DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Grupa Maranajt

Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > PROKLETIJE / BJESHKËT E NEMUNA > Grupa Maranajt
​Država: Albanija
Najviši vrh: Maja e Maranajt, 1576 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.1915, 19.5973

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

U SURADNJI SA:
Picture

Uvod


Masiv Maranaja obuhvaća južni i jugoistočni dio planinskog grebena Bishkazit-Maranajt  Najveći dio njegova masiva obuhvaćen je granicama parka prirode Maranai (Parku Maranai).
​
U masivu Maranaja izražena su tri područja:
​
1. na zapadnom dijelu izražen je greben s najvišim vrhom koji se proteže smjerom sjever-jug/jugozapad, kao nastavak grebena masiva Bishkazita, prema jugu. 
2. od toga grebena na zapadnom dijelu, a otprilike od područja gdje se nalazi i najviši vrh masiva, pruža se u smjeru istoka (smjerom zapad-istok) niži greben, sve do velikog zavoja koji tvori rijeka Kir na području naselja Prekal. Okomito na taj greben, prema sjeveru i jugu odvaja se više sekundarnih grebena. 
3. pobrđe Postribe, prijelaz je od Gornjeskadarske ravnice prema viskokim prokletijskim grebenima.


Uvećaj kartu
ENGLISH SUMMARY: Maranajt mountain group
-

Ime (Etimologija)

-
SHAKOTË Grupa Marajt
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
  • Ura e Mesit
  • Tvrđava Drisht
  • Dolina rijeke Kir​
  • Širok pogled s vrha Maranajt

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain


Picture
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA


Picture
Grupa Maranajt, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Podloga: Google Earth, 2023.
Picture
Grupa Maranajt, prostorni pogled iz smjera istoka
Podloga: Google Earth, 2023.
Picture
Položaj grupe Maranajt na reljefnoj karti
Izvor podloge: Elastic Terrain Maps, 2022.
Pogled na Prokletije. Pogled s tvrđave Rozafa, preko urbanog područja grada Skadra, na albanske Prokletije. Pogledom iz smjera Skadra dominira stožac vrha Maja e Maranajt (1576 m), koji nije među najvišim prokletijskim vrhovima, ali se izdvaja zbog periferne pozicije, i činjenice da se direktno izdiže iz područja neznatno višega od razine mora.
Naslovna fotografija; Pogled na Prokletije
Pogled s tvrđave Rozafa, preko urbanog područja grada Skadra, na albanske Prokletije. Pogledom iz smjera Skadra dominira stožac vrha Maja e Maranajt (1576 m), koji nije među najvišim prokletijskim vrhovima, ali se izdvaja zbog periferne pozicije, i činjenice da se direktno izdiže iz područja neznatno višega od razine mora.
Dolina rijeke Kiri između Drišta i Omaraja
Dolina rijeke Kiri između Drišta i Omaraja
Jugoistočni grebeni masiva Maranaj, iznad odline rijeke Kir
Jugoistočni grebeni masiva Maranaj, iznad doline rijeke Kiri
Pogled na Maranajt s obale rijeke Kir na istočnom rubu grada Skadra
Pogled na Maranajt s obale rijeke Kiri, na istočnom rubu grada Skadra
Pogled s mosta Ura e Bardhajve na korito rijeke Kir i masiv Maranaja (na horizontu, lijevo)
Pogled s mosta Ura e Bardhajve na korito rijeke Kiri i masiv Maranaja (na horizontu, lijevo)
Pogled na Maranaj sa Meskog mosta
Pogled na Maranaj sa Meskog mosta (Ura e Mesit)
Pogled na Maranaj iz naselja Rasek (Boks)
Pogled na Maranaj iz naselja Rasek (Boks)
Pogled na Maranaj iz smjera Koplika
Pogled na Maranaj iz smjera Koplika
Maranaj, pogled iz Gornjoskadarske ravnice
Maranaj, pogled iz Gornjoskadarske ravnice

Vode

Dolina rijeke Kiri i desno dolje ostaci starog grada Drivasta (Drisht)
Dolina rijeke Kiri i desno dolje ostaci starog grada Drivasta (Drisht)

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Povijesni pregled

Picture
Grad Skadar i pogled u smjeru Maranaja (na horizontu); stara razglednica, iz 1910-ih.

