PORJEČJE RIJEKE UNE
UNA
Sava < Una (D)
Sava < Una (D)
|
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like u Hrvatskoj. Una čini i veliki dio prirodne granice Hrvatske i BIH. Na izvoru je planinska rijeka, a kako ide prema ušću, postaje ravničarska rijeka.
Ukupna dužina ove rijeke koja pripada crnomorskom slivu je oko 212 km. Površina njenog sliva je 10.400 km2. Njene glavne pritoke su Sana, Unac, Krušnica i Klokot. Ukupna dužina Une je oko 212 km. Vrelo Une nalazi se u ličkom dijelu Zadarske županije, kod mjesta Donja Suvaja. U njemo se ronilo do 248 metara dubine, ali dno još nije dosegnuto. Vrelo Une je najdublji krški izvor u Hrvatskoj i među pet najdubljih u svijetu. Ušće je u mjestu Jasenovcu, gdje se ulijeva u rijeku Savu. Na području Hrvatske sliv rijeke Une obuhvaća dio antiklinalne forme Bruvna, zatim područje Lapca i Nebljusa, te vode s područja Like koje protječu ispod navučenih vodonepropusnih stijena Čemernice prema izvoru Une. Krško područje Krbavskog i Koreničkog polja također pripadaju slivu Une. Na području uz gornji tok Une prisutna je velika koncentracija izvora, a na širem slivu postoji gusta mreža površinskih tokova uglavnom bujičnog karaktera od kojih je najznačajniji Dabašnica, Sredica i Srebrenica. Razlog postojanja izvora i vrela u dolini rijeke je taj što većina voda koji ponire u podzemlje padne na gornji dio sliva (kao na primjer vode iz Mazinskog polja), te podzemljem otječu prema izvorima uz Unu. Slivno područje donjeg toka rijeke obuhvaća područje Banovine, pretežito izgrađeno od nepropusnih i slabo propusnih stijena. Nešto značajnije količine podzemne vode akumulirane su u nanosu Une čija debljina rijetko prelazi 10 m. Prema nekim prepostavkama naziv rijeke Una potiče od latinske riječi uno, što ima značenje jedna, jedina. 
Naslovna fotografija
Detalj s izvora rijeke Une |
Sedreno područje rijeke Une u Martin Brodu Sedreno područje rijeke Une proteže se od izlaza Une iz njezina kanjona do ušća Unca u Unu (tzv. sastavci). Administrativno pripada Gradu Bihaću, do rata u BiH Drvaru. Dio je Nacionalnog parka Una. Ovo sedreno područje čine brojni slapovi i vodopadi, ali i okolno zemljište koje je Una u prošlosti plavila i na njemu stvorila sedru. Sedreno područje moguće je podijeliti na dva dijela, i to na gornji dio koji je i danas plavljen, i donji dio koji je suh. Oba ova dijela nalaze se između 300 i 400 metara nadmorske visine, te predstavljaju svojevrsnu oazu u okolnom kršu. Slapovi ovog sedrenog područja se zbog blizine naselja Martina Broda nazivaju martinbrodski slapovi (vodopadi). Između ostalih martinbrodski slapovi su: Jalački buk, Srednji buk, Milančev ili Veliki buk i Mali slap. Milančev buk je najljepši dio ovog sedrenog područja. Veliki dio martinbrodske sedre nastao je djelovanjem mahovine cratoneurona. WIKIPEDIJA Razno
Nedaleko od Bosanske Otoke pronađen je jedan čamac izdubljen u deblu, poprilično velikih razmjera. Služio je, po riječima arheologinje Branke Raunig iz bihaćkog Regionalnog muzeja Pounja, za transport roba i ljudi. Danas je Una dio velikog blaga prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, mjesto bogatog turističkog prometa i održavanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije Una-Regata. U Uni raste preko 170 različitih vrsta ljekovitih biljaka, kao što je rijetka biljka Campanula unensis, i oko 28 vrsta ribe, među kojima su lipljen, pastrmka i mladica. PROČITAJ VIŠE Nacionalni park Una
|
MOŠTANICA
Una < Moštanica (D)
Una < Moštanica (D)
Moštanica je kozaračka rijeka, desna pritoka Une. Njezino izvorišno područje nalazi se na sjeveroj padini Vitlovske kose na Kozari. Dijlaom svoga toka teče planinom Kozare, a onda nastavlja prema sjeveru kao ravničarska rijeka. Duga je oko tridesetak kilometara. Od izvora istočno od visa Gradine u Kozari teče prema sjeveru, i ulijeva se u rijeku Unu nizvodno nekoliko kilometara od Kozarske Dubice (Bosanske Dubice). Na njoj se nalazi Manastir Moštanica. Ovaj stari manastir je zaštitnik cijelog ovog kraja kao i Sveti đakon Avakum- svjetovno Ljepoje, koji potječe iz ovog dijela Kozare i ovog Manastira.
I u Moštanici i u njenim pritokama ima salmonidne ribe: pastrmke i krkuške. U donjim tokovima ima i bijele ribe. Ljeti je pogodna za kupanje po njenim bukovima.
Porijeklo imena. Korijen riječi Moštanica je most. Moštanica je dobila ime po nazivu brvna-moštanica koje vode preko vode do vodenice -potočare.
IZVOR Moštanica. Wikipedija (sh)
I u Moštanici i u njenim pritokama ima salmonidne ribe: pastrmke i krkuške. U donjim tokovima ima i bijele ribe. Ljeti je pogodna za kupanje po njenim bukovima.
Porijeklo imena. Korijen riječi Moštanica je most. Moštanica je dobila ime po nazivu brvna-moštanica koje vode preko vode do vodenice -potočare.
IZVOR Moštanica. Wikipedija (sh)
MLJEČANICA
Una < Mlječanica (D)
Una < Mlječanica (D)
Mlječanica je rijeka u Bosni i Hercegovini. Nastaje spajanjem Velike i Male Mlječanice. Nalazi se u sjevernom dijelu Nacionalnog parka Kozara. . Značajna je pritoka Knežica.
|
Mlječanica je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka Une.
Područje Nacionalnog parka "Kozara" je orohidrografsko čvorište planine Kozare. U njemu se nalaze izvorišta gotovo svih većih potoka i rijeka. Potoci su se duboko usjekli i stvorili strme i duboke doline. Neke dionice vodotoka su vrlo živopisne, sužene u vidu kanjona i klisura, te ostavljaju upečatljiv estetski utisak na prolaznika (vodopad na Zečijem kamenu, tjesnac Gumline, itd). Mlječanica nastaje spajanjem Velike i Male Mlječanice koje izviru na Mrakovici, središnjem dijelu Kozare. U blizini monumentalnog spomenika poginulim borcima u NOB-u, autora Dušana Džamonje, jedan od njenih izvora je kaptiran, a česma je označena tablom s natpisom: "Izvor Mlječanice". Mlječanica ima najveću slivnu površinu i najdužu mrežu pritoka na području nacionalnog parka. Duga je oko 40 km. Od izvora teče pravcem jugoistok-sjeverozapad kroz Kozaru, po njenoj simetrali kao planinska rijeka, a onda, u Gornjem Jelovcu, niže Bokana, skreće prema sjeveru i mirnim ravničarskim tokom se i uliva u rijeku Unu oko tri kilometra uzvodno od Kozarske Dubice (Bosanske Dubice). Lijeve poznatije pritoke-potoci Mlječanice su Talavića potok, Vučjak, Madžikovac, Lajšnovac, Grabovac i rijeka Knežica. Od desnih pritoka najveća je Gračanica koja se ulijeva u Mlječanicu u dnu visa Vitlovske u mjestu koje se zove Sastavci. Svi ovi potoci su u gornjim tokovima izvori kvalitetne pitke vode. Jedna od većih pritoka Mlječanice je Knežica, koja se u nju ulijeva u Međuvođu. Nekada je bila poznata po mnoštvu vodenica, ili potočarama, kako ih zovu u ovim krajevima. Bile su kultne građevine na Kozari. Najčuvenije su "Zidani mlin-Zidanac" i Bokanski mlin, jer su tokom NOB-a, a naročito Kozarske ofanzive odigrale veliku ulogu. I u Mlječanici i u njenim pritokama u gornjim tokovima ima salmonidne ribe: pastrmke i krkuške, a u donjim: klena, beovice i druge bijele ribe. Nema ni predanja, niti pouzdanih zapisa po čemu je rijeka Mlječanica dobila ime. Predpostavlja se da je ime dobila po mlječu, jednoj vrsti javora (Acer platanoides) ili, još vjerojatnije, po višegodišnjoj grmolikoj biljci mlječiki (Euphorbia cyparissias care). Naselje Mlječanica u općini Kozarska (Bosanska) Dubica je po ovo rijeci dobilo ime. Voda u Mlječanice se brzo i izbistri i zamuti, kao što se brzo i zagirije i ohladi. Ljeti je ugodna za kupanje po mnogim njenim bukovima. Najpoznatija mjesta za kupanje su prije svega "Veliki Buk" i "Mali buk" u gornjem toku Mlječanice ispod visa Vitlovske, zatim "Grabovac" desetak metara ispod "Bokanskog mlina", u srednjem toku rijeke Mlječanice. U ravničarskom toku rijeke je od davnina poznata Mlječanička banja (Banja Mlječanica). Na Mlječanici je nekada bilo mnogo vodenica. Najčuvenija je "Zidani mlin-Zidanac "poznat iz vremena NOB-e. Danas, ispod "Zidanca" postoji vodenica koju je napravio Drago Kličković, zatim renovirana stara vodenica zvana "Bokanski mlin". Vodenice, ili potočare, kako ih zovu u ovim krajevima, su kultne građevine. One su ne samo najvažnije građevine u selu već u cijeloj oblasti. Hranile su generacije i zato ih generacije i pamte. Zidani mlin je glave spašavao u vrijeme NOB-a, kao i Bokanski mlin, koji je za vrijeme opsade srpskog naroda i partizana u Kozari 1942. godine značio, u punom smislu riječi, život. Na Mlječanici ima nekoliko česmi s pitkom vodom. Na putu od Bokana prema Sastavcima uzvodno na desnoj obali rijeke, gdje su ustaše u Kozaračkoj ofanzivi 1942. godine masakrirale više stotina teških ranjenika, podignuta je "Ranjenička česma". Česmu je podigao pukovnik Balaban svojim palim ranjenim drugovima. Na ploči na zidu česme piše: Ti slučajni i namerni putniče koji se rashlađuješ na ovom kozarskom izvoru znaš li možda tužnu istinu o nama ranjenicima što dadosmo svoje živote ovde pored Mlječanice u vreme kada se slobodarsko jutro kupalo u potocima naše krvi da bi tebi bilo sutra bolje - ti slučajni i namerni putniče. IZVOR Mlječanica (rijeka). Wikipedja (sr)(sh) |
Stari Bokanski mlin u Mlječanici
ЈВ, https://sr.wikipedia.org/w/index.php?curid=616024 
Mlječanica
Autor: Milos14 на Serbian Vikipedija - Transferred from sr.wikipedia to Commons by Micki using CommonsHelper., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=8257759 
Vodopad "Buk"
Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=140440566 Vodopad na Mlječanici, ili kako ga neki nazivaju Buk, Skakavac, nalazi se u blizini ušća Gračanice u Mlječanicu. Voda se u korito prelijeva preko praga visine do 3 m, slijeva udubljenim kanalima, raspršava u bijele pjene i pada u erozivni lonac dubine do 1 m i dužine 3 m. Pad vode praćen je bukom i skokovima ribe.
|
KNEŽICA
Una < Mlječanica < Knežica (L)
Una < Mlječanica < Knežica (L)
Knežica je ravničarska knešpoljska rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Mlječanice u koju se ulijeva u selu Međuvođe. Duga je oko 14 kilometara. Po ovoj rijeci je selo Knežica u općini Bosanska Dubica dobilo ime. Najveća pritoka Knežice je Puharska rijeka, koja se u nju ulijeva u Sastavcima kod naselja Knežice.
PUHARSKA RIJEKA
Una < Mlječanica < Knežica < Puharska rijeka (D)
Una < Mlječanica < Knežica < Puharska rijeka (D)
Puharska rijeka nalazi se u Bosni i Hercegovini. Rijeka izvire u naselju Gornji Jelovac u općini Prijedor. U Knežicu se ulijeva u Sastavcima. Puharska rijeka je najveća pritoka Knežice.
GRAČANICA
Una < Mlječanica < Gračanica (D)
Una < Mlječanica < Gračanica (D)
Gračanica je kozaračka rječica, desna pritoka Mlječanice. Nalazi se na sjeveru Vitlovske kose na Kozari. Rijeka Gračanica je cijelim tokom u Kozari. Duga je oko 5,5 km. Od izvora na visu Vitlovska teče prema sjeveru, potom ka sjeverozapadu da bi se u mjestu Sastavci, obilazeći Vitovsku sa sjeverne strane, ulila u rijeku Mlječanicu. Ima šest lijevih pritoka koje se u nju ulijevaju s Vitlovske iz šest izvora.
