|
|
SREDIŠNJI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > PROKLETIJE / BJESHKËT E NEMUNA > Sjeveroistočni ogranak: Cmiljevica (Smiljevica)
Države: Crna Gora, Kosovo*
Najviši vrh: Cmiljevica, 1963 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.7967, 20.0291
Države: Crna Gora, Kosovo*
Najviši vrh: Cmiljevica, 1963 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.7967, 20.0291
*Kosovo, službeno Republika Kosovo (alb.: Republika e Kosovës, srp.: Republika Kosovo / Република Косово), je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. Neovisnost je proglašena 17.2.2008. Srbija, u čijem je sastavu Kosovo ranije bilo, odbija priznati Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu iako je Briselskim sporazumom iz 2013. godine priznala njegove institucije. IZVOR Wikipedija
|
|
UvodCMILJEVICA (ćir., Цмиљевица; govori se i Smiljevica) je planina koja se nalazi u sjeveroistočnom ogranku Prokletija, na granici Crne Gore i Kosova, između gradova Berane i Rožaje i Rugovskog kraja na jugu.
Na obroncima planine, 15-ak km od Berana, uz magistralnu cestu Berane-Rožaje-Novi Pazar, nalazi se skijalište i istoimeni hotel "Lokve", koji su 8 godina bili izvan funkcije, da bi ponovno proradili 2013. godine. ENGLISH SUMMARY: Cmiljevica (Smiljevica)
- 
Pogled na Cmiljevicu od vrha Dermandol na Hajli
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Cmiljevica, prostorni pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Naselja
|
Katuni na Smiljevici
Smiljevica je jedna od najljepših planina na ovom prostoru. Nalazi se na suprotnoj strani od planine Turjak i Rugove. Planina je pitoma, kako to ovaj narod kaže. Ima dosta žive vode, livada, bogatstvo šume i okolo katuna njiva, na kojima dobro uspijeva krtola. Na katune na Smiljevici izdižu mještani sela koja se nalaze na desnoj obali Lima Zagorje: Kljajići, Bojovići i Lutovci; iz sela Luge, Osmajlići i Babovići; iz Petnika; Barjaktarevići i Babovići; Iz Rovca; Dašići i drugi, iz Donje Ržanice: Komatine, Devići, Marsenići i Asovići i iz Kaludre Ralevići. Udaljenost od sela do katuna je u prosjeku oko dva sata hoda, tjerajući stoku ispred sebe. Uglavnom su se izgonila goveda i ovce. Bilo je domaćina koji su imali i po 500 i više ovaca (Blagoje Kljajić) i koji je po nekad znao i da zazimi na katunu. Dok se livade ne pokose stoka se izgoni na vrh Smiljevice, a kasnije imaju nepregledna prostranstva za pašu. Na katune se izdiže oko 1. maja i tamo se ostaje do Mitrovdana. Katuni su udaljeni jedni od drugih i po više stotina metara, a rjeđe su neki bliži. IZVOR SPASOJEVIĆ, Vasilije Mujo, Crnogorski katuni, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb; Zajednica Crnogoraca, Split; 2006. (Edicija Tradicija) 
Naslovna fotografija
Cmiljevica, katun Dobri Dô |
Katuni:
katunište Džakovica s kartunima Katun Mokri Do Katun Petkov Do Katun Lokva Katun Murgaš i dr. 
Detalj napuštene i ruševne kolibe u katunu Mokri Dô
|
|
Granica Općine Berane prema Rožajama pomicana je dva puta (1950-ih te 1991., zbog formiranja nove općine Andrijevica, kada je općina Rožaje ostala manja za 300 Ha). Rožajski vrh danas se nalazi na području Općine Berane, jednako kao i Kacuber, Lokve i Cmiljevica te dio Gornjeg Ibra.
|
U SJEVERNOM PODGORJU
DAPSIĆKA RIJEKA
Sava < Drina < Lim < Dapsićka rijeka (D)
Sava < Drina < Lim < Dapsićka rijeka (D)
|
Dapsićka rijeka je desna pritoka Lima, čija površina sliva iznosi 81,01 km², a dužina glavnog vodotoka 15,98 km. Sliv i ušće joj se nalaze na području Beranske kotline.