Kulturno-povijesna baština

Picture

Po planini i po kraju

DOLINOM RIJEKE KIR


​Lugina e Kirit (Dolina rijeke Kir)

Lumi i Kirit (rijeka Kir)
Kir (albanski: Kir ili Kiri) je rijeka u sjevernoj Albaniji koja izvire u albanskim Prokletijama i prvo teče u smjeru jug-jugozapad, a zatim mijenja smjer u jugozapadni te nakon izlaska iz planina ulazi u Skadarsku ravnicu i utječe u Drim na području grada Skadra, podno tvrđave Rozafe.

Brdsko-planinski dio doline rijeke Kir pruža se u duljini nešto više od 20-kilometara od naselja Mes na rubu Skadarske ravnice, uzvodno prema naselju Xhan (Kir) i dalje nastavlja terasama prema izvoru Kira u kraju Xhan (Pult). Dolinu obilježavaju strme litice te različite vrste stijena i rijetke geološke pojave, koje privlače interes znanstvenika.

Albansko pleme ili fis Kiri naselili su ovo područje. Na rijeci Kir, na sjevernim predgrađima Skadra, u naselju Mes, nalazi se poznati stari kameni most.
Pogled na dolinu rijeke Kir sa ostataka utvrde Drisht
Pogled na dolinu rijeke Kir (u njezinom uzvodnom smjeru) s utvrde Drisht
Dolina rijeke KIr
Dolina rijeke KIr
Tok rijeke Kir na području naselja Drisht
Tok rijeke Kir na području naselja Drisht
Naselje Omaraj u dolini rijeke Kir
Naselje Omaraj u dolini rijeke Kir
Cesta Mes - Prekal
Osuvremenjena dionica ceste u dužini od 15,4 km, koja vodi dolinom rjeke Kir, od sela Mes do naselja Prekal u komuni Postribë, otvorena je 2012. godine. 
Stanovnici sela Domen, Drisht, Ura e Shtrenjtë, Prekal, odn. oko 2000 stanovnika koji gravitiraju toj cesti imaju izravnu korist od rekonstruirane ceste. Lokalni stanovnici udaljenijih (u smjeru istoka) općina Pult, Shosh, Shale također imaju koristi jer cestu koriste za povezivanje sa gradom Skadrom. Ovaj segment ceste prva je faza radova na sanaciji ceste kroz Dukagjin, koja se od Prekala nastavlja prema Kiru i ide u predjele Shosha i Dukagjina (Shala). Potpuna izgradnja te ceste omogućiti će brži pristup nacionalnom parku Theth, a također potaknuti razvoj planinskog turizma na tom području. Sanacija ove cestovne osi imala je utjecaj na poboljšanje životnih uvjeta lokalnog stanovništva, uzimajući u obzir da je to jedno od najsiromašnijih područja u Albaniji.

Dionica ceste Mes-Prekal između naselja Lum (Ura e Shtrenjtë) i Logjë / Logjas (Prekal)
Dionica ceste Mes-Prekal između naselja Lum (Ura e Shtrenjtë) i Logjë / Logjas (Prekal)

Mes

Most Ura e Mesit
Most Ura e Mesit
Picture
Karta područja uz rijeku Kiri, između Drishta i Mesa
Izvor: OoenTopoMap, 2021.
Pogled iz smjera naselja Mes na rijeku Kir i vrh Maranaj (na horizontu)
Pogled iz smjera naselja Mes na rijeku Kir i vrh Maranaj (na horizontu)
Pogled na rijeku Kir i Maranajt (na horizontu) s mosta Ura e Mesit
Pogled na rijeku Kir i Maranajt (na horizontu) s mosta Ura e Mesit
Zavoj rijeke Kir kod naselja Mes i Boks
Zavoj rijeke Kir kod naselja Mes i Boks
Postribë 

Postribë je nekadašnja općina u Skadarskom okrugu, koja je administrativnom reformom 2015. godine postala dijelom novoformirane općine Skadar. Godine 2011. u njoj je živjelo 7.069.stanovnika.

Općinu su činila 3 bajraka (alb. fshatrat e Postribes). Više bratstava nastanjenih na jednom području čine pleme - bajrak, kao širu zajednicu. To su:

​
BAJRAKU I BOKSIT (bajrak Boks)
1. Boksi
2. Dragoçi
3. Kullaj
4. Mesi
5. Myselimi
6. Rrashi
7. Vorfa
 
BAJRAKU I DRISHTIT (bajrajk Drishti)
1. Drishti
2. Vilzë
3. Ura Shtrejte
4. Domni