Nema ni predaja, niti pouzdanih zapisa po čemu je rijeka Gračanica dobila ime. Postoji nekoliko mogućih tumačenja a jedno kaže da joj ime potiče od manastira Gračanice.
I u Gračanici i u njenim pritokama ima salmonidne ribe: pastrmke i krkuške. Voda u Gračanice se brzo i izbistri i zamuti, kao što se brzo i zagirije i ohladi. Ljeti je ugodna za kupanje po njenim bukovima.
Nema ni predaja, niti pouzdanih zapisa po čemu je rijeka Gračanica dobila ime. Postoji nekoliko mogućih tumačenja a jedno kaže da joj ime potiče od manastira Gračanice.
I u Gračanici i u njenim pritokama ima salmonidne ribe: pastrmke i krkuške. Voda u Gračanice se brzo i izbistri i zamuti, kao što se brzo i zagirije i ohladi. Ljeti je ugodna za kupanje po njenim bukovima.
SLABINJA
Una < Slabinja (D)
Una < Slabinja (D)
MAČKOVAC
Una < Mačkovac (D)
Una < Mačkovac (D)
UNČICA
Una < Unčica (D)
Una < Unčica (D)
STRIGOVA
Una < Strigova (D)
Una < Strigova (D)
Rijeka Strigova izvire podno brda Pastirevo. U rijeku Unu se ulijeva kod Briševaca. Duga je oko 12 kilometara. Prima i desne i lijeve pritoke. Prirodno je mrijestilište ribe (potočna pastrva, amur i šaran).
KRIVA RIJEKA
Una < Strigova < Kriva rijeka
Una < Strigova < Kriva rijeka
Kriva rijeka je rijeka u Bosni i Hercegovini. Izvire u selu Marinima u općini Prijedor. Zajedno s potokom Grabašnica formira rijeku Strigovu koja se kasnije ulijeva u Unu.
MLINSKI POTOK
Una < Mlinski potok (L)
Una < Mlinski potok (L)
ŽIROVNICA
Una < Žirovnica (L)
Una < Žirovnica (L)
Žirovnica je rijeka u Sisačko-moslavačkoj županiji, lijeva pritoka Une. Izvire u Zrinskoj gori, ispod vrha Vijenac (336 m), kod Gvozdanskog. Duga je 22,2 km. Prolazi kroz naselja: Gvozdansko, Rujevac, Donja Stupnica, Kosna, Trgovi, Grmušani, Zakopa, Vanići i Dvor.
JAVOŠNICA
Una < Žirovnica < Javošnica (L)
Una < Žirovnica < Javošnica (L)
JAVNICA
Una < Žirovnica < Javnica (D)
Una < Žirovnica < Javnica (D)
SOČANICA
Una < Žirovnica < Javnica < Sočanica (L)
Una < Žirovnica < Javnica < Sočanica (L)
SANA
Una < Sana (D)
Una < Sana (D)
|
Sana je rijeka u Bosanskoj krajini i najveća desna pritoka Une. Nalazi se na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine. Ime rijeke je nastalo od latinske riječi "Aqua Sanus", sa značenjem "zdrava voda".
Duga je 146 km, s površinom porječja od 3370 km². Prosječni protok vode je na izvoru: 3-5 m³/s, a na ušću, pri prosječnom vodostaju: 15-20 m3/s. Sana izvire iz tri jaka krška vrela i kraka znanog pod imenom Korana, na krškoj visoravni kod sela Donja Pecka i Jasenovi Potoci, kod Šipova u općini Mrkonjić Grad. Nakon otprilike 1,5 km ova tri vrela se spajaju u jedan tok. U donjem toku, od izvora pa sve do Ključa, Sana je vrlo hladna i čista rijeka. U toku od Ključa do Sanskog Mosta se može opisati kao prijelazna rijeka i u tom dijelu toka, u mjestu Vrhpolje, Sana prima svoju najveću pritoku, rijeku ►►Sanicu koja dotječe iz pravca planine Grmeč. Od Sanskog Mosta nizvodno, Sana gubi sva obilježja krške rijeke i poprima odlike dolinskog riječnog toka. Sve do Prijedora, tok rijeke Sane zadržava pravac od juga prema sjeveru. U Prijedoru mijenja sjeverni meridijanski pravac otjecanja u paralelni, ka zapadu, zbog udara od padine planine Kozare, obilazeći Majdansku planinu. Prije nego što promjeni tok prema zapadu, na 300 metara u Sanu se ulijeva njena desna pritoka ►►Gomjenica. Sana utječe u rijeku Unu u Bosanskom Novom. Ostali pritoci su: ►►Korana ►►Ribnik, ►►Kozica, ►►Kijevska rijeka, ►►Dabar, ►►Sasina, ►►Blija, ►► Ljubija, ►►Volar i ►►Japra. Do rata u BiH, tvornica papira Celpak iz Prijedora, ispuštala je otpadne vode u Sanu, pa je daljnji tok od Prijedora nizvodno bio zagađen. Tvornica je ugašena pa je zagađivanje smanjeno. U mjesecu junu/lipnju se održava manifestacija “Dan rijeke Sane”, ekološka priredba koja ima za cilj zaštitu i očuvanje rijeke. U centru zbivanja ove manifestacije je ekološka štafeta koja ide od Ribnika do ušća rijeke. Sudionici su sportska i ekološka društva u porječju rijeke Sane. Na prostoru Slavonije, u doba eneolita, nastala je Vučedolska kultura. Kultura se proširila na okolna područja, pri čemu javlja se niz regionalnih tipova vučedolske kulture. Zapadnobosanski ili hrustovački tip zauzima prostor zapadne Bosne, odnosno porječje rijeke Sane. Najvažnija nalazišta su: pećina Hrustovača, Dabarska pećina i Zecovi kod Prijedora. |
Usprkos nastojanju Koalicije za zaštitu Sane, koju čine udruženja građana predvođenih općinom Ribnik, čiji su ciljevi obustavljanje izgradnje hidroelektrane na rijeci Sani i održivo korištenje vodnih resursa ove rijeke, radovi na izgradnji su počeli 2014. U okviru radova planira se izmještanje Sane iz gornjeg toka i da se cijevima odvede do mašinske zgrade, ostavljajući kanjon bez vode u dužini od 3 kilometra.
Izvor Sane
Autor: Neđo Suvajac Rijeka Sana puna ribe, naselili je i Dabrovi
Autor: A1 Play Datum objave: 8.10.2020. Opis. Rijeka Sana oduvijek je bila bogata ribljim fondom, nekada preko 34 vrste. U zadnje vrijeme postaje sve veće stanište Dabra, biljojeda na ovim prostorima. Evo šta o svemu kaže poznati prijedorski ribolovac i gljivar, Roman Ostojić. |
ŠUĆA
Una < Sana < Šuća (L)
Una < Sana < Šuća (L)
JAPRA
Una < Sana < Japra (L)
Una < Sana < Japra (L)
DOLOVLJANSKA RIJEKA
Una < Sana < Japra < Dolovljanska rijeka (L)
Una < Sana < Japra < Dolovljanska rijeka (L)
CRNA RIJEKA
Una < Sana < Japra < Dolovljanska rijeka < Crna rijeka (D)
Una < Sana < Japra < Dolovljanska rijeka < Crna rijeka (D)
NAPOJIŠTA
Una < Sana < Japra < Dolovljanska rijeka < Crna rijeka < Napojišta (L)
Una < Sana < Japra < Dolovljanska rijeka < Crna rijeka < Napojišta (L)
VELIKA SUHAČICA
Una < Sana < Japra < Velika Suhačica (L)
Una < Sana < Japra < Velika Suhačica (L)
Velika Suhačica nastaje spajanjem Suhačice i Male Suhačice.
VELIĆA POTOK
Una < Sana < Japra < Velića potok (L)
Una < Sana < Japra < Velića potok (L)
ZEČEV POTOK
Una < Sana < Japra < Zečev potok (D)
Una < Sana < Japra < Zečev potok (D)
GRABOVAC
Una < Sana < Japra < Grabovac (D)
Una < Sana < Japra < Grabovac (D)
Lijeva pritoka Grabovca je potok Ljubović.
ARTIKOVAC
Una < Sana < Japra < Artikovac (D)
Una < Sana < Japra < Artikovac (D)
RAVSKA
Una < Sana < Japra < Ravska (D)
Una < Sana < Japra < Ravska (D)
VALOVITA
Una < Sana < Japra < Ravska < Valovita (L)
Una < Sana < Japra < Ravska < Valovita (L)
Lijeva pritoka Valovite je Babin potok.
KOPRIVNICA
Una < Sana < Japra < Ravska < Valovita < Koprivnica (D)
Una < Sana < Japra < Ravska < Valovita < Koprivnica (D)
JAPRICA
Una < Sana < Japra < Japrica (L)
Una < Sana < Japra < Japrica (L)
MRAOVAC
Una < Sana < Japra < Japrica < Mraovac (L)
Una < Sana < Japra < Japrica < Mraovac (L)
OVANJSKA RIJEKA
Una < Sana < Japra < Ovanjska rijeka (D)
Una < Sana < Japra < Ovanjska rijeka (D)
LOMOVITA
Una < Sana < Japra < Lomovita (D)
Una < Sana < Japra < Lomovita (D)
ILIDŽA
Una < Sana < Japra < Ilidža (D)
Una < Sana < Japra < Ilidža (D)
GRAČANICA
Una < Sana < Japra < Ilidža < Gračanica (D)
Una < Sana < Japra < Ilidža < Gračanica (D)
BABIŠNICA
Una < Sana < Japra < Babišnica (L)
Una < Sana < Japra < Babišnica (L)
Lijeva pritoka Babišnice je potok Svinjarica.
SLATINA
Una < Sana < Japra < Slatina (D)
Una < Sana < Japra < Slatina (D)
KALIN POTOK
Una < Sana < Japra < Kalin potok (L)
Una < Sana < Japra < Kalin potok (L)
Lijeva pritoka Kalinog potoka je potok Buban.
VOLAR
Una < Sana < Volar (L)
Una < Sana < Volar (L)
LJUBIJA
Una < Sana < Ljubija (L)
Una < Sana < Ljubija (L)
PUHARSKA
Una < Sana < Puharska (D)
Una < Sana < Puharska (D)
JARAK
Una < Sana < Puharska < Jarak (D)
Una < Sana < Puharska < Jarak (D)
GOMJENICA - KANAL (GOJENICA)
Una < Sana < Gomjenica - kanal (D)
Una < Sana < Gomjenica - kanal (D)
GAREVAČA
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Garevača (D)
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Garevača (D)
KOZARUŠA
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Garevača < Kozaruša (L)
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Garevača < Kozaruša (L)
REPUŠNICA
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Garevača < Repušnica (L)
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Garevača < Repušnica (L)
STARENICA
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Starenica (D)
Starenica nastaje spajanjem Bijele vode i Jovače. Desni pritok Bijele vode je potok Dolinac.
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Starenica (D)
Starenica nastaje spajanjem Bijele vode i Jovače. Desni pritok Bijele vode je potok Dolinac.
KOTLOVAČA
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Starenica < Kotlovača (D)
Desna pritoka Kotlovače je Grabovac.
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Starenica < Kotlovača (D)
Desna pritoka Kotlovače je Grabovac.
ZOFIK
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Starenica < Zofik (D)
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Starenica < Zofik (D)
GRABOVAC
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Grabovac (D)
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Grabovac (D)
GOMJENICA
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Gomjenica
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Gomjenica
|
Gomjenica je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka Sane. Njena izvorišta se nalaze na sjeveru Zmijanja, u blizini naselja Raca, na nadmorskoj visini od 570 m, a ušće uzvodno od Prijedora kod sela Žeger, na nadmorskoj visini od 135 m. Duga je 56,7 km, a površina porječja iznosi 752 km2. Prosječni pad Gomjenice je 8‰. Teče kroz Gomjeničko polje i daje vodu ribnjaku "Saničani" u kojem se uzgaja šaran.
|
Gomjenica kod sela Niševići
Autorica fotografije: Ljubica K-R; Wikipedija |
CRNAJA
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Crnaja
Una < Sana < Gomjenica - kanal < Crnaja
KRIVAJA
Una < Sana < Gomjenica < Krivaja (D)
Una < Sana < Gomjenica < Krivaja (D)
SLATINA
Una < Sana < Gomjenica < Slatina (L)
Una < Sana < Gomjenica < Slatina (L)
BRDARSKA REKA
Una < Sana < Brdarska reka (L)
Una < Sana < Brdarska reka (L)
MAJDANUŠA
Una < Sana < Majdanuša (L)
Una < Sana < Majdanuša (L)
GRAČANICA
Una < Sana < Majdanuša < Gračanica
Una < Sana < Majdanuša < Gračanica
STARA RIJEKA
Una < Sana < Majdanuša < Stara rijeka
Una < Sana < Majdanuša < Stara rijeka
PLJEŠKA RIJEKA
Una < Sana < Plješka rijeka (D)
Una < Sana < Plješka rijeka (D)
BLIHA (BLIJA)
Una < Sana < Bliha (Blija) (L)
Una < Sana < Bliha (Blija) (L)
|
Bliha (Blija) je teče sjeverozapadnim dijelom Bosne i Hercegovine. Cijelim tokom protječe kroz područje općine Sanski Most. Duga je 23,9 kilometara i lijeva je pritoka rijeke Sane. Rijeka izvire u naselju Donji Lipnik, na nadmorskoj visini od 450 metara, i poznata je po svom brzom toku i kamenitom koritu. Visina ušća u rijeku Sanu je 154 metra nadmorske visine, tako da vodeni pad ove rijeke iznosi oko 300 metara.
