---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE LIKE > VELEBIT > JUGOISTOČNI VELEBIT > Tremzina
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Oklinak, 1187 m (na pojedinim kartama 1186 m)​
Koordinate najvišeg vrha: ​44.2394, 15.9616

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O planini

Uvod

Ime planine, etimologija

Geografija/zemljopis planine

Reljef planine

Geologija planine

Vrhovi

Reljefni i ostali oblici u prostoru

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz planine …

Vodič po planini i kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u planini?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u planini i kraju

Pristupi planini

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost u planini

Izvori

Uvod

-

Uvećaj kartu

Naslovna fotografija
Pogled na greben Tremzine iz smjera sjevera (Malovan-Vučipolje)

-

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

---

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain

---

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS

---

Gorski hrbat jugoistočnog Velebita (~ 330 km2) sastoji se od masiva Ošćenice (1182 m) s Tulovim gredama (1120 m), Panoge (1064 m), Jaslenskog bila s Ćelavcem (1198 m), Crnopca (V. Crnopac, 1403 m), Tremzine (Oklinak, 1187 m) i Koma (Golić, 1003) te dijela sjevernodalmatinske krške zaravni oko rijeke Krupe. 

PRIRODA

---

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

KONTINENTALNOM (LIČKOM) STRANOM

---

GRAČAČKI KRAJ

Malovan

PO VRŠNOJ ZONI

---

ČARDAK

NADMORSKA VISINA 1175 m

Grebenom od Čardaka do Oklinka

OKLINAK

NADMORSKA VISINA 1187 m (u pojedinim izvorima 1186 m)

TUROVAČKA BRDA

Pogled s Oklinka na greben Turovačkih brda (996 m, 962 m, 938 m)

Jugoistočni rub Velebita
Pogled s grebena Tremzine (s vrha Oklinak) u smjeru jugoistoka, na krajnje jugoistočne kose i vrhove Velebita (Paripovac - u prednjem planu, Vrbica, Kom i dr.) iza kojih se nastavlja dolina gornjeg toka Zrmanje. Na horizontu lijevo ističe se masiv Dinare. Na horizontu, desno su Kijevski Kozjak (Bat) i Svilaja.

ĆULUM (860 m)

RUNJAVA GLAVICA (904 m)

OSOJE (874 m)

KNEŽEVIĆA KOSA (890 m)

PENA (965 m)

RIMSKE KAMENICE (865 m)

KOSALJEVICA (857 m)

RAVNA KOSA (755 m)

LIPAĆ ("sjeverozapadni" vrh, 935 m; "jugoistočni vrh", 935 m)

Lipać gledan s vrha Tremzine

Skupina brda sjeverozapadno od Otrića
Izvor podloge: Google Earth, 2022.

PEKIĆA BRDO (739 m)

SUČEVIĆA BRDO (765 m)

VREOČKO BRDO (805 m)

POPOVA MUDA (852 m)

DEBELO BRDO (902 m)

Zaselci Male Popine u Malopopinskom polju podno Debelog brijega

BADNJIĆ (798 m)

Badnjić iznad Malopopinskog polja

PRIMORSKOM (DALMATINSKOM) STRANOM

---

Turovac

Turovačka previja

Duboki Dol

DUBOKI DOL - RODNO SELO LIČKOG HERKULA MARIJANA MATIJEVIĆA
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 18.1.2023.
Opis. "Poštovana gospodo, nisam ja Austrijanac. Ja sam Hrvat, rođen u kršnoj i ponosnoj Lici, u podnožju Velebita – starca, di vukovi viju, di lisice laju, di skakavci žito pojedoše. Tamo di se rđa sije, a niču junaci… Di namjernik dobri nikada zanoćiti neće pod vedrim nebom, gladan i žedan, i di zlonamjeran tuđin nikad nije miran omrčao niti spokojan osvitao!" Kako najbolje započet ovo pisanje nego ponosnom izjavom našeg glavnog junaka ove priče Marijana Matijevića. I tako je došao red da posjetimo rodno selo našeg Ličkog Herkula, šetnju smo započeli u mjestu Malovan i odmah se zaputili u visoke bukove šume planine Tremzina, došavši do vrha Oklinak (1137mnv) kao na dlanu imamo selo Duboki Dol. Selo je inače napušteno i krave su mu jedini stanovnici, šetnjom kroz selo obilazimo kamene kuće, čiji vješto isklesani zidovi prkose zubu vremena. Pričajući među sobom zamišljamo život našeg Marijana Matijevića svojedobno najjačega čovjeka na svijetu. Za potpuni doživljaj tu smo na našem youtube kanalu "Putevima divljine".

In Search of an Ancient Road - Krupa to Velebit via Duboki Dol 2021
Autor: Secret Dalmatia Datum objave: 23.3.32021.
Opis. An archaeology research trip in the countryside of Dalmatia focusing on finding an ancient route from Velebit mountain to Dalmatia. An intense off road drive through a remote and nearly abandoned area to see the valley of Duboki dol and remote hillfort. We also found a clay, 3000 years old loom weigh that, apparently was decorated in the same fashion like some previous objects found in Croatia. #croatiaoofroad #velebit #archaeologytour Our visit in 2016: https://secretcroatia.blog/2016/04/09... The book on old roads across Velebit by Lara Černicki and Stašo Forenbaher: https://www.ljevak.hr/5416-lara-cerni... More on loom weighs found in inner Croatia: https://hrcak.srce.hr/file/252422 and this one in Croatian: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint... Mato Ilkić: https://unizd.academia.edu/MatoIlki%C... ..and if you want to travel off the beaten path in Croatia: www.secretdalmatia.com

