Reljefna karta Dinarskog gorja i susjednih reljefno-geografskih cjelina
Temeljno načelo utvrđivanja neke planinske grupe je činjenica da postoje planine koje imaju neke zajedničke osobine. Jedan od najvažnijih principa je geomorfološki tj. izučavanje reljefa - utvrđivanje na koji način se fizički, prema njihovu obliku, postanku i razvoju razlikuju jedna planinska skupina od druge.
Postoje i ostali faktori. Jedan od njih je tradicionalna precepcija lokalnog stanovništva o postojanju neke planinske grupe ili planinskog područja. Ne treba zanemariti niti praktične razloge, a to je potreba za organiziranjem (strukturiranjem) većih cjelina u više manjih, s kojima je kasnije lakše raditi, odn. lakše ih savladavati.
Strukturalna podjela velikih planinskih područja u grupe i pod-grupe pokazala se relativno uspješnom na području Alpa u Europi ili planina Sjeverne Amerike (vidi npr. stranicu SUMMITPOST). Međutim, što učiniti u slučaju Dinarskog gorja, gdje je reljef toliko kompleksan i različit od onoga koji postoji u tzv. europskim Alpama (gdje su planinske grupe često vrlo jasno definirane dubokim ledenjačkim ili riječnim dolinama, planinskim prijevojima i lokalnom tradicijom)?
Naime, nastojeći postaviti strukturu (podjelu) planina Dinarskog gorja koja bi što realnije odgovarala situaciji na terenu i jednako praktična da bi se razumjela struktura reljefa Dinarskog gorja, suočio sam se sa slijedećim problemima:
Nakon dugotrajnog razmatranja i uz korištenje brojnih izvora (od znanstvenih do planinarskih), utvrđena su slijedeća načela (principi) strukturiranja Dinarskog gorja:
Postoje i ostali faktori. Jedan od njih je tradicionalna precepcija lokalnog stanovništva o postojanju neke planinske grupe ili planinskog područja. Ne treba zanemariti niti praktične razloge, a to je potreba za organiziranjem (strukturiranjem) većih cjelina u više manjih, s kojima je kasnije lakše raditi, odn. lakše ih savladavati.
Strukturalna podjela velikih planinskih područja u grupe i pod-grupe pokazala se relativno uspješnom na području Alpa u Europi ili planina Sjeverne Amerike (vidi npr. stranicu SUMMITPOST). Međutim, što učiniti u slučaju Dinarskog gorja, gdje je reljef toliko kompleksan i različit od onoga koji postoji u tzv. europskim Alpama (gdje su planinske grupe često vrlo jasno definirane dubokim ledenjačkim ili riječnim dolinama, planinskim prijevojima i lokalnom tradicijom)?
Naime, nastojeći postaviti strukturu (podjelu) planina Dinarskog gorja koja bi što realnije odgovarala situaciji na terenu i jednako praktična da bi se razumjela struktura reljefa Dinarskog gorja, suočio sam se sa slijedećim problemima:
- Dinarsko gorje obiluje različitim morfološkim strukturama. Iako sve njegove planine čine jedan jedinstveni planinski lanac i dijele mnoge zajedničke osobitosti, prelazeći Gorjem od njegova sjeverozapada prema krajnjem jugoistoku, lako je uočiti izuzetni varijetet među planinskim gupama i planinama.
- Literatura i izvori podataka o mnogim planinama i područjima Dinarskog gorja su vrlo rijetki i teško ih je pronaći. Mnoga gorja u Dinaridima nemaju ozbiljne planinarske ili turističke vodiče, niti bilo kakva slična izdanja.
- Stanovništvo s različitih strana planine ili planinske grupe koristi različito nazivlje i različito strukturira i dijeli ista planinska područja.
- Jedinstveni planinski masivi često su, tijekom povijesti, bili podijeljeni državnim i nacionalnim granicama, tijekom čega su takvi odvojeni dijelovi dobivali različite nazive - a sve do današnjeg dana nije se oblikovalo neko zajedničko ime za to planinsko područje ili planinu. Vrlo često su ljudi nazive lokalno davali prema nazivu pokrajine ili regije (npr. dva područja sa dva naziva: Snežnička visoravan, tj. planota (slov.) u Notranjskoj u Sloveniji te sjeverni dio Gorskog kotara u Hrvatskoj, zapravo čine istu planinsku masu).
- Iako bi najjednostavnije bilo napraviti podjelu dinarskih planina prema državnim teritorijima na kojima se one nalaze, ovakva metoda bi u mnogim slučajevima ograničila percepciju pojedinih planinskih grupa kao jedinstvenih cjelina. Iz navedenog razloga, moja namjera je bila izvršiti podjelu ovoga planinskog lanca uzevši u obzir i prirodne i društvene faktore, i uz pomoć znanstvenih izvora i metoda - nastojeći da se dođe do što prirodnijih i logičnijih rješenja.
Nakon dugotrajnog razmatranja i uz korištenje brojnih izvora (od znanstvenih do planinarskih), utvrđena su slijedeća načela (principi) strukturiranja Dinarskog gorja:
|
I. Podjela na temeljne morfološke (reljefne) cjeline
Dinarsko gorje obično se dijeli u 3 paralelna pojasa. Ovi pojasevi su u stvari izduženi planinski lanci koje čini mnoštvo planinskih masiva, nizova i grebena. Ti pojasevi su: A. Primorski pojas (broj 1 na karti) Ostali nazivi su još:
B. Središnji pojas (broj 2 na karti) Ostali nazivi su još:
3. Sjeveroistočni pojas (broj 3 na karti) |
Karta - Planinski pojasevi u Dinarskom gorju
|
II. Prepoznavanje zemljopisnih (geografskih) područja unutar svakog od tri dinarska planinska pojasa
Radi se o geografskim područjima, unutar određenih planinskih pojaseva, u kojima se nalazi više planinskih grupa s istim ili sličnim karakteristikama.