Na devetom kilometru njenog toka, između naselja Fajtovci i Gornji Kamengrad, smješten je Blihin skok, vodopad visine preko četrdeset metara (postoje različiti podaci o visini oni se kreću od 40-72 metra) i širine približno deset metara, koji predstavlja značajnu prirodnu atrakciju i turistički potencijal općine Sanski Most. Bliha prima sve pritoke s lijeve strane, među kojima su Suvača, Obarak, Modrašnica, Hatiraj i Suhača. Većina ovih pritoka izvire na nadmorskim visinama iznad 400 metara. Bliha je rijeka brzog toka, a njeno korito je kamenito. Rijeka je relativno čista, a u njenim vodama žive različite riblje vrste, uključujući potočnu pastrmku (Salmo trutta morpha fario), klijena (Leuciscus cephalus) i škobalja (Chondostroma nasus), koji tokom ljeta dolazi u Blihu radi mrijesta. U prošlosti su na Blihi postojale mnoge vodenice, a rijeka je bila i ostala sklona povremenim izlijevanjima iz korita, naročito u donjem toku. Poplave često nanose štetu stanovnicima naselja Husimovci, Podbriježje i Podlug. Kako bi se zaštitila obližnja naselja, poduzete su mjere za regulaciju donjeg toka rijeke. U slivnom području Blihe s pritocima nalaze se naselja: Kozin, Lipnik, Bjeline, Modra, Lukavice, Slatina, Podvidača, Okreč, Gornji Kamengrad, Fajtovci, Neprelje, Gorice, Skucani Vakuf, Bošnjaci, Vrše, Suhača, Donji Kamengrad, Demiševci, Husimovci, Brdari, Pobriježje, Zdena, i Sanski Most. Prema narodnim predanjima, rijeka Bliha i rijeka Zdena dobile su ime po sestrama. IZVORI Emir Nišić: Predivna rijeka Bliha. In Media, 25.6.2019.; Bliha. Wikipedija (bs) Predaja o imenu. Rijeka Bliha i Zdena su po narodnim predajama dobile imena po prelijepim sestrama. Postoje dvije varijante. Prva govori da su poslije kuge koja je opustjela ovaj kraj, ostala dva brata i dvije sestre, te su braća htjela oženiti svoje sestre kako bi nastavili potomstvo. No, sestre to nisu nikako htjele, pa su ih braća ubila i zakopala u planinu, nakon čega su se pojavila dva izvora. Druga varijanta govori o tome kako su sestre blizanke Zdena i Bliha bile iz imućne obitelji, te su ih njihova braća htjela udati za najbliže rođake kako imetak ne bi prešao u neke treće ruke, one to nisu željele pa se jedna bacila s jedne planine, a druga sa druge, a na su tim mjestima potekle dvije rijeke koje narod zove njihovim imenima. |
Vodopad Blihe
Autor Golden Bosnian Lily - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=38455169 |
SUHAČA
Una < Sana < Bliha < Suhača (L)
Una < Sana < Bliha < Suhača (L)
Suhača izvire između naselja Vrše i Okreč na visini od 317 m. Dužina njezina toka je 6,3 kilometra. U Blihu utječe kod naselja Husimovci na 185 metara nadmorske visine.
BERA
Una < Sana < Bliha < Bera (D)
Una < Sana < Bliha < Bera (D)
HATIRAJ
Una < Sana < Bliha < Hatiraj (L)
Una < Sana < Bliha < Hatiraj (L)
Hatiraj izvire iznad mjesta Podvidača na nadmorskoj visini od 496 metara. Ima dužinu od 9,6 kilometara, i to je najduža pritoka Blihe, u koju utječe u Donjem Kamengradu na 217 m n.v.
MODRAŠNICA
Una < Sana < Bliha < Modrašnica
Una < Sana < Bliha < Modrašnica
Dužina toka rječice Modrašnice je 6,1 klimetar. Izvire u Modri, na visini od 451 m. Utječe u Blihu u Fajtovcima na 365,4 m.n.v.
OBARAK
Una < Sana < Bliha < Gorice
Una < Sana < Bliha < Gorice
Potok Obarak ima tok dužine 2,3 kilometra. Izvire na 410 metara nadmorske visine. Utječe u Blihu u naselju Gorice na 369,8 m n.v.
SUVAČA
Una < Sana < Bliha < Suvača
Una < Sana < Bliha < Suvača
Suvača izvire u Gornjem Lipniku. Njezin tok je dug 8,4 kilometara. Izvire na 548 metara nadmorske visine, a u mjestu Skucani Vakuf utječe u Blihu na 397,5 m n.v.
SASINA
Una < Sana < Sasina (D)
Una < Sana < Sasina (D)
ZDENA
Una < Sana < Zdena (L)
Una < Sana < Zdena (L)
DABAR
Una < Sana < Dabar (L)
Una < Sana < Dabar (L)
|
Dabar je rijeka u BiH, pritoka Sane. Nalazi se nedaleko od Sanskog Mosta. Zanimljiva je po tome što su joj obale nenastanjene ljudima od izvorišta iz tzv. Dabarske pećine do ušća u rijeku Sanu, 6-7 km nizvodno.
Bogata je salmonidnim ribama i omiljeno je izletište Sanjana. Svake godine se na Dabru održava internacionalni pozivni fly fishing turnir krajem svibnja/maja. |
Dabar, pritoka Sane
Autor fotografije: Martin Brož; Wikipedija |
KIJEVSKA RIJEKA
Una < Sana < Kijevska rijeka (D)
Desna pritoka Kijevske rijeke je Drozgača.
Una < Sana < Kijevska rijeka (D)
Desna pritoka Kijevske rijeke je Drozgača.
SANICA
Una < Sana < Sanica (L)
Una < Sana < Sanica (L)
|
Sanica je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i pritoka rijeke Sane. Duga je 22 km, a njeno porječje iznosi 211 km². Po njoj je mikroregija Bosanske krajine i dobila svoje ime. U neposrednoj blizini porječja rijeke je i špija Hrustovača. Rijeka Sanica je bistra i hladna planinska rijeka sa snažnim izvorima kod mjesta Gornja Sanica, u samom podnožju planine Grmeč, ispod vrha Lisine (913 m). Jedan od izvora je špiljskog tipa, a drugi nastaje iz saničkog jezera. Udaljeni su na oko kilometar jedan od drugoga. Ovo prvo špiljsko vrelo je u dobroj mjeri ugušeno vodovodom koji napaja općinu Bosanski Petrovac odnoseći ovaj biser prirode ogromnim cjevovodima preko samog Grmeča. Temperatura vode na izvoru je oko 7°C. Na samom izvoru se nalaze ostaci nekadašnje pilane i mlinova. Prikupljajući svojim tokom sve te rječice i potoke ►►►Korčanica, ►►►Trebunj, ►►►Sanička rijeka, ►►►Biljanska riječica, Sanica prerasta jako brzo u jednu pravu planinsku rijeku sa svim svojim ljepotama i čarima koje krase čitavu saničku dolinu. Ušće u Sanu je nizvodno od železničke stanice Vrpolje.
Često se u proljeće izlijeva iz korita poslije topljenja snijega sa Grmeča i u toku proljećnih kiša i plavi uglavnom nenastanjeni dio doline. Rijeka Sanica od izvora pa do ušća u Sanu kod Vrpolja, (12 km od Ključa) obiluje mnogobrojnim slapovima i omegama koji privlače kako ribčei kupače tako i druge ljubitelje čiste prirode. Raznolikost i kvaliteta ribe u njenim vodama, a naročito potočne pastrve, lipljena, štuke i mladice oduvijek su privlačili ljubitelje ovog sporta. |
Izvor Sanice
Autor fotografije: Sti2; Wikipedija 
Sanica podno izvora
Autor fotografije: Sti2; Wikipedija |
SANICA
Una < Sana < Sanica < Korčanica (D)
Una < Sana < Sanica < Korčanica (D)
VARDA
Una < Sana < Sanica < Varda (D)
Una < Sana < Sanica < Varda (D)
KOZICA
Una < Sana < Kozica (D)
Una < Sana < Kozica (D)
|
Rijeka Kozica je planinska rijeka, desna pritoka Sane. Duga je oko 4 kilometra. Rijeka izvire iz stijene i vrlo je hladna i bogata potočnom pastrvom i lipljenom. Obilježava ju čistoća vode. Nalazi se u neposrednoj blizini “Banje Ilidža” u selu Donja Kozica.
|
Ušće rijeke Kozice u Sanu iz zraka
Proizvodnja: inmedia.ba |
RASTOKA
Una < Sana < Sanica < Rastoka (D)
Una < Sana < Sanica < Rastoka (D)
RIBNIK
Una < Sana < Sanica < Ribnik (L)
Una < Sana < Sanica < Ribnik (L)
KORANA (pritoka Sane)
Una < Sana < Korana (pritoka Sane)
Una < Sana < Korana (pritoka Sane)
Korana izvire u Carevcu i prva je pritoka Sane. Protječe kroz selo Donja Pecka u općini Mrkonjić Grad. U Koranu se sa Ćojderove glavice ulijeva pedesetak manjih vrela, a nakon što prođe kroz selo ulijeva se u Sanu.
SVINJCA
Una < Svinjca (L)
Una < Svinjca (L)
VIDONJA
Una < Vidonja (D)
Una < Vidonja (D)
VOJSKOVA
Una < Vojskova (D)
Una < Vojskova (D)
Vojskova je rijeka u BiH. Izvire u blizini mjesta Arapuša u Unsko-sanskoj županiji. Tok joj je dugačak 35 km i teče kroz tri općine: Bosanska Krupa, Krupa na Uni i Bosanski Novi. Ulijeva se u Unu u mjestu Rudice. Vojskova se može podičiti iznimnom čistoćom svoje vode. U njoj žive mnoge životinjske vrste, poput rakova i riba, posebno pastrvka. U njezinom toku se nalazi mnoštvo izvora vode od kojih su najpoznatija Široko i Ciganjsko vrelo.
Vojskova je u svome porječju oblikovala više naplavnih ravni. Najveća takva ravan su Balinje bare u Krupi na Uni. Te su bare stoljećima omogućavale stanovništvu iz Donjeg Dubovika da prehrani svoje blago za vrijeme oštre bosanske zime.
Ljeti Vojskova pruža osvježenje. Najpoznatije kupalište je kod mlina Kojnovca.
Vojskova je u svome porječju oblikovala više naplavnih ravni. Najveća takva ravan su Balinje bare u Krupi na Uni. Te su bare stoljećima omogućavale stanovništvu iz Donjeg Dubovika da prehrani svoje blago za vrijeme oštre bosanske zime.
Ljeti Vojskova pruža osvježenje. Najpoznatije kupalište je kod mlina Kojnovca.
ČAĐAVICA
Una < Vojskova < Čađavica (D)
Una < Vojskova < Čađavica (D)
BAŠTRA
Una < Baštra (L)
Una < Baštra (L)
VODOMUT
Una < Baštra < Vodomut (D)
Una < Baštra < Vodomut (D)
VOLODER
Una < Voloder (L)
Una < Voloder (L)
KRUŠNICA
Una < Krušnica (D)
Una < Krušnica (D)
|
Krušnica je rijeka u zapadnom dijelu BiH, desna pritoka Une. Vrelo rijeke Krušnice se nalazi 6 km od Bosanske Krupe, pod okomitom kosom kod naselja Gudavac i Vranjska. Vodotok rijeke je širine 15 do 30 i dubine 5 do 7 metara. Njena dužina je samo 6,5 km. Zbog kratkog toka iz izvora koji se nalazi u kraškoj stijeni, voda je vrlo hladna i njena temperatura je oko 10 ºC. Zahvaljujući krškom reljefu ova rijeka se opskrbljuje vodama s područja Bosanskog Petrovca što je očit primjer bifurkacije. Niže vrela (200 m) se nalazi hidrocentrala izgrađena 1905. godine. U jesenjim i proljetnim podvodnjima Krušnica se obavezno izlije iz svoga korita.