Špijaljka

Kanjon Krupe

Karta pješačkih staza oko Krupe i Krnjeze

Kudin Most / Kuda's bridge - A Bridge of Love & Beauty
Datum: 29.5.2021. Autor: EdoStuff Aviation
Izvorni opis: Located on the southern slopes of Velebit, river Krupa the most prominent tributary that flows into the river Zrmanja. On that river lies a 109 meter long stone bridge called Kudin Most. (Kuda's Bridge) Legend says, the bridge was built two hundred years ago by a young man called Kude. Kude fell in love with a girl called Milja who lived in a village across the river Krupa and to bring the girl home to his house he had to find a crossing. He built the bridge with his brothers in the drywall technique out of twisted blocks with 12 arches and columns that merged the banks of the Krupa river. Located near the bridge is a beautiful cascade waterfall and the surroundings are full of natural beauty and an excellent place for a field trip.

IZVORI I LITERATURA

---

BAHUN, S.: Tektogeneza Velebita i postanak Jelar-naslaga. Geološki vjesnik, Vol. 27, str. 35-51. Zagreb, 1974.
FRITZ, F.: Razvitak gornjeg toka rijeke Zrmanje. Krš Jugoslavije 8/1, str. 1-16, Zagreb, 1972.
HERAK, M., Bahun, S.: The role oft he calcareous breccias (Jelar Formation) int he interpretation oft he High Kars Zone oft he Dinarides. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 49-59. Zagreb, 1979.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., MARKOVIĆ, S., SOKAČ, B., ŠUŠNJAR, M., NIKLER, L., ŠUŠNJARA, A.: Osnovna geološka karta list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod. Zagreb – Beograd, 1967.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., SOKAČ, B., VRSALOVIĆ-CAREVIĆ, I., ZUPANIĆ, J.: Tumač za osnovnu geološku kartu list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod, Zagreb – Beograd, 1967.
KOVAČ-KONRAD, P., JALŽIĆ, V.: Prvi sifon špilje Kusa 1. Speleolog, Vol 54., str. 20-23. Zagreb, 2006.
KOVAČEVIĆ, A.: Kusa nad Manastirskim lukama – Kusa 2. Speleolog, Vol. 56, str. 61-65. Zagreb, 2008.
KOVAČEVIĆ, T., GARAŠIĆ, M., MEĐIMUREC, Z. ŠEBIAN, M.: Špilja Čavle u dolini rijeke Zrmanje – primjer snažnog erozijskog utjecaja vode na speleogenezu objekta. Spelaeologia Croatica, Vol. 2., 15-21. Zagreb, 1991.
KRANJEC, V., PRELOGOVIĆ, E. (1974): O paleogeografskim i neotektonskim odnosima u tercijaru i kvartaru na teritoriju SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 27, str. 95-112. Zagreb, 1974.
MALEZ, M.: Paleontološka istraživanja i speleološka rekognosciranja u 1959. godini. Ljetopis JAZU, 66. Zagreb, 1960.
MALEZ, M.: Cerovačke pećine. Speleološko društvo Hrvatske, 41. str. Zagreb, 1965.
PAVIČIĆ, A., RENIĆ, A.: Mogućnosti vodoopskrbe iz ličkog dijela sliva rijeke Zrmanje. 1. Hrvatski geološki kongres, Opatija, 18.-21.10.1995., Zbornik radova, str. 435-438. Zagreb, 1995.
PRELOGOVIĆ, E.: Neotektonska karta SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 28, str. 97-108. Zagreb, 1975.
PRELOGOVIĆ, E.: Geološka struktura Velebita. Paklenički zbornik, Vol. 1, str. 49-54. Starigrad-Paklenica, 1995.
PRELOGOVIĆ, E., FRITZ, F., CVIJANOVIĆ, D., MILOŠEVIĆ, A.: Seizmotektonska aktivnost u području doline Zrmanje. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 123-136. Zagreb, 1980. (PDF)

• Sažetak. Razmatra se neotektonsko razdoblje razvitka područja doline Zrmanje. Iznose se zapažanja o odnosima tektonskih blokova i aktivnosti rasjeda. Izdvojeni su seizmički aktivni predjeli, a pojave potresa dovode se u vezu s recentnim tektonskim gibanjima.

VUKOVIĆ, Morana: Preliminarni rezultati rekognosciranja jugoistočnog Velebita. DIADORA 32/2018. (PDF)

• Sažetak. U radu se iznose rezultati prve faze rekognosciranja šireg područja jugoistočnog Velebita koje je Arheološki muzej Zadar provodio tijekom travnja, lipnja i rujna 2018. godine. Osim odabranog dijela vršne zone ovog područja Velebita pregledani su i segmenti uz desnu obalu rijeke Zrmanje, koja čini granicu Parka prirode Velebit. Cilj pregleda popisivanje je kulturne, prije svega arheološke baštine ovog nekad vrlo živog područja. Iako su neki od lokaliteta uvrštenih u pregled spominjani u stručnoj literaturi, većinu se njih u ovom radu po prvi put detaljnije prikazuje, kao i neke dosad nepoznate lokalitete. 

Elektronski izvori

BJELAN, Mirko: ​Tremzina – vrhovi Čardak i Oklinak. Gorja.net, ​2.5.2016. (HTML)