BAJRAKU I SUMES (bajrak Suma)
1. Shakota
2. Suma
Ura e Mesit
Ura e Mesit je otomanski kameni lučni most kod sela Mes, oko 8 km (5 km zračne linije) sjeveroistočno od Skadra. To je spomenik kulture u nekadašnoj općini Postribë, koja danas pripada Skadru. Most je također turistički atraktivan zbog svoje lokacije, veličine i izgleda (kamen kao materijal, lukovi).
Most, kojime je premoštena rijeka Kir, izgradio je u 18. stoljeću, oko 1770., Kara Mahmud Bushati, lokalni osmanski paša. Izgradnja se odvijala u 2 faze, gdje je prva faza bila izgradnja samo srednjeg luka i luka uz srednji, a druga faza je uključivala izgradnju ostalih 11 lukova. Namjena mosta je bila povezati grad Skadar s gradom Drishtom i ostalim gradovima sa sjeverne strane rjeke. Dug je 108 m, širok 3,4 metra, visok 12,5 metara. Ima 13 lukova. Najveći luk u sredini raspona je 21,5 m, konstruiran sustavom dvostrukog rebrastog svoda širokim 108 cm. Obala je popločena riječnim kamenjem i neravna, kasnije je pojačana bočnim bastionima izgrađenim od riječnog kamena.i jedan je od najdužih primjera osmanskog mosta u regiji. Izgrađen je kao dio puta koji vodi dolinom Kir, sve do Prištine na Kosovu.

Betonski most 50 metara prema jugu i industrijska ruševina malo dalje u dolini narušavaju pogled na kulturni spomenik. U komunističkoj Albaniji Ura e Mesit bio je često posjećeno turističko odredište, zbog čega je upravo na njegovom istočnom kraju sagrađen kafić, koji je bio propao. 
Danas je most ugrožen, jer je s vremenom bio oštećen razornim poplavama, što je rezultiralo štetnim djelovanjem poplavnih voda posebno na lukovima s desne strane, uzrokujući njihovo pucanje.​ Albanski razvojni fond uložio je 13 milijuna leka kako bi turisti mogli prošetati mostom i pažljivo ga promatrati jer na most nije bilo ulaza.
 U 2010. godini pristup mostu je obnovljen, posebice na zapadnoj strani. Prije je uz most bilo dosta smeža - što je bio sučaj kod mnogih albanskih riječnih obala. No, od obnove pristupa mostu, on je relativno dobro održavan, a postavjene su i informativne ploče. U selu na zapadnoj obali sada postoji nekoliko privatnih kafića.

Kako mes na albanskom jeziku znači sredina, mnogi ime mosta prevode kao "Most u sredini" (ima i taj veliki izraženi središnji luk), no most je ime mogao dobiti i prema nazivu obližnjeg maloj sela Mes, na lijevoj obali rijeke ("Meski most")
Picture
Ura e Mesit na fotografiji iz 1906. godine
Izvorni naslov: The way to the skreli. Autor: William Le Queux (1864.-1927.), u: An Observer in the Near East
Ura e Mesit; panoramska fotografija mosta
Ura e Mesit; panoramska fotografija mosta
Picture
Ura e mesit
Ura e mesit je most koji se nalazi u selu Mes (inače, mesit na albanskom znači srednji), 5 km zračne linije udaljenom od Skadra u smjeru sjeveroistoka. Sagradio ga je u 18. st. (oko 1768. g.) Kara Mahmud Bushati (Mahmud-paša Bušatlija), lokalni otomanski paša. Most premošćuje rijeku Kir. Dugačak je 108 metara i jedan je od najduljih otomanskih mostova u regiji. Sagrađen je na starom putu dolinom Kira od Skadra prema Prištini na Kosovu.
Picture
Kaldrmisan pod na mostu Ura e Mesit
Kaldrmisan pod na mostu Ura e Mesit
Ura e Mesit; pogled na most s južne (lijeve) obale rijeke
Ura e Mesit; pogled na most s južne (lijeve) obale rijeke
Ura e Mesit nad rijekom Kiri, pogled s obale rijeke
Ura e Mesit nad rijekom Kiri; pogled s obale rijeke
PROČITAJ VIŠE
ALBANIA
The Mesi Bridge at Shkodra on the Kir river