Sliv Dapsićke rijeke se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Beranske kotline. Prostire se od doline Lima kod Berana (699 m) do Smiljevice/Cmiljevice (1688 m) na jugoistoku. Skoro sredinom porječja prolazi magistralna cesta Berane- Rožaje, od koje se, neposredno iza Berana, odvaja regionalna cesta Berane-Polica-Turjak-Rožaje. PROČITAJ VIŠE Budimir Fuštić, Velimir Spalević: Karakteristike erozionih procesa sliva Dapsićke rijeke. Poljoprivreda šumarstvo, Vol 46. (1-2): 5-17, 2000, Podgorica (PDF)
|
Dolina Dapsićke rijeke, pogled nizvodno
|
Lokve
Prisrtup Lokvama iz smjera Berana
|
Tunel Lokve
Planina Cmiljevica u blizini Berana
Autor: Pogled Datum objave: 28.6.2022. Opis. Pratite nas i na facebooku: / pogled.me |
|
Ski-centar "Lokve"
Hotel "Lokve" se nalazi odmah uz magistralnu cestu koja vodi od Berana prema Rožajama (14 km od Berana). Sagrađen je u prvoj polovini 1980-ih godina. Za zanimljivo arhitektonsko rješenje pričalo se da je bio diplomski rad jednog nadarenog studenta. Svoj procvat skijalište je imalo 1980-ih godina. U to vrijeme u blizini skijališta niklo je i cijelo vikend-naselje kojega su ponajviše podigli turisti iz Vojvodine (gdje su Lokve bile vrlo popularne), skupa sa Berancima. Hotel i skijalište radili su čak i u vrijeme krize i visoke inflacije 1990-ih godina, sve do rata na Kosovu, kada su ovdje bile smještene izbjeglice, te je s vremenom on ruiniran. Zato je 2003. godine provedena privatizacija ove kompanije, no ispostavilo se da planovi firme "Euroturist GMBH" nisu bili ozbiljni. Sve je vrlo brzo otišlo na aukciju i pod bankarske zapljene. Tako je i ski centar Lokve poslije velike agonije, prodat Rusu Alanu Alikovu još 2006. godine. No, niti Alikov nije ispunio svoja obećanja koja su uključivala izgradnju čitavog kompleksa novih hotela, saune, bazene s pogledom na planinu i dr. Novi vlasnik ski-centra, nakon samo djelomičnog renoviranja hotela i depadansa, iznenada je stao s investicijama, tako da su žičara i ski-liftovi bili 8 godina izvan pogona, sve dok 2013. godine firma "Nord travel", iz Berana nije zakupila skijalište te ga ponovno aktivirala. Novi su vlasnici braća Guberinići, koji su bili emotivno vezani i za ovu planinu i za Berane te su napravili velike planove da ga konačno stave u punu funkciju. No, zbog nedostatne dokumentacije našli su se u problemima, a zbog nerješenih problema s vlasnicima zemljišta na kojem se nalaze žičara i skijaške staze, onemogućen im je upis skijališta u katastar i organizacija zimskih sezona. Naime, nejasno je kako je uopće 1980-ih godina izgrađen zimski centar, čak i radila žičara, a da o tome 40 godina kasnije nema nikakvih dokumenata. Zbog tih pravno-imovinskih problema prvih je godina njihova upravljanja često dolazila inspekcija i kažnjavala ih (jednom zbog toga što je jedna smreka navodno bila previše blizu žičare - privatni vlasnici ne daju da se dira u njihovu zemlju i podnose prijave zbog sječe njihovih stabala, a inspekcije kažnjavaju jer se ne sjeku stabla koja su preblizu žičare). Novi/već stari vlasnici tako ne žele raditi ilegalno i bez ispravne dokumentacije i "Ski centar Lokve" nikako da funkcionalno proradi (stanje 2022. godina). Planovi braće Guberinić su da naprave dobar ski-centar, ali i takođe da na ovom mjestu ožive ljetni planinski turizam. Planirali su i izgradnju nove dugačke žičare, od hotela, pa sve do vrha Cmiljevice. Planovi su išli tako daleko da su razmišljali i o tome da se s vrha Cmiljevice, jedna žičara spusti i na drugi kraj, do sela Kaludra, nadomak Berana, i da se pomogne tom selu da postane turistički atraktivno. TEHNIČKI PODACI "Zimski sportsko-rekreativni centar Lokve", sa skijalištem i istoimenim hotelom, udaljen je od Berana 15 Km, uz magistralnu cestu Berane-Rožaje-Novi Pazar, nalazi se na planini Smiljevici, na 1335 do 1675 m n.v. Skjalište je 8 godina bilo izvan funkcije, da bi ponovno proradilo 2013. godine, pa ponovno bilo zatvoreno. Do staze se stiže žičarom koja od hotela "Lokve" može prevesti 1000 skijaša na sat. Na visini od 1560 metara nalazi se i ski-lift kojime se može popesti još nekih stotinjak metara do početka druge staze. Visinska razlika staza je 280 metara, a ukupna dužina je 5 km. Staza ”Lokve 1” jedna je od tri za slalom u Crnoj Gori koje su dobile homologizaciju, tako da se na njima mogu održavati i utrke za FIS bodove. Skijalište ima terene za sve kategorije skijaša, od laganih za djecu, do onih zahtjevnijih. 
