---

RIJEKE DINARSKOG GORJA > RIJEKE CRNOMORSKOG SLIVA > SLIV SAVE > Porječje Une

Porječje rijeke Une

Rijeka Una

---

Una

Una je velikim dijelom svoga toka granična rijeka između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Na području Hrvatske sliv rijeke Une obuhvaća dio antiklinalne forme Bruvna, zatim područje Lapca i Nebljusa, te vode s područja Like koje protječu ispod navučenih vodonepropusnih stijena Čemernice prema izvoru Une. Krško područje Krbavskog i Koreničkog polja također pripadaju slivu Une. Slivno područje donjeg toka rijeke obuhvaća područje Banovine, pretežito izgrađeno od nepropusnih i slabo propusnih stijena. Nešto značajnije količine podzemne vode akumulirane su u nanosu Une čija debljina rijetko prelazi 10 m.

Naslovna fotografija
Detalj s izvora rijeke Une

---

​​► Sana

​Sana je rijeka u Bosanskoj krajini i najveća desna pritoka Une. Nalazi se na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine. Ime rijeke je nastalo od latinske riječi "Aqua Sanus", sa značenjem "zdrava voda".
Duga je 146 km, s površinom porječja od 3370 km². Prosječni protok vode je na izvoru: 3-5 m³/s, a na ušću, pri prosječnom vodostaju: 15-20 m3/s. Sana izvire iz tri jaka krška vrela i kraka znanog pod imenom Korana, na krškoj visoravni kod sela Donja Pecka i Jasenovi Potoci, kod Šipova u općini Mrkonjić Grad. Nakon otprilike 1,5 km ova tri vrela se spajaju u jedan tok. U donjem toku, od izvora pa sve do Ključa, Sana je vrlo hladna i čista rijeka. U toku od Ključa do Sanskog Mosta se može opisati kao prijelazna rijeka i u tom dijelu toka, u mjestu Vrhpolje, Sana prima svoju najveću pritoku,  rijeku ►►Sanicu koja dotječe iz pravca planine Grmeč. Od Sanskog Mosta nizvodno, Sana gubi sva obilježja krške rijeke i poprima odlike dolinskog riječnog toka. Sve do Prijedora, tok rijeke Sane zadržava pravac od juga prema sjeveru. U Prijedoru mijenja sjeverni meridijanski pravac otjecanja u paralelni, ka zapadu, zbog udara od padine planine Kozare, obilazeći Majdansku planinu. Prije nego što promjeni tok prema zapadu, na 300 metara u Sanu se ulijeva njena desna pritoka ►►Gomjenica. Sana utječe u rijeku Unu u Bosanskom Novom.
Ostali pritoci su: ►►Korana ►►Ribnik, ►►Kozica, ►►Kijevska rijeka,  ►►Dabar,  ►►Sasina,  ►►Blija, ►► Ljubija, ►►Volar i ►►Japra.

Do rata u BiH, tvornica papira Celpak iz Prijedora, ispuštala je otpadne vode u Sanu, pa je daljnji tok od Prijedora nizvodno bio zagađen. Tvornica je ugašena pa je zagađivanje smanjeno.
U mjesecu junu/lipnju se održava manifestacija “Dan rijeke Sane”, ekološka priredba koja ima za cilj zaštitu i očuvanje rijeke. U centru zbivanja ove manifestacije je ekološka štafeta koja ide od Ribnika do ušća rijeke. Sudionici su sportska i ekološka društva u porječju rijeke Sane.
Na prostoru Slavonije, u doba eneolita, nastala je Vučedolska kultura. Kultura se proširila na okolna područja, pri čemu javlja se niz regionalnih tipova vučedolske kulture. Zapadnobosanski ili hrustovački tip zauzima prostor zapadne Bosne, odnosno porječje rijeke Sane. Najvažnija nalazišta su: pećina Hrustovača, Dabarska pećina i Zecovi kod Prijedora.

Usprkos nastojanju Koalicije za zaštitu Sane, koju čine udruženja građana predvođenih općinom Ribnik, čiji su ciljevi obustavljanje izgradnje hidroelektrane na rijeci Sani i održivo korištenje vodnih resursa ove rijeke, radovi na izgradnji su počeli 2014. U okviru radova planira se izmještanje Sane iz gornjeg toka i da se cijevima odvede do mašinske zgrade, ostavljajući kanjon bez vode u dužini od 3 kilometra. 