In Albania arched bridges, built in various periods, occupy an important place among historic engineering items. In the mountainous country of Albania consisting of valleys and torrential streams, the bridges of stone or with arches were an imperial necessity. These bridges were built as a result of local funding and by the labour of the local inhabitants. The oldest remains take us back to Classical times, to the 1st century BC at the time of the Roman Empire. Because of damaging factors, the stone bridges that survive today in Albania date to the 17th century, when the Balkans were under the protection of the Ottoman Empire. There are so many bridges of different periods, which are protected by the state and have the status of ‘Cultural Monument’. In the north of Albania in the Shkoder region there are several medieval bridges because of the many rivers and streams. In the north-east, a few kilometres from the town of Shkoder on the Kir river, is the Mesi bridge near the village of Mesi, from which it takes its name. This bridge is 130 m long and is one of the biggest bridges in the Balkans. From the outset, the bridge was a colossal construction with its top reaching its full height at the keystone of the main arch. Its origin cannot be older than the 18th century and it is not on the 1688 Carouell map, which includes all the bridges in this region. Various facts link this bridge with the works by the ruler of Pachalik of Shkoder, Mehmed Pacha Bushati (the Elder) in 1768, when he also built the Leaden Mosque in the Shkodra castle. In its ground plan, the Mesi Bridge does not follow a completely straight line, but takes a change of direction of 14 degrees towards the lower side about 5 m to the right of the big arch, enforced by the massive rocks on the river-bed. We can see from its building techniques that the Mesi Bridge has two construction phases. The first phase saw the building of the big central arch and three others alongside, two on the left and one on the right. In the second construction phase, the Kir river flow had outflanked the bridge and therefore the smaller arches were built at either end. Today the bridge consists of 13 arches. The biggest is in the centre, with a span of 21.5 m, created by a double vault rib 108 cm wide. The bank is paved in river stones and is very uneven, later being reinforced with side bastions built of river stone. Technically, the bridge has been damaged over time by devastating floods. Such conditions have resulted in floodwaters cutting away at the arches on the right side. This has caused cracks in the hang of the arch. Even the main arch has suffered from cracks that also jeopardise the bridge’s stability. The consolidation of the piers, the infill of the cracks from below and the creation of a hydrological system on the bridge in case of floods, are seen as necessary conservation actions. Doing these particular and technical works is pressing because of the eventual deterioration of this bridge. Not implementing these works will cause damage to the very existence of this bridge, seen as cultural heritage at risk. We consider that the case of the Mesi Bridge merits being in the 2004 edition of Heritage at Risk ICOMOS World Report of Monuments and Sites in Danger. The Mesi Bridge represents cultural heritage which extends beyond the national dimension. In this aim in mind, it is worth analysing it in the technical reports of international cultural organisations.

IZVOR
ALBANIA The Mesi Bridge at Shkodra on the Kir river. Heritage at Risk 2004/2005. ICOMOS Albania (PDF)

Boks ZASELCI: Boks, Rasek, Kodër-Boks

Pogled iz naselja Boks (na desnoj obali rijeke Kir) na brdo Drishta i na najviše vrhove masiva Cukali (na horizontu)
Pogled iz naselja Boks (na desnoj obali rijeke Kir) na brdo Drishta i na najviše vrhove masiva Cukali (na horizontu)
Rasek (Boks)
Picture
Picture
Naselje Rasek - zaselak Boksa, na obali rijeke Kir, njezine pritoke  Përroi i Reskut i podno vrha Maja Burjgjeve (antene)
Naselje Rasek - zaselak Boksa, na obali rijeke Kir, njezine pritoke Përroi i Reskut i podno vrha Maja Burjgjeve (antene)
Vrh Maranajt na horizontu (lijevo)
Picture
Kratul (Fortifikimi Kratulit)  KOORDINATE 42.122778, 19.575
Kratul je bilo ilirsko naselje i utvrda smještena na teritoriji ilirskog plemena Labeata. Arheološki materijal pokazuje da je život u naselju bio aktivan od ranog željeznog doba (početak 1. tisućljeća pr. Kr.) do 1. st. nove ere. U moderno doba to je naziv naselja koje se nalazi sjeverno od Boksa.

Utvrda Kratul predstavlja dobar primjer koji rasvjetljava tipologiju vojne arhitekture Ilira. Zid utvrde zatvara prostor eliptičnog oblika (što je neuobičajeno među ostalim utvrdama, ali se dobro prilagođava terenu) i pokriva oko 0,5 ha. Zid je građen velikim blokovima na obje strane, dok je jezgra ispunjena manjim kamenjem. Blokovi su neobrađeni i nije korištena žbuka. Širina zidova je do 3,35 m, a visina 2,55 m. Identificirana su tri vrata koja su služila za komunikaciju. Dvoja su jedna preko puta drugih na sjevernoj i južnoj strani, dok su treća na istočnoj strani. S tipološkog gledišta utvrda Kratul je slična onoj u Gajtanu (na istočnoj periferiji Skadra), iako postoje značajne tlocrtne razlike poput kula i pravilnog eliptičnog oblika, što ga čini zanimljivim lokalitetom. Unutar naselja do sada nije bilo ni traga pronađenim kućama.
​

