropogenih utjecaja, uništavanjem staništa i krivolovom, neophodan je stručan i kvalitetan nadzor nad staništima i populacijom, odnosno organizacija lovočuvarske službe uz edukaciju zaposlenih kadrova u lovstvu, lovaca i lokalnog stanovništva o značaju ove vrste i negativnim utjecajima na nju. Obzirom na činjenicu da su populacije tetrijeba velikog na području Troglava i Golije geografski odvojene od ostalih populacija ove vrste divljači, odnosno ne postoji mogućnost kontakta, zaslužuje više od posebne pažnje i nadzora kako bi se osigurao njen opstanak. Nestanak odgovarajućih, starih prebornih sastojina, odnosno poremećaji u starosnoj strukturi istih, uklanjanje odumrlih stabala, uz neusklađivanje vremenskih aktivnosti na korištenju šuma sa periodom razmnožavanja i odgoja mladih, kao i često uznemiravanje imaju pogubne posljedice po ovu vrstu.
GAŠPAROVIĆ, Ratomir: Velika Golija. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 8, str. 474. Zagreb, 1971.
TOLLAZZI, Mitja: Prvi put na Goliji. Naše planine, broj 11-12, 1982. str. 249 (PDF)
OSTALI ELEKTRONIČKI IZVORI
GERZIĆ, Osman: Velika Golija (18.10.2020). Planinarenje.ba, 21.10.2020. (s galerijom fotografija)
MAHMUTOVIĆ, Ozrenko: Velika Golija. Izvještaji sa vožnji. MTB.ba, 29.6.2020.
Ljubunčić - Velika Golija: Take Adventure
Korisne poveznice i adrese
|