Izvor Sane
Autor: Neđo Suvajac

---

►► Gomjenica

Gomjenica je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka Sane. Njena izvorišta se nalaze na sjeveru Zmijanja, u blizini naselja Raca, na nadmorskoj visini od 570 m, a ušće uzvodno od Prijedora kod sela Žeger, na nadmorskoj visini od 135 m. Duga je 56,7 km, a površina porječja iznosi 752 km2. Prosječni pad Gomjenice je 8‰. Teče kroz Gomjeničko polje i daje vodu ribnjaku "Saničani" u kojem se uzgaja šaran.

Gomjenica kod sela Niševići
Autorica fotografije: Ljubica K-R; Wikipedija

---

►► Dabar

​Dabar je rijeka u BiH, pritoka Sane. Nalazi se nedaleko od Sanskog Mosta. Zanimljiva je po tome što su joj obale nenastanjene ljudima od izvorišta iz tzv. Dabarske pećine do ušća u rijeku Sanu, 6-7 km nizvodno.
Bogata je salmonidnim ribama i omiljeno je izletište Sanjana. Svake godine se na Dabru održava internacionalni pozivni fly fishing turnir krajem svibnja/maja.

Dabar, pritoka Sane
Autor fotografije: Martin Brož; Wikipedija

---

►► Sanica

Sanica je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i pritoka rijeke Sane. Duga je 22 km, a njeno porječje iznosi 211 km². Po njoj je mikroregija Bosanske krajine i dobila svoje ime. U neposrednoj blizini porječja rijeke je i špija Hrustovača. Rijeka Sanica je bistra i hladna planinska rijeka sa snažnim izvorima kod mjesta Gornja Sanica, u samom podnožju planine Grmeč, ispod vrha Lisine (913 m). Jedan od izvora je špiljskog tipa, a drugi nastaje iz saničkog jezera. Udaljeni su na oko kilometar jedan od drugoga. Ovo prvo špiljsko vrelo je u dobroj mjeri ugušeno vodovodom koji napaja općinu Bosanski Petrovac odnoseći ovaj biser prirode ogromnim cjevovodima preko samog Grmeča. Temperatura vode na izvoru je oko 7°C. Na samom izvoru se nalaze ostaci nekadašnje pilane i mlinova. Prikupljajući svojim tokom sve te rječice i potoke ►►►Korčanica, ►►►Trebunj, ►►►Sanička rijeka, ►►►Biljanska riječica, Sanica prerasta jako brzo u jednu pravu planinsku rijeku sa svim svojim ljepotama i čarima koje krase čitavu saničku dolinu. Ušće u Sanu je nizvodno od železničke stanice Vrpolje. 
Često se u proljeće izlijeva iz korita poslije topljenja snijega sa Grmeča i u toku proljećnih kiša i plavi uglavnom nenastanjeni dio doline.
Rijeka Sanica od izvora pa do ušća u Sanu kod Vrpolja, (12 km od Ključa) obiluje mnogobrojnim slapovima i omegama koji privlače kako ribčei kupače tako i druge ljubitelje čiste prirode. Raznolikost i kvaliteta ribe u njenim vodama, a naročito potočne pastrve, lipljena, štuke i mladice oduvijek su privlačili ljubitelje ovog sporta.

Izvor Sanice
Autor fotografije: Sti2; Wikipedija

Sanica podno izvora
Autor fotografije: Sti2; Wikipedija

---

►► Kozica (pritoka Sane)

Rijeka Kozica je planinska rijeka, desna pritoka Sane. Duga je oko 4 kilometra. Rijeka izvire iz stijene i vrlo je hladna i bogata potočnom pastrvom i lipljenom. Obilježava ju čistoća vode. Nalazi se u neposrednoj blizini “Banje Ilidža” u selu Donja Kozica.

Ušće rijeke Kozice u Sanu iz zraka
Proizvodnja: inmedia.ba

---

►► Korana (pritoka Sane)

Korana izvire u Carevcu i prva je pritoka Sane. Protječe kroz selo Donja Pecka u općini Mrkonjić Grad. U Koranu se sa Ćojderove glavice ulijeva pedesetak manjih vrela, a nakon što prođe kroz selo ulijeva se u Sanu. Rijeka nije plovna.