Radi se o geografskim područjima, unutar određenih planinskih pojaseva, u kojima se nalazi više planinskih grupa s istim ili sličnim karakteristikama.
III. Prepoznavanje pojedinačnih reljefnih i strukturnih planinskih grupa unutar svakog od geografskih područja
Najčešći oblici planinskih grupa koji se javljaju u Dinarskom gorju su:
- veliki planinski masivi (kao što su masivi Velebita, Prenja, Durmitora, Bjelasice)
- grupacija planina sa zajedničkim karakteristikama ili zajedničkom karakteristikom - zajednički lanac, vijenac, niz.
Sijedilo je prepoznavanje vijenaca i podgrupa unutar pojedinačnih planinskih grupa, masiva i planina te na kraju i pojedinačnih vrhova.
Pojedini najvažniji masivi zbog svoje kompleksnosti, veličine prostora i općeg značaja, tretirani su kao planinske grupe. Radi se npr. o masivu Velebita, Prenja, Bjelasice i dr.
Posljednji čin bio je imenovanje geografskih regija, planinskih grupa te ostalih podgrupa i planinskih vijenaca i nizova, prvenstveno nastojeći koristiti postojeće i uobičajeno nazivlje - tamo gdje ono postoji.
Iz razloga praktičnosti, u slučajevima, kada je prethodno navedena načela bilo teško provesti, grupa je imenovana prema nazivu dominantne planine ili nekom drugom relevantnom elementu.
Najčešći oblici planinskih grupa koji se javljaju u Dinarskom gorju su:
- veliki planinski masivi (kao što su masivi Velebita, Prenja, Durmitora, Bjelasice)
- grupacija planina sa zajedničkim karakteristikama ili zajedničkom karakteristikom - zajednički lanac, vijenac, niz.
Sijedilo je prepoznavanje vijenaca i podgrupa unutar pojedinačnih planinskih grupa, masiva i planina te na kraju i pojedinačnih vrhova.
Pojedini najvažniji masivi zbog svoje kompleksnosti, veličine prostora i općeg značaja, tretirani su kao planinske grupe. Radi se npr. o masivu Velebita, Prenja, Bjelasice i dr.
Posljednji čin bio je imenovanje geografskih regija, planinskih grupa te ostalih podgrupa i planinskih vijenaca i nizova, prvenstveno nastojeći koristiti postojeće i uobičajeno nazivlje - tamo gdje ono postoji.
Iz razloga praktičnosti, u slučajevima, kada je prethodno navedena načela bilo teško provesti, grupa je imenovana prema nazivu dominantne planine ili nekom drugom relevantnom elementu.
Zaključno, princip strukturiranja Dinarskog gorja je slijedeći:
| Razina | Naziv | Sadržaj |
| Planinski pojas | 3 pojasa Dinarskog gorja (Primorski, Središnji, Sjeveroistočni) - u svakome od pojasa nalazi se više geografskih područja | |
| Geografsko područje | Unutar svakog od geografskih područja nalazi se više planinskih grupa | |
| Planinska grupa | Najvažniji masivi, jedan ili više planinskih nizova (grebena planina, vijenaca planina) | |
| Masivi i planine | Unutar pojedinih masiva i planina nalaze se nizovi vrhova, grebeni vrhova odn. vijenci | |
| Vrhovi | Pojedinačni vrhunci | |
Slijedi pregled geografskih područja i planinskih grupa u Dinarskom gorju:
|
Primorski pojas
Pogled s vrha Vošac na Biokovu u smjeru Omiške Dinare, Poljičke planine i Mosora |
Primorski pojas
tzv. Obalni pojas, Litoralni ili Jugozapadni pojas
tzv. Obalni pojas, Litoralni ili Jugozapadni pojas
A. Primorski pojas Dinarskog gorja (odn. Litoralni, ili Jugozapadni) pretežito planinski lanci koji se protežu neposredno uz obalu Jadranskog mora i pretežito su građeni od vapnenca (krečnjaka) iz geološkog razdoblja krede (65-144 milijuna g. p.n.e.) i s flišnim nanosima (eocen, 37-58 milijuna g. p.n.e.) koji popunjavaju tektonske depresije.
Svi jadranski otoci, izuzev otoka vulkanskog porijekla (Jabuka, Brusnik) i otoka Suska (koji je postankom različit od ostalih hrvatskih otoka - oblikovan od slojeva prapora položenog na vapnenačkoj stijeni) su u stvari vrhovi Dinarskog gorja potopljeni podizanjem razine mora zbog otapanja leda nakon ledenog doba, kada se razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi. Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali Dalmacije, te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva dalmatinski tip obale.
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
Svi jadranski otoci, izuzev otoka vulkanskog porijekla (Jabuka, Brusnik) i otoka Suska (koji je postankom različit od ostalih hrvatskih otoka - oblikovan od slojeva prapora položenog na vapnenačkoj stijeni) su u stvari vrhovi Dinarskog gorja potopljeni podizanjem razine mora zbog otapanja leda nakon ledenog doba, kada se razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi. Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali Dalmacije, te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva dalmatinski tip obale.