IZVOR   Kratul. Wikipedia (en)
PROČITAJ VIŠE  FISTANI, Frederik: Vendbanimi i fortifikuar ilir i Kratulit / L'agglomération fortifiée illyrienne de Kratul [The fortified Illyrian settlement of Kratul]. Iliria. 13 (1): 1983. pp. 109–118. (PDF)
Picture
Položaj ilirske gradine Kratul, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2022.
Picture
Zidine gradine Kratul (Fistani, 1983.)
Položaj

Ruševine utvrde Kratul nalaze se na istoimenom brdu, na nadmorskoj visini od 143 metra. Leže iznad današnjeg sela Boks, koji je dio općinske jedinice Postribë u okrugu Shkodër. U ravnici južno od periferije sela, u blizini lijeve obale rijeke Kir, nalazi se 160 tumula Shtoja (Shtoj), koji datiraju iz ranog brončanog doba. Sam Kratul je udaljen 8 kilometara sjeveroistočno od centra grada Skadra i samo 600 metara sjeverno od mosta Mes, spomenika kulture.
Picture
Gradina Kratul, tlocrt
Gradina se smjestila na malom vrhu brda Kratul. Omeđena je zaštitnim zidom, koji zatvara eliptični prostor velikog promjera oko 90 m i malog oko 45 m, t.j. površine manje od 1/2 ha. (Fistani, 1983.)
Picture
Zidine Kratula
Obodni zid je relativno dobro očuvan osim dijela sa zapadne strane koji je teško oštećen. Građen je od velikih blokova s dvije strane, a sredina je ispunjena malim i srednjim kamenjem. Blokovi su nepravilnog oblika i neobrađeni, kao što su i izašli iz kamenoloma. Zidaju se na suho bez žbuke. Širina zida kreće se od 3,10 - 3,35 m; visina sačuvana u najboljim dijelovima je 1,60 - 2,55 m. Veliki blokovi dostižu dimenzije: 0,40 x 0,60 x 0,80 m; 0,50 x 0,70 x 0,90 m; 0,60 x 0,70 x 1,20 m. (Fistani, 1983.)
Picture
Zidine ilirske gradine Kratul (Fistani, 1983.)

Domen   

ZASELCI Milàn, Plisht, Pauli, Derraj
Picture
Manji dio naselja Domen koji se spušta sve do rijeke Kiri i sjeverno od brda Drishta.
Manji dio naselja Domen koji se spušta sve do zavoja rijeke Kiri, sjeverno od brda Drishta.

Drisht / Drivas 

ZASELCI Hebibaj, Ferip, Sulejman, Drisht
Picture
Picture
Picture
Uz rjeku Kir, istočno od zaselka Ferip (Drisht)
Desno od ceste padine su brda Kodra Muzhiles (165 m), a ravno ispred je brdo Drisht (311 m)
Picture
Sulejman (Drisht)
Ovaj zaselak Drishta nalazi se na desnoj (sjevernoj) obali rijeke Kir
Picture
Picture
Dolina rijeke Kir kod sjevernog podnožja brda Drisht
Picture
Picture
Picture
Drisht (također Drishti na albanskom) je mjesto u općini (Bashkia) Skadar u sjevernoj Albaniji. Sastoji se od dva dijela: današnjeg sela Drisht na južnoj obali rijeke Kir i kaštela Kalaja na vrdu visokom 311 metara, istočno od njega. Kalaja (na albanskom za "dvorac", "utvrda") sadrži staru gradsku jezgru i ruševine grada Drivasto (koji se u srednjem vijeku nazivao i Drivastum).

Drisht je oko dvanaest kilometara istočno od Skadra na ulazu u planine Dukagjina. Kroz grad je do prije nekoliko desetljeća prolazio trgovački put Skadar-Kosovo uz rijeku Kir.​

Trenutno se unutar ostataka zidina utvrde nalazi jedanaest kuća. Mjesto se zove Kala (utvdra/tvrđava). Tu se nalazi džamija iz osmanskog doba koja je stara preko 400 godina. Namaz se obavlja, ali džamiji nedostaje imam. Sve kuće u selu nastanjene su etničkim Turcima muslimanske vjere, s tim što mlađi, za razliku od starijih, više ne govore turski.