|
VIJESTI
Darko Jovović: Berane: Vlasnici privatnih parcela u prošlost sele skijalište "Lokve". DAN, 8.9.2023.
|
ČARDAK
NADMORSKA VISINA 1556 m
NADMORSKA VISINA 1556 m
|
Skrivena
|
|
|
KOČINE
NADMORSKA VISINA 1446 m
NADMORSKA VISINA 1446 m
|
|
VRŠNI DIJELOVI PLANINE
Džakovica
KATUN - PREVIJA NADMORSKA VISINA 1626 m
KATUN - PREVIJA NADMORSKA VISINA 1626 m
|
Džekovica je previja i katunište smješteno na više od 1600 m n.v. u sjevernom dijelu planine Smiljevice. Katun je aktivan od polovine svibnja/maja do polovine rujna/septembra, kada se stočari spuštaju u svoja sela. Kao i u svim drugim katunima, kompletan život ovdje je podređen staranju o životinjama i izradi sira. Stočari su gostoljubivi i prijatni, i pružiti će vam priliku da sudjelujete u nekim od tradicionalnih aktivnosti koje predstavljaju njihov svakodnevni život. Hrana koju ćete ovdje probati se ne služi ni u jednom restoranu u Crnoj Gori, posebna je i veoma ukusna. Jagnje (janje) na ražnju je pravi specijalitet. Osim hrane, ovdje možete dobiti i druge usluge, kao na primjer: kampiranje, iznajmljivanje šatora, ognjište i roštilj, odmorište, iznajmljivanje konja, možete napuniti baterije na svojim uredajima, i kupiti raznovrsne domaće proizvode, čuvenu domaću rakiju, tradicionalne vunjene čarape i prsluke.
Točno iznad katuna nalazi se Nizamska kula, ostaci stare, turske stražarske kule, jedne od mnogih graničnih kula koje se nazivaju nizamske kule. Katun Džakovica je jedna od točaka na turističko-edukacijskom Katunskom putu "Granični visovi". Narodni sabor na Đakovici se održava na Petrovdan 12.7. 
Pristup katunu Džakovica iz smjera Lokava
|
Budimski stari katun
Žitelji sela Budimlja u beranskoj opštini, Đuraškovići, Kneževići, Guberinići i Babovići imaju svoje katune na obroncima planine Turjak u rožajskoj opštini. Predio gdje su smješteni katuni se zove Džakovica. Navedena bratstva imaju na Džakovici svoje livade koje su mahom ograđene i tačno se zna čija je koja. Okolo ovih livada je krstata šuma, uglavnom jela i smrča. Pored ovoga, vrijedno je istaći da svaki katun ima svoju živu vodu bilo da je izvor u prirodnom obliku ili da je napravljena česma. To nije od skorašnjih dana, već prema pričanjima, to je od nazad sto i više godina. Katuni su smješteni na svojim imanjima i udaljeni su jedan od drugoga oko pola sata pješačkog hoda ili možda malo više, a od Budimlja do Džakovice se putuje najmanje po deset sati, naravno sa stokom. IZVOR Vasilije Mujo Spasojević: Crnogorski katuni |
|
|
|
|
Redžov Laz
KATUN
KATUN
Pogled od Redžovog Laza prema Hajli
|
|
Šumska cesta prema Mokrom Dolu
|
ŽARSKI KRŠ
VRH NADMORSKA VISINA 1649 m
VRH NADMORSKA VISINA 1649 m
Pogled na Žarski krš i katun Redžov Laz
|
ROŽAJSKI VRH
VRH NADMORSKA VISINA 1818 m
VRH NADMORSKA VISINA 1818 m
|
Mokri Dô
KATUN
KATUN
|
Mokri Dô je katun sela Dapsića. Ime je dobio zbog toga što je bodato vodo: ima čak 8 izvora, odn. 8 česama.