Speleo-ronilačka ekspedicija potvrdila da se radi o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode. Kapacitet izvorišta je vrlo karakterističan jer Krušnica ima veliku zapreminu kapaciteta izvoriša, minimalno isticanje je 1,5 m3/s, a maksimalno 80 m3/s. Vrelo je impresivan prizor moći vode, a sama rijeka je mirna i čista. Cijeli tok rijeke je pitak, a interesantno je i to da se rijeka Una s dva svoja kraka prvo ulijeva u Krušnicu da bi se zatim rijeke spojile u divljem brzacu. Rijeke tvore kompleks ada (riječnih otoka) koje se nalaze praktično u središtu grada Bosanske Krupe. IZVOR Krušnica. Wikipedija (bs) |
Rijeka Krušnica
By Golden Bosnian Lily - Vlastito djelo, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=30864189 |
|
Krušnica, sestra rijeke Une
Autor: Bosanska Krupa Dtum objave: 26.9.2015. Opis. Krušnica, sestra rijeke Une, druga epizoda serijala "Netaknuta bogatstva prirode" Zaplovite zajedno sa nama rijekom Krušnicom i otkrijte zašto je mnogi nazivaju sestrom rijeke Une. Doživjet ćete tihu i mirnu vožnju, uživati u čistoj vodi i predivnim krajolicima, i otkriti koje bogatstvo izvor ove rijeke čuva. Autorica serijala Nermina Zulić i snimatelj Idriz Mujagić. |
Rijeka Krušnica biser prirode
Autor: Bosanska Krupa Datum objave: 20.5.2016. Opis. Rijeka Krušnica u Bosanskoj Krupi |
Vrelo Krušnice
Autor: Eko Una Datum objave: 21.6.2023. Opis. Vrelo rijeke Krušnice se nalazi u sjeverozapadnom dijelu BiH 5 km od Bosanske Krupe, kod naselja Gudavac i Vranjska. Najnovija speleo-ronilačka ekspedicija potvrdila da se radi o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode. Krušničko vrelo se smatra najimpresivnijim prizorom moći vode, jer ova rijeka ne nastaje kao druge rijeke, ne dobija snagu uzput, već odjednom to postaje izvirući punom snagom iz pećine ipod visoke kamene stijene Vodotok rijeke je širine 15 do 30 i dubine 5 do 7 metara. Njena dužina je samo 6,5 km. Zbog kratkog toka iz izvora koji se nalazi u kraškoj stijeni, voda je veoma hladna i njena temperatura je 10 ºC. Rijeka Krušnica je mirna i čista. Cijeli tok rijeke je pitak. |
|
|
BOSANSKA KRUPA I ČAROBNI IZVOR RIJEKE KRUŠNICE
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 7.5.2025. Opis. Bosanska Krupa i izvor rijeke Krušnice |
KLOKOT
Una < Klokot (L)
Una < Klokot (L)
LISA
Una < Klokot < Lisa (D)
Una < Klokot < Lisa (D)
NAMET
Una < Klokot < Lisa < Namet (L)
Una < Klokot < Lisa < Namet (L)
PANJAK
Una < Klokot < Lisa < Namet (L)
Una < Klokot < Lisa < Namet (L)
DROBNICA
Una < Drobnica (L)
Una < Drobnica (L)
ZAVALJSKA DRAGA
Una < Drobnica < Zavaljska draga (L)
Una < Drobnica < Zavaljska draga (L)
SKOČAJSKA DRAGA
Una < Drobnica < Skočajska draga
Una < Drobnica < Skočajska draga
PRIVILICA
Una < Privilica (L)
Una < Privilica (L)
DOBRENICA
Una < Dobrenica (L)
Una < Dobrenica (L)
POMARNA
Una < Pomarna (D)
Una < Pomarna (D)
OSTROVICA
Una < Ostrovica (L)
Una < Ostrovica (L)
UNAC
Una < Unac (D)
Una < Unac (D)
|
Unac je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka rijeke Une. Nastaje od dva vodena toka. Jedan je Bulino vrelo, izvor pored Šatorskog jezera na planini Šator od kojeg nastaje ►Mlinski potok. Drugi krak je ►Šatorski potok koji nastaje odlijevanjem Šatorskog jezera. U podnožju planine sastaju se ova dva potoka i tek na izlasku iz klisure Pojilo novonastali vodeni tok dobija ime Unac, nastavljajući odavdje teči prema sjeverozapadu.
Nakon klisure Pojila, Unac prolazi četiri kotline (najveća je Drvarska) i tri daljnje klisure, da bi se u Unu rijeka kod Martin Broda na nadmorskoj visini 323 m. Od Drvara do ušća teče najužom klisurom, dubine i do 350 metara. Unac ima dužinu od 66 km, a površina njegovog porječja iznosi 650 km2. Unac je rijeka brzog toka, šljunkovitog korita i obraslih obala; ujedno i prohodna skoro cijelim tokom. Dubine je od 0,5 m do 4 metra, a temperatura vode oko 5-7°C. Voda iz rijeke je potpuno pitka. Unac se svojim tokom puni vodom iz desetak raznih pritoka i vrela. Ljeti zna u jednom dijelu - od Drvara nizvodno - presušiti, zbog smanjenog dotoka vode iz okolnih šumskih potoka, ostavljajući iza sebe mala jezera sa toplom vodom punom ribe. Taj dio puta Unac teče kao ponornica, izvirući zadnji put iz Crnog vrela, oko 3 kilometra prije ušća u Unu. Iz Crnog vrela izlazi i voda s područja Petrovačkog polja. U rijeci Unac žive autohtone vrste lipljena i potočne pastrmke, što privlači sportske ribolovce, koji najčešće ulove kalifornijsku pastrmku i potočnu pastrmku, a u kanjonskom dijelu love lipljen. Kod sela Prekaja, Unac je pregrađen i stvoreno je umjetno jezero za potrebe industrije u Drvaru. Donji tok Unca dio je Nacionalnog parka Una. Po imenu rijeke je područje njenog toka također nosilo isto ime sve do 20. stoljeća. Područje je pogodno za život pa je naseljeno od pretpovijesti. Kako to pokazuju brojne gradine, koje su redovito smještene po prirodnim uzvisinama na obodu poljâ, dolina Unca je bila dobro naseljena u ilirska vremena, plemenom Sardeati. Centar ilirske zajednice se, po svoj prilici, nalazio u Bastasima, najžupnijem dijelu kotline, oko Gradine koja leži sjeveroistočno od sela, i oko Obljaja, zapadno od Bastasa, s obje strane Unca. U rimskom periodu to je bio municipij Sardiatikum. U srednjem vijeku područje se spominje pod imenom Unac. Tek razvojem Drvara kao industrijskog centra, naziv Unac za područje se manje koristi. Donedavno, stanovnici Martin Broda živjeli su od i uz pomoć vode rijeje Unac i njene energije. Gotovo kraj svake kuće u Martin Brodu prolazi po jedan potok i svaki od njih opsluživao je po jedan ili čak dva mlina. AUTOR Unac. Wikipedija (sh) i dr. |
Ušće Unca u Unu
Autor fotografije: Julian Nitzsche; Wikipedija Jezero u Preocu. Preodačko ili Preočko jezero, manje je umjetno jezero nastalo zagrađivanjem branom rijeke Unac, u selu Preodac (općina Bosansko Grahovo) na tromeđi općina Grahovo, Glamoč i Drvar. Nastalo je pregrađivanjem Unca oko kilometar od njegovog izvora u Preodačkom polju, gdje je rijeka formirala malu prirodnu močvaru. Nekoliko kilometara nizvodno nastaje veće Župića jezero (poznato i kao Prekajsko jezero) sužavanjem druge, veće brane. Oba jezera služe samo za opskrbu vodom.
Preodac je još krajem 20 stoljeća imao preko 300 izvora pitke vode, danas ih je manje. Kroz selo protiče rijeka Unac u svom gornjem toku idući od Šatorskog jezera od kojeg i nastaje. |
BASTAŠICA
Una < Unac < Bastašica (L)
Una < Unac < Bastašica (L)
|
Bastašica je desna pritoka Unca. Izvire u selu Bastasi, koje je udaljeno oko 5 kilometara od centra Drvara, i nakon kratkog toka, od svega oko 1 kilometra, na kojem se smjenjuju brzi i spori dijelovi, utječe u rijeku Unac. Vrelo Bastašice drenira jednu prostranu izdan, koja se proteže sve do Resanovaca, pa i dalje. Sam izvor je prirodno udubljenje koje seže duboko u zemljinu unutrašnjost, u koje je s obzirom na veličinu moguće zaroniti.
Njezin izvor je okružen visokim i vertikalnim stjenovitim ivicama, a već na prvim metrima svoga toka stvara više vodopada, pogotovo nakon obilnih kiša. Rijeka je izuzetno bistra i čista, zelenkaste boje Nekada se uz rijeku nalazilo više vodenica. Bastašica je bogata riječnom pastrvom, ali je ribolov zabranjen. Izvor Bastašice koji je okružen visokim, vertikalnim stijenama zaštićen je kao geomorfološki spomenik prirode. Izvor rijeke Bastašice nalazi se na području kojim gospodari Šumarija Drvar, G.J. "Kamenica-Vučjak", odjeli: 19b i 19c i ubraja se u šume visoke zaštitne vrijednosti HCVF 4a, 4b (4a- šume važne za vodene tokove i 4b – šume važne za kontrolu erozije). Danas je ovo područje uređeno, staza obilježena, te su duž staze postavljene klupe, a pored staze zaštitne ograde. Preko rječice je izgrađen drveni mostić, tako da uže područje oko Batašice čini malu eko zonu. PROČITAJ VIŠE ŠGD „HERCEGBOSANSKE ŠUME“ d.o.o. KUPRES ŠUMARIJA DRVAR: ELABORAT gospodarenja HCVF površinama u Šumariji Drvar - Vrelo Bastašica (nedovršteno) |
|
VISUĆICA
Una < Unac < Visućica (L)
Una < Unac < Visućica (L)
LJESKOVICA
Una < Unac < Ljeskovica (L)
Una < Unac < Ljeskovica (L)
MLINIŠTA
Una < Unac < Ljeskovica < Mliništa
Una < Unac < Ljeskovica < Mliništa
MLINSKI POTOK (RIJEKA)
Una < Unac < Mlinski potok (Rijeka) (D)
Una < Unac < Mlinski potok (Rijeka) (D)
ŠATORSKI POTOK
Una < Unac < Šatorski potok
Una < Unac < Šatorski potok
BRZICA
Una < Unac < Brzica
Una < Unac < Brzica
KRKA (pritoka Une)
Una < Krka (D)
Una < Krka (D)
JOŠEVICA
Una < Joševica (L)
Una < Joševica (L)
SREBRENICA
Una < Srebrenica (D)
Una < Srebrenica (D)
SREDICA
Una < Srebrenica < Sredica (D)
Una < Srebrenica < Sredica (D)
DABAŠNICA
Una < Srebrenica < Dabašnica
Una < Srebrenica < Dabašnica
|
|
LIČKE PONORNICE S UTVRĐENIM ILI PRETPOSTAVLJENIM VEZAMA S PORJEČJEM UNE
MATICA (KORENICA)
Ponornica Matica je najveći vodotok u Koreničkom polju, ukupne dužine glavnog toka 11,3 kilometra sa smjerom toka sjeverozapad-jugoistok. Vodotok Matica nastaje spajanjem vodotoka Korenička rijeka, dužine glavnog toka 5,5 kilometra i vodotoka Stubalj, dužine glavnog toka 4,1 kilometar. Osim ta dva glavna pritoka, Matica ima vrlo razgranatu hidrografsku mrežu, posebno u izvorišnom dijelu. Na području grada Korenice prima pritoke Malu Suvaju i Barića potok, a na južnom dijelu naselja, na području Gradine Koreničke izvire ponornica Pezinovac duga 1,3 kilometra, koja ponire i prije nego što površinski dosegne tok Matice. Matica završava svoj tok u ponornoj zoni Koreničkog polja u kojem se nalazi veći broj ponora od kojih su oni najveći u blizini Ponora Koreničkoga te podzemno otječu u smjeru Une.
Na području Kompolja Koreničkoga, u vrijeme velikih oborina voda Matice se nerijetko izlije iz svog korita te se približi stambenim i gospodarskim objektima, dijelom zbog plitkog korita, a dijelom i zbog preblize gradnje uz samo korito.
Uz Maticu se nalaze lokacije Lalić i Vukadinović mlin.
Milan Šorak (1887.-1958.), ing. mašinstva poribio je pastrmkom koreničku rječicu Maticu ili Korenicu, tako što je iz Struge u Makedoniji, ispod Šar Planine, dopremio u drvenim kačicama riblju mladj, pustio u Maticu i kontrolirao njen razvoj. Ove Šorkove pastrmke s crvenim točkicama po leđnom dijelu tijela ima i danas u nezagađjenom dijelu ove rječice. Za poribljavanje Matice pastrmkom, a kasnije s tom vrstom ribe i pritoka Plitvičkih jezera, dobio je indirektno priznanje preko Izvanredne ribolovne dozvole od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva N.R.Hrvatske br.15.968 -1947, Zagreb, 2. lipnja 1947.
Na području Kompolja Koreničkoga, u vrijeme velikih oborina voda Matice se nerijetko izlije iz svog korita te se približi stambenim i gospodarskim objektima, dijelom zbog plitkog korita, a dijelom i zbog preblize gradnje uz samo korito.
Uz Maticu se nalaze lokacije Lalić i Vukadinović mlin.
