---

PRIMORSKI POJAS > PLANINE DALMACIJE > OTOCI SREDNJEG I JUŽNOG JADRANA I PELJEŠAC > Kornati
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Metlina, 237 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.82945, 15.28945

O otočju

Uvećaj kartu

PRIRODA

---

Čagljevi. Stada ovaca na Kornatima posljednjih su godina suočena s opasnim predatorom. Na kornatskom otočju zavladali su čagljevi, zbog čega su vlasnici ovaca, koji pokušavaju očuvati tradiciju ovčarstva, ogorčeni. Oko 2020. godine doplivali su s Dugog otoka i zavladali Kornatima. Nacionalni park Kornati provodi sanitarni lov, no Kornatari traže bržu i snažniju reakciju institucija. Sanitarnim lovom, koji provode u Parku, odstrijeljeno je oko 160 čagljeva. No teško ih je istrijebiti jer se brzo razmnožavaju. Istovremeno se prepolovio broj ovaca. Ključni problemi je što su čagljevi velika prijetnja bioraznolikosti, s obzirom na veliki oportunizam čaglja. Stočari sve više odustaju od tradicionalnog uzgoja ovaca. Zato valja zaštiti uzgoj na slobodnim pašnjacima jer, nestane li stada, nestat će i ljudi. A onda bi umjesto ovaca, na Kornatima mogli prevladavati predatori i borovi.
IZVOR HRT, 2025.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Gotovo čitavo zemljište Kornatskog otočja privatno je vlasništvo.

Priče o otočju

Nacionalni parkovi: Kornati, obrazovna emisija
Datum objave: 15.5.2019. Postavio:pro patria
Opis: Ovo je priča o otočju - 149 otoka i otočića - s mnoštvom rtova i uvala, daru Boga i prirode, što su ga čovjekov trud i muka održali i danas u skladnom odnosu, znajući živjeti od njega, ali ga i neoskvrnuta očuvati za naraštaje što dolaze. Nekoć su bili poznati samo njihovim vlasnicima - pastirima, ribarima i težacima, koji su im dali ime Kurnati. Siromaštvo i nedostupnost otočja drugima nisu bili zanimljivi. Iako je danas nostalgična pomisao na to razdoblje, jer je gliser zamijenio gajetu na jedra, a vikendica ribarsku kućicu, ovaj će arhipelag i dalje posebnim činiti velik broj otoka u malom akvatoriju, njihove strmo odsječene obale što ih narod zove krunama i težak život kurnatara na Piškeri, Kornatu, Žutom ili Levrnaki.​

Bajkovita Hrvatska: Nacionalni park Kornati (BH-049)
Autor: ADRIA TON production Datum objave: 11.12.2022.
Opis. dokumentarno obrazovni serijal BAJKOVITA HRVATSKA Autori: Paula i Đelo Jusić Proizvodnja: Adria ton production Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija. Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, najgušća je otočna skupina na cijelom Sredozemlju. Rasprostire se na površini od oko 320 km2, a od 152 kornatska otoka, 89 ih je zbog izuzetnih ljepota krajolika, velike obalne razvedenosti i zanimljive geomorfologije, proglašeno 1980.g. nacionalnim parkom.

​SeaHelp Revierführer Zut Luka Zut
Datum objave: 26.8.2017. Autor: SeaHelp
Opis. SeaHelp ist mit seinem Revierführer ganz nah am Geschehen und soll alle Skipper bei der Auswahl der Buchten unterstützen. Dabei ist auch die Sicherheit für alle Bootsfahrer ein zentrales Thema. SeaHelp wünscht viel Vergnügen!

STANI NA OTOKU: Kornati i Žirje
Autor: Hrvatska radiotelevizija Datum objave: 28.9.2022. 
Opis. Nigdje se na tako malo prostora nije stisnulo čak 140 otoka, otočića i hridi - Kornati su najgušći arhipelag na Sredozemlju. Rijetki stanovnici Kornata, obitelj Ježina, skiper Fjaka, glavata želva i dobri dupini upotpunili su ovu jedriličarsku avanturu. Na dodiru s Kornatima je pučinski otok šibenskog arhipelaga - Žirje. Nekoć vojna utvrda, danas utvrda Dalmacije kakva je nekoć bila...

Emisija "Karavan" - Kornati - TV Beograd 1967.
Postavio: istegic Datum objave: 18.3.2013.a Karavan TV Beograd 1967. - Kornati

Easy Weekend on Kornati Islands National Park and Nazi Shipwreck Diving
Autor: Secret Dalmatia Datum objave: 5.1.2022.
Opis. This past October we joined our friends for a weekend on the island of Levrnaka in Kornati National Park. This is one of the most beautiful and most interesting islands with fantastic natural harbor. We docked at Konoba Levrnaka restaurant for overnight and had a great meal there. Very few places beat Kornati for a great holiday on the Adriatic! Nazi shipwreck is the i-boot - Infanterientransporter - a troop carrier for Gemran infantry in WW2. More details can be found here (in Croatian): https://lanterna-magazin.net/2021/08/... For travel in Croatia, visit us at https://www.secretdalmatia.com or contact us at [email protected]

Kornati Islands – The Tears of God
Autor: mySea Datum objave: 30.10.2024.
Opis. Welcome to the official shortfilm: "Kornati Islands - The Tears of God". This breathtaking documentary takes you deep into the heart of one of Croatia’s most stunning natural wonders, the Kornati Islands. With about 100 islands scattered across the Adriatic Sea, the Kornati archipelago is a place where raw, untouched beauty meets the quiet strength of the people who have lived and survived in this remote and challenging environment. The movie explores not only the dramatic and rugged landscapes of the Kornati Islands but also the incredible resilience of the islanders. Life here is a constant battle against the elements—limited resources, scorching sun, and isolation. Yet, within this hardship, there is also tranquility and a profound sense of peace. For those seeking a break from the rush and stress of modern life, the Kornati Islands offer a sanctuary where time seems to slow down, and nature takes the lead. This film is not just about survival, but about the serene beauty found in simplicity, solitude, and connection to the earth. Join us as we unveil the story of the Kornati Islands—where both the harshness and harmony of life coexist in a delicate balance. Whether you're looking for inspiration, peace, or simply the awe of nature’s grandeur, this documentary will take you on an unforgettable journey. Don’t miss it and watch it now! It's the chance to dive into another world and to fall out of the stress and noises the world we live in contains. Get to know more about Kornati National Park: https://www.np-kornati.hr/ Buy tickets for Kornati National Park: 
https://my-sea.com/en/national-park-k...park-k...

Po otočju

OTOK KORNAT

---

OTOK VELI RAŠIP

---

OTOK ŽUT

---

Otok Žut

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

​BOGNAR, Andrija ; GRIZELJ, Marinko: Geomorfološke značajke arhipelaga Kornata. U: Kornati / Milan Meštrov, Paula Durbešić, Mladen Kerovec (ur.). Hrvatsko ekološko društvo. Zagreb, 1996. str. 53-66.

• Sažetak. Otočje Kornata dio je mezogeomorfološke regije sjevernodalmatinskog otočja. Može se podijeliti na četiri mikrogeomorfološke reljefne cjeline i to: Sitsku, Žutsku, Kornatsku i Piškersku. Geomorfološka regionalna diferencijacija izvedena je na temelju kriterija homogenosti strukturno geomorfoloških značajki istraživanog prostora; paralelizam otočnih nizova, bizarna raščlanjenost, relativno velika podudarnost orografije s temeljnim geološkim strukturama, prevlast krškog tipa reljefa na vapnenačkoj litološkoj osnovi i izražena razvedenost obala arhipelaga.

BUSCH, Franka: Nacionalni park Kornati: Problem zaštite. Seminarski rad. Nastavnik-mentor: doc. dr. sc. Petar Kružić. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek. Zagreb, 2013. (PDF1: PDF2)

• Sažetak. U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, između šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna skupina otoka, Kornati. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obale i bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s približno 238 km obalne. Pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka čini tek manje od 1 /4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav. Kornatski arhipelag je iznimno bogat životinjskim i biljnim vrstama, no zbog nedovoljne istraženosti vrlo je malo podataka o vrstama koje obitavaju u nacionalnom parku. Kopnena flora i nakon dugog niza godina i dalje nije u potpunosti poznata. Procjenjuje se da u području Kornatskog otočja egzistira oko 700 - 800 biljnih svojti. U vegetacijskofitogeografskom smislu, Kornati pripadaju eumediteranskoj vegetacijskoj zoni mediteranskolitoralnog pojasa mediteranske regije, a fitogeografski pripadaju istočnojadranskom sektoru jadranske provincije. Kopnena fauna Kornatskog arhipelaga je vrlo malo proučena, dok je morska fauna mnogo bolje istražena. Broji 352 svojte, što čini oko 52% od ukupnog broja zabilježenih bentoskih svojti u Jadranu (682 svojte) i 3 vrste morskih cvjetnica. U novije doba posebna pozornost se posvećuje istraživanju morske faune. Prema dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je oko 850 svojti makro- i meiofaune. Posebno su istražena životne zajednice morskog dna i naselja riba. Pretpostavlja se da u akvatoriju Kornatskog otočja živi barem 2500 do 3000 svojti bentoske i pelagičke faune. Godine 1980. Kornatski arhipelag je proglašen Zakon o Nacionalnom parku "Kornati" koji je obuhvatio Donje Kornate (Kornatski i Piskerski otočni niz) i jugoistočni dio Dugog Otoka sa zaljevom Telašćica. U granicama parka našlo se područje ukupne površine 26.200 hektara koje se protezalo na tadašnje dvije općine: Šibensku i Zadarsku. Tokom niza godina došlo je do mnogo promjena u zakonima o zaštiti parka no danas je na snazi Zakon o izmjenama Zakona o Nacionalnom parku "Kornati", donesen 1997. Godine, kojim je područje parka smanjeno na približno 21.800 hektara i u kojem se našlo ukupno 89 otoka, otočića i hridi. Do promjena u zakonima dolazi uglavnom zbog administrativnih i zakonodavnih problema, a ne zbog poboljšanja problema vezanih za zaštitu prirode. Najveća prijetnja Nacionalnom parku Kornati je antropogeni utjecaj. Zbog veličine parka i položaja vrlo je teško poduzeti prave mjere zaštite. Samim time javlja se i problem provođenja zakona i odredbi kao i nadziranje i kontrola provođenja zakona u slučaju kršenja postojećih zakona . Osim antropogenih utjecaja prijetnja parku su i klimatske nepogodnosti, za koje je također odgovoran čovjek. Sam biološki štetan utjecaj na biocenoze parka vrlo je teško kontrolirati uvođenjem zakona te bi trebali stupiti na snagu zakoni i odredbe za istraživanje i uvođenje projekata u kojima bi se istražile razne mogućnosti očuvanja preostalog živog i neživog dijela krajobraza Kornatskog arhipelaga.

FARIČIĆ, Josip; SIMIČIĆ, Zdenko: Kornati Islands on Old Geographic Maps and Charts. Izvorni znanstveni članak. Kartografija i geoinformacije 4, br. 4 (2005): 58-77. (PDF)

• Sažetak. Based on the analysis of cartographic sources, the paper analyses the historical and geographical development of the Kornati islands, the largest group of Croatian islands. The old maps were used first of all as the means of geographic research that, being necessarily correlated to the simultaneous historical written sources and modern topographic and maritime maps, make the basis for creating a research platform for relevant scientific results to be achieved. On the basis of the old maps it is possible, among other things to anticipate that the Kornati islands used to have great geotraffic significance on the eastern Adriatic sailing route. According to the development of geographic concepts and cartographic methods, the geographic vision of the Kornati islands has been gradually clarified ever since the 16th century. The chart from the Carta di cabotaggio del Mare Adriatico edition published by the Military and Geographic Institute from Milan (1822-1824) presents the turning point with the first complete and mostly precise presentation of the Kornati islands group on the basis of hydrographic and topographic field measurements.

JURAN  Kristijan: Kad i u kojim povijesnim okolnostima Murterini i Betinjani dolaze na Kornate?. Povijesni prilozi 24, br. 28 (2005): 135-151. (PDF)

• Sažetak. Zadarsko je otočje s historiografske perspektive vrlo slabo istraženo. Pogotovo su slabo istraženi rijetko naseljeni ili privremeno naseljeni otoci poput Kornata ili primjerice Babca. Pitanje je mogu li ti otoci pojedinačno, s obzirom na pretpostavljeno siromaštvo arhivskih izvora o njima, uopće pridobiti, opravdati i zadovoljiti znanstveni interes suvremene historiografije. Odgovor je, dakako, uvijek pozitivan ako počiva na detaljnijem preispitivanju poznatih izvora i sustavnom traganju za nepoznatim. Tako se o naslovnom problemu do danas tek šturo pisalo na temelju jednog jedinog izvora, koji tobože govori o tome kako su 1627. godine potomci obitelji Civalelli doveli murterske pastire na Kornate, jer je to otočje zbog gusarskih upada opustjelo i ostalo zapušteno. No, pošto je «otkriveno» još niz drugih izvora, na osnovi kojih se mogu izvući bitno drukčiji zaključci, nametnula se potreba za temeljitom redefinicijom tako predloženog rješenja. Problemu smo pokušali pristupiti iz raznih perspektiva, i ujedno ga smjestiti u nešto širi prostorni i vremenski kontekst povijesnih zbivanja. Na taj način pitanje dolaska Murterina i Betinjana na Kornate nije samo pitanje ponovnog rekonstruiranja kronologije i glavnih aktera događajâ, nego je nužno vezano uz uvid u neke druge sadržaje kornatske, zadarske i murterske povijesti, kao što je pitanje vlasničko-pravnih odnosa, gospodarske strukture ili primjerice socijalnog i demografskog razvoja na promatranom području.

MAGAŠ, Damir: Zemljopisna obilježja Kornata u funkciji upoznavanja njihove toponimije. U: Toponimija Kornatskog otočja / Skračić, Vladimir (ur.). Sveučilište u Zadru. Zadar, 2013. str. 20-65. (PDF)

• Sažetak. Rasprava o zemljopisnim obilježjima Kornatskih otoka obuhvaća osnovna obilježja njihovih prirodnih i društvenih geografskih značajki u svrhu razmatranja njegovih zemljopisnih imena. Uvodno se raspravlja značenje geografskog položaja, a u obradi fizičkogeografskih sastavnica ovih otoka posebno su obrađena geomorfološka i geološko-stratigrafska, zatim klimatska, hidrogeografska, fitogeografska i pedogeografska obilježja, njihovo značenje za oblikovanje lokalnog krajolika te mogućnosti njihova vrednovanja. Ta obilježja zrcale se i u različitim imenima prostornih jedinica, lokaliteta i naseobina koja čine bogatu otočnu toponimiju. Sociogeografski, dio rada uključuje razvojni retrospekt, obilježja vrednovanja, gospodarstva, perspektive i dileme razvoja itd. Pregled povijesno-zemljopisnog razvoja ukazuje na posebnost Kornatskih otoka među hrvatskim otocima, osnovne značajke njihove valorizacije te povezanosti s okolnim hrvatskim prostorima. Odrednice toga razvoja također su našle odraza u mjesnoj toponimiji. U radu se nastoji ukazati na neposrednu međuovisnost prirodno-zemljopisne osnove i društvenih zbivanja tj. sociogeografskih obilježja kroz različite etape povijesno- geografskog razvoja, od prapovijesti preko starog vijeka, srednjovjekovnih zbivanja do novog vijeka i suvremenih preobrazbi. Kroz razradu suvremenih pokazatelja vrednovanju ovog prostora, posebno se razmatraju uvjeti razvoja posljednjih desetljeća u vrijeme značajnih političkih, upravnih i zaštitarskih mijena i zbivanja. U završnom dijelu radnje ukazuje se na mogućnosti valorizacije otoka, na rezultate, posljedice i impulse dosadašnjih razvojnih tijekova, te na dileme i perspektive njegova budućeg razvoja.

PENEZIĆ, Matija: Problemi zaštite prirode na primjeru NP “Kornati”.  Završni rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb, 2010.

• Uvod. Jesu li Kornati kamena čudovišta zanosne ljepote i oporosti? Jesu! Jesu li veličanstveni u svom siromaštvu i škrti u svom bogatstvu? Jesu! Jesu li Kornati epopeja salskih ribara i murterskih težaka? Jesu! Jesu li oni prostor utihe, zmorca, garbinade, jugovine, bure i levanta što brazde po čudovitom površju i podmorju? Jesu! Jesu li Kornati prostor škritih poljica što plode grožđem, višnjama, smokvama i maslinama? Jesu! Jesu li Kornati pozornica zapanjujuće pustopašice ovaca i božične janjadi? Jesu! Ako sve to jesu, onda su Kornati čudesan svijet prirode i društva iz nekih još čudesniji vremena, pa ih, dakako, valja na najpažljiviji način zaštitit i pokloniti našem potomstvu.“ (Friganović, 1995). U ovom radu pisati ću o NP (Nacionalnom Parku) Kornati, jednom od najzanimljivijih i najvrednijih zaštićenih područja u Hrvatskoj. Za početak ću napisati nešto općenito o NP-u i o njegovoj povijesti pa zatim o prirodnim i kulturnim osobitostima kornatskog područja. Nakon toga pričat ću o definiciji i statusu Kornata kao NP-a prema Zakonu RH (Republike Hrvatske) te prema IUCN-u (International Union for Conservation of Nature). Poslije toga sljedi rasprava o problemima zaštite prirodne i kulturne baštine u NP-u koji su mnogobrojni te ću istovremeno dati neke prijedloge o tome kako bi se ti problemi mogli rješiti.

TOPONIMIJA kornatskog otočja. Urednička knjiga, monografija (znanstvena) / Skračić, Vladimir (ur.) Sveučilište u Zadru. Zadar, 2013.

• Sažetak. Ovaj, šesti svezak biblioteke Onomastica Adriactia posvećen je toponimiji kornatskog otočja. Kao i dosad objavljeni svesci iste serije, ustrojen je u tri cjeline: prva opisuje onomastički ambijent, to jest sve izvanjezične čimbenike, prirodne i društvene, koji utječu na proces imenovanja ; druga donosi korpus prikupljenih toponima i toponomastičke karte ; treća je posvećena jezičnoj interpretaciji prikupljene građe. Za razliku od prethodnih svezaka biblioteke Onomastica Adriatica, ovaj je posvećen jednom nenaseljenom arhipelagu koji čini veliki broj malih i vrlo malih otoka. Ova monografija obuhvaća radove kako jezikoslovaca, tako i stručnjaka iz drugih područja (arheologija, geografija, povijest, povijest umjetnosti) koji su svojim radovima nastojali interpretirati izvanjezični kontekst imenovanja.

KORNATI KAD SU BILI KURNATI - Intimni leksikon prošlosti arhipelaga
Autor: Vladimir Skračić

Godina izdanja: 2021.
Opis: Od prvih tragova ljudskog postojanja u arhipelagu do danas, Kurnati su bili mjesto za uporne i marljive, za hrabre i odlučne, za sve kojima drugačije nije moglo biti. To je bio prostor samo za one koji su mogli sami u potpunoj izolaciji odgovoriti na svaki izazov, bez ičije pomoći sa strane, jednom riječju – pros tor vanka ruk?! Ova knjiga je zamišljena kao neka vrsta kurnaskoga, ponekad neznatno literariziranoga leksikona. Leksikoni su u načelu djela koja tumače pojmove nekoga znanstvenog ili stručnog područja. Nije sasvim uobičajeno da se takvima smatraju i knjige koje su posvećene nekom određenom vremenu, prostoru i načinu života. No unatoč tomu, autor izabire ovakvu strukturu prikazivanja činjenica. Prikupljajući dugi niz god ina toponomastičku i drugu jezičnu građu po otocima, redovito je iz goleme količine sakupljenih podataka morao izlučiti one koji su relevantni za ono o čemu govori i predstaviti ih u nekom leksikografskom obliku. Drugo, možda još važnije, zato što ovakva raščlanjenost čini građu dostupnom čitatelju na svakoj svojoj točki i na svakoj točki njegova interesa, poput kakva leksikografskog djela ili knjige pjesama. Čita se i obavještava o onome što se želi znati. Ne mora se čitati redom.