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
- Područje sjevernog Jadrana
- Planine Dalmacije
- Planine primorske i središnje Crne Gore
- Područje niske Hercegovine.
|
Karta geografskih područja i planinskih grupa u Primorskom pojasu Dinarskog gorja:
|
Područja, grupe i poveznice:
A. Primorski pojas Dinarskog gorja Područje sjevernog Jadrana 01 Planine Istre i područje Krasa 02 Otoci sjevernog Jadrana Planine Dalmacije 03 Središnji dalmatinski planinski niz 04 Obalni dalmatinski planinski niz 05 Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine 06 Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac Planine primorske i središnje Crne Gore* 07 Primorske planine Crne Gore 08 Katunska kraška zaravan 09 Planine crnogorskih Rudina *Područje tzv. "crnogorskog visokog krša" Planine niske Hercegovine 10 Planine niske Hercegovine |
Fotografije planina Primorskog pojasa
|
Središnji pojas
Pogled na šiljate vrhove Karanfila s Trojana, u Prokletijama |
Središnji pojas
tzv. Pojas visokih planina
tzv. Pojas visokih planina
B. Središnji pojas Dinarskog gorja (odn. Pojas visokih planina) većinom je građen od vapnenačkih (krečnjačkih) stijena iz razdoblja mezozoika 65-248 milijuna g. p.n.e. (na površini iz razdoblja krede, a po dubini iz razdoblja trijasa, s bazenima u kojima ima naslaga iz mlađeg razdoblja - tercijara (24-65 mil. g. p.n.e.).
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
- Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
- Planine Like
- Planine zapadne Bosne i Dinara
- Planine visoke Hercegovine
- Središnje bosansko-hercegovačke planine
- Površi i brda Crne Gore i Prokletije.
Fotografije planina Središnjeg pojasa
|
Sjeveroistočni pojas
Magični efekt temperaturne inverzije pred zalazak sunca na grebenu Plešivice u Samoborskom gorju. |
Sjeveroistočni pojas
C. Sjeveroistočni pojas Dinarskog gorja čine planine složenije građe. Većina planina građena je od slojeva iz razdoblja paleozoika (248-590 milijuna godina p.n.e.) i različitih eruptivnih stijena. Stariji slojevi u sjevernom dijelu ove zone prekriveni su naslagama (sedimentima) nekadašnjeg Panonskog mora. Ovo je područje nepropusnih stijena i površinskih vodenih tokova. Na najsjevernijem dijelu ovoga pojasa Dinarsko gorje prelazi u Panonsku ravnicu, i ovo je područje niskih planina, bogatih vegetacijom i pobrđa izgrađenih od kasnijih tercijarnih naslaga (1,8 - 65 milijuna g. p.n.e.).
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
- Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske
- Planine srednje i istočne Bosne
- Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka)
- Planine sjeverozapadne Srbije
- Peripanonske odn. pred-dinarske planine.
|
Karta geografskih područja i planinskih grupa Sjeveroistočnog pojasa:
|
Područja, grupe i poveznice
C. Sjeveroistočni pojas Dinarskog gorja Područje slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske 01 Grupa Kočevskog Roga 02 Grupa Žumberak / Gorjanci Planine srednje i istočne Bosne 03 Grupa Vlašića 04 Planine srednje Bosne 05 Planine istočne Bosne 06 Grupa Jahorine Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) 07 Polimsko-podrinjska grupa 08 Zlatarsko-pešterska grupa 09 Starovlaške planine Planine sjeverozapadne Srbije 10 Podrinjsko-valjevske planine Peripanonske odn. pred-dinarske planine 11 Peripanonske odn. pred-dinarske planine |
Fotografije planina Sjeveroistočnog pojasa
Francuski kolege s Wikipedije su preuzeli predloženi način strukturiranja Dinarskog gorja i popratili ga kartom planinskih grupa, koja je bolja kvalitete od mojih karata, stoga ovdje imate mogućnost otvoriti, pogledati ili preuzeti ovu shemu. Brojevi planinskih grupa odgovaraju brojevima grupa koje su prethodno navedene u gornjim tekstovima. (Administrator)
Napomene:
Ukoliko kliknete poveznicu (link) s ove tablice, otvoriti ćete pripadajuću podstranicu vrha, planine, planinske grupe ili područja na stranici www.dinarskogorje.com
(*) Svaki simbol zvjezdice (asteriksa) koji se nalazi uz neki pojam u tablici * označava vezu (link) sa stranicom koja se ne nalazi na www.dinarsko gorje, a koja pruža dodatne informacije o pojedinoj planini, vrhu i dr.
(xxxx m) Podaci o visini pojedinog vrha preuzimani su iz različitih izvora i ažuriraju se i ispravljaju u kontinuitetu, s ciljem što točnijeg informiranja - najveća vjerodostojnost data je službenim izvorima (statistički zavodi, planinarski savezi i sl.). Ukoliko dvojbe i dalje postoje, problem je naveden i na pojedinačnim pod-stranicama planina na stranici Dinarsko gorje.
Ukoliko kliknete poveznicu (link) s ove tablice, otvoriti ćete pripadajuću podstranicu vrha, planine, planinske grupe ili područja na stranici www.dinarskogorje.com
(*) Svaki simbol zvjezdice (asteriksa) koji se nalazi uz neki pojam u tablici * označava vezu (link) sa stranicom koja se ne nalazi na www.dinarsko gorje, a koja pruža dodatne informacije o pojedinoj planini, vrhu i dr.
(xxxx m) Podaci o visini pojedinog vrha preuzimani su iz različitih izvora i ažuriraju se i ispravljaju u kontinuitetu, s ciljem što točnijeg informiranja - najveća vjerodostojnost data je službenim izvorima (statistički zavodi, planinarski savezi i sl.). Ukoliko dvojbe i dalje postoje, problem je naveden i na pojedinačnim pod-stranicama planina na stranici Dinarsko gorje.