Milan Šorak (1887.-1958.), ing. mašinstva poribio je pastrmkom koreničku rječicu Maticu ili Korenicu, tako što je iz Struge u Makedoniji, ispod Šar Planine, dopremio u drvenim kačicama riblju mladj, pustio u Maticu i kontrolirao njen razvoj. Ove Šorkove pastrmke s crvenim točkicama po leđnom dijelu tijela ima i danas u nezagađjenom dijelu ove rječice. Za poribljavanje Matice pastrmkom, a kasnije s tom vrstom ribe i pritoka Plitvičkih jezera, dobio je indirektno priznanje preko Izvanredne ribolovne dozvole od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva N.R.Hrvatske br.15.968 -1947, Zagreb, 2. lipnja 1947.
MALA SUVAJA (SUVAJA KORENIČKA)
Matica < Mala Suvaja (D)
Matica < Mala Suvaja (D)
Mala Suvaja je desna pritoka Matice. Izvire i teče kroz naselje Korenica u dužini od oko 400 metara.
ŠORKOV VRELAC
Ponornica u Koreničkom polju.
Žene i djevojke iz sela Mihaljevca su na leđima s udaljenog izvora Vrelac nosile vodu za domaćinstva u drvenim vučijama koje su im opterećivale ramena i leđa. Milan Šorak (1887.-1958.), ing. mašinstva iz Mihaljevca je kaptirao izvor Vrelac. Nabavio betonske cijevi i sagradio vodovod paralelno s kućama u tom dijelu Mihaljevca, sa česmama na nekoliko mjesta ispod kuća, jer je izvor bio na nižem nivou od kuća. Tako je pomogao svojim suseljanima da uzimaju u kantama vodu sa česmi na svojim imanjma - potkućama. Izvor Vrelac dobio je tako ime Šorkov Vrelac.
Žene i djevojke iz sela Mihaljevca su na leđima s udaljenog izvora Vrelac nosile vodu za domaćinstva u drvenim vučijama koje su im opterećivale ramena i leđa. Milan Šorak (1887.-1958.), ing. mašinstva iz Mihaljevca je kaptirao izvor Vrelac. Nabavio betonske cijevi i sagradio vodovod paralelno s kućama u tom dijelu Mihaljevca, sa česmama na nekoliko mjesta ispod kuća, jer je izvor bio na nižem nivou od kuća. Tako je pomogao svojim suseljanima da uzimaju u kantama vodu sa česmi na svojim imanjma - potkućama. Izvor Vrelac dobio je tako ime Šorkov Vrelac.
BARNI POTOK
Matica < Barni potok (D)
Matica < Barni potok (D)
Desni pritok Matice. Uz njega se nalaze lokacije Milijašević mlin, Vujčića mlin i Mirićev mlin (Mirića mlin). Na mnogim mjestima (kartama) je krivo zapisan kako Barin potok ili Barića potok.
KORENIČKA RIJEKA
Matica < Korenička rijeka (rijeka Korenica)
Matica < Korenička rijeka (rijeka Korenica)
Korenička rijeka izvire na području naselja Drakulić Rijeka, iz mnoštva izvora: Majorovac, Vir, Zecov izvor, Dolina i dr. Kod Vrela Koreničkog spaja se s vodotokom Stubalj i dalje teku kroz Koreničko polje kao rječica Matica.
U dijelu izvora poistovjećuje se naziv Korenice s (rijekom) Maticom, pa se navodi Korenica (Matica) kao ponornica (duga 13,3 kn, porječja 28,54 km²).
U dijelu izvora poistovjećuje se naziv Korenice s (rijekom) Maticom, pa se navodi Korenica (Matica) kao ponornica (duga 13,3 kn, porječja 28,54 km²).
Rijeka Korenica spominje se u povijesnim zapisima kao mjesto pogibije hrvatskog bana Petra Berislavića (Trogir, 1475. - Korenice, 20.5.1520.). Stradao je 20.5.1520. u sukobu s Turcima. U zimu 1518. godine uspio je s oko 4000 konjanika i 6000 pješaka prodrijeti u Bosnu te opskrbiti Jajce. Isto će ponoviti 1519. godine. Krajem 1519. ponovno šalje Tomu Nigera, s papinom preporukom caru Karlu V. u Brisel. Kada je preko Bihaća krenuo u pomoć Drežniku dočuo je kako se jedan turski odred sklonio u Vražju goru. Uspijeva unišiti taj odred, ali zaostavši za glavninom vojske, pogiba u borbi s turskom zasjedom. Mrtvo su mu tijelo odnijeli u Bihać, a zatim, po nalogu Petrova ujaka biskupa Ivana Statilea, u Vesprim, gdje ga pokopaše kraj ostalih vesprimskih biskupa.
PROČITAJ VIŠE https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Berislavi%C4%87
PROČITAJ VIŠE https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Berislavi%C4%87
STUBALJ
Matica < Stubalj
Matica < Stubalj
Vodotok Matica nastaje spajanjem vodotoka Korenička rijeka, dužine glavnog toka 5,5 kilometra i vodotoka Stubalj, dužine glavnog toka 4,1 kilometar.
Bogdan Radeka: IZVORI I VODOTOKOVI KORENICKE KOTLINE
IZVOR https://www.korenicani.com/price.htm, objavljeno 9.10.2011.
Izvori i vodotokovi Korenicke kotline su definisani konfiguracijom terena i planina kojima je okružena. To su Plješivica koja predstavlja sjeveroistocni bedem i Mrsinj na zapadu na koga se nadovezuju prema jugoistoku Prica Gradina, Glavica, Keljevo brdo i Prespa do Ticeva sa cime se zatvara krug i veže se ponovo sa Plješivicom. Iza Prespe, omedeno Plješivicom, Bubinkom, Goricom i Galovcem je Frkašicko polje koje se nalazi u ovoj kotlini, ali ne pripada slivu voda Korenickog polja. Korenicko kraško polje cine blage uzvisine-plecine i zaravni povezane i lagano nagnute prema istoku kroz koje vijugavo tece i ima korito korenicka rijeka Matica ili Korenica , koja na kraju svoga toka ponire ispod plješivickog brda Ticevo pored sela Ponor koje po tome i dobi ime. Izvorište i najjace vrelo koje je formira nalazi se sasvim na zapadu ispod prevoja Pogledalo , izmedu Mrsinja i Plješivice , u selu Vrelo koje isto tako, dobi ime po izvoru .
Vrelo je najjaci izvor, pored Plitvica u blizini Korenice, a djelom je kaptirano da bi svojom kvalitetnom vodom snabdjevalo Korenicu i druga mjesta u kotlini sa glavnog vodovoda Vrelo- Bjelopolje. Stalnost i snagu vrela obezbeduje veliki vodeni basen ispod Homoljackog polja, (Moljacke)visoravni koja je inace bezvodna što se tice živih izvora, jer ima vecu nadmorsku visinu preko 100 metara od Korenickog polja i na izvorištu u Vrelu.
Plješivica, ta cudna i osobena planina izdigla se izmedu Korenicke i Bihacke kotline kao neko bilo i najizrazitija prirodna granica izmedu Like i Bosne.Veza izmedu ove dvije kotline koje cine polja i visoravni, je na gorskom sedlu zvanom Škipina izmedu Ponora i Zavalja, i sjevernije na rasjedu izmedu Plješivice i Male Kapele na Prijeboju i Klokocevici iznad Lickog Petrovog sela.
Korenicka kotlina je u odnosu na Bihacku izdignutija više od 200 metara pa je i Plješivica sa Korenicke strane manje strma u odnosu na suprotnu. Iz tog razloga gotovo sva voda koja se skuplja na Plješivici i Korenickoj rijeci ponornici - Korenici ima sliv ispod Plješivice ka Bihackoj kotlini tj.Uni. Vode Korenicke kotline imaju svoja vrela uglavnom sa zapadne strane, dok su vrela ispod Plješivice,sa istocne strane kotline vrlo rijetka i sa jako malom kolicinom vode. Iz tog razloga i sama Plješivice je bezvodna iako je bogata šumom i pašnjacima na šumskim poljanama i krcevinama iznad Mihaljevca i Ponora koje su se nekada kosile. Najpoznatije su bile a sada vec obrasle šumom ; Poljana, Tursko guvno, Šuptova poljana te krcevine kao što su Mujica, Milikina, Radekina, Bakraceva i druge.Ta bezvodnost sa jedne i timorna šuma sa druge strane dali su Plješivici dosta poznato i još iz Srednjeg vijeka navodeno narodno ime Vražiji Vrta (Vrt).
Od Mrsinja do Plješivice tj. od Pogledala do Vratnika, dvaju prevoja preko kjih se spuštaju ceste prema Korenici i sastaju na Paši ili Tborištu, tj.od sela Vrela do Rudanovca i Mihaljevca ima dosta izvora. Narocito su poznati i znacajni izvori , njih 48 manjih i vecih( Majorovac ), na obodu prostrane ravne uvale okružene šumom.Ta uvala ciji potocici i potoci formiraju rijeku koja dobi ime po ljudima koji kultivisaše ovaj kraj i formiraše istoimeno selo Drakulica Rijeku.
Na Rudanovcu i ispod brda Oštrog Mihaljevca pokrivenog gustim cetinarima,nalaze se izvori Slatka Vodica i Šorkov Vrelac
Vreljski izvor i Drakulica Rijeka formiraju Korenicu ili u narodu odomacenu Maticu . Njen prvi tok je ispod sela Vrela i Rudanovca do mosta ispog nekadašnje Kordonske ceste gde pocinje selo Mihaljevac , a niže sa desne toka ispod Mrsinja selo Vranovaca. Kod kuca Šolaja odvaja se od Matice potok koji tece ispod sela Mihaljevca i ponire u predjelu polja zvanog Lug, a nešto niže kod kuce Milijaševica se odvaja jedan veci rukavac koji formira takozvani Barni potok . Barni potok i Matica teku paralelno do Kompolja gdje kod prvih kuca prave rastoke pa se jedan dio vode Barnog potoka opet vraca u Maticu, a drugi ima ponor Jazmak kod koca Božanica i kako je istraženo, opet izlazi u izvoru Klokot ispod Plešivice blizu Bihaca. Na izlazu iz Kompolja kod kuca Lalica i Vukadinovica, ti se rastoci opet sastaju u jedno korito i Matica–Korenica nastavlja svoj nešto mirniji tok, obilazeci blago brdo Krst pored kuca Prica-Polica i Šuputa, koji imaju mlinove-vodenice.U donjem dijelu toka od Šuptova mlina do Ponora ima miran tok kroz naplavinske ravne košanice, odvajajuci Oravacke bare i polje Jovac od Labusovca i Ponora.
U ovom dijelu toka nema više mlinova, a ni kuca zbog izlivanja i plavljenja, sve do sela Ponor koje se smjestilo u podnožju brda Ticevo iznad granice izlivanja . Ispod Ticeva kod Ponorskog zaseoka Makalovac nalazi se jak izvor sa dobrom vodom Korugino ili Koružino vrelo, a sa druge strane Prespe prema Frkašickom polju ispod same crkve Ružice, nalazi se ljekoviti izvor Ružica . Malo dalje ispod drage izmedu Ticeva i Plješavice kod kuca Kljajica gdje pocinje selo Frkašic nalazi se Balatin vrelo , kaptirano i sa kvalitetnom vodom. Svi izvori ispod Ticeva ovog oblog šumovitog plješavickog brda-aneksa koji se naslanja na korenicko i frkašicko polje, su jaki, sa kvalitetnom vodom i ne presušuju ljeti.
Što se tice Plješavice i izvora ispod nje u podnožju, treba pomenuti bunare-izvore koji tu postoje još od srednjeg vijeka ili možda ranije, a to su Mihaljevacki bunar Catrnja na samom istocnom pocetku sela kod mjesta Gric gdje je nekada ,za sada još neistraženo, vjerovatno još u ranom srednjem vijeku bio vojni logor. Iznad Mihaljevca u Plješavici blizu Poljane postoji stocno pojilište(a sada služi za divljac) Jovina Lokva koju održava jedan slabiji izvor koga je našao i oživio Jovo Radeka i napravio lokvu – pojilište.Od Poljane prema Limunu iznad Drenovace ima slabiji teško pristupacan izvor Jamaca. Mihaljevac je preko Grica i Drenovace vezan sa selom Šeganovac smještenog ispod plješavickog brda Limun, ispod koga su još takva dva bunara i to bunar Cemer ispod kuca Kalembera, Klašnja i Šolaja, a na samom kraju sela prema Ponoru je Šuptov bunar kod kuca Šuputa. Catrnja i Šuptov bunar imaju visoko kvalitetnu vodu dok voda Cemera nije tog nivoa, jer se nalazi nešto niže od podnožja Limuna u polju Malarice.