|
|
Malesorsko groblje (Mramorje). Na povišenoj lokaciji između Mokrog i Petkovog Dola nalazi se skupina kamenova koju zovu "malesorsko groblje". Malesori su grupa severnoalbanskih katoličkih plemena, a najveće među njima je pleme Klimenti. Kako je na sjevernoalbanskim planinama slaba ispaša, jednog dana su Klimenti došli i zauzeli područje Mokrog Dola. Domaće stanovništvo se nije moglo izboriti za područje s dalekobrojnijim novopridošlicama te su se obratili turskom kajmekamu (u osmanskoj civilnoj upravi, u starije doba, okružni predstojnik; poslije, nakon zakona o vilajetima 1868., kotarski predstojnik) u Beranama. On je već sutradan došao sa svojom vojskom i pobio Malesore, koji se više nikada nisu vratili na ovo područje.
Lokacija groblja podudara se s nekadašnjom lokacijom malesorskog čadora, na položaju s kojega su imali dobar pristup i kontrolu nad katunima Mokri i Petkov Dol. Na preostalim kamenovima ne mogu se vidjeti nikakvi natpisi, jer su nestali pod utjecajem kiše, vjetra i snijega. Mogli su se vidjeti i razni reljefi koji su nosili određenu simboliku, ovisno o tome da li je tu sahranjeno dijete, ili odrasli čovjek, dok je na jednom reljefu, koji je bio najposebniji, bila prikazana cijela jedna obitelj: visoki muškarac, pored njega žena i dvoje dijece. Takve skupine kamenova po crnogorskim planinama narod često zove mramorje i često su opjevane u raznim narodnim pjesmama. IZVOR: RTS 
|
Oko magazin: Beranski katuni - brkovi deda Jova i Martinov dom na planini
Autor: RTS Oko Datum objave: 5.9.2023. Opis. Još postoje ljudi koji žive onako po starinski, pa i deca koja se lepše i sigurnije osećaju u planini nego u gradu. Ovde su i veliki i mali videli kakav je život u stanu od betona, a kako je ovde - na katunu. Ne treba kriti, većini se više sviđa ono što grad nudi, a ovo je priča o nekoliko onih drugih, o poslednjim čuvarima tradicije koji znaju da žive i prežive na katunu. Martin Mihajlović najmlađi je stanovnik kog je Cmiljevica videla ne zna se od kad. Jedini je on od braće i sestara, sam, ovako mlad, izabrao da sa babom i dedom živi na katunu Džakovića. Dečak od sedam godina kaže da je odavno izabrao život na planini u katunu. Kad danas nekome kažete katun, on najčešće pomisli na zabačeno mesto u planini i život u samoći, bez vode i struje. Katun je nekada bio, kao što govori Marko Radojević istoričar iz Berana, zadruga, tu se odvijao društveni, kulturni i svaki drugi život. Da je nekada, ne tako davno, ovde na Cmiljevici bilo baš tako, svedoči ovaj fudbalski teren, koji i dalje odoleva kiši, vetru i godinama, i ovaj čovek, Jovo Lutovac koji je na tom terenu igrao fudbal od jutra do mraka. Nekada su deca trčala po fudbalskom terenu, a sada je to mesto gde konji igraju fudbal, u šali nam govori Jovo. On je jedini od svoje familije ostao da živi na katunu. Sada ga svi znaju kao gorštaka sa najdužim brkovima i najboljom foteljom na planini. Urednik: Gorislav Papić Autor: Dalibor Žarić LOKACIJA: Katun Mokri Do / Katun Đakovića / Katun Crkvice 
|
Luški katun
|
|
Firovi
KATUN
KATUN
Katun Zagorska Lokva (Lokva)
Katun Petkov Dô
STRUGOVI
NADMORSKA VISINA 1894 m
NADMORSKA VISINA 1894 m
KOŠUTINA LOKVA
KOORDINATE 42.7804605, 20.0467946
KOORDINATE 42.7804605, 20.0467946
Podno katuna Petkovog Dola, ispod vrha Strugovi, u blizini kosovske granice, okruženo crnogoričnom šumom, nalazi se malo jezerce Košutina lokva.