Tablica A. Primorski pojas
| Planinska grupa | Najviši vrh (ime planine) | Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi |
| Vojak 1,369 m (Učka) | Kras / Carso | |
| Sis 639 m (otok Cres) | Otočni vrhovi: Krk: | |
| Svilaja (Bat) 1508 m (Svilaja) | Brda Bukovice (Jurišinka, 674 m) Veliki Kozjak (Kozjak kijevski) (Bat, 1206 m) * Moseć (Movran, 843 m) | |
| Sv.Jure 1762 m (Biokovo) |
Boraja (675 m) Vilaja (739 m) Kozjak (779 m) Mosor (Kabal, 1339 m): Omiška Dinara (Kula, 863 m) Biokovo (Sveti Jure, 1762 m) Rilić (Šapašnik, 920 m) Rujnica (736 m) | |
| Sveti Ilija 961 m (Pelješac) |
Otočni vrhovi: Brač (Vidova gora, 780 m) Hvar (Sveti Nikola, 626 m) Vis (Hum, 587 m) Korčula poluotok Pelješac (Sveti Ilija, 961 m) Mljet | |
| Sniježnica 1234 m (Sniježnica) | Žaba (953 m) Tmor (899 m) Ilijino brdo (987 m) Srđ (412 m) Sniježnica (1234 m) | |
| Zubački kabao, 1894 m (Orjen) |
Orjen (Zubački kabao, 1894 m)
Sutorman (Lonac, 1185 m) Pastrovačka gora (881 m) Rasovatac (1029 m) Lisinj (1353 m) Možura (622 m) Rumija (1595 m) | |
| Milunova bobija, 1436 m (Garač) | Garač (1436 m) Kopitnik (1171 m) Budoš (1217 m) Pusti Lisac (1475 m) | |
| Ravna glava 1721 m (Njegoš) | Somina (1586 m) Njegoš (1721 m) Zla gora (1460 m) Crnovrh (1387 m) Viroštak (1119 m) Jelovica (1283 m) | |
| Kobilja glava 1419 m (Sitnica) | Vijenac Bjelasnice (Popovo polje): Bjelasnica (Popovo polje) (Motka, 1396 m) Vijenac Sitnice: Sitnica (1410 m) Viduša (1328 m) Hrgud (1,108 m) Zapadni dio Trtla (689 m) Krstine (901 m) | |
Tablica B. Središnji pojas
| Planinska grupa | Najviši vrh (ime planine) | Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi |
| Mali Golak, 1495 m (Trnovski gozd) | Trnovski gozd (Mali Golak, 1495 m)
Grupa Nanosa: Nanos (Suhi vrh 1313 m) | |
| Veliki Snežnik, 1797 m(Notranjski Snežnik) | Notranjska Javorniki (1269 m) Snežnik (1797 m) Gorski kotar - Risnjačka grupa (sjeverni dio Gorskog kotara): Risnjak (1528 m) Drgomalj (1154 m) Skradski vrh (1043 m) Planine riječkog zaleđa: | |
| Goteniški Snežnik (1290 m) | Krimsko pobrđe i visoravan Menišija (slov., Krimsko hribovje in planota Menišija): Krim (1107 m) Mokrc (1059 m) Bloško-potočanska visoravan (slov., Bloško-potočanska planota): Blošček (1062 m) Županšček (1024 m) Slivnica (1114 m) Ribniško-kočevsko područje - Ribniško-kočevsko pobrđe (Ribniško in kočevsko gorovje): Velika gora (1254 m) Goteniška gora (1290 m) Borovška gora (1190 m) Račna gora (1140 m) Stojna (1073 m) | |
| Kula, 1534 m (Bjelolasica) |
Zapadni kapelski lanac: | |
| Vaganski vrh, 1757 mJužni Velebit | Sjeverni Velebit
Srednji Velebit: Dabarski kukovi: Bačić kuk (1304 m) - Zasječeni kuk (1102 m) - Kukaline (1102 m) - Agin kuk - Kuk od Visibabe (1160 m) - Rujičin kuk (946 m) - Kuk Čelina - Kuk Vranjković (940 m) - Butinovača (1127 m) - Široki kuk (1081 m) - Vranji kuk (1121 m) - Žuti kuk (1180 m) - Kiza (1274 m) - Kuk od Pećica - Kuk Grabar (1270 m) - Kuk od Špiljić plane (1232 m) - Vršeljci (1212 m) - Medvjeđi kuk - Kuk od Karline plane (1334 m) - Božin kuk - Ljubičko brdo (1320 mtrs) - Filipov kuk Južni Velebit: Vidakov kuk (3 vrha: sjeverni 866 m, istočni 843 m, zapadni 835) - Anića kuk (712 m) - Visoka glava (718 m) - Crni vrh (1110 m) - Orlov kuk (862 m) - Krivi kuk (640 m) - Jurasova glava (754 m) Područje Sadikovac – Stolac a) Unutarnji visovi: Sadikovac (1286 m) - Konjevača (1381 m) - Goli vrh (1451 m) - Siljevača (1450 m) - greben Samari (1207-1386 m) b) Obalni visovi: Šuplji kuk (1149 m) - Milković kuk (1270 m) - Krug (1342 m) - Siljevo brdo (1452 m) - Veliki Stolac (1401 m) - Mali Stolac (1262 m) - Panos vrh (1261 m) Područje Visočica – Badanj a) Unutarnji visovi: Trošeljev vrh (1445 m) - Visočica (1619 m) - Počiteljski vrh (1551 m) - Golovrhe (1584 m) - Visibaba (1640 m) - Badanjski vrh (1627 m) - Badanj (1639 m) b) Središnji visovi: Siljak (1491 m) - Jelovac (1601 m) - Kozjak (1572 m) c) Obalni visovi: Debeli kuk (iznad Stapa, 1269 m) - Veliki Pločeviti (Veliko Ploče) (1352 m) - Golić (1424 m) - Bobički kuk (1439 m) - Vilinski kuk (1401 m) - Višerujna (1632 m) - Debelo brdo (1602 m) - Tadina glavica (1500 m) Područje Vaganski Vrh – Sveto Brdo: a) Unutarnji visovi: Štirovac (1596 m) - Babin Vrh (trostruki vrh: 1738 m, sjeverni vrh 1725 m, SI vrh 1723 m) - Vaganski vrh (1757 m) - Golić (1723 m) - Segestin (1715 m) - Malovan (1709 m) b) Visovi prema obalnoj strani: Rapavac (1617 m) - Crljeni kuk (1661 m) - Babin dolac (1450 m) - Zoranićev vrh (1712 m) - Kota 1660 m - Kota 1634 m - Brundo (1716 m) - Liburnija (1710 m) - Babin kuk (1435 m) - Kota 1707 m - Kota 1670 m - Kota 1654 m - Bili vrh (1657m) c) Zajednički južni vijenac: Solilo (1675 m) - Kota 1689 m (iznad Ledene drage) - Kota 1710 m (iznad Ledene drage) - Babin Vrh (1744 m) - Kota 1726 m - Kota 1710 m - Sveto brdo (1751 m) - Sijaset (1558 m) - Vlaški grad (1375 m) a) Visovi na primorskoj padini: Debelo brdo (1440 m) - Biljevina (1340 m) - Kruh (1311 m) - Božića vršina (1240 m) - Mali Golić (1197 m) b) Unutarnji visovi: Veliko Bilo (1500 m) - Malo Bilo (1425 m) - Veliki Golić (1371 m) - Bliznaci (1254 m) Jugoistočni Velebit a) Visovi dalmatinske padine: Tulove grede (1120 m) - Golo brdo (957 m) - Vilenski vrh (1058m) - Prolog (1008 m) - Ošćenica (1183m ) b) Unutarnji visovi: Četinarica (1180 m) - Ćelavac (1198 m) Crnopac (Veliki Bat, 1385 m - Crnopac, 1404 m - Kita Gaćešina, 1227 m - Munižabin vrh, 1098 m) - Tremzina (1187m) - Gostuša (1058 m) - Kom (1003m) | |
| Seliški vrh, 1279 m (Mala Kapela) | Vrhovi viši od 1100 metara:
| |
| Kamena gora, 1267 m |
| |
| Ozeblin, 1657 m |
Medvjeđak (Oštri Medvjeđak, 884 m) Oštri Medvjeđak (884 m) - Tupi Medvjeđak (868 m) - Turčić (801 m) Lička Plješivica (Ozeblin, 1657 m) Gola Plješivica (1647 m) Plješivički kamen (1616 m) Trovrh (1620 m) Javornik (1550 m) Ozeblin (1657 m) Rudilisac (1611 m) Kremen (1590 m) Urljaj (1297 m) Gutešin vrh (1416 m) Orozovac (1399 m) Poštak (1425 m) | |
| Veliki Troglav, 1969 m (Troglav) |
Ilica (Uilica, Ujlica) (1654 m) Dinara | |
| Velika Golija, 1892 m (Golija, kod Livna) | Vučjak (kod Drvara) (Vrščić, 1131 m) Šator planina (Veliki Šator, 1872 m; navodi se i 1873, a Wikipedia i 1875 m) | |
| Cincar, 2006 m Cincar |
Tušnica (1697 m)
Cincar (Cincar 2006 m) i Krug-planina (visoravan Krug) Vitorog (1906 m) Hrbljina (1543 m) Čemernica - Paripovac (1631 m) Čardak planina (1604 m) Ljubuša (1797 m) | |
| Velika Klekovača, 1969 m (Klekovača) |
Podgrupa Klekovače
Osječenica (1795 m) Zeljanik (1622 m) Klekovača (1961 m) Lunjevača (1706 m) Crna Gora (kod Glamoča) (1651 m) Podgrupa Grmeča Grmeč (1604 m) Srnetica (1341 m) Struganica (1478 m) Šiša-gora (1388 m) | |
| Idovac, 1956 m (Raduša) |
Dimitor (Mali Dimitor, 1483 m)
Otomalj (1054 m) Plazenica (1765 m) Ravna gora (1397 m) Dekala (1535 m) Stožer (Vrana, 1758 m) Demirovac (1765 m) Raduša (Idovac, 1956 m) | |
| Pločno, 2228 m (Čvrsnica) |
Masiv Čvrsnice (Pločno, 2228 m)
Ostale planine Vran planina (Veliki Vran, 2074 m) Midena (1221 m) Zavelim (Kolakovac, 1346 m) Baćina planina (1441 m) | |
| Zelena glava, 2115 m (Prenj) |
Sjeveroistočni Prenj
Jugozapadni Prenj Zapadni Prenj Jugoistočni Prenj | |
| Botin, 1969 m (Velež) |
Velež (1969 m)
Crna gora (kod Nevesinja) (1497 m) Sniježnica (kod Nevesinja) (1262 m) Trusina Bjelašnica (kod Gackog) (1867 m) Magrop (1671 m) Ivica (1521 m) Baba (1735 m) Lipnik (1260 m) | |
| Orlovača, 1985 m Lebršnik |