Po Drishtu je nazvana titularna biskupija Drivastum. Vatikan je radio s Katoličkom crkvom u Albaniji na planovima da se povijesna osmanska džamija zamijeni crkvom. Kao razlog navodi se da je džamija sagrađena prije 600 godina na temeljima ranije crkve, ali o tome nema dokaza.
Picture
Karta brda i dijela naselja Drisht na brdu i unutar ostataka srednjovjekovnog grada
Izvor Open Topo Map, 2022.
Povijesni pregled
Za naselje Drivastum se zna da je postojalo prije desetog stoljeća nove ere. Najraniji tragovi utvrda na području Drišta potječu iz neolitika. Tu su se naselili i Rimljani. od 9. stoljeću utvrda je bila dio utvrđenja Zetske kneževine u okviru Barske biskupije.
Biskupija Drivastum postala je sufraganom Barske nadbiskupije (Antivari) 1089. godine, nakon što je premještena iz nadbiskupije Ragusa.
Sufragan (od srednjovjekovnog latinskog: suffraganeus=pomoćni, koristan, pravo glasa) u katoličkoj crkvi biskup provincijske crkve podređen svom metropolitu (nadbiskupu). Nezavisan u radu unutar svoje biskupije, s jednakim pravom glasa na metropolijskim sinodama. Zbog tog se njegova biskupija zove - sufraganska biskupija, a on sufraganski biskup, ali se tako zovu i članovi svećeničkog kolegija s pravom glasa.
U razdoblju 1081.-1116. Drivastum je pripadao Dukljanskom kraljevstvu.

Godine 1183. srpski Stefan Nemanja osvojio je Drivast i njegovu okolinu.

Godine 1241. grad su opljačkali Mongoli pod Subutajem, dok su napredovali na istok preko Zete, na povratku u svoju zemlju.

Kompleksi utvrda izgrađeni su u 13. stoljeću za vrijeme bizantske vladavine.

Znanstvenici procjenjuju da su Balšići zauzeli Drivast oko proljeća 1362. Međutim, poznato je da su do 1363. osim Drivasta zauzeli i obližnji Skadar.

U 14. stoljeću Drivastum se osamostalio od Skadra kada je grad bio na vrhuncu.

Đurađ II Balšić se 1393. godine, nakon pregovaranja o svom oslobađanju iz osmanskog sužanjstva, potčinio velikom sultanu i predao mu Drivast, Sveti Srđ (na Bojani) i Skadar. Međutim, Đurađ je ubrzo prekinuo svoje vazalstvo prema Osmanlijama i ponovno osvojio gradove koje je predao prije samo nekoliko mjeseci. Godine 1395., znajući da ne može nadživjeti osmanski napad, predao je te gradove, uključujući Drivast, Veneciji u zamjenu za 1000 dukata godišnje. 

Preživjele zidine i kule datiraju iz 1396. do 1478. godine iz razdoblja vlasti Venecije.

Godine 1399. građani Drivasta (Drivasto, novo talijansko ime grada) i Skadra digli su ustanak protiv Venecije, ljuti zbog visokih poreza koje su plaćali. Pobuna je trajala tri godine, kada su mletačke trupe uspjele iskontrolirati situaciju. Međutim, područja oko Drivasta i Skadra više nisu priznavala mletačku vlast.

Ljut zbog politike Venecije prema njegovim bivšim zemljama i politike trgovačkog monopola koja je uzrokovala gospodarsku stagnaciju u njegovim lukama, Đurađ II je poslao trupe u svoje bivše zemlje, uključujući i Drivast, čime je prekršio mirovni ugovor s Venecijom. Đurađevo djelovanje navelo je Veneciju na uvjerenje da je on imao glavnu ulogu u dizanju ustanka. Povjesničari nisu sigurni je li ova optužba točna. Turci su također odlučili poslati pljačkaške čete u ove buntovne zemlje.

Godine 1423. srpski despot Đurađ Branković je osvojio Drivast i pripojio ga Srpskoj Despotovini. Potpomognut Osmanlijama, Gojčinom Crnojevićem i Malim Tanušom Dukađinom, Maramonte je opljačkao područje oko Skadra i Ulcinja i napao Drivast 1429. godine, ali ga nije uspio zauzeti.