|
|
CMILJEVICA
VRH NADMORSKA VISINA 1963 m
VRH NADMORSKA VISINA 1963 m
|
|
|
Pogled iz katuna Mokri Do na vršni greben Cmiljevice
|
|
|
|
Katun Murgaš
Katun Luke
KOŽUROVAC
NADMORSKA VISINA 1688 m
NADMORSKA VISINA 1688 m
MUŠINO BRDO
Pogled iz smjera Cmiljevice na kuće iznad katuna Džakovica, i greben Mušino brdo
|
MALA CMILJEVICA
Katun Kljajića
Devića katun
|
Powered by Wikiloc |
Katunski put Granični visovi
Katunski put Granični visovi je tematska, katunska staza dugačka preko 160km koja povezuje preko 30 katuna na planinama neposredno uz granicu sa Kosovom, i predstavlja prvi turistički proizvod u Crnoj Gori koji se u potpunosti oslanja na kulturno nasleđe i tradiciju koju predstavljaju katuni. Područje Katunskog puta obuhvata više planina – Čakor, Mokru, Smiljevicu, Hajlu, koje čine sjeveroistočni ogranak Prokletija, najjužnijeg lanca Dinarida. Želimo ovu našu tradiciju i ljepotu predjela u kojima vjekovima borave naši stočari sa vama da podijelimo, da vam pokažemo i ispričamo sve što je vrijedno vidjeti i čuti o staroj tradiciji koja polako izumire.
Trasa Katunskog puta na području planine
Izvor: Katunski put (brošura)
Izvor: Katunski put (brošura)
IZVORI I LITERATURA
|
JOVOVIĆ, Darko: Administrativne barijere zarobile atraktivno skijalište. DAN, 17.4.2023.
|
Katunski put - brošura (PDF)
|
SA DRUGIH PORTALA
Biciklizam - Opis staze
Zelenim dolovima do Cmiljevice
Autor: Jovan Nikolić
Datum: 27.12.2015.
U svakoj opštini postoje neki lijepi predjeli dobro znani samo onima čija se imanja nalaze tamo a kojih, kada se nabrajaju prirodne ljepote opštine, nikada nema u pričama ili na nekim turističko-promotivnim listama. Predjeli koji vas, kada prvi put prođete njima, ostave bez daha i natjeraju da se zapitate: kako je moguće da nikada prije nisam bio ovdje?
Jedan od tih takvih krajeva je brdski pojas koji od sela Petnjika (750m) i Zagorja (843m) vodi preko Krčeva (1100m), Debelog brda (1478m), Ostrožera (1456m) i Dolova pravo na već mnogo poznatiju planinu Cmiljevicu (1963m). Ova nepravedno zapostavljena nepregledna prostranstva zelenih livada, koja su naročito lijepa u proljeće kada sve procvjeta a stada ovaca poslije zime krenu na ispašu u katune, jedna je od lijepih alternativnih putanja za bicikliste koji su namjerili prema Rožajama i žele da izbjegnu opasnu magistralu i brojne tunele a ne smeta im vožnja po makadamima. Na Cmiljevici se mogu povezati sa TT3 rutom. Za one koji su odsjeli u Beranama ovo je samo jedna od brojnih mogućnosti da biciklom istraže fantastične planinske predjele opštine Berane.
Staza polazi iz Berana preko prigradskog naselja Luge (688m) odakle se makadamom izmedju brda Bukovac (967m) i Glavica (900m) dolazi u selo Zagorje, a od Zagorja kreće uspon na Krčevo i dalje već pomenutom putanjom prema Cmiljevici. Od Krčeva uspon nije previše zahtjevan, izuzev na par kratkih dionica, i pravo je uživanje voziti solidnim makadamom pored koga se često smjenjuju stočarski stanovi. Preko Dolova smjer nas vodi prema Džakovici, a od Džakovice krećemo prema lijepim katunima na Cmiljevici Mokrom dolu (1670m), Petkovom dolu (1770m), Lokvi (1830m) i Murgašu (1670m). Biciklisti koji su na proputovanju i cilj im je Rožaje mogu se od Džakovice (1620m) spustiti prema skijalištu Lokve (1480m) odakle je lako zaobići veoma dug i slabo osvijetljen tunel i izaći sa njegove druge strane na magistralni put. Mada, kada su već dovde dobiciklirali, mi predlažemo da obiđu pomenute cmiljevičke katune i da se poslije Petkovog dola, kod Košutine lokve (1720m), uključe na TT3 stazu odakle će ljepšim pravcem, pored Vrela Ibra stići u Rožaje.
Nakon uživanja u planinskom ambijentu i obilaska katuna krećemo od Murgaša na dugotrajni spust preko Skrobutače (1450m) i Luka (1230m), a onda dolinom Kaludarske rijeke, preko sela Kaludra (885m) sve do Berana ka finišu ove avanture.