Crvanj (1921 m)
Glavica (1441 m) Vučevo (1602 m) Živanj (1696 m) Lebršnik (1985 m) | |
| Nadkrstac, 2110 m (Vranica) |
Zec-planina (1930 m)
Pogorelica (1437 m) Bitovnja (1742 m) Dobruška planina (1826 m) Krušćica (1,673 m) Štit (1780 m) Radovan planina (1464 m) Kalin (1531 m) Komar (1510 m) Radalj planina (1366 m) Vilenica (1234 m) Vranica planina (2115 m) Vitreuša (1911 m) Ormalj (1142 m) Volujak (kod Kreševa) (1210 m) Ivan-planina (1534 m) Bokševica (1315) | |
| Đokin toranj, 2086 m (Treskavica) |
Igman (1504 m)
Bjelašnica (2067 m) Visočica (1967 m) Treskavica (2086 m) | |
| Lelija, 2032 m (Lelija) |
Lelija
Velika Lelija (2032 m) Planina Zelengora
b) Zapadni dio; Kalelija (1975 m) - Orlovac (Drblan) (1956 m) - Todor (1949 m) - Todorac (1900 m) - Dumoš (1879 m) c) Tovarnica; Pleće (1764 m) - Uglješin vrh (1859 m) - Ardov (1723 m) - Siljevica (1722 m) d) Trebova planina; Planik (1796 m) - Velika Košuta (1872 m) - Treskavac (1803 m) Sjeverozapadni ogranci masiva Zelengore Radomišlja (Pliješ, 1606 m) Mrčin planina (1523 m) Ruda planina (Rujska glava 1422m ) Kmur (1508 m) Čagošta planina (Kukonoš, 1274 m) Glog (1352 m) Oštra glava (1395 m) Maluša planina (Oralac, 1485 m) | |
| Veliki Vitao, 2396 m (Bioč) |
Maglić (Crnogorski Maglić, 2388 m)
Bioč (2396 m) | |
| Vrh Vojnika, 1998 m (Vojnik) |
Dobreljica (1892 m)
Ledenice (Ružica, 1945 m) Vojnik (1997 m) | |
| Kula, 1927 m (Prekornica) |
Prekornica (Kula, 1927 m)
Lisac (1563 m) Lebršnik (Rebrčnik) (1534 m) Brotnjik (1560 m) Kamenik (1815 m) | |
| Bobotov kuk, 2522 m (Durmitor) |
Masiv Durmitora Sjeverni Durmitor Središnji Durmitor Jugoistočni dio: Južni Durmitor Pivske planine
| |
| Babji zub (Torna), 2227 m |
Babji Zub (2277 m)
Jablanov Vrh (2203 m) Gradište (2174 m) Sto (2172 m) Savina greda (2101 m) Veliki Pećarac (2042 m) Veliki Starac (2022 m) Babin vrh (2013 m) Sto (1959 m) Korman (1923 m) Mali Starac (1921 m) Kučajevica (1781 m) | |
| Kapa Moračka (Lastva), 2226 m |
Moračke planine
Kapa moračka (2226 m) Žurimi (2036 m) Stožac (2141 m) Tali (2063 m) Lola (2129 m) Maganik | |
| Dernjačišta, 2238 m (Ljubišnja pl.) |
Pliješ (1717 m)
Ravna gora (1554 m) Bunetina (1838 m) Ljubišnja planina (2238 m) Lisac (1838 m) Obzir (1869 m) Prošćenjske planine: Ljeljeni vrh (Jelenji vrh, Ljelja) (1,856 m) - Đokov vrh Ledenica (1688 m) | |
| Crni vrh, 2139 m |
Masiv Bjelasice: Lisa (kod Andrijevice) | |
| Kom Kučki 2,487 m |
Komovi
Kom Kučki (2487 m) Srednji Kom (Stari vrh) (2483 m) Kom Vasojevićki (2460 m) Kom Ljevoriječki (2469 m) Bavan (2252 m) Rogamski vrh (2303 m) Suvovrh (Veliki suvi vrh) (2211 m) Suvi vrh (2029 m) Granični vijenac planina Mojan - Marljules Planinica (2153 m) Zabel (2130 m) Mojan (2157 m) Ilijina glava (2176 m) Zijeva glava (2169 m) Tomova glava (2123 m) Biograd (2094 m) Marljules (2188 m) Jaričina glava (2130 m) | |
| Bandera (Plana), 2210 m (Visitor) |
Visitor (2210 m)
Zeletin (2033 m) Goleš (2125 m) Jerinja glava (1548 m) Lipovica (1924 m) | |
| Surdup, 2184 m |
Središnji dio
| |
| Maja Jezerce/Maja e Jezercës, 2694 m |
Prokletije
Grupa Popluk/Popluks/Poplux: Maja Jezerce / Maja e Jezercës / Maja Jesëres / Jezerski vrh (2694 m) Maja Popluks / Maja e Popljuces / Pop Lukin vrh (2569 m) - Grupa vrhova Maja Malisores: Maja e Kolacit (2490 m) i dr. Maja e Aljis (2471 m) Maja Rrogamit/Ragomit / Maja e ragamit (2472 m) Maja Bojs (Maja e Bojs / Maja Bojäs) (2461 m) Maja Pe˛cakeqit (2252 m) Maja Koritave Maja e Kokervhakes / Maja Kokervhake(2,508 m) Maja e Valjt (2237 m) Grupa vrhova Maje ë Cokistes / Čokiste / Scokistes (2370 m) Qatat e Verlla (2333 m) Grupa Shkurt/Shkurc/Skurz: Maja e Shënikut / Mali i Shen Niku / Maja Shnikut / Malji i Shnikut / Nikački vrh / Vrh sv. Nikole (2554 m) Maja Prozmit / Prozhit (2452 m) Maja Shkurt / Maja Shkurz (2499 m) Maja Lagojvet (2466 m) Maja Vukotzes/Vukoćes (2450 m) Maja Nigvacit/Nigavcit (2412 m) Maje Gosdines (2269 m) Maja Sjapit (2450 m) Grupa Radohines/Radochines: Maja ë Radohinës / Maja Radohines / Radochines (2570 m) Maja Vinsens (2517 m) Maja Harapit / Maja e Harapit / Maje e Arapit / Xarapit (2217 m) Maj´i Pejes (2218 m) Maja Stogut (2264 m) Maja Vuklit / Vukolit (2231 m) Maja Shtegut (2190 ili 2081 m) Maja Shagores (Zagores) Maja e Bridashës (2129 m) Maja e Reshkulit (2498 m) Maja i Makillaqit (2193 m) Maja Kuci (2438 m) Maja e Livadit (2496 m) Maja e Fat (2543 m) Malji i Zurzit (1913 m) Grupa Mali i Hekurave (Malji i Hekurave)/Zabores e Krasnices (Majet e Zabores, Zhabores e Krasniçes, Shahoret e Krasniçes, Šahoret e Krasnićes, Žabores Krasnićes) Maja Grykat e Hapëta/Maja Gruk e Hapt/Maja Gruike Hapt (2625 m) Maja e Hekurave (2560 m) Maja e Boshit (2416 m) Maja Pecmares (2230 m) Maja e Cet Harushes (2424 m) Maja e Malgashit (2149 m) Maja e Zhabores (2220 m) Maja Brijaset / Brijač (Maja e Lugu Plisit) (2567 m) Maja e Paces (2561 m) Maja e Ismet Bruca (2525 m) Grupa Bjeljič (Bjelič): Rosni Vrh / Maja Rosit (2525 m) Maja Kolats / Kolata (albanska) (2556 m) Kolac (Kolata) - Dobra Kolata / Maja Kolata e Mir (2528 m) Kolac (Kolata) - Zla kolata / Maja Kolata e Keq (2524 m) Maja Rosale / Maja Rosave (2319 m) Maja E Lis / Maja Alis (2170 m) Maja Vajs Maja Djesles / Maja e Desles (2403 ili 2409 m) Maja Sapit / Maja Scapisa / Velika Sćapica (2044 m) Maja Miljus Maja Bors (2149 m) Maja Zat (2400 m) Roman (2170 m) Maja Kadis (2102 m) Grupa Brada - Karanfili: Vezirova brada (1781 m) Maja e Podgojs / Podgoja (2029 m) Grupa vrhova Karanfili: (Sjeverni vrh / Balin vrh / Maja Bals, 2460 m - Veliki vrh / Kremeni vrh / Maja Gurt e Ziarmit, 2490 m - Južni vrh / Zlovrh / Teki vrh / Los vrh / Maja Keq, 2441 m) Maja Hekurit / Gvozdeni Vrh / Gvozdena stijena (2000 m) Karanfil Ljuljaševića (2290 m) Forca/Maja Fortit (2340 m) Očnjak (2185 m) Maja Koprishtit (Presto) (2554 m) Vojuša (Vojušit, Maja Vojusi) (2210 m) Grupa Popadija - Trojan: Trojan: (Veliki vrh, 2183 m - Žuta Prla, 2080 m - Mali Trojan, 1896 m) Volušnica (1872 m) Popadija / Maja Popadija (2057 m) Karaula (1915 m) Grupa Rrabës: Maja e Rrabës (2,223 m) Maja Cardakut / Cardaku Maja i Biges e Gimajt (2232 m) Maja e Mardomit (2180 m) Maja e Koropit (1943 m) Maja e Sit (1932 m) Maja e Madhe (2011 m) Maja e Elbunit (2231 m) Maja e Kurillës (1848 m) Mal i Bishkazit (1870 m) Kunore e Lohës (2011 m) Grupa Ershellit: Maja e Ershellit (2066 m) Grupa Kakinjes: Maje e Kakinjes (2359 m) Grupa Shklezen: Maja e Shkelzeni / Maja Skeljzen / Skilzen (2407 m) Grupa Bogićevica/Bogiçevica: Marijaš (Bogdaš) (2533 m) Maja Rops (2502 m) Krš Bogićevica (Veliki Hridski krš, 2374 m - Mali Hridski krš, 2358 m - Veliki Hrid, 2076 m) Pasji vrh (2405 m) Maja e Male (2372 m) Maja e Spalit (2203 m) Tromedja (2366 m) Velika Kleka (2268 m) Maja e Vogell (2284 m) Maja Bogiçaj (2404 m) Maja e ram orucit (2358 m) Maja e bari (2425 m) Ujkov krš (2269 m) Maja Horolac (2199 m) Maja Kershi Kocaj (2399 m) Maja e Zez (2,400 m) Grupa Bjeshkët e Lumbardhit/Ljumbardske planine/Mali i Lumbardhit: Guri i Kuq / Žuti kamen (2522 m) Liqinati / Ničinat / Majet e Nexhinatit / Malje Nedžinat / Maja e Lecenakit / Maja Liqenit (2341 m) Grupa pećkih planina (privremeni radni naziv): Koprivnik / Maja e Kopranikut (2460 m) Streočka planina / Bjeshket e Strellcit (2377 m) Grupa Djeravica / Geravica: Djeravica / Geravica Bytycit (2656 m) Geravica Junikut / Bjeshkët e Nemune te Junikut / Junička planina (2296 m) Prijelazna grupa (privremeni radni naziv): Starac (2426 m) Zavoj Čakor / Qokorr SJEVEROZAPADNI OGRANAK PROKLETIJA Mokra planina Cmiljevica Hajla (2403 m) štedim (Ahmica) Rusulija / Rusolia Mokra gora / Mali i Moknes / Mokna (2155 m) Žljeb (2325 m) Suva planina (1750 m) | |
Tablica C. Sjeveroistočni pojas
| Planinska grupa | Najviši vrh (ime planine) | Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi |
| Kopa 1077 m (Kočevski rog) | Kočevski rog (1077 m) Kočevska Mala gora (938 m) Poljanska gora (847 m) Mala gora (964 m) Brda Suhe krajine | |
| Trdinov vrh/Sveta Gera, 1178 m | Gorjanci/Žumberak (1178 m) Samoborsko gorje (879 m) | |
| Paljenik 1933 m (Vlašić) | Vlašić (Paljenik, 1933 m) Radalj (1366 m) Ranča planina (1430 m) Gola planina (1438 m) Dnolučka planina (1347 m) Čemernica (1339 m) Tisovac (1173 m) Osmača (949 m) Manjača (Banja Luka) (1236 m) Manjača (Žepče) (1385 m) Očauš (1384 m) Borja (1078 m) Uzlomac (1016 m) Crni vrh (546 m) | |
| Veliki Lupoglav 1652 m (Romanija) | Ravan-planina Klek (Zavidovići) (777 m) Velež (Zavidovići) (1129 m) Udrin (799 m) Radovan Jelika (1290 m) Karasanovina (1472 m) Čemerska planina (1465 m) Zvijezda (1349 m) Crepoljsko (1525 m) Crni Vrh (1503 m) Bukovik (1532 m) Palež (1183 m) Žitna Hrpa (1199 m) Bijela Stijena (1190 m) Zečiji Vrat (1275 m) Lipnica (1458 m) Klopačna (1044 m) Ozren (Sarajevski) (1453 m) Romanija (1652 m) Gosina planina (1109 m) | |
| Ogorjelica 1916 m (Jahorina) |
Masiv Jahorine: Jahorina, planina (Centralni masiv) (Ogorjelica, 1916 m)
Ostali vrhovi u jahorinskoj grupi: Crni vrh (1408 m) Jahorinski Klek (Klek bosanski) (1743 m) Borovac (1749 m) Kacelj (1660 m) Stolac (1487 m) Kolun (Kolunsko brdo) (1396 m) Igrište (Igrišta) (1443 m) | |
| Veliki Žep, 1537 m (Javor, bosanski) | Podgrupa Konjuh-Javor: Ozren (Doboj) (Velika Ostravica, 918 m) Konjuh (1326 m) Javor (bosanski) (Veliki Žep, 1537 m) Podgrupa planine Devetak: Slemenska planina (1307 m) Kopito (1317 m) Devetak (1426 m) Bokšanica (1281 m) Podgrupa Javornika Javornik (1062 m) Glogova planina (771 m) | |
| Stražbenica 1530 m (Kovač) | Kovač (1530 m) Vučevica (1491 m) Stakovina (1456 m) Javorje (1486 m) Vjetrenik (1032 m) Projić (1256 m) Gajeva planina (1280 m) Bić-planina (1386 m) Gradina planina (1446 m) Kamena gora (1483 m) Lisa (Bijelo Polje) (1509 m) | |
| Krstača 1755 m | Zlatarska podgrupa: Zlatar (1627 m) Jadovnik (1732 m) Ozren (Sjenica) (1693 m) Giljeva planina (1499 m) Žilindar (1606 m) Krstača (1755 m) Vlahovi (1510 m) Južna podgrupa: Jarut (1428 m) Rogozna (1504 m) | |
| Jankov kamen, 1883 m (Golija) | Središnji vijenac: Zvijezda (Višegrad) (Veliki Stolac, 1673 m) Tara (1544 m) Zlatibor (Veliki Tornik, 1496 m): Mučanj (Jerinin grad, 1534 m) Javor (Vasilin vrh, 1520 m) Golija (Ivanjica) (Jankov kamen, 1883 m) Sjeveroistočna podgrupa: Radočelo (Krivača, 1643 m) Jelica (929 m) Ovčar (985 m) Planine srednjeg Podrinja Varda (1388 m) Suva gora (1123 m) Stari Vlah (1072 m) | |
| Mali Povlen, 1347 m (Povlen) | Podrinjske planine
Jablanik (1275 m) Orovička planina Jagodnja (939 m) Boranja (Crni vrh, 856 m) Gučevo (779 m) Bobija (Tornička Bobija, 1272 m) Sokolske planine (917 m) Valjevske planine Medvednik (1247 m) Povlen (1247 m) Maljen (1103 m) Ravna gora (950 m) Suvobor i Rajac (864 m) Crnokosa (808 m) Drmanovina (1022 m) Jelova gora (1017 m) | |
| . | . | Hrvatska
Zrinska gora (616 m) Hrastovička gora (415 m) Petrova gora (507 m) Bosna i Hercegovina Kozara (978 m) Prosara (363 m) Kriva Glava (446 m) Motajica (geološki starija od Dinarskog gorja, 652 m) Vučjak (352 m) Ratiš (Dovište, 596 m) Trebava (Trebovac) (618 m) Majevica (915 m) Srbija Cer (689 m, geološki starija od Dinarskog gorja) Iverak (426 m) Vlašić (kod Valjeva) (447 m) |