U samoj Plješavici odnosno u Velikoj Drazi koju formiraju Rtici ispod Ciljaljke prema Ticevu
sa jugoistoka, Brdo Limun sa zapada i monolit ogromnih razmjera Vilena Greda sa sjeveroistoka koja sprecava vode koje se sakupljaju sa Limuna i Rtica da oticu ispod Plješavice na bosansku stranu usled nagnute strukture same planine prema istoku. U podrucju Velike Drage ima iz tog razloga više izvora nego u cijelom podrucju ostalog dijela Plješavice u kotlini. To su ;
- Bunar Pakovac na Ravnom Rtu kod Limunovog Tocila koji je kaptiran i ozidan, ali zapušten.
- Izvor Rakita u Velikoj Drazi, gdje su bile bolnice i zbjegovi u Drugom svijetskom ratu .
- Izvor Ražovište pri ulasku u Dragu kroz Borice od južnog golog podnožja Limuna(Gologuza).
- Izvor Šulinka na dnu Drage ispog Vilene Grede i Tocila prema Ciljaljki.
- Bunaric pod Poljanicom(Poljankom) i Verinim Vrtlicem od Ciljaljke prema Ponoru.
- Bunaric Turpija , izmedu Kuce Kusine i Ponora, blizu pocetka uspona puta preko Škipine . Od izvora Vrelo poviše sela sa jugozapadne strane ispod samog Mrsinja, nalazi se nekoliko malih izvora koji nisu uredeni ni kaptirani jer nije bilo potrebe za istim pošto se selo snabdjeva vodom sa najjaceg vrela u korenickoj kotlini. Malo južnije ispod Grada Mrsinja , poviše motela “Borje”gdje pocinje selo Vranovaca, nalazi se jedan izvor, a niže od Borja ispod caste prema Matici kod kuca Prica i Gagica takoder jedan izvor Catrnja kaptiran i ozidan ciji se potok gubi niže u barama . Na istom izvoru tj.njegovom potoku, Bude Drakulic je uredio i napravio manji bazen- ribnjak gdje se uzgaja pastrmka.
Najveci i najjaci izvor u samoj Korenici je rjecica Suvaja, koja ljeti presuši, a u povodnju nen izvor uz huku izbacuje veliku kolicinu vode iz velikih bazena ispod Mrsinja. Suvaja je kroz Korenicu sada pokrivena i sredeno joj je korito, tako da se kod kuca Lalica u Kompolju uliva u Maticu. Ovaj izvor se ne koristi za pice zbog nestalnosti dotoka i slabijeg kvaliteta vode.
Ispod istocnog dijela Mrsinja zvanog Prica Gradina u uvali strmih – pretežno golih strana, zašticeno od vjetrova i nevremena, smješteno je po obodu ove uvale selo Oravac. Zbog blaže klime u ovoj zavjetrini i dosta izvora kvalitetne vode , ovo je selo poznato po najboljem i kvalitetnom vocu .Najpoznatiji izvori sela Oravac, koje pocinje od Dola Kalembera pa do kuca Bešira na kraju, formiraju svojim potocima Oravacki potok koji tece vijugavo kroz rodne i ravne naplavinske košanice do sela Gradine , obolazi njen jugoistocni dio gdje ga pojacava potok Jabucica ili Džakula potok, prolazi ispod nekadašne Kordonske caste, a sada saobracajnice Karlovac – Zadar, nastavljajuci svoj tok do sredine polja gdje ponire u tzv. Bezdan. Ovo polje po Oravackom potoku koji sakupi sve vode ovog dijela sliva i najdalje dobaci, zovu Oravacke Bare. Od oravackih izvora treba spomenuti slijedece ;
• Puzinovac , sa kvalitetnom i ljekovitom vodom.Nalazi se ispod kuca Puzica(Rastovaca), Belica i Kalembera.Izvor je kaptiran, potok mu se zbog malog dotoka gubi u livadi ispod.
• Kosinovac , ispod Polica i kuca Prica i Žigica-ispod Prica Gradine.Ima potok do glavnog
• Derikrava Korita , kod kuca Derikrava , pored puta-prolaza prema Poljani i Vrpilama. Kaptiran izvor – najzdravija voda.
• Patnjak , kod kuca Varicaka.
• Cupinovac , jako i stalno vrelo.Kaptiran.
• Stara Korita-Marjanovica, kaptiran i uvedena voda u kuce.
• Lubarda Marjanovica i Lubarda Bešira. Izviru u barama, voda se više koristi za stoku.
Sve vode ovih izvora se sakupljaju u Oravacki potok.
Poviše Oravca je i izvor Duliba.
Istocno od Oravca ispod sela Jasikovac , brda Keljevac (Keljevo Brdo) i tri plecine sjeveroistocno od njih, koje zovu Brda , nalaze se slijedeci izvori ;
• Džakulovac , sjeverozapadno od Jasikovca i kuca Žakula(Džakula)po cemu dobi ime. Ima potok koji se uliva u Oravacki potok.Voda mu je dobra i zdrava.Ozidan,ali sada zapušten.Prostor oko njega,nekada košanice,sada je pištalina (vlažno meko zemljište).
• Draginovac , sjeveroistocno od Jasikovca,ozidan,ima kvalitetnu i hladnu vodu. Ima Draginovacki ili Romin potok (po mostu) koji se uliva u Maticu kod gaza Tucka Plitkulja.
• Krcevina , stalan izvor poviše Draginovca ciji se potok spaja sa Draginovackim i održava ga kad ovaj zasuši.
• Keljevac , ispod brda Keljevac,sjeverozapadno, poviše izvora Krcevina. Nema potok zbog teškog oticanja i slabijeg dotoka, ali ima stalno vodu i ne presušuje.
• Tucki bunar - Magarevac ,sa druge strane Keljevca prema Tuku, kod kuca Žigica-Popara.
• Javorovac, ispod Keljevca-janj,sjeverno ka srednjim Brdima.Dobra voda,ljekovita za oci.
• Grabovac, ispod Keljevca-janja,sjeveroistocno ka trecim Brdima i Prespi.Ima dobru vodu.
• Saviljevac, izmedu trecih Brda i Prespe poviše Mrkica gaja. Ima potok do Matice kroz Mrkica Gaj, a ima i najhladniju vodu za pice, ali i najtežu pa se pije kad nema bolje.
• Bunaric , poviše Mrkica gaja.
• Izvor Jovac , izmedu prvih i srednjih Brda. Slicna voda kao na Saviljevcu,ali nešto lakša. Ima kratak potok koji se gubi i polju Jovac.
U Frkašickom polju ima više izvora u blizini sela Frkašica, Klašnjce, Vedašica, Grabušica i Bjelopolja po obodu ovog velikog i ravnog polja od kojih treba pomenuti najznacajnije, a to su. Poput Suvaje u Korenici kod sela Vedašic ispod Gorice i Bubinke, jako sezonsko vrelo Ržic kroz koga se velike kolicine vode za vreme jesenjeg i proljetnog povodnja, iz Krbavskog polja prelivaju u Frkašicko. Ova pojava jakog i dugotrajnog mlaza vode pracenog hukom vazduha kojeg pod pritiskom voda gura i izbacuje praveci zvuke koji podsjecaju na rzanje konja dade i odomaci izvoru ime Ržic.Ostali izvori na obodu ovog polja su; Makalovac, Crkva Ruzica, Petkovac, Jezerin, Bilan, Jadovno,Bukar, Kamenko i dr.
Napomena; Ukoliko postoje još neki izvori i vodotokovi ovog sliva, a koje nisam spomenuo ili pobliže opisao bicu zahvalan svima koji me obavjeste i daju informaciju o njima.
Bogdan Radeka
IZVOR https://www.korenicani.com/price.htm, objavljeno 9.10.2011.
Izvori i vodotokovi Korenicke kotline su definisani konfiguracijom terena i planina kojima je okružena. To su Plješivica koja predstavlja sjeveroistocni bedem i Mrsinj na zapadu na koga se nadovezuju prema jugoistoku Prica Gradina, Glavica, Keljevo brdo i Prespa do Ticeva sa cime se zatvara krug i veže se ponovo sa Plješivicom. Iza Prespe, omedeno Plješivicom, Bubinkom, Goricom i Galovcem je Frkašicko polje koje se nalazi u ovoj kotlini, ali ne pripada slivu voda Korenickog polja. Korenicko kraško polje cine blage uzvisine-plecine i zaravni povezane i lagano nagnute prema istoku kroz koje vijugavo tece i ima korito korenicka rijeka Matica ili Korenica , koja na kraju svoga toka ponire ispod plješivickog brda Ticevo pored sela Ponor koje po tome i dobi ime. Izvorište i najjace vrelo koje je formira nalazi se sasvim na zapadu ispod prevoja Pogledalo , izmedu Mrsinja i Plješivice , u selu Vrelo koje isto tako, dobi ime po izvoru .
Vrelo je najjaci izvor, pored Plitvica u blizini Korenice, a djelom je kaptirano da bi svojom kvalitetnom vodom snabdjevalo Korenicu i druga mjesta u kotlini sa glavnog vodovoda Vrelo- Bjelopolje. Stalnost i snagu vrela obezbeduje veliki vodeni basen ispod Homoljackog polja, (Moljacke)visoravni koja je inace bezvodna što se tice živih izvora, jer ima vecu nadmorsku visinu preko 100 metara od Korenickog polja i na izvorištu u Vrelu.
Plješivica, ta cudna i osobena planina izdigla se izmedu Korenicke i Bihacke kotline kao neko bilo i najizrazitija prirodna granica izmedu Like i Bosne.Veza izmedu ove dvije kotline koje cine polja i visoravni, je na gorskom sedlu zvanom Škipina izmedu Ponora i Zavalja, i sjevernije na rasjedu izmedu Plješivice i Male Kapele na Prijeboju i Klokocevici iznad Lickog Petrovog sela.
Korenicka kotlina je u odnosu na Bihacku izdignutija više od 200 metara pa je i Plješivica sa Korenicke strane manje strma u odnosu na suprotnu. Iz tog razloga gotovo sva voda koja se skuplja na Plješivici i Korenickoj rijeci ponornici - Korenici ima sliv ispod Plješivice ka Bihackoj kotlini tj.Uni. Vode Korenicke kotline imaju svoja vrela uglavnom sa zapadne strane, dok su vrela ispod Plješivice,sa istocne strane kotline vrlo rijetka i sa jako malom kolicinom vode. Iz tog razloga i sama Plješivice je bezvodna iako je bogata šumom i pašnjacima na šumskim poljanama i krcevinama iznad Mihaljevca i Ponora koje su se nekada kosile. Najpoznatije su bile a sada vec obrasle šumom ; Poljana, Tursko guvno, Šuptova poljana te krcevine kao što su Mujica, Milikina, Radekina, Bakraceva i druge.Ta bezvodnost sa jedne i timorna šuma sa druge strane dali su Plješivici dosta poznato i još iz Srednjeg vijeka navodeno narodno ime Vražiji Vrta (Vrt).
Od Mrsinja do Plješivice tj. od Pogledala do Vratnika, dvaju prevoja preko kjih se spuštaju ceste prema Korenici i sastaju na Paši ili Tborištu, tj.od sela Vrela do Rudanovca i Mihaljevca ima dosta izvora. Narocito su poznati i znacajni izvori , njih 48 manjih i vecih( Majorovac ), na obodu prostrane ravne uvale okružene šumom.Ta uvala ciji potocici i potoci formiraju rijeku koja dobi ime po ljudima koji kultivisaše ovaj kraj i formiraše istoimeno selo Drakulica Rijeku.
Na Rudanovcu i ispod brda Oštrog Mihaljevca pokrivenog gustim cetinarima,nalaze se izvori Slatka Vodica i Šorkov Vrelac
Vreljski izvor i Drakulica Rijeka formiraju Korenicu ili u narodu odomacenu Maticu . Njen prvi tok je ispod sela Vrela i Rudanovca do mosta ispog nekadašnje Kordonske ceste gde pocinje selo Mihaljevac , a niže sa desne toka ispod Mrsinja selo Vranovaca. Kod kuca Šolaja odvaja se od Matice potok koji tece ispod sela Mihaljevca i ponire u predjelu polja zvanog Lug, a nešto niže kod kuce Milijaševica se odvaja jedan veci rukavac koji formira takozvani Barni potok . Barni potok i Matica teku paralelno do Kompolja gdje kod prvih kuca prave rastoke pa se jedan dio vode Barnog potoka opet vraca u Maticu, a drugi ima ponor Jazmak kod koca Božanica i kako je istraženo, opet izlazi u izvoru Klokot ispod Plešivice blizu Bihaca. Na izlazu iz Kompolja kod kuca Lalica i Vukadinovica, ti se rastoci opet sastaju u jedno korito i Matica–Korenica nastavlja svoj nešto mirniji tok, obilazeci blago brdo Krst pored kuca Prica-Polica i Šuputa, koji imaju mlinove-vodenice.U donjem dijelu toka od Šuptova mlina do Ponora ima miran tok kroz naplavinske ravne košanice, odvajajuci Oravacke bare i polje Jovac od Labusovca i Ponora.
U ovom dijelu toka nema više mlinova, a ni kuca zbog izlivanja i plavljenja, sve do sela Ponor koje se smjestilo u podnožju brda Ticevo iznad granice izlivanja . Ispod Ticeva kod Ponorskog zaseoka Makalovac nalazi se jak izvor sa dobrom vodom Korugino ili Koružino vrelo, a sa druge strane Prespe prema Frkašickom polju ispod same crkve Ružice, nalazi se ljekoviti izvor Ružica . Malo dalje ispod drage izmedu Ticeva i Plješavice kod kuca Kljajica gdje pocinje selo Frkašic nalazi se Balatin vrelo , kaptirano i sa kvalitetnom vodom. Svi izvori ispod Ticeva ovog oblog šumovitog plješavickog brda-aneksa koji se naslanja na korenicko i frkašicko polje, su jaki, sa kvalitetnom vodom i ne presušuju ljeti.
Što se tice Plješavice i izvora ispod nje u podnožju, treba pomenuti bunare-izvore koji tu postoje još od srednjeg vijeka ili možda ranije, a to su Mihaljevacki bunar Catrnja na samom istocnom pocetku sela kod mjesta Gric gdje je nekada ,za sada još neistraženo, vjerovatno još u ranom srednjem vijeku bio vojni logor. Iznad Mihaljevca u Plješavici blizu Poljane postoji stocno pojilište(a sada služi za divljac) Jovina Lokva koju održava jedan slabiji izvor koga je našao i oživio Jovo Radeka i napravio lokvu – pojilište.Od Poljane prema Limunu iznad Drenovace ima slabiji teško pristupacan izvor Jamaca. Mihaljevac je preko Grica i Drenovace vezan sa selom Šeganovac smještenog ispod plješavickog brda Limun, ispod koga su još takva dva bunara i to bunar Cemer ispod kuca Kalembera, Klašnja i Šolaja, a na samom kraju sela prema Ponoru je Šuptov bunar kod kuca Šuputa. Catrnja i Šuptov bunar imaju visoko kvalitetnu vodu dok voda Cemera nije tog nivoa, jer se nalazi nešto niže od podnožja Limuna u polju Malarice.
U samoj Plješavici odnosno u Velikoj Drazi koju formiraju Rtici ispod Ciljaljke prema Ticevu
sa jugoistoka, Brdo Limun sa zapada i monolit ogromnih razmjera Vilena Greda sa sjeveroistoka koja sprecava vode koje se sakupljaju sa Limuna i Rtica da oticu ispod Plješavice na bosansku stranu usled nagnute strukture same planine prema istoku. U podrucju Velike Drage ima iz tog razloga više izvora nego u cijelom podrucju ostalog dijela Plješavice u kotlini. To su ;
- Bunar Pakovac na Ravnom Rtu kod Limunovog Tocila koji je kaptiran i ozidan, ali zapušten.
- Izvor Rakita u Velikoj Drazi, gdje su bile bolnice i zbjegovi u Drugom svijetskom ratu .
- Izvor Ražovište pri ulasku u Dragu kroz Borice od južnog golog podnožja Limuna(Gologuza).
- Izvor Šulinka na dnu Drage ispog Vilene Grede i Tocila prema Ciljaljki.
- Bunaric pod Poljanicom(Poljankom) i Verinim Vrtlicem od Ciljaljke prema Ponoru.
- Bunaric Turpija , izmedu Kuce Kusine i Ponora, blizu pocetka uspona puta preko Škipine . Od izvora Vrelo poviše sela sa jugozapadne strane ispod samog Mrsinja, nalazi se nekoliko malih izvora koji nisu uredeni ni kaptirani jer nije bilo potrebe za istim pošto se selo snabdjeva vodom sa najjaceg vrela u korenickoj kotlini. Malo južnije ispod Grada Mrsinja , poviše motela “Borje”gdje pocinje selo Vranovaca, nalazi se jedan izvor, a niže od Borja ispod caste prema Matici kod kuca Prica i Gagica takoder jedan izvor Catrnja kaptiran i ozidan ciji se potok gubi niže u barama . Na istom izvoru tj.njegovom potoku, Bude Drakulic je uredio i napravio manji bazen- ribnjak gdje se uzgaja pastrmka.
Najveci i najjaci izvor u samoj Korenici je rjecica Suvaja, koja ljeti presuši, a u povodnju nen izvor uz huku izbacuje veliku kolicinu vode iz velikih bazena ispod Mrsinja. Suvaja je kroz Korenicu sada pokrivena i sredeno joj je korito, tako da se kod kuca Lalica u Kompolju uliva u Maticu. Ovaj izvor se ne koristi za pice zbog nestalnosti dotoka i slabijeg kvaliteta vode.
Ispod istocnog dijela Mrsinja zvanog Prica Gradina u uvali strmih – pretežno golih strana, zašticeno od vjetrova i nevremena, smješteno je po obodu ove uvale selo Oravac. Zbog blaže klime u ovoj zavjetrini i dosta izvora kvalitetne vode , ovo je selo poznato po najboljem i kvalitetnom vocu .Najpoznatiji izvori sela Oravac, koje pocinje od Dola Kalembera pa do kuca Bešira na kraju, formiraju svojim potocima Oravacki potok koji tece vijugavo kroz rodne i ravne naplavinske košanice do sela Gradine , obolazi njen jugoistocni dio gdje ga pojacava potok Jabucica ili Džakula potok, prolazi ispod nekadašne Kordonske caste, a sada saobracajnice Karlovac – Zadar, nastavljajuci svoj tok do sredine polja gdje ponire u tzv. Bezdan. Ovo polje po Oravackom potoku koji sakupi sve vode ovog dijela sliva i najdalje dobaci, zovu Oravacke Bare. Od oravackih izvora treba spomenuti slijedece ;
• Puzinovac , sa kvalitetnom i ljekovitom vodom.Nalazi se ispod kuca Puzica(Rastovaca), Belica i Kalembera.Izvor je kaptiran, potok mu se zbog malog dotoka gubi u livadi ispod.
• Kosinovac , ispod Polica i kuca Prica i Žigica-ispod Prica Gradine.Ima potok do glavnog
• Derikrava Korita , kod kuca Derikrava , pored puta-prolaza prema Poljani i Vrpilama. Kaptiran izvor – najzdravija voda.
• Patnjak , kod kuca Varicaka.
• Cupinovac , jako i stalno vrelo.Kaptiran.
• Stara Korita-Marjanovica, kaptiran i uvedena voda u kuce.
• Lubarda Marjanovica i Lubarda Bešira. Izviru u barama, voda se više koristi za stoku.
Sve vode ovih izvora se sakupljaju u Oravacki potok.
Poviše Oravca je i izvor Duliba.
Istocno od Oravca ispod sela Jasikovac , brda Keljevac (Keljevo Brdo) i tri plecine sjeveroistocno od njih, koje zovu Brda , nalaze se slijedeci izvori ;
• Džakulovac , sjeverozapadno od Jasikovca i kuca Žakula(Džakula)po cemu dobi ime. Ima potok koji se uliva u Oravacki potok.Voda mu je dobra i zdrava.Ozidan,ali sada zapušten.Prostor oko njega,nekada košanice,sada je pištalina (vlažno meko zemljište).
• Draginovac , sjeveroistocno od Jasikovca,ozidan,ima kvalitetnu i hladnu vodu. Ima Draginovacki ili Romin potok (po mostu) koji se uliva u Maticu kod gaza Tucka Plitkulja.
• Krcevina , stalan izvor poviše Draginovca ciji se potok spaja sa Draginovackim i održava ga kad ovaj zasuši.
• Keljevac , ispod brda Keljevac,sjeverozapadno, poviše izvora Krcevina. Nema potok zbog teškog oticanja i slabijeg dotoka, ali ima stalno vodu i ne presušuje.
• Tucki bunar - Magarevac ,sa druge strane Keljevca prema Tuku, kod kuca Žigica-Popara.
• Javorovac, ispod Keljevca-janj,sjeverno ka srednjim Brdima.Dobra voda,ljekovita za oci.
• Grabovac, ispod Keljevca-janja,sjeveroistocno ka trecim Brdima i Prespi.Ima dobru vodu.
• Saviljevac, izmedu trecih Brda i Prespe poviše Mrkica gaja. Ima potok do Matice kroz Mrkica Gaj, a ima i najhladniju vodu za pice, ali i najtežu pa se pije kad nema bolje.
• Bunaric , poviše Mrkica gaja.
• Izvor Jovac , izmedu prvih i srednjih Brda. Slicna voda kao na Saviljevcu,ali nešto lakša. Ima kratak potok koji se gubi i polju Jovac.
U Frkašickom polju ima više izvora u blizini sela Frkašica, Klašnjce, Vedašica, Grabušica i Bjelopolja po obodu ovog velikog i ravnog polja od kojih treba pomenuti najznacajnije, a to su. Poput Suvaje u Korenici kod sela Vedašic ispod Gorice i Bubinke, jako sezonsko vrelo Ržic kroz koga se velike kolicine vode za vreme jesenjeg i proljetnog povodnja, iz Krbavskog polja prelivaju u Frkašicko. Ova pojava jakog i dugotrajnog mlaza vode pracenog hukom vazduha kojeg pod pritiskom voda gura i izbacuje praveci zvuke koji podsjecaju na rzanje konja dade i odomaci izvoru ime Ržic.Ostali izvori na obodu ovog polja su; Makalovac, Crkva Ruzica, Petkovac, Jezerin, Bilan, Jadovno,Bukar, Kamenko i dr.
Napomena; Ukoliko postoje još neki izvori i vodotokovi ovog sliva, a koje nisam spomenuo ili pobliže opisao bicu zahvalan svima koji me obavjeste i daju informaciju o njima.
Bogdan Radeka
(09.12.2010.)...
zabeležio i poslao
Nikola Šuput:
Jasikovački potok
U mom djetinjstvu poslje matice najveca rjeka koju sam poznavao je ovaj potok. U rano proljece i kasnu jesen poslje topljenja snjega i jakih kiša hucao je i pjenio noseci granje i panjeve koje je usput prikupljao. Izvire ispod sela Jasikovac kod Žakulinih kuca u podnožju Džakulovog brda. Izvor cine dva vrela i to Džakulovac kaptirani ozidani kameni kružni bunar dubine 2 metra i u produžetku pojilo za stoku koje se punilo prirodnim padom. Na desetak metara u glibu i ševaru je izvor Magarevac sa jacim izvorom. Zbog slabije pristupacnosti nekadašnji neimari su se odlucili za Džakulovac. Bunari nikad nisu presušivali ni za vreme najvecih suša a voda je kristalno bistra i hladna iz dubine zemlje izvirala u velikim mjehurovima, sa dna bunara iz sitnog pjeska koji se stalno pomjerao kao da ga neka nevidljiva ruka mješa.Obod bunara je uglacan tokom vjekovne upotrebe. Neimari su ostali nepoznati jer nigdje nisu ostavili zapis sem njhovog djela koje je služilo za dobrobit svih naroda koji su boravili na ovim prostorima.
Do izgradnje vodovoda iz Vrela do Bjelopolja 1955. godine bunar je bio glavni izvor pijace vode i sastajalište vodonoša djevojaka, momaka i snaša koji su nosili vodu u vucijama i bremema. Tu su se razmjenjivale najnovije vjesti i bio je glavni „press centar“ za gradinu Jasikivac i Oravac.
Od izvora potok lenjo tece pored jasenove šumice do male padine Jabucice gdje ubrzava i žubori preko kamenja po belom pesku i pravi mali vir dubine do kolena.
Ovde su djevojke i žene prale rublje i uvek se cuo smeh i cika ako su koju poprskale hladnom vodom i lopanje prakljaca.
Potok dalje mirno tece do ispod kuce Danje Drakulica sada njegovih unuka gdje ima pritoku oravacki potok. Ovaj potok nastaje od izvora Stara i mala korita, Puzinovac i izvora u kalembera dragi izpod Prica Gradine. Od izvora do ušca potok mirno tece kroz oravacke bare ispod drakulica kuca do ušca gdje dva potoka stvaraju mali vir sa bistrom i hladnom vodom sa peskovitim dnom pa se ovdje voda nikad nije mogla zamutiti. Ušce je zbog vece kolicine vode služilo za pranje rublja i nazvano je Perilo. Dalje potok polako tece pored bašca i vrtlova i prolazi ispod mosta na cesti Korenica-Udbina .Na ljevoj obali prije mosta nalazio se janj-topola o kome je pisao Branko Drakulic na ovom sajtu. Nizvodno ispod mosta je vece proširenje pješcanog korita gdje je voda do koljena gdje smo se kao djeca brckali, lovili žabe, punoglavce i daždevnjake. Daždevnjaci su imali crna leda i žute stomake oblika guštera i licili su nam na zmajeve iz bajki. Više puta smo donosili piore-ribice sa namerom da poribimo potok ali su se oni vremenom gubili. Odavle potok lagano tece i pravi velike meandre pola kilometra do ponora Bezdan koja je ljevkasto udubljene dubine oko 5 metara i na sredini ima rupu promjera oko 30 centimetara. Bezdan je za nas djecu uvjek bila zastrašujuc zato što se voda vrtlogom u nju slivala te nas je vrtlog plašio i ako nismo bili blizu da bi nas mogao povuci. Imali smo osecaj da bi mogla iz dubine zemlje izici neka neman i progutati nas kao što guta vodu. Preko ljeta potok je bio glavni dom zelenih žaba i trpeza roda i caplji. Žabe su ljeti preko dana cutale a padom mraka su do kasno u noc horski kreketale i uspavljivale nas svojom pjesmom. Roditelji nam nisu dali da ubijamo žabe govoreci ako ubijemo žabu umrece nam majka.
Za vreme jakih kiša i topljenja snjega potok bi toliko narastao da bezdan nije mogao progutati svu vodu pa se razlivala po polju. Zimi kad se razlivena voda zamrzne, ledenu koru smo koristili za klizanje a umesto klizaljki koje smo gledali samo na fotografijama koristili smo cipele sa brukvicama ili pravili drvene nanule. Takmicili smo se ko ce se bolje zatrcati i što dalje otklizati. I pored toga što sam kasnije vidio mnoge velike rjeke potok je ostao najveci i najljepši i uvjek sam se rado izuvao i gljao kroz njegovu vodu i kasnije djeci pokazivao nestašluke koje smo kao djeca radili.
Šuput Nikola, roden u Gradini 1944 godine
zabeležio i poslao
Nikola Šuput:
Jasikovački potok
U mom djetinjstvu poslje matice najveca rjeka koju sam poznavao je ovaj potok. U rano proljece i kasnu jesen poslje topljenja snjega i jakih kiša hucao je i pjenio noseci granje i panjeve koje je usput prikupljao. Izvire ispod sela Jasikovac kod Žakulinih kuca u podnožju Džakulovog brda. Izvor cine dva vrela i to Džakulovac kaptirani ozidani kameni kružni bunar dubine 2 metra i u produžetku pojilo za stoku koje se punilo prirodnim padom. Na desetak metara u glibu i ševaru je izvor Magarevac sa jacim izvorom. Zbog slabije pristupacnosti nekadašnji neimari su se odlucili za Džakulovac. Bunari nikad nisu presušivali ni za vreme najvecih suša a voda je kristalno bistra i hladna iz dubine zemlje izvirala u velikim mjehurovima, sa dna bunara iz sitnog pjeska koji se stalno pomjerao kao da ga neka nevidljiva ruka mješa.Obod bunara je uglacan tokom vjekovne upotrebe. Neimari su ostali nepoznati jer nigdje nisu ostavili zapis sem njhovog djela koje je služilo za dobrobit svih naroda koji su boravili na ovim prostorima.
Do izgradnje vodovoda iz Vrela do Bjelopolja 1955. godine bunar je bio glavni izvor pijace vode i sastajalište vodonoša djevojaka, momaka i snaša koji su nosili vodu u vucijama i bremema. Tu su se razmjenjivale najnovije vjesti i bio je glavni „press centar“ za gradinu Jasikivac i Oravac.
Od izvora potok lenjo tece pored jasenove šumice do male padine Jabucice gdje ubrzava i žubori preko kamenja po belom pesku i pravi mali vir dubine do kolena.
Ovde su djevojke i žene prale rublje i uvek se cuo smeh i cika ako su koju poprskale hladnom vodom i lopanje prakljaca.
Potok dalje mirno tece do ispod kuce Danje Drakulica sada njegovih unuka gdje ima pritoku oravacki potok. Ovaj potok nastaje od izvora Stara i mala korita, Puzinovac i izvora u kalembera dragi izpod Prica Gradine. Od izvora do ušca potok mirno tece kroz oravacke bare ispod drakulica kuca do ušca gdje dva potoka stvaraju mali vir sa bistrom i hladnom vodom sa peskovitim dnom pa se ovdje voda nikad nije mogla zamutiti. Ušce je zbog vece kolicine vode služilo za pranje rublja i nazvano je Perilo. Dalje potok polako tece pored bašca i vrtlova i prolazi ispod mosta na cesti Korenica-Udbina .Na ljevoj obali prije mosta nalazio se janj-topola o kome je pisao Branko Drakulic na ovom sajtu. Nizvodno ispod mosta je vece proširenje pješcanog korita gdje je voda do koljena gdje smo se kao djeca brckali, lovili žabe, punoglavce i daždevnjake. Daždevnjaci su imali crna leda i žute stomake oblika guštera i licili su nam na zmajeve iz bajki. Više puta smo donosili piore-ribice sa namerom da poribimo potok ali su se oni vremenom gubili. Odavle potok lagano tece i pravi velike meandre pola kilometra do ponora Bezdan koja je ljevkasto udubljene dubine oko 5 metara i na sredini ima rupu promjera oko 30 centimetara. Bezdan je za nas djecu uvjek bila zastrašujuc zato što se voda vrtlogom u nju slivala te nas je vrtlog plašio i ako nismo bili blizu da bi nas mogao povuci. Imali smo osecaj da bi mogla iz dubine zemlje izici neka neman i progutati nas kao što guta vodu. Preko ljeta potok je bio glavni dom zelenih žaba i trpeza roda i caplji. Žabe su ljeti preko dana cutale a padom mraka su do kasno u noc horski kreketale i uspavljivale nas svojom pjesmom. Roditelji nam nisu dali da ubijamo žabe govoreci ako ubijemo žabu umrece nam majka.
Za vreme jakih kiša i topljenja snjega potok bi toliko narastao da bezdan nije mogao progutati svu vodu pa se razlivala po polju. Zimi kad se razlivena voda zamrzne, ledenu koru smo koristili za klizanje a umesto klizaljki koje smo gledali samo na fotografijama koristili smo cipele sa brukvicama ili pravili drvene nanule. Takmicili smo se ko ce se bolje zatrcati i što dalje otklizati. I pored toga što sam kasnije vidio mnoge velike rjeke potok je ostao najveci i najljepši i uvjek sam se rado izuvao i gljao kroz njegovu vodu i kasnije djeci pokazivao nestašluke koje smo kao djeca radili.
Šuput Nikola, roden u Gradini 1944 godine
(01.03.2010.)...
sećanje zabeležio i poslao
Bogdan Radeka:
ROMIN MOSTIC I CILJALJKA
Mnoga mjesta u korenickoj kotlini su dobila imena po ljudima, karakteristikama i sastavu tla , travama ili drvecu koje tu raste i divljim životinjama koje tu obitavaju . Neka mjesta pak dobiše imena po dogadajima koji su se zbili na njima. Sva ova mjesta služe narodu kao orjentiri, što bi za velegradsku sredinu bile ulice i trgovi.
Tako su igrom slucaja i jasne namjere sa nerealnim ishodom, dva mjesta dobila imena po akciji i poisljedici dogadaja koji se zbio prije 200 godina , kad su ovim krajem i Kordonskom cestom krstarile Francuske vojnopolicijske patrole maršala Marmona(Marmont). Ove patrole su održavale red i progonile vojne odmetnike pandure-Seržane(Francuzi su ih zvali Crvene kabanice),koji su pružali otpor francuskoj vlasti poslije zauzimanja Ilirskih provincija od francuskih trupa (korpusa) Napoleona Bonaparte, kojima je tada komandovao Marmon.
Ovo se dešavalo poslije odlucujuce bitke kod Gracaca 16-17.maja 1809.g.(*)
Ispod sela Jasikovac, smještenog na sastavu plodne plecine Rotaljevac i golog brda Glavice, postoje dva izvora pri dnu plecine svaki sa svoje strane , koji zbog kolicine vode imaju i svoje potoke. Ispod istocnog dijela sela tj. Mimulina gaja i kuca Žakula(Zelica) na pocetku ravnih košanica nalazi se izvor Draginovac, a sjeverozapadno od sela u pitomoj dolji izvor Džakulovac.
Izvor Draginovac, po pricanju ima ljeti najhladniju vodu , a njegov potok, pojacan potokom izvora Krcevina koji se nalazi nesto juznije prema Keljevom Brdu, tece prema sjeveroistoku izmedju Pribaraka i Brda i uliva se u Maticu-Korenicu poviše kolskog gaza Tucke Plitkulje. Na svom putu prolazi ispod Kordonske ceste, sada saobracajnice Karlovac-Zadar.
I tada je postojao i sada postoji most ili mostic ispod koga i sada prolazi Draginovacki ili kako ga još zovu Romin potok, na svom putu ka Matici -Korenici.
Desilo se tada da je baš u trenutku kad je Marmonova patrola prelazila preko ovog mosta, na istu pucano iz središnjeg dijela Plješivice sa jedne uzvisine nedaleko od istocne litice Vilene Grede.
Posljedica toga pucnja je pogodak i ranjavanje u koljeno jednog vojnika iz patrole koji je zbog toga ostao hrom (šepav - u narodu 'rom ).
Tako to mjesto i most dobi ime po tom ranjenom i od posljedica ranjavanja hromom vojniku Romin mostic , a Draginovacki potok su poslije toga neki, po mostu, zvali još i Romin potok .
Kasnije je utvrdeno mjesto sa koga je pucano na patrolu. Ovo je bio vrlo precizan hitac sa ove uzvisine udaljene oko 3 kilometra do mosta tj.mjesta pogotka pa su ljudi nagadali da li se radi o izuzetnom strelcu ili pak slucajnom pogotku, ali sa jasnom namjerom.
Ovo mjesto tj. terasastu kotu središnjeg visinskog dijela Plješivice, sa koga se kao na dlanu vidi, a i tada je bilo vidno i pregledno polje i Kordonska cesta, nazvaše Ciljaljka , što se odomacilo kod naroda.
* (O bitci - u prilogu Zanimljivosti)
sećanje zabeležio i poslao
Bogdan Radeka:
ROMIN MOSTIC I CILJALJKA
Mnoga mjesta u korenickoj kotlini su dobila imena po ljudima, karakteristikama i sastavu tla , travama ili drvecu koje tu raste i divljim životinjama koje tu obitavaju . Neka mjesta pak dobiše imena po dogadajima koji su se zbili na njima. Sva ova mjesta služe narodu kao orjentiri, što bi za velegradsku sredinu bile ulice i trgovi.
Tako su igrom slucaja i jasne namjere sa nerealnim ishodom, dva mjesta dobila imena po akciji i poisljedici dogadaja koji se zbio prije 200 godina , kad su ovim krajem i Kordonskom cestom krstarile Francuske vojnopolicijske patrole maršala Marmona(Marmont). Ove patrole su održavale red i progonile vojne odmetnike pandure-Seržane(Francuzi su ih zvali Crvene kabanice),koji su pružali otpor francuskoj vlasti poslije zauzimanja Ilirskih provincija od francuskih trupa (korpusa) Napoleona Bonaparte, kojima je tada komandovao Marmon.
Ovo se dešavalo poslije odlucujuce bitke kod Gracaca 16-17.maja 1809.g.(*)
Ispod sela Jasikovac, smještenog na sastavu plodne plecine Rotaljevac i golog brda Glavice, postoje dva izvora pri dnu plecine svaki sa svoje strane , koji zbog kolicine vode imaju i svoje potoke. Ispod istocnog dijela sela tj. Mimulina gaja i kuca Žakula(Zelica) na pocetku ravnih košanica nalazi se izvor Draginovac, a sjeverozapadno od sela u pitomoj dolji izvor Džakulovac.
Izvor Draginovac, po pricanju ima ljeti najhladniju vodu , a njegov potok, pojacan potokom izvora Krcevina koji se nalazi nesto juznije prema Keljevom Brdu, tece prema sjeveroistoku izmedju Pribaraka i Brda i uliva se u Maticu-Korenicu poviše kolskog gaza Tucke Plitkulje. Na svom putu prolazi ispod Kordonske ceste, sada saobracajnice Karlovac-Zadar.
I tada je postojao i sada postoji most ili mostic ispod koga i sada prolazi Draginovacki ili kako ga još zovu Romin potok, na svom putu ka Matici -Korenici.
Desilo se tada da je baš u trenutku kad je Marmonova patrola prelazila preko ovog mosta, na istu pucano iz središnjeg dijela Plješivice sa jedne uzvisine nedaleko od istocne litice Vilene Grede.
Posljedica toga pucnja je pogodak i ranjavanje u koljeno jednog vojnika iz patrole koji je zbog toga ostao hrom (šepav - u narodu 'rom ).
Tako to mjesto i most dobi ime po tom ranjenom i od posljedica ranjavanja hromom vojniku Romin mostic , a Draginovacki potok su poslije toga neki, po mostu, zvali još i Romin potok .
Kasnije je utvrdeno mjesto sa koga je pucano na patrolu. Ovo je bio vrlo precizan hitac sa ove uzvisine udaljene oko 3 kilometra do mosta tj.mjesta pogotka pa su ljudi nagadali da li se radi o izuzetnom strelcu ili pak slucajnom pogotku, ali sa jasnom namjerom.
Ovo mjesto tj. terasastu kotu središnjeg visinskog dijela Plješivice, sa koga se kao na dlanu vidi, a i tada je bilo vidno i pregledno polje i Kordonska cesta, nazvaše Ciljaljka , što se odomacilo kod naroda.
* (O bitci - u prilogu Zanimljivosti)