U kolovozu/avgustu 1442. Venecija je oduzela Drivast srpskom despotu Đurađu Brankoviću. Starosjedioci Drivasta bili su neprijateljski raspoloženi prema napredovanju Albanaca i Srba pa su prihvatili mletačko vrhovništvo samo pod uvjetom da Venecija ne zapošljava albanske pronoere* i da vrati gradsku zemlju koju je srpski despot dao Srbima.
Pronija (Bizant, 11. stoljeće) je bio sustav darivanja državne zemlje, na kojoj žive i rade državni seljaci, istaknutim ličnostima u carskoj službi u svojstvu nagrade za učinjene usluge ili kao preduvjet za vršenje neke određene službe.
Godine 1447. Skenderbeg je od Mlečana zahtijevao da mu daju kontrolu nad Drivastom, zajedno sa zemljama koje su ranije pripadale Leki Zakariji. Međutim, Mlečani su odbili prihvatiti njegove zahtjeve i Skenderbeg je započeo rat protiv Venecije. U ožujku/martu 1451. Lekë Dukagjini i Božidar Dushmani planirali su napasti Drivast pod mletačkom kontrolom. Njihova je zavjera otkrivena i Božidar je bio prisiljen na progonstvo. Skenderbeg je ubrzo preuzeo vlast.

U rujnu 1478. Drivast su zauzeli Osmanlije tijekom žestoke bitke kod Skadra 1478. godine.

Picture
Qafa Shpatit
Picture
Pogled iz gradine na dolinu rijeke Kir
​Porijeklo imena
Ime naselja zabilježeno je na latinskom kao Drivastum. Albanski Drisht potječe od Drivastuma putem albanskih fonetskih promjena. Međutim, primijećeno je da akcenatski obrazac pronađen u Drísht < Drívastum pretpostavlja jadranskog "ilirskog" posrednika.
Statuti Drivasta
Statuti Drivasta bili su najviši oblik izražavanja samouprave u albanskom naselju Drisht tijekom srednjeg vijeka. Pod nazivom "Statuta et Ordinationes Capituli Ecclesiae Cathedralis Drivastensis", bili su jedinstveni po činjenici da je moć upravljanja gradom bila koncentrirana u rukama biskupa katedrale Drisht.
Tanuš Dukađini
Poznat i kao Tanuš Mali (umro prije 1433.) je bio srednjovjekovni plemić, sudionik Drugog skadarskog rata (1419.-1423.).

Tanush Dukagjin, poznat kao Tanuš Mali, bio je albanski plemić, član obitelji Dukagjini, sin Pala Dukagjinija (umro 1393.). Imao je četiri brata: Progon (u. 1394.), Pal II (u. 1402.), Andrea (u. 1416.) i Gjon Dukagjini (u. 1446.).

U siječnju/januaru 1423., tijekom Drugoga skadarskoga rata, Mletačka Republika podmitila je i pridobila Pamaliote na Bojani, a zatim potkupila nekoliko plemenskih vođa u Zeti ili njezinoj blizini: Paštroviće, Gjona Kastriotija (koji su se proširili do predgrađa Lješa/Alessija), Dukađine i Koja Zaharija. Iako nitko od njih nije bio vojno mobiliziran od strane Venecije, oni su napustili redove Lazarevićeve vojske, čime su postali potencijalna opasnost za Lazarevića.
Iako je mletački admiral Francesco Bembo u travnju/aprilu 1423. ponudio novac Gjonu Kastriotiju, Dukagjinu i Koji Zahariji da se pridruže mletačkim snagama protiv Srpske Despotovine, oni su to odbili.
Potpomognut Osmanlijama, Stefan Maramonte je opljačkao područje oko Skadra i Ulcinja, te je 1429. godine napao Drivast, ali ga nije uspio zauzeti. Pratili su ga Gojčin Crnojević i Mali Tanuš. U travnju/aprilu 1429. Tanush je od Dubrovačke Republike primio na dar 120 perpera.

IZVOR Tanuš Dukađini. Wikipedija (en)
Titularna biskupija
Godine 1933. biskupija je nominalno obnovljena kao latinska titularna biskupija Drivastuma (Drivasto na talijanskom). Tu je titulu nosilo nekoliko službenika odgovarajućeg biskupskog (najnižeg) ranga uz dvije nadbiskupske (srednje) iznimke:
Naslovni nadbiskup Traian Crisan (1981.-1990.)
Bruno Bertagna (1990.–2007.) (kasnije nadbiskup)
Naslovni nadbiskup Bruno Bertagna (2007.–2013.)
Paul Tighe (2015. – ...), pomoćni tajnik Papinskog vijeća za kulturu, član Vatikanskog odbora za medije.
IZVOR Drisht.Wikipedija (de)(en)
LITERATURA
Oliver Jens Schmitt: Das venezianische Albanien (1392–1479). U: Südosteuropäische Arbeiten. Band 110. München 2001, ISBN 3-486-56569-9.
Theodor Ippen: Stari spomenici u Albaniji. U: Zemaljska štamparija (Hrsg.): Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini. Band 12. Sarajevo, Österreich-Ungarn 1900, str. 511–531.
Picture
Ostaci gradine (desno) i po njom prijevoj Qafa Shpatit. Iza prijevoja (u sredini fotografije) je brdo Kodra Cemit (401 m).