---

► ​Unac

Unac je rijeka koja cijelim tokom teče kroz zapadni dio Bosne i Hercegovine, desna pritoka rijeke Une. Ističe kao ►Mlinski potok iz Šatorskog jezera na planini Šator. U podnožju planine sastaje se sa ►Šatorskim potokom i tek na izlasku iz klisure Pojilo dobija ime Unac. Nakon klisure Pojila, četiri kotline (najveća je Drvarska) i tri daljnje klisure, da bi se u Unu ulila kod Martin Broda na nadmorskoj visini 323 m. Od Drvara do ušća teče najužom klisurom, dubine i do 350 metara. Unac ima dužinu od 66 km, a površina njegovog porječja iznosi 650 km2.
Unac je rijeka brzog toka, šljunkovitog korita i obraslih obala; ujedno i prohodna skoro cijelim tokom. Dubine je od 0,5 m do 4 metra, a temperatura vode oko 5-7°C. Voda iz rijeke je potpuno pitka. Unac se svojim tokom puni vodom iz desetak raznih pritoka i vrela. Ljeti zna u jednom dijelu presušiti, zbog smanjenog dotoka vode iz okolnih šumskih potoka, ostavljajući iza sebe mala jezera sa toplom vodom punim ribe. Taj dio puta Unac teče kao ponornica, izvirući zadnji put iz Crnog vrela, oko 3 kilometra prije ušća u Unu. Iz Crnog vrela izlazi i voda s područja Petrovačkog polja.
U rijeci Unac žive autohtone vrste lipljena i potočne pastrmke, što privlači sportske ribolovce, koji najčešće ulove kalifornijsku pastrmku i potočnu pastrmku, a u kanjonskom dijelu love lipljen.
Kod sela Prekaja, Unac je pregrađen i stvoreno je umjetno jezero za potrebe industrije u Drvaru.
​Donji tok Unca dio je Nacionalnog parka Una.
Po imenu rijeke je područje njenog toka također nosilo isto ime sve do 20. stoljeća. Područje je pogodno za život pa je naseljeno od pretpovijesti. Kako to pokazuju brojne gradine, koje su redovito smještene po prirodnim uzvisinama na obodu poljâ, dolina Unca je bila dobro naseljena u ilirska vremena, plemenom Sardeati. Centar ilirske zajednice se, po svoj prilici, nalazio u Bastasima, najžupnijem dijelu kotline, oko Gradine koja leži sjeveroistočno od sela, i oko Obljaja, zapadno od Bastasa, s obje strane Unca. U rimskom periodu to je bio municipij Sardiatikum.
U srednjem vijeku područje se spominje pod imenom Unac. Tek razvojem Drvara kao industrijskog centra, naziv Unac za područje se manje koristi.

Ušće Unca u Unu
Autor fotografije: Julian Nitzsche; Wikipedija

---

►► Bastašica

Bastašica izvire u selu Bastasi  koje je udaljeno oko 5 kilometara od centra Drvara, i nakon kratkog toka,od svega oko 1 kilometra, na kojem se smjenjuju brzi i spori dijelovi, utječe u rijeku Unac. Njezin izvor je okružen visokim i vertikalnim stjenovitim ivicama, a već na prvim metrima svoga toka stvara više vodopada, pogotovo nakon obilnih kiša. Rijeka je izuzetno bistra i čista, zelenkaste boje Nekada se uz rijeku nalazilo više vodenica. Bastašica je bogata riječnom pastrvom.
PROČITAJ VIŠE: 
ŠGD „HERCEGBOSANSKE ŠUME“ d.o.o. KUPRES ŠUMARIJA DRVAR
ELABORAT gospodarenja HCVF površinama u Šumariji Drvar - Vrelo Bastašica (nedovršteno) 

Porječje rijeke Une

​Una

• Bastašica

I

• Izvor rijeke Ostrovice

K

• Knežica (rijeka)
• Kriva rijeka
• Krušnica (rijeka)

M

• Mlječanica (rijeka)
• Moštanica (pritoka Une)

P

• Puharska rijeka

S

• Sedreno područje Une u Martinom Brodu
• Strigova (rijeka)

Š

• Šatorsko jezero

U

• Nacionalni park Una
• Unac

V

• Vojskova (rijeka)