Za one koji žele da predahnu u planini, isplaniraju biciklističku turu dužu od jednog dana, imamo i lijepe vijesti. Do polovine 2017. u ovoj zoni će biti napravljeni kampovi i odmorišta, duž jedne nove biciklističke staze koja će povezivati Crnu Goru i Kosovo, upravo ovakvim, malo znanim predjelima. Čak ne morate ni nositi svoje šatore, moći ćete da ih iznajmite na licu mjesta! Dobar dio katuna na ovom potezu će dobiti i solarne sisteme, pa se nadamo da će se ovakvim i sličnim aktivnostima ova lijepa planinska zona oživjeti.
IZVOR
WWW.MOJANADVENTURES.ME
Outdoor Center & Hostel Mojan
Komovi – Andrijevica – Montenegro
Zelenim dolovima do Cmiljevice
Autor: Jovan Nikolić
Datum: 27.12.2015.
U svakoj opštini postoje neki lijepi predjeli dobro znani samo onima čija se imanja nalaze tamo a kojih, kada se nabrajaju prirodne ljepote opštine, nikada nema u pričama ili na nekim turističko-promotivnim listama. Predjeli koji vas, kada prvi put prođete njima, ostave bez daha i natjeraju da se zapitate: kako je moguće da nikada prije nisam bio ovdje?
Jedan od tih takvih krajeva je brdski pojas koji od sela Petnjika (750m) i Zagorja (843m) vodi preko Krčeva (1100m), Debelog brda (1478m), Ostrožera (1456m) i Dolova pravo na već mnogo poznatiju planinu Cmiljevicu (1963m). Ova nepravedno zapostavljena nepregledna prostranstva zelenih livada, koja su naročito lijepa u proljeće kada sve procvjeta a stada ovaca poslije zime krenu na ispašu u katune, jedna je od lijepih alternativnih putanja za bicikliste koji su namjerili prema Rožajama i žele da izbjegnu opasnu magistralu i brojne tunele a ne smeta im vožnja po makadamima. Na Cmiljevici se mogu povezati sa TT3 rutom. Za one koji su odsjeli u Beranama ovo je samo jedna od brojnih mogućnosti da biciklom istraže fantastične planinske predjele opštine Berane.
Staza polazi iz Berana preko prigradskog naselja Luge (688m) odakle se makadamom izmedju brda Bukovac (967m) i Glavica (900m) dolazi u selo Zagorje, a od Zagorja kreće uspon na Krčevo i dalje već pomenutom putanjom prema Cmiljevici. Od Krčeva uspon nije previše zahtjevan, izuzev na par kratkih dionica, i pravo je uživanje voziti solidnim makadamom pored koga se često smjenjuju stočarski stanovi. Preko Dolova smjer nas vodi prema Džakovici, a od Džakovice krećemo prema lijepim katunima na Cmiljevici Mokrom dolu (1670m), Petkovom dolu (1770m), Lokvi (1830m) i Murgašu (1670m). Biciklisti koji su na proputovanju i cilj im je Rožaje mogu se od Džakovice (1620m) spustiti prema skijalištu Lokve (1480m) odakle je lako zaobići veoma dug i slabo osvijetljen tunel i izaći sa njegove druge strane na magistralni put. Mada, kada su već dovde dobiciklirali, mi predlažemo da obiđu pomenute cmiljevičke katune i da se poslije Petkovog dola, kod Košutine lokve (1720m), uključe na TT3 stazu odakle će ljepšim pravcem, pored Vrela Ibra stići u Rožaje.
Nakon uživanja u planinskom ambijentu i obilaska katuna krećemo od Murgaša na dugotrajni spust preko Skrobutače (1450m) i Luka (1230m), a onda dolinom Kaludarske rijeke, preko sela Kaludra (885m) sve do Berana ka finišu ove avanture.
Za one koji žele da predahnu u planini, isplaniraju biciklističku turu dužu od jednog dana, imamo i lijepe vijesti. Do polovine 2017. u ovoj zoni će biti napravljeni kampovi i odmorišta, duž jedne nove biciklističke staze koja će povezivati Crnu Goru i Kosovo, upravo ovakvim, malo znanim predjelima. Čak ne morate ni nositi svoje šatore, moći ćete da ih iznajmite na licu mjesta! Dobar dio katuna na ovom potezu će dobiti i solarne sisteme, pa se nadamo da će se ovakvim i sličnim aktivnostima ova lijepa planinska zona oživjeti.
IZVOR
WWW.MOJANADVENTURES.ME
Outdoor Center & Hostel Mojan
Komovi – Andrijevica – Montenegro