Maja Kashtillës / M. Kashtyllës   

NADMORSKA VISINA 876 m
Picture
Picture
Picture
Picture

Omaraj

Picture
Picture
Picture
Picture
Polja uz obale rijeke Kir, između Drishta i Omaraja
Polja uz obale rijeke Kir, između Drishta i Omaraja
Picture
Picture
Picture
Pogled iz smjera Drishta uzvodno na tok rijeke Kir, gdje u prvom planu (u sredini fotografjije) dominira brdo s kotama 530, 537 i 630 m.
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Ura e Shtrejtë / Ura e Shtrenjtë

ZASELCI: Milàn, Ura e Shtrenjtë, Rrutaç, Ndërmollas, Mes, Lum
Ura e Shtrenjtë je malo selo u dolini rijeke Kiri. Bio je dio bivše općine Postribë, u okrugu Skadar. Reformom lokalne samouprave 2015. postao je dio općine Shkodër (Skadar). To je vrlo mala i siromašna zajednica koja prvenstveno živi od zemlje. Poljoprivrednici proizvode razne usjeve, od kukuruza i graha do uzgoja stoke.
Uz podršku NVO Oxfam, farmeri su također proširili proizvodnju meda. Med je vrlo aromatičan, jer je njegov izvor mješavina peludi divljeg kestena, kadulje i majčine dušice.

Duboki klanac preko kojeg je nekada vodio veliki kameni most dijeli selo na sva dijela.

Prije više godina voda rijeke je bila toliko visoka da je odnijela taj stari most. Zajednica nije imala sredstava ni novca da ga zamijeni sličnim, pa su sve što su mogli učiniti bilo postaviti usku metalnu dasku koja će služiti kao most. Ali ne samo da je to krajnje nesigurno, nego je i malo korisno kada, u proljeće, topljenje snijega s planine uzrokuje ponovno bujanje rijeke. Voda proguta mali improvizirani most i može ostati tako visoka i do pet ili šest tjedana. Tijekom tog vremena ljudi s jedne strane sela potpuno su odsječeni od ostatka zajednice i vanjskog svijeta.
IZVOR Ura e Shtrenjtë. Wikipedija (sq)
Cesta uz rijeku Kiri
Cesta uz rijeku Kiri
Ura e Shtrejtë, ulaz u naselje
Ura e Shtrejtë, ulaz u naselje
Ura e Shtrejtë
Ura e Shtrejtë
Ura e Shtrejtë
Ura e Shtrejtë
Ura e Shtrejtë, polja uz rijeku
Ura e Shtrejtë, polja uz rijeku
Picture
Ura e Shtrejtë. Ostaci kamenog mosta preko rijeke Kir
Izvor: CC BY 2.5, https://en.wikipedia.org/w/index.php?curid=4370491
Ura e Shtrejtë
Ura e Shtrejtë
Ura e Shtrejtë
Polja uz naselje Ura e Shtrejtë
Picture
Ura e Shtrejtë
Ura e Shtrejtë
Ndërmollas (Ura e Shtrenjtë)

​

Mes (Ura e Shtrenjtë)
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Lum (Ura e Shtrenjtë)
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Prekal

Logjë / Logjas (Prekal)
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Dacaj (Prekal)
Picture
Picture
Most preko rijeke Kir u Dacaju (Prekal)
Maja Selmunës (751 m) iznad zaselka Dacaj (Prekal)
Maja Selmunës (751 m) iznad zaselka Dacaj (Prekal)
Picture

VRŠNO PODRUČJE


Picture
Picture
Picture
Picture

Praktično

IZVORI I LITERATURA


Maja e Malit Maranaj (Mount Maranaj). Wikiloc
Maja e Maranajt / Mali i Maranajt / Mal’ i Maranajt; Maranai, Maranaj
ALBANIA The Mesi Bridge at Shkodra on the Kir river. Heritage at Risk 2004/2005. ICOMOS Albania (PDF)

Treće dvorište Rozafe
Detalj trećeg dvorišta tvrđave Rozafa, s pogledom na prokletijske vrhove u pozadini, kojima dominira Maja e Maranajt.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact