Virdžina je kulturni fenomen i običaj koji se u Europi najdulje zadržao na područjima sjeverne Crne Gore, Kosova i sjeverne Albanije. Prema ovom običaju, u obiteljima, koje su ostale bez "muške glave" jedno žensko dijete, na zahtjev roditelja ili šire zajednice, preuzima ulogu muškarca, zavjetujući se na celibat.
U različitim krajevima, kao i u stručnoj i popularnoj literaturi, javlja se nekoliko različitih naziva za ovu pojavu. Pored termina virdžina, albanskog virgjinéshë, često se koriste i nazivi tobelija (tur. tobe - zavjet), ostajnica, ili, jednostavno, zavjetovana djevojka.
Geografski, pojava virdžina locirana je prvenstveno na prostoru Crne Gore, Kosova i sjeverne Albanije, tj. u područjima gdje su se najduže održali patrijarhalni način života i rodovsko-plemenska organizacija društva (u nekim dijelovima  Dalmacije  također je bio usvojen ovaj običaj.
Etnički, riječ je o slavenskom (tj. srpskom i crnogorskom) stanovništvu s jedne strane i albanskom stanovništvu s druge (neki autori uključuju i Turke i Rome). Što se tiče vjerske pripadnosti, pojava je zastupljena kod pripadnika sve tri religije nazočne na ovom prostoru, kod katolika, muslimana i pravoslavaca.
Mišljenja znanstvenika o tome kada je ustanovljena praksa virdžina razlikuju se. Neki smatraju da porijeklo ove pojave seže do prapovijesti, dok drugi vjeruju da se radio novovjekovnom fenomenu.

Etnolog Predrag Šarčević smatra da je pojava virdžina plod tranzicije iz rodovskog u građansko društvo, koja se, naročito u Crnoj Gori, može pratiti već od kraja 18. i početka 19. stoljeća. Prema tvrdnjama profesorice antropologije i etnologije Lidije Vujačić, prvi pisani tragovi o ovoj temi javljaju se u 19. stoljeću.[3]
Zanimljivo je i istraživanje nizozemskoga antropologa Renea Gremoa, koji se posebno bavio pitanjem seksualnosti i spolnog identiteta virdžina. Pokušavajući ovaj fenomen sagledati u široj antropološkoj perspektivi, uz strogo metodološko poštovanje socijalnoga, kulturnoga i povijesnoga konteksta, ističe da je socijalni, a time i spolni status virdžina u balkanskoj tradicionalnoj kulturi vrlo neodređen i da su razlike, od slučaja do slučaja, izuzetno velike i da ne postoji definitivno uobličen, koherentan i eksplicitno formuliran sustav pravila na osnovu kojega bi se takve osobe sa sigurnošću mogle identifikovati kao pripadnici muškog, ženskog ili "trećeg" spola.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vird%C5%BEina
Facebook email Google+ email
Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage
Planine Dinarskog gorja

Struktura i podjela Dinarskog gorja 

Pojašnjenje načela podjele
Reljefna karta Dinarskog gorja i susjednih reljefno-geografskih cjelina
Temeljno načelo utvrđivanja neke planinske grupe je činjenica da postoje planine koje imaju neke zajedničke osobine. Jedan od najvažnijih principa je geomorfološki tj. izučavanje reljefa - utvrđivanje na koji način se fizički, prema njihovu obliku, postanku i razvoju razlikuju jedna planinska skupina od druge.

Postoje i ostali faktori. Jedan od njih je tradicionalna precepcija lokalnog stanovništva o postojanju neke planinske grupe ili planinskog područja. Ne treba zanemariti niti praktične razloge, a to je potreba za organiziranjem (strukturiranjem) većih cjelina u više manjih, s kojima je kasnije lakše raditi, odn. lakše ih savladavati.

Strukturalna podjela velikih planinskih područja u grupe i pod-grupe pokazala se relativno uspješnom na području Alpa u Europi ili planina Sjeverne Amerike (vidi npr. stranicu SUMMITPOST). Međutim, što učiniti u slučaju Dinarskog gorja, gdje je reljef toliko kompleksan i različit od onoga koji postoji u tzv. europskim Alpama (gdje su planinske grupe često vrlo jasno definirane dubokim ledenjačkim ili riječnim dolinama, planinskim prijevojima i lokalnom tradicijom)?

Naime, nastojeći postaviti strukturu (podjelu) planina Dinarskog gorja koja bi što realnije odgovarala situaciji na terenu i jednako praktična da bi se razumjela struktura reljefa Dinarskog gorja, suočio sam se sa slijedećim problemima:

  • Dinarsko gorje obiluje različitim morfološkim strukturama. Iako sve njegove planine čine jedan jedinstveni planinski lanac i dijele mnoge zajedničke osobitosti, prelazeći Gorjem od njegova sjeverozapada prema krajnjem jugoistoku, lako je uočiti izuzetni varijetet među planinskim gupama i planinama.
  • Literatura i izvori podataka o mnogim planinama i područjima Dinarskog gorja su vrlo rijetki i teško ih je pronaći. Mnoga gorja u Dinaridima nemaju ozbiljne planinarske ili turističke vodiče, niti bilo kakva slična izdanja.
  • Stanovništvo s različitih strana planine ili planinske grupe koristi različito nazivlje i različito strukturira i dijeli ista planinska područja.
  • Jedinstveni planinski masivi često su, tijekom povijesti, bili podijeljeni državnim i nacionalnim granicama, tijekom čega su takvi odvojeni dijelovi dobivali različite nazive - a sve do današnjeg dana nije se oblikovalo neko zajedničko ime za to planinsko područje ili planinu. Vrlo često su ljudi nazive lokalno davali prema nazivu pokrajine ili regije (npr. dva područja sa dva naziva: Snežnička visoravan, tj. planota (slov.) u Notranjskoj u Sloveniji te sjeverni dio Gorskog kotara u Hrvatskoj, zapravo čine istu planinsku masu).
  • Iako bi najjednostavnije bilo napraviti podjelu dinarskih planina prema državnim teritorijima na kojima se one nalaze, ovakva metoda bi u mnogim slučajevima ograničila percepciju pojedinih planinskih grupa kao jedinstvenih cjelina. Iz navedenog razloga, moja namjera je bila izvršiti podjelu ovoga planinskog lanca uzevši u obzir i prirodne i društvene faktore, i uz pomoć znanstvenih izvora i metoda - nastojeći da se dođe do što prirodnijih i logičnijih rješenja.

Nakon dugotrajnog razmatranja i uz korištenje brojnih izvora (od znanstvenih do planinarskih), utvrđena su slijedeća načela (principi) strukturiranja Dinarskog gorja:
I. Podjela na temeljne morfološke (reljefne) cjeline 

Dinarsko gorje obično se dijeli u 3 paralelna pojasa. Ovi pojasevi su u stvari izduženi planinski lanci koje čini mnoštvo planinskih masiva, nizova i grebena. Ti pojasevi su:

A. Primorski pojas (broj  1 na karti)
Ostali nazivi su još:
  • Jugozapadni pojas
  • Obalni pojas
  • Litoralni pojas

B. Središnji pojas (broj 2 na karti)
Ostali nazivi su još:
  • Pojas visokih planina
  • Područje visokih planina

3. Sjeveroistočni pojas (broj 3 na karti)
Karta - Planinski pojasevi u Dinarskom gorju
II. Prepoznavanje zemljopisnih (geografskih) područja unutar svakog od tri dinarska planinska pojasa

Radi se o geografskim područjima, unutar određenih planinskih pojaseva, u kojima se nalazi više planinskih grupa s istim ili sličnim karakteristikama.
III. Prepoznavanje pojedinačnih reljefnih i strukturnih planinskih grupa unutar svakog od geografskih područja

Najčešći oblici planinskih grupa koji se javljaju u Dinarskom gorju su: 
- veliki planinski masivi (kao što su masivi Velebita, Prenja, Durmitora, Bjelasice)
- grupacija planina sa zajedničkim karakteristikama ili zajedničkom karakteristikom - zajednički lanac, vijenac, niz.

Sijedilo je prepoznavanje vijenaca i podgrupa unutar pojedinačnih planinskih grupa, masiva i planina te na kraju i pojedinačnih vrhova.

Pojedini najvažniji masivi zbog svoje kompleksnosti, veličine prostora i općeg značaja, tretirani su kao planinske grupe. Radi se npr. o masivu Velebita, Prenja, Bjelasice i dr.

Posljednji čin bio je imenovanje geografskih regija, planinskih grupa te ostalih podgrupa i planinskih vijenaca i nizova, prvenstveno nastojeći koristiti postojeće i uobičajeno nazivlje - tamo gdje ono postoji.

Iz razloga praktičnosti, u slučajevima, kada je prethodno navedena načela bilo teško provesti, grupa je imenovana prema nazivu dominantne planine ili nekom drugom relevantnom elementu.
Zaključno, princip strukturiranja Dinarskog gorja je slijedeći:
STRUKTURA DINARSKOG GORJA
RazinaNazivSadržaj
I.
Planinski pojas3 pojasa Dinarskog gorja (Primorski, Središnji, Sjeveroistočni)
- u svakome od pojasa nalazi se više geografskih područja
II.
Geografsko područjeUnutar svakog od geografskih područja nalazi se više planinskih grupa
III.
Planinska grupaNajvažniji masivi, jedan ili više planinskih nizova (grebena planina, vijenaca planina)
IV.
Masivi i planineUnutar pojedinih masiva i planina nalaze se nizovi vrhova, grebeni vrhova odn. vijenci
V.
VrhoviPojedinačni vrhunci
Slijedi pregled geografskih područja i planinskih grupa u Dinarskom gorju:
Pogled s vrha Vošac na Biokovu u smjeru Omiške Dinare, Poljičke planine i Mosora
Primorski pojas

​​tzv. Obalni pojas, Litoralni ili Jugozapadni pojas  
A. Primorski pojas Dinarskog gorja (odn. Litoralni, ili Jugozapadni) pretežito planinski lanci koji se protežu neposredno uz obalu Jadranskog mora i pretežito su građeni od vapnenca (krečnjaka) iz geološkog razdoblja krede (65-144 milijuna g. p.n.e.) i s flišnim nanosima (eocen, 37-58 milijuna g. p.n.e.) koji popunjavaju tektonske depresije.

Svi jadranski otoci, izuzev otoka vulkanskog porijekla (Jabuka, Brusnik) i otoka Suska (koji je postankom različit od ostalih hrvatskih otoka - oblikovan od slojeva prapora položenog na vapnenačkoj stijeni) su u stvari vrhovi Dinarskog gorja potopljeni podizanjem razine mora zbog otapanja leda nakon ledenog doba, kada se razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi. Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali Dalmacije, te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva dalmatinski tip obale.

Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
  • Područje sjevernog Jadrana
  • Planine Dalmacije
  • Planine primorske i središnje Crne Gore
  • Područje niske Hercegovine.
Karta geografskih područja i planinskih grupa u Primorskom pojasu Dinarskog gorja:
Područja, grupe i poveznice: 
Fotografije planina Primorskog pojasa
Pogled na šiljate vrhove Karanfila s Trojana, u Prokletijama
Središnji pojas

​​tzv. Pojas visokih planina
B. Središnji pojas Dinarskog gorja (odn. Pojas visokih planina) većinom je građen od vapnenačkih (krečnjačkih) stijena iz razdoblja mezozoika 65-248 milijuna g. p.n.e. (na površini iz razdoblja krede, a po dubini iz razdoblja trijasa, s bazenima u kojima ima naslaga iz mlađeg razdoblja - tercijara (24-65 mil. g. p.n.e.).

Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
  • Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
  • Planine Like
  • Planine zapadne Bosne i Dinara
  • Planine visoke Hercegovine
  • Središnje bosansko-hercegovačke planine
  • Površi i brda Crne Gore i Prokletije.
Karta geografskih područja i planinskih grupa u Središnjem pojasu Dinarskog gorja:
Sjeverna padina vrha Maja Popluks
Fotografija snimljena prilikom spusta jugozapadnom padinom Maje Jezerce, najvišeg dinarskog vrha.
Područja, grupe i poveznice
Fotografije planina Središnjeg pojasa
Magični efekt temperaturne inverzije pred zalazak sunca na grebenu Plešivice u Samoborskom gorju
Sjeveroistočni pojas

C. Sjeveroistočni pojas Dinarskog gorja čine planine složenije građe. Većina planina građena je od slojeva iz razdoblja paleozoika (248-590 milijuna godina p.n.e.) i različitih eruptivnih stijena. Stariji slojevi u sjevernom dijelu ove zone prekriveni su naslagama (sedimentima) nekadašnjeg Panonskog mora. Ovo je područje nepropusnih stijena i površinskih vodenih tokova. Na najsjevernijem dijelu ovoga pojasa Dinarsko gorje prelazi u Panonsku ravnicu, i ovo je područje niskih planina, bogatih vegetacijom i pobrđa izgrađenih od kasnijih tercijarnih naslaga (1,8 - 65 milijuna g. p.n.e.). 

Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
  • Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske
  • Planine srednje i istočne Bosne
  • Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka)
  • Planine sjeverozapadne Srbije
  • Peripanonske odn. pred-dinarske planine.
Karta geografskih područja i planinskih grupa Sjeveroistočnog pojasa:
Područja, grupe i poveznice 
Fotografije planina Sjeveroistočnog pojasa
Francuski kolege s Wikipedije su preuzeli predloženi način strukturiranja Dinarskog gorja i popratili ga kartom planinskih grupa, koja je bolja kvalitete od mojih karata, stoga ovdje imate mogućnost otvoriti, pogledati ili preuzeti ovu shemu. Brojevi planinskih grupa odgovaraju brojevima grupa koje su prethodno navedene u gornjim tekstovima. (Administrator)
Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
Napomene:

Ukoliko kliknete poveznicu (link) s ove tablice, otvoriti ćete pripadajuću podstranicu vrha, planine, planinske grupe ili područja na stranici www.dinarskogorje.com

(*) Svaki simbol zvjezdice (asteriksa) koji se nalazi uz neki pojam u tablici * označava vezu (link) sa stranicom koja se ne nalazi na www.dinarsko gorje, a koja pruža dodatne informacije o pojedinoj planini, vrhu i dr.

(xxxx m) Podaci o visini pojedinog vrha preuzimani su iz različitih izvora i ažuriraju se i ispravljaju u kontinuitetu, s ciljem što točnijeg informiranja - najveća vjerodostojnost data je službenim izvorima (statistički zavodi, planinarski savezi i sl.). Ukoliko dvojbe i dalje postoje, problem je naveden i na pojedinačnim pod-stranicama planina na stranici Dinarsko gorje.

Tablica A. Primorski pojas

Planinska grupaNajviši vrh (ime planine)Glavne planine
(vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Područje sjevernog Jadrana
Planine Istre i KrasVojak 1,369 m (Učka) Kras / Carso
  • Vremščica (1025 m)
    • Ćićarija / Čičarija (Cicceria, talij.) (Veliki planik, 1272 m) *
  • Sjeverni greben: Rožič (819 m) - Slavnik (1028 m)* (1028 m) - Glavičorka (1083 m) - Ribnik (1023 m) - Jenčarija (881 m)
  • Srednji greben: Glavica (1037 m) - Šija vrh (1241 m) - Lisina (1185 m)
  • Južni greben: Žbevnica (1014 m) - Brajkov vrh (1092 m) - Orljak (1106 m) - Veliki Planik (1272 m)
    •  Učka (Vojak, 1369 m) *
  • Vojak (1396 m)* - Perun (881 m) - Knezgrad (612 m)* - Brgud (906 m) - Kremenjak (827 m) - Sisol (835 m)* - Lanišće 172 m
    • Otoci sjevernog Jadrana*Sis 639 m
    (otok Cres)    		Otočni vrhovi:
    Krk:
  • Obzova (569 m)*
    •  Lošinj*:
  • Osorščica - vrh Sveti Mikula (557 m)* - Televrina (589 m)
    •  Rab:
  • Kamenjak (408 m)*
    •  Cres:
  • Sis (639 m)*
    •  Pag:
  • Sveti Vid (348 m) * * - Stogaj *
    •
    Planine Dalmacije
    Središnji dalmatinski planinski nizSvilaja (Bat) 1508 m
    (Svilaja)    		Brda Bukovice (Jurišinka, 674 m)
  • Jurišinka (674 m)
    • Promina (Čavnovka,1147 m)
    Veliki Kozjak (Kozjak kijevski) (Bat, 1206 m) *
  • Bat (1206) - Mijatovac (1100 m) - Crna Glava (1106 m) - Kunica (1101 m)
    • Svilaja (Svilaja - Bat, 1509 m)*
  • Svilaja (Bat) (1508)* - Rozgin Umac (Jančag) (1483 m ili 1485 m) - Kita (1413 m) - Turjača (1340 m) - Lisina (1301 m)
    Moseć (Movran, 843 m)
  • Movran (843 m) - Krpušnjak (795 m) - Runjevac (749 m) - Ozrnac (704 m) - Crni vrh (702 m) - Umci (618 m) - Ošljar (584 m)
    • Vrgorsko gorje (Sv. Mihovil, 1247 m)
  • Sv. Mihovil (1247 m) - Veliki Šibenik (1314 m) - Matokit (1062 m)
    • Obalni planinski niz
    		Sv.Jure 1762 m
    (Biokovo)    		 Boraja (675 m)
    Vilaja (739 m)
    Kozjak (779 m)
    Mosor (Kabal, 1339 m):
  • Zapadni dio: Debelo brdo (1044 m) - Plišivac (1053 m)
  • Središnji dio: Ljubljan (1262 m) - Vickov stup (1325 m) - Kabal (1339 m)
  • Istočni dio: Botajna (1196 m) - Kozik-Sveti Jure (1319 m) - Kupinovac (1002 m) - Lišnica (950 m)
    • Poljička planina (Perun) (Vela gora - Zahod, 594 m)
    Omiška Dinara (Kula, 863 m)
    Biokovo (Sveti Jure, 1762 m)
  • Zagorski greben (Sv. Jure): Lipa glava (1525 m) - Sveti Jure (1762 m) - Veliki Troglav (1658 m) - Runjeva glava (1429 m) - Debeli brig (1414 m) - Kimet (1536 m) - Vitrenik (1471 m) - Stegoša (1058 m)
  • Primorski greben: Motika (1413 m) - Šibenik (1457 m) - Štropac (1457 m) - Vošac (1422 m) - Sinjal (1335 m) - Zavodi (1293 m) - V. Čelišnik (1082 m)
  • Sjeverozapadni greben (Sveti Ilija): Kuranik (1550 m) - Sveti Ilija (1640 m) - Šćirovac (1618 m)
    • Sutvid (Velika Kapela (1155 m)
    Rilić (Šapašnik, 920 m)
    Rujnica (736 m)
    Otoci srednjeg i južnog Jadrana
    		Sveti Ilija 961 m
    (Pelješac)    		 Otočni vrhovi:
    Brač (Vidova gora, 780 m)
    Hvar (Sveti Nikola, 626 m)
    Vis (Hum, 587 m)
    Korčula
    poluotok Pelješac (Sveti Ilija, 961 m)
    Mljet
    Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine
    		Sniježnica 1234 m (Sniježnica)Žaba (953 m)
    Tmor (899 m)
    Ilijino brdo (987 m)
    Srđ (412 m)
    Sniježnica (1234 m)
    Planine primorske i središnje Crne Gore
    Primorske planine Crne Gore
    		Zubački kabao, 1894 m
    (Orjen)    		 Orjen (Zubački kabao, 1894 m)
  • 1. Greben Dobroštice: Dobroštica (1570 m) - Radoštak (1446 m) - Snježnica (1110 m)
  • 2. Glavni greben: Svitavac (1528 m) - Štirovnik (1650 m) - Buganja greda (1845 m) - Orjen (Zubački kabao, 1894 m) - Crljena greda (1479 m) - Subra (1680 m) - i više paralelnih grebena: Borovik (1778 m) - Goliševac (1721 m) - Jarčeva kosa (1541 m)
  • 3. Greben Jastrebice i Reovačke grede: Kabao (1531 m) - Gubar (1679 m) - Kršljev mramor (1760 m) - Vučji zub (1805 m) - Pazua (1745 m)
  • 4. Bijela gora
    • Lovćen (Štirovski vrh, 1749 m)
  • Grebeni iznad priobalnih Maina i Grblja: Majinski vrh (1326 m) - Ruiški vrh (1403 m) - Kolužun (1474 m) - Grabov pod (1452 m)
  • Vanjski lanac vrhova: Babijak (Babljak) (1603 m) - Štirovnik (1749 m)
  • Unutrašnji lanac vrhova: Seoštik (1063 m) - Hum (1414 m) - Osinogrk (1332 m) - Jezerski vrh (1657 m)
  • Brda istočno od Bokokotorskog zaljeva: Tatinac (1350) - Mraenik (Mravljenik) (1339 m)
    • Vrsuta (1183 m)
    Sutorman (Lonac, 1185 m)
    Pastrovačka gora (881 m)
    Rasovatac (1029 m)
    Lisinj (1353 m)
    Možura (622 m)
    Rumija (1595 m)
    Katunska kraška zaravan
    		Milunova bobija, 1436 m
    (Garač)    		Garač (1436 m)
    Kopitnik (1171 m)
    Budoš (1217 m)
    Pusti Lisac (1475 m)
    Planine crnogorskih Rudina
    		Ravna glava 1721 m
    (Njegoš)    		Somina (1586 m)
    Njegoš (1721 m)
    Zla gora (1460 m)
    Crnovrh (1387 m)
    Viroštak (1119 m)
    Jelovica (1283 m)
    Planine niske Hercegovine
    Planine niske Hercegovine
    		Kobilja glava 1419 m
    (Sitnica)    		Vijenac Bjelasnice (Popovo polje):
    Bjelasnica (Popovo polje) (Motka, 1396 m)
  • Motka (1396 m) - Siljevac (1297 m)
    •  Leotar (1224 m)

    Vijenac Sitnice:
    Sitnica (1410 m)
    Viduša (1328 m)
    Hrgud (1,108 m)

    Zapadni dio
    Trtla (689 m)
    Krstine (901 m)

    Tablica B. Središnji pojas

    Planinska grupaNajviši vrh (ime planine)Glavne planine
    (vrhovi) u planinskoj grupi
    Geografsko/zemljopisno područje:
    Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
    Grupa Trnovskog gozda
    		Mali Golak, 1495 m
    (Trnovski gozd)    		Trnovski gozd (Mali Golak, 1495 m)
  • Špičasti vrh (1128 m) - Golaki (Mali Golak 1495 m; Srednji Golak 1480 m) - Poldanovec - (1299 m) - Kovk (962 m) - Sinji vrh (1002 m) - Veliki Modrasovec (1355 m) - Kucelj (1237)
    •
    Grupa Nanosa:
    Nanos (Suhi vrh 1313 m)
  • Pleša (1262 m) - Suhi vrh (1313 m) - Gradiška tura 852 m - Debeli vrh (1209 m)
    •  Javornik
  • Javornik nad Črnim vrhom (1240 m) - Srednja gora
    •  Hrušica
  • Sv. Lorenc (1020 m)
    • Snežničko – gorskokotarska visoravan
    		Veliki Snežnik, 1797 m(Notranjski Snežnik)Notranjska
    Javorniki (1269 m)
    Snežnik (1797 m)

    Gorski kotar - Risnjačka grupa (sjeverni dio Gorskog kotara):
    Risnjak (1528 m)
    Drgomalj (1154 m)
    Skradski vrh (1043 m)

    Planine riječkog zaleđa:
  • Vijenac Snježnika: Jelenc (1442 m) - Planina (1426 m) - Guslica (1490 m) - Snježnik (1505 m)
  • Vijenac Obruča (područje Hahlića): Trstenik (1240 m) - Štulac (1212 m) - Dnić (1190 m) - Obruč (1377 m) - Fratar (1358 m) - Pakleno (1340 m) - Sleme (Sljeme) (1263 m) - Osoje (1338 m) - Grleš (1331 m) - Gornik (1,318 m) - Suhi vrh (1250 m) - Crni vrh (1,335 m) - Vidalj (1184 m) - Ćunina glava (1157 bm) - Nebesa (1131 m) - Hahlić (1097 m) - Klek (1,210 m) - Kuk (1,087 m) - Bela Peša (921 m) - Jasenovica (1338 m)
  • Primorski vijenac: Kamenjak (837 m) - Tuhobić (1109 m) - Medviđak (1027 m) - Kobiljak (1,119 m) - Zagradski vrh (1,187 m) - Sitovnik (1,082 m) - Rujnik (1,044 m)
    • Notranjski plato
    		Goteniški Snežnik
    (1290 m)    		Krimsko pobrđe i visoravan Menišija (slov., Krimsko hribovje in planota Menišija):
    Krim (1107 m)
    Mokrc (1059 m)

    Bloško-potočanska visoravan (slov., Bloško-potočanska planota):
    Blošček (1062 m)
    Županšček (1024 m)
    Slivnica (1114 m)

    Ribniško-kočevsko područje
    - Ribniško-kočevsko pobrđe (Ribniško in kočevsko gorovje):
    Velika gora (1254 m)
    Goteniška gora (1290 m)
    Borovška gora (1190 m)
    Račna gora (1140 m)
    Stojna (1073 m)
    Velika Kapela
    		Kula, 1534 m
    (Bjelolasica)    		 Zapadni kapelski lanac:
  • Burni Bitoraj (1385 m) - Viševica (1428 m) - Veliki Smolnik (1279 m) - Ričičko bilo (1286 m) - Kolovratske stijene (1091 m) - Alino bilo (1120 m)
    • Srednji kapelski lanac:
  • Čelimbaša (1089 m) - Maj vrh (1269 m) - Crna kosa (1223 m) - Samarske stijene (1302 m) - Bijele stijene (1335 m) - Velika Javornica (1375 m) - Stalak (1129 m) - Mala Javornica (1103 m) - Debeli vrh (1157 m)
    • Glavni kapelski lanac:
  • Višnjevica (1367 m) - Bjelolasica (1534 m) - Debeli vrh (1157 m) - Crni vrh (1102 m)
    • Istočni kapelski lanac
  • Bijela kosa (1289 m) - Mirkovica (1286 m) - Smolnik (1219 m) - Klek (1181 m)
    • Planine Like
    Velebit
    		Vaganski vrh, 1757 mJužni VelebitSjeverni Velebit
  • Senjsko bilo: Jadićeva Plan (1416 m) - Konačište (1404 m) - Kečina Greda (1492 m)
    •
  • Područje Zavižan - Rajinac: Podgrupa Zavižan: Veliki Zavižan (1676 m) - Zavižanski Pivčevac (1676 m) - Plješivica (1653 m) - Vučjak (1644 m) - Zalovačka kosa (1642 m) - Balinovac (1601 m) - Debela Kosa (Gornji Zavižan) (1637 m); Područje Rajinac: Mali Rajinac (1699 m) - Veliki Rajinac (1667 m) - Kitovac (1562 m)
    •
  • Područje Rožanski i Hajdučki kukovi; Rožanski kukovi: Gromovačca (1676 m) - Vratarski kuk (1676 m) - Krajačev Kuk (1659 m) - Krajačev Kuk II (1648 m) - Crikvena (zapadna) (1641 m) - Hirčev Kuk (1636 m) - Crikvena (istočna) (1635 m) - Varnjača (1634 m) - Pasarićev kuk (1630 m) - Premužićev Toranj (1620 m) - Novotnijev Kuk (1620 m) - bezimeni kuk (1618 m, sjeverno od Gromovače i južno od Čepuraša) - Rossijev Kuk (1615 m) - Vratarski Kuk (1609 m); Hajdučki kukovi: Golubić (1651 m) - Kuk (1649 m)
    •
  • Područje Veliki Kozjak - Goljak: Veliki Kozjak (1629 m) - Goljak (1605 m)
    •
  • Područje Alančić - Rožanski kuk: Goli Vrh (1669 m) - Seravski Vrh (1661 m) - Rožanski Vrh (1638 m) - Alančić (1611 m)
    •
  • Visovi velebitskog Podgorja; 2. terasa: Markov Kuk (1386 m) - Visibaba (1396 m) - Budim (1204 m) - Pećine (1228 m); 3. terasa: Opaljenik (1473 m) - Beli Kuk (1474 m) - Klanac (1476 m) - Lisac (1541 m)
    •
    Srednji Velebit:
  • Središnji vijenac: Zečjak (1623 m) - Šatorina (1624 m) - Ograđenik (1610 m) - Malovan (1611 m) - Matijević Brijeg (1611 m) - Lisac (1449 m) - Budakovo Brdo (1315 m) - Soline (1264 m) - Dabarski kukovi;
    Dabarski kukovi: Bačić kuk (1304 m) - Zasječeni kuk (1102 m) - Kukaline (1102 m) - Agin kuk - Kuk od Visibabe (1160 m) - Rujičin kuk (946 m) - Kuk Čelina - Kuk Vranjković (940 m) - Butinovača (1127 m) - Široki kuk (1081 m) - Vranji kuk (1121 m) - Žuti kuk (1180 m) - Kiza (1274 m) - Kuk od Pećica - Kuk Grabar (1270 m) - Kuk od Špiljić plane (1232 m) - Vršeljci (1212 m) - Medvjeđi kuk - Kuk od Karline plane (1334 m) - Božin kuk - Ljubičko brdo (1320 mtrs) - Filipov kuk
    •
  • Visovi primorske padine: Buljma (kod prijevoja V. Alan, 1451m) - Pleševica (1448 m) - Kozja Vrata (Kosa) (1399 m) - Luksanovac (1472 m) - Visibaba (1264 m) - Ljuljačka (iznad Radlovca, 1278 m) - Kurozeb (1167 m) - Razvršje (1127 m) - Velinac (965 m) - Oštarijski Badanj (1164 m) - Basača (1089 m)
    •
  • Unutrašnji vijenac: Veliki Golić (iznad doline Bakovca, 1550 m) - Zalinac (1449 m) - Debeljak (1506 m) - Laktin vrh (1504 m) - Javorovo Bilo (1367 m) - Rusovo (1332 m) - Metla (1288 m)
    •
    Južni Velebit:
  • Lička padina: Badanj (1638 m)
    •
  • Primorska padina; 1. terasa: Saljev kuk (1200 m) - Visovača (1018 m) - Područje Stapa (Simonovića Stapina odn. Stapina, 1125m) - Široki kuk (966 m) - Jovin kuk (954 m) - Zvirjak (929 m) - Bojinac (Bojin kuk, 1110 m - Krilati kuk, 941 m - Žlibati kuk, 810 m - Katića kuk, 1010 m - Jagin kuk) - Veliki Golić (1268 m) - Grabar (1198 m) - Crni Vrh (1110 m) - Jerkovac (1250 m) - Vršina (1241 m) - Jelovac (1098 m) - Bukovo Pleće (1170 m)
    •
  • Područje Paklenice:
    Vidakov kuk (3 vrha: sjeverni 866 m, istočni 843 m, zapadni 835) - Anića kuk (712 m) - Visoka glava (718 m) - Crni vrh (1110 m) - Orlov kuk (862 m) - Krivi kuk (640 m) - Jurasova glava (754 m)
    •
  • Središni dio južnog Velebita:
    Područje Sadikovac – Stolac
    a) Unutarnji visovi: Sadikovac (1286 m) - Konjevača (1381 m) - Goli vrh (1451 m) - Siljevača (1450 m) - greben Samari (1207-1386 m)
    b) Obalni visovi: Šuplji kuk (1149 m) - Milković kuk (1270 m) - Krug (1342 m) - Siljevo brdo (1452 m) - Veliki Stolac (1401 m) - Mali Stolac (1262 m) - Panos vrh (1261 m)
    Područje Visočica – Badanj
    a) Unutarnji visovi: Trošeljev vrh (1445 m) - Visočica (1619 m) - Počiteljski vrh (1551 m) - Golovrhe (1584 m) - Visibaba (1640 m) - Badanjski vrh (1627 m) - Badanj (1639 m)
    b) Središnji visovi: Siljak (1491 m) - Jelovac (1601 m) - Kozjak (1572 m)
    c) Obalni visovi: Debeli kuk (iznad Stapa, 1269 m) - Veliki Pločeviti (Veliko Ploče) (1352 m) - Golić (1424 m) - Bobički kuk (1439 m) - Vilinski kuk (1401 m) - Višerujna (1632 m) - Debelo brdo (1602 m) - Tadina glavica (1500 m)
    Područje Vaganski Vrh – Sveto Brdo:
    a) Unutarnji visovi: Štirovac (1596 m) - Babin Vrh (trostruki vrh: 1738 m, sjeverni vrh 1725 m, SI vrh 1723 m) - Vaganski vrh (1757 m) - Golić (1723 m) - Segestin (1715 m) - Malovan (1709 m) b) Visovi prema obalnoj strani: Rapavac (1617 m) - Crljeni kuk (1661 m) - Babin dolac (1450 m) - Zoranićev vrh (1712 m) - Kota 1660 m - Kota 1634 m - Brundo (1716 m) - Liburnija (1710 m) - Babin kuk (1435 m) - Kota 1707 m - Kota 1670 m - Kota 1654 m - Bili vrh (1657m) c) Zajednički južni vijenac: Solilo (1675 m) - Kota 1689 m (iznad Ledene drage) - Kota 1710 m (iznad Ledene drage) - Babin Vrh (1744 m) - Kota 1726 m - Kota 1710 m - Sveto brdo (1751 m) - Sijaset (1558 m) - Vlaški grad (1375 m)
    • Područje Debelo Brdo - Golić:
    a) Visovi na primorskoj padini: Debelo brdo (1440 m) - Biljevina (1340 m) - Kruh (1311 m) - Božića vršina (1240 m) - Mali Golić (1197 m)
    b) Unutarnji visovi: Veliko Bilo (1500 m) - Malo Bilo (1425 m) - Veliki Golić (1371 m) - Bliznaci (1254 m)

    Jugoistočni Velebit
  • Grupa Tulove grede – Ćelavac:
    a) Visovi dalmatinske padine: Tulove grede (1120 m) - Golo brdo (957 m) - Vilenski vrh (1058m) - Prolog (1008 m) - Ošćenica (1183m )
    b) Unutarnji visovi: Četinarica (1180 m) - Ćelavac (1198 m)
    •
  • Grupa Crnopac – Tremzina
    Crnopac (Veliki Bat, 1385 m - Crnopac, 1404 m - Kita Gaćešina, 1227 m - Munižabin vrh, 1098 m) - Tremzina (1187m) - Gostuša (1058 m) - Kom (1003m)
    •
    Mala Kapela
    		Seliški vrh, 1279 m
    (Mala Kapela)    		Vrhovi viši od 1100 metara:
  • Seliški vrh (1279 m)
  • Vrh Kapela (1129 m)
  • Oštri vrh (1164 m)
  • Makovnik (1161 m)
  • Kameniti vrh (1191 m)
  • Velika Runjavica (1143 m)
  • Veliki Lisac (1142 m)
  • Veliki Javornik (1139 m)
  • Smrčevac (1127 m)
  • Razdolje (1106 m)
  • Cigelj (1252 m, peakery.com; 1164 m, vrhovine.hr)
  • Veliki Javornik (1147 m ili 1141 m)
  • Mala Gorica (1204 m)
  • Krivi Javor (1163 m, peakery.com; 1204 m, vrhovine.hr.)
  • Rasovački ogradak (1200 m)
  • Lisina (1178 m)
  • Gradina (1150 m)
  • Panos (1206 m)
  • Sljeme (1243 m)
  • Šijanova kosa (1115 m)
  • Sljeme (kod Vrela Koreničkog) (1243 m)
  • Nikina Plasa (1254 m)
  • Metlica (1163 m)
  • Mrsinj (1269 m)
    • Ličko sredogorje
    		Kamena gora, 1267 m
  • Kamena gora (1267)
  • Stipanov Grič (1233 m)
  • Crni vrh (1245 m)
  • Paleš (1239 m)
  • Jelovinac (Jelov Venac) (1215 m)
  • Trovrh (Trovura, Trojvrh) (1234 m)
  • Jelovura (1178 m)
  • Zir (850 m)
    • Masiv Ličke Plješivice
    		Ozeblin, 1657 m Medvjeđak (Oštri Medvjeđak, 884 m)
    Oštri Medvjeđak (884 m) - Tupi Medvjeđak (868 m) - Turčić (801 m)

    Lička Plješivica (Ozeblin, 1657 m)
    Gola Plješivica (1647 m)
    Plješivički kamen (1616 m)
    Trovrh (1620 m)
    Javornik (1550 m)
    Ozeblin (1657 m)
    Rudilisac (1611 m)
    Kremen (1590 m)
    Urljaj (1297 m)
    Gutešin vrh (1416 m)
    Orozovac (1399 m)
    Poštak (1425 m)
    Planine zapadne Bosne i Dinara
    Masiv Dinare
    		Veliki Troglav, 1969 m
    (Troglav)    		 Ilica (Uilica, Ujlica) (1654 m)
    Dinara
  • Dinara (Sinjal) (1831 m) - Bat (1854 m) - Badanj (1281 m)
    •  Troglav (1969 m)
  • Velika Divjakuša (1708 m) - Veliki Troglav
    •  Kamešnica (1855 m)
  • Glavaš 1308 - Konj
    •  Tovarnica (1285 m)
    Šatorsko-golijski niz
    		Velika Golija, 1892 m
    (Golija, kod Livna)    		Vučjak (kod Drvara) (Vrščić, 1131 m)
  • Vrščić (1131 m) - Vučjak (1121 m) - Škelina (1107 m) - Ključ (1002 m) - Sjenica (1113 m)
    • Bobara (Velika Metla, 1267 m)
  • Velika Metla (1267 m) - Jelova kosa (1144)
    • Jadovnik (Lisina, 1656 m)
    Šator planina (Veliki Šator, 1872 m; navodi se i 1873, a Wikipedia i 1875 m)
  • Veliki Šator (1872 m) - Mali Šator (1768 m) - Greda (1843 m)
    • Staretina (1675 m; Wikipedia navodi 1633 m)
  • 1675 m - Veliko brdo (1487 m)
    • Golija (kod Livna) (Velika Golija, 1892 m; može se pronaći i podatak od 1890 m)
  • Velika Golija (1892 m) - Velika Pričija (1891m)
    • Grupa Cincara
    		Cincar, 2006 m
    Cincar    		 Tušnica (1697 m)
    Cincar (Cincar 2006 m) i Krug-planina (visoravan Krug)
  • Cincar (2006 m) - Malovan (1826 m, navodi se i 1828 m) - Kujača (1849 m) - Osječenica (1798 m) - Kurozeb (1704 m) - Kozjak (1710 m) - Osin (1720 m)
    • Slovinj (1734 m)
    Vitorog (1906 m)
    Hrbljina (1543 m)
    Čemernica - Paripovac (1631 m)
    Čardak planina (1604 m)
    Ljubuša (1797 m)
    Klekovačko-grmečka grupa
    		Velika Klekovača, 1969 m
    (Klekovača)    		 Podgrupa Klekovače
    Osječenica (1795 m)
    Zeljanik (1622 m)
    Klekovača (1961 m)
    Lunjevača (1706 m)
    Crna Gora (kod Glamoča) (1651 m)

    Podgrupa Grmeča
    Grmeč (1604 m)
    Srnetica (1341 m)
    Struganica (1478 m)
    Šiša-gora (1388 m)
    Planinski niz Raduše
    		Idovac, 1956 m
    (Raduša)    		 Dimitor (Mali Dimitor, 1483 m)
  • Mali Dimitor (1483 m) - Javorac (1332 m) - Kozja strana (1311 m)
    •  Lisina (Bandira, 1476 m)
    Otomalj (1054 m)
    Plazenica (1765 m)
    Ravna gora (1397 m)
    Dekala (1535 m)
    Stožer (Vrana, 1758 m)
    Demirovac (1765 m)
    Raduša (Idovac, 1956 m)
    Planine visoke Hercegovine
    Područje Čvrsnice (zapadna Visoka Hercegovina)
    		Pločno, 2228 m
    (Čvrsnica)    		 Masiv Čvrsnice (Pločno, 2228 m)
  • Velika Čvrsnica; Zapadni greben: Pločno (2228 m) - Draga kosa (2217 m) - Jelenak (1806 m); Istočni greben: Ploča (Pešti brdo) (2030 m) - Gavranić (1965 m))
    •
  • Mala Čvrsnica
    •
  • Greben Vilinca: Veliki Vilinac (2116 m) - Mali Vilinac (1985 m)
    •
  • Muharnica;Sjeverni dio: Strop (1528 m) - Raulja (1648 m) - Malo Sljeme - Oštra glavica (1807); Visoravan Muharnice: vrh Muharnica (1977 m) - Veliko Sljeme (1931 m) - Orlov kuk (1777 m); Jugoistočni dio: Drinjača (2045 m)
    •
  • Plasa: Ostrovača (1865 m)

    • Ostale planine
    Vran planina (Veliki Vran, 2074 m)
  • Veliki Vran (2074 m) - Bijela glavica (1998 m) - Mali Vran (2017 m) - Vrana (1961 m) - Veliki Divić (1843 m) - Sčikovo (1909 m) - Veliki Vis (2017 m)
    •  Čabulja (Velika Vlahinja, 1780 m)
  • Zapadni dio: Tmorac (1606 m) - Sastavci (1615 m) - Krujina Navala (1619 m) - Ošljar (1682 m)
    •
  • Istočni dio: Velika Vlahinja (1780 m) - Medvjed (1679 m) - Mala Vlahinja (1623 m)
    •  Lib planina (1481 m)
    Midena (1198 m)
    Zavelim (Kolakovac, 1346 m)
  • Kolakovac (1347 m; spominje se i 1346 m) - Zdravo brdo (1339 m) - Jaram (1280 m) - Livački brig (1044 m) - Mošnjača (1190 m) - Debelo brdo (1140 m) - Kličinovac (1168 m)
    •  Tovarnica (902 m)
    Baćina planina (1441 m)
    Masiv Prenja
    		Zelena glava, 2115 m
    (Prenj)    		 Sjeveroistočni Prenj
  • Borašnica: Osobac (2030 m)
    •
  • Konjička Bjelašnica: Velika Kapa (2004 m)

    • Jugozapadni Prenj
  • Glavni greben: Botini (2015 m) - Vjetrena brda (1991 m) - Lupoglav (2102 m) - Herač (2046 m) - Galić (2035 m) - Otiš (2097 m) - Zelena glava (2115 m)

    • Zapadni Prenj
  • Vidovo (1451 m) - Veliki Prenj (1916 m) - Cetina (Cvitina) (1992 m)

    • Jugoistočni Prenj
  • Sivadije (1967 m)
    • Velež i hercegovačke Rudine
    		Botin, 1969 m
    (Velež)    		 Velež (1969 m)
    Crna gora (kod Nevesinja) (1497 m)
    Sniježnica (kod Nevesinja) (1262 m)
    Trusina
    Bjelašnica (kod Gackog) (1867 m)
    Magrop (1671 m)
    Ivica (1521 m)
    Baba (1735 m)
    Lipnik (1260 m)
    Planinski niz Crvanj - Lebršnik
    		Orlovača, 1985 m
    Lebršnik    		 Crvanj (1921 m)
    Glavica (1441 m)
    Vučevo (1602 m)
    Živanj (1696 m)
    Lebršnik (1985 m)
    Središnje bosansko-hercegovačke planine
    Grupa Vranice
    		Nadkrstac, 2110 m
    (Vranica)    		 Zec-planina (1930 m)
    Pogorelica (1437 m)
    Bitovnja (1742 m)
    Dobruška planina (1826 m)
    Krušćica (1,673 m)
    Štit (1780 m)
    Radovan planina (1464 m)
    Kalin (1531 m)
    Komar (1510 m)
    Radalj planina (1366 m)
    Vilenica (1234 m)
    Vranica planina (2115 m)
    Vitreuša (1911 m)
    Ormalj (1142 m)
    Volujak (kod Kreševa) (1210 m)
    Ivan-planina (1534 m)
    Bokševica (1315)
    Bjelašnička grupa (južne sarajevske planine)
    		Đokin toranj, 2086 m
    (Treskavica)    		 Igman (1504 m)
    Bjelašnica (2067 m)
    Visočica (1967 m)
    Treskavica (2086 m)
    Grupa Zelengore (masiv Zelengore)
    		Lelija, 2032 m
    (Lelija)    		 Lelija
    Velika Lelija (2032 m)

    Planina Zelengora
      a) Središnji dio; Bregoč (2015 m; može se pronaći i 2014 m) - Kozje strane (2014 m) - Stog (1821 m)
      b) Zapadni dio; Kalelija (1975 m) - Orlovac (Drblan) (1956 m) - Todor (1949 m) - Todorac (1900 m) - Dumoš (1879 m)
      c) Tovarnica; Pleće (1764 m) - Uglješin vrh (1859 m) - Ardov (1723 m) - Siljevica (1722 m)
      d) Trebova planina; Planik (1796 m) - Velika Košuta (1872 m) - Treskavac (1803 m)

    Sjeverozapadni ogranci masiva Zelengore
    Radomišlja (Pliješ, 1606 m)
    Mrčin planina (1523 m)
    Ruda planina (Rujska glava 1422m )
    Kmur (1508 m)
    Čagošta planina (Kukonoš, 1274 m)
    Glog (1352 m)
    Oštra glava (1395 m)
    Maluša planina (Oralac, 1485 m)
    Grupa Maglić - Bioč - Volujak
    		Veliki Vitao, 2396 m
    (Bioč)    		 Maglić (Crnogorski Maglić, 2388 m)
  • Bosanski Maglić (2386 m) - Crnogorski Maglić (2388 m)
    •  Volujak (2337 m) - Vlasulja (2336 m)
    Bioč (2396 m)
  • Veliki Vitao (2396 m) - Srednji Vitao (2280 m) - Mali Vitao (2220 m) - Bubreg (2339 m)
    •  Trnovački Durmitor (2,332 m)
    Površi i brda Crne Gore i Prokletije
    Planinski niz Golija-Vojnik
    		Vrh Vojnika, 1998 m
    (Vojnik)    		 Dobreljica (1892 m)
    Ledenice (Ružica, 1945 m)
  • Ružica (1945 m)
    •  Golija (1942 m)
    Vojnik (1997 m)
    Grupa Prekornice
    		Kula, 1927 m
    (Prekornica)    		 Prekornica (Kula, 1927 m)
    Lisac (1563 m)
    Lebršnik (Rebrčnik) (1534 m)
    Brotnjik (1560 m)
    Kamenik (1815 m)
    Durmitorsko područje
    		Bobotov kuk, 2522 m
    (Durmitor)    		 Masiv Durmitora
    Sjeverni Durmitor
  • Greben Štuoca (Veliki Štuoc (2104 m) - Mali Štuoc (1953 m) - Pašina gomila (2196 m) - Gologlav (2196 m) - Pazišta (2114 m) ) - Crvena greda (2164 m) - Vedrica (2037 m) - Suva rtina (2284 m) - Velika rotulja (2092 m) - Sjekira (2283 m) - Šupljika (2310 m) - Previja (2256 m)
    •
    Središnji Durmitor
  • Pivska Planinica (2051 m) - Prečanska strana (2005 m) - Raklje (2159 m) - Krecmani (2056 m) - Suvi klek (2236 m) - Planinica (Drobnjačka Planinica) (2330 m) - Prutaš (2393 m) - Gruda (2303 m) - Šareni Pasovi (Štit) (2248 m) - Bobotov kuk (2522 m) - Bezimen vrh (2487 m) - Đevojka (Soa) (2440 m) - Zupci (2309 m) - Minin Bogaz (2387 m) - Rbatina (2401 m) - Glave; greben (Velika Glava, 2321 m - Mala Glava, 2187 m - Žuta Greda, 2118 m) - Obla glava (2303 m) - Čvorov Bogaz (2152 m) - Sagorjele ploče (2120 m) - Terzin Bogaz (2303 m) - Medjed (2287 m) - Bandijerna (2409 m) - Milošev tok (2462 m) - Šljeme (2455 m) - Savin kuk (2313 m) - Stožina (1905 m) - Vjetrena brda (2231 m) - Uvita greda (2199 m)

    Jugoistočni dio:
  • Sedlena greda (2227 m) - Ranisava (2084 m) - Ivica (1824 m)

    • Južni Durmitor
  • Ružica (2093 m) - Lojanik (2091 m) - Boljska greda (Bolj) (2091 m)
    •
    Pivske planine
      Pivska planina
    • Bobotov vrh (1774 m) - Vagan (1776 m) - Trešteno brdo (1771 m) - Milogora (1815 m)
      •  Veliki Treskavac (2094 m)
    • Buručkovac (2094 m .. 2092 m)
    Masiv Sinjajevine
    		Babji zub (Torna), 2227 m Babji Zub (2277 m)
    Jablanov Vrh (2203 m)
    Gradište (2174 m)
    Sto (2172 m)
    Savina greda (2101 m)
    Veliki Pećarac (2042 m)
    Veliki Starac (2022 m)
    Babin vrh (2013 m)
    Sto (1959 m)
    Korman (1923 m)
    Mali Starac (1921 m)
    Kučajevica (1781 m)
    Moračke planine i Maganik
    		Kapa Moračka (Lastva), 2226 m Moračke planine
    Kapa moračka (2226 m)
    Žurimi (2036 m)
    Stožac (2141 m)
    Tali (2063 m)
    Lola (2129 m)

    Maganik
  • Istočni greben: Kokotov vrh (2128 m) - Medjedji vrh (2139 m) - Babini zubovi
    •
  • Zapadni greben: Petrov vrh (2123 m) - Kabao (2000 m) - Siljeva glava (2050 m) - Rogodjed (2034 m)
    • Grupa Ljubišnje
    		Dernjačišta, 2238 m
    (Ljubišnja pl.)    		 Pliješ (1717 m)
    Ravna gora (1554 m)
    Bunetina (1838 m)
    Ljubišnja planina (2238 m)
    Lisac (1838 m)
    Obzir (1869 m)
    Prošćenjske planine: Ljeljeni vrh (Jelenji vrh, Ljelja) (1,856 m) - Đokov vrh
    Ledenica (1688 m)
    Masiv Bjelasice
    		Crni vrh, 2139 m Masiv Bjelasice:
  • Planinski vijenac: Kobilja glava - Miljevača - Bikova glava - Ključ (1972 m)
    •
  • Planinski vijenac: Donji Lumer - Gornji Lumer - Goleš - Lisa - Troglava (2075 m) - Zekova glava (2117 m)
    •
  • Planinski vijenac: Razvršje (2033 m) - Crna lokva (2008 m) - Crna glava (2139 m)
    •
  • Planinski vijenac: Mučnica (1809 m) - Marinkovac - Bjelogrivac (1,970 m) -Strmenica (2,122 m)
    •
    Lisa (kod Andrijevice)
    Grupa Komova
    		Kom Kučki 2,487 m Komovi
    Kom Kučki (2487 m)
    Srednji Kom (Stari vrh) (2483 m)
    Kom Vasojevićki (2460 m)
    Kom Ljevoriječki (2469 m)
    Bavan (2252 m)
    Rogamski vrh (2303 m)
    Suvovrh (Veliki suvi vrh) (2211 m)
    Suvi vrh (2029 m)

    Granični vijenac planina Mojan - Marljules
    Planinica (2153 m)
    Zabel (2130 m)
    Mojan (2157 m)
    Ilijina glava (2176 m)
    Zijeva glava (2169 m)
    Tomova glava (2123 m)
    Biograd (2094 m)
    Marljules (2188 m)
    Jaričina glava (2130 m)
    Grupa Visitora
    		Bandera (Plana), 2210 m
    (Visitor)    		 Visitor (2210 m)
    Zeletin (2033 m)
    Goleš (2125 m)
    Jerinja glava (1548 m)
    Lipovica (1924 m)
    Kučke planine (Žijovo)
    		Surdup, 2184 m Središnji dio
  • Surdup (2184 m) - Štitan (2165 m) - Pasjak (2051 m) - Treskavac (2024 m) - Smojan (2080 m) - Toljevac (2022 m)
    •  Jugoistočni dio
  • Vila (2093 m) - Štrungeze (2053 m) - Prijun (2005 m) - Krisitor (2024 m) - Beškeza-Koštica (1954 m)
    •  Jugozapadni dio
  • Žijovo (Žijevo) (2131 m) - Šila (2129 m) - Pločnik (2003 m) - Viljenica (2009 m) - Suvo brdo (2098 m)
    •  Sjeverni dio
  • Maglič (Kučki) (2142 m)
    •
    Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)
    		Maja Jezerce/Maja e Jezercës, 2694 m Prokletije
    Grupa Popluk/Popluks/Poplux:
    Maja Jezerce / Maja e Jezercës / Maja Jesëres / Jezerski vrh (2694 m)
    Maja Popluks / Maja e Popljuces / Pop Lukin vrh (2569 m) -
    Grupa vrhova Maja Malisores: Maja e Kolacit (2490 m) i dr.
    Maja e Aljis (2471 m)
    Maja Rrogamit/Ragomit / Maja e ragamit (2472 m)
    Maja Bojs (Maja e Bojs / Maja Bojäs) (2461 m)
    Maja Pe˛cakeqit (2252 m)
    Maja Koritave
    Maja e Kokervhakes / Maja Kokervhake(2,508 m)
    Maja e Valjt (2237 m)
    Grupa vrhova Maje ë Cokistes / Čokiste / Scokistes (2370 m)
    Qatat e Verlla (2333 m)

    Grupa Shkurt/Shkurc/Skurz:
    Maja e Shënikut / Mali i Shen Niku / Maja Shnikut / Malji i Shnikut / Nikački vrh / Vrh sv. Nikole (2554 m)
    Maja Prozmit / Prozhit (2452 m)
    Maja Shkurt / Maja Shkurz (2499 m)
    Maja Lagojvet (2466 m)
    Maja Vukotzes/Vukoćes (2450 m)
    Maja Nigvacit/Nigavcit (2412 m)
    Maje Gosdines (2269 m)
    Maja Sjapit (2450 m)

    Grupa Radohines/Radochines:
    Maja ë Radohinës / Maja Radohines / Radochines (2570 m)
    Maja Vinsens (2517 m)
    Maja Harapit / Maja e Harapit / Maje e Arapit / Xarapit (2217 m)
    Maj´i Pejes (2218 m)
    Maja Stogut (2264 m)
    Maja Vuklit / Vukolit (2231 m)
    Maja Shtegut (2190 ili 2081 m)
    Maja Shagores (Zagores)
    Maja e Bridashës (2129 m)
    Maja e Reshkulit (2498 m)
    Maja i Makillaqit (2193 m)
    Maja Kuci (2438 m)
    Maja e Livadit (2496 m)
    Maja e Fat (2543 m)
    Malji i Zurzit (1913 m)

    Grupa Mali i Hekurave (Malji i Hekurave)/Zabores e Krasnices (Majet e Zabores, Zhabores e Krasniçes, Shahoret e Krasniçes, Šahoret e Krasnićes, Žabores Krasnićes)
    Maja Grykat e Hapëta/Maja Gruk e Hapt/Maja Gruike Hapt (2625 m)
    Maja e Hekurave (2560 m)
    Maja e Boshit (2416 m)
    Maja Pecmares (2230 m)
    Maja e Cet Harushes (2424 m)
    Maja e Malgashit (2149 m)
    Maja e Zhabores (2220 m)
    Maja Brijaset / Brijač (Maja e Lugu Plisit) (2567 m)
    Maja e Paces (2561 m)
    Maja e Ismet Bruca (2525 m)

    Grupa Bjeljič (Bjelič):
    Rosni Vrh / Maja Rosit (2525 m)
    Maja Kolats / Kolata (albanska) (2556 m)
    Kolac (Kolata) - Dobra Kolata / Maja Kolata e Mir (2528 m)
    Kolac (Kolata) - Zla kolata / Maja Kolata e Keq (2524 m)
    Maja Rosale / Maja Rosave (2319 m)
    Maja E Lis / Maja Alis (2170 m)
    Maja Vajs
    Maja Djesles / Maja e Desles (2403 ili 2409 m)
    Maja Sapit / Maja Scapisa / Velika Sćapica (2044 m)
    Maja Miljus
    Maja Bors (2149 m)
    Maja Zat (2400 m)
    Roman (2170 m)
    Maja Kadis (2102 m)

    Grupa Brada - Karanfili:
    Vezirova brada (1781 m)
    Maja e Podgojs / Podgoja (2029 m)
    Grupa vrhova Karanfili: (Sjeverni vrh / Balin vrh / Maja Bals, 2460 m - Veliki vrh / Kremeni vrh / Maja Gurt e Ziarmit, 2490 m - Južni vrh / Zlovrh / Teki vrh / Los vrh / Maja Keq, 2441 m)
    Maja Hekurit / Gvozdeni Vrh / Gvozdena stijena (2000 m)
    Karanfil Ljuljaševića (2290 m)
    Forca/Maja Fortit (2340 m)
    Očnjak (2185 m)
    Maja Koprishtit (Presto) (2554 m)
    Vojuša (Vojušit, Maja Vojusi) (2210 m)

    Grupa Popadija - Trojan:
    Trojan: (Veliki vrh, 2183 m - Žuta Prla, 2080 m - Mali Trojan, 1896 m)
    Volušnica (1872 m)
    Popadija / Maja Popadija (2057 m)
    Karaula (1915 m)

    Grupa Rrabës:
    Maja e Rrabës (2,223 m)
    Maja Cardakut / Cardaku
    Maja i Biges e Gimajt (2232 m)
    Maja e Mardomit (2180 m)
    Maja e Koropit (1943 m)
    Maja e Sit (1932 m)
    Maja e Madhe (2011 m)
    Maja e Elbunit (2231 m)
    Maja e Kurillës (1848 m)
    Mal i Bishkazit (1870 m)
    Kunore e Lohës (2011 m)

    Grupa Ershellit:
    Maja e Ershellit (2066 m)

    Grupa Kakinjes:
    Maje e Kakinjes (2359 m)

    Grupa Shklezen:
    Maja e Shkelzeni / Maja Skeljzen / Skilzen (2407 m)

    Grupa Bogićevica/Bogiçevica:
    Marijaš (Bogdaš) (2533 m)
    Maja Rops (2502 m)
    Krš Bogićevica (Veliki Hridski krš, 2374 m - Mali Hridski krš, 2358 m - Veliki Hrid, 2076 m)
    Pasji vrh (2405 m)
    Maja e Male (2372 m)
    Maja e Spalit (2203 m)
    Tromedja (2366 m)
    Velika Kleka (2268 m)
    Maja e Vogell (2284 m)
    Maja Bogiçaj (2404 m)
    Maja e ram orucit (2358 m)
    Maja e bari (2425 m)
    Ujkov krš (2269 m)

    Maja Horolac (2199 m)
    Maja Kershi Kocaj (2399 m)
    Maja e Zez (2,400 m)

    Grupa Bjeshkët e Lumbardhit/Ljumbardske planine/Mali i Lumbardhit:
    Guri i Kuq / Žuti kamen (2522 m)
    Liqinati / Ničinat / Majet e Nexhinatit / Malje Nedžinat / Maja e Lecenakit / Maja Liqenit (2341 m)

    Grupa pećkih planina (privremeni radni naziv):
    Koprivnik / Maja e Kopranikut (2460 m)
    Streočka planina / Bjeshket e Strellcit (2377 m)

    Grupa Djeravica / Geravica:
    Djeravica / Geravica Bytycit (2656 m)
    Geravica Junikut / Bjeshkët e Nemune te Junikut / Junička planina (2296 m)

    Prijelazna grupa (privremeni radni naziv):
    Starac (2426 m)
    Zavoj
    Čakor / Qokorr

    SJEVEROZAPADNI OGRANAK PROKLETIJA
    Mokra planina
    Cmiljevica
    Hajla (2403 m)
    štedim (Ahmica)
    Rusulija / Rusolia
    Mokra gora / Mali i Moknes / Mokna (2155 m)
    Žljeb (2325 m)
    Suva planina (1750 m)

    Tablica C. Sjeveroistočni pojas

    Planinska grupaNajviši vrh (ime planine)Glavne planine
    (vrhovi) u planinskoj grupi
    Geografsko/zemljopisno područje:
    Područje slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske
    Grupa Kočevskog Roga
    		Kopa 1077 m
    (Kočevski rog)    		Kočevski rog (1077 m)
    Kočevska Mala gora (938 m)
    Poljanska gora (847 m)
    Mala gora (964 m)
    Brda Suhe krajine
    Žumberak/Gorjanci
    		Trdinov vrh/Sveta Gera, 1178 mGorjanci/Žumberak (1178 m)
    Samoborsko gorje (879 m)
    Planine srednje i istočne Bosne
    Grupa Vlašića
    		Paljenik 1933 m
    (Vlašić)    		Vlašić (Paljenik, 1933 m)
    Radalj (1366 m)
    Ranča planina (1430 m)
    Gola planina (1438 m)
    Dnolučka planina (1347 m)
    Čemernica (1339 m)
    Tisovac (1173 m)
    Osmača (949 m)
    Manjača (Banja Luka) (1236 m)
    Manjača (Žepče) (1385 m)
    Očauš (1384 m)
    Borja (1078 m)
    Uzlomac (1016 m)
    Crni vrh (546 m)
    Planine srednje Bosne
    		Veliki Lupoglav 1652 m
    (Romanija)    		Ravan-planina
    Klek (Zavidovići) (777 m)
    Velež (Zavidovići) (1129 m)
    Udrin (799 m)
    Radovan Jelika (1290 m)
    Karasanovina (1472 m)
    Čemerska planina (1465 m)
    Zvijezda (1349 m)
    Crepoljsko (1525 m)
    Crni Vrh (1503 m)
    Bukovik (1532 m)
    Palež (1183 m)
    Žitna Hrpa (1199 m)
    Bijela Stijena (1190 m)
    Zečiji Vrat (1275 m)
    Lipnica (1458 m)
    Klopačna (1044 m)
    Ozren (Sarajevski) (1453 m)
    Romanija (1652 m)
    Gosina planina (1109 m)
    Grupa Jahorine
    		Ogorjelica 1916 m
    (Jahorina)    		 Masiv Jahorine:
    Jahorina, planina (Centralni masiv) (Ogorjelica, 1916 m)
  • Ravna planina: Hodža (1376 m) - Hum (1422 m) - Dubovik (1383 m) - Bijela stijena (1335 m)
  • Gola Jahorina: Bič (1849 m) - Ogorjelica (1916 m) - Paloševina - Šator - Debelo Brdo (1849 m) Kunca - Golica (1693 m) - Trijeska (1804 m) - Kota 1731 (1731 m), kod Trijeske - Jajce (1686 m) - Košuta (1907 m) - Priratak (1858 m) - Duge stijene (1820 m) - Sjenište (1910 m)
    •  Ogranci
      Trebević (1627 m):
    • 1. vijenac: Voluјak - Draguljac - Vaganj - Udeš - Bistrik - Velika Čolina kapa - Mala Čolina kapa
    • 2. vijenac: Zlatište - Palež - Perčin - Studeno brdo - Vrh Trebevića - Veliki Stupanj
    • 3. vijenac: Šiljevo Brdo - Boјišta
    • 4. vijenac: Kobilja Glava - Oštrik Veliki
    • 5. viјenac: Lisina
      Međuplanina (1761 m)

    Ostali vrhovi u jahorinskoj grupi:
    Crni vrh (1408 m)
    Jahorinski Klek (Klek bosanski) (1743 m)
    Borovac (1749 m)
    Kacelj (1660 m)
    Stolac (1487 m)
    Kolun (Kolunsko brdo) (1396 m)
    Igrište (Igrišta) (1443 m)
    Planine istočne Bosne
    		Veliki Žep, 1537 m
    (Javor, bosanski)    		Podgrupa Konjuh-Javor:
    Ozren (Doboj) (Velika Ostravica, 918 m)
  • Velika Ostravica (918 m) - Krstata ploča (893 m) - Kraljica (883 m) - Bojište (848 m) - Kamenički vis (816 m) - Veliki Brijeg (782 m) - Gostilj (773 m) - Preslica-Grebić Kosa (341 m)
    •  Djedinska planina (1156 m)
    Konjuh (1326 m)
  • Šuplji Javor (1157 m) - Zelemboj (1060 m) - Vina Kruška (1088 m) - Suho Drvlje (1206 m) - Zidine (1180 m) -Brezina (1120 m) - Vrh Konjuha (1328 m) - Bandijerka, vrh Javorja (1261 m) - Bijeli Vrh (1272 m) - Zečiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin
    Javor (bosanski) (Veliki Žep, 1537 m)
  • Veliki Žep (1537 m) - Strug (1348 m) - Pjenovac (1090 m)

    • Podgrupa planine Devetak:
    Slemenska planina (1307 m)
    Kopito (1317 m)
    Devetak (1426 m)
    Bokšanica (1281 m)

    Podgrupa Javornika
    Javornik (1062 m)
    Glogova planina (771 m)
    Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka)
    Polimsko-podrinjska grupa
    		Stražbenica 1530 m
    (Kovač)    		Kovač (1530 m)
    Vučevica (1491 m)
    Stakovina (1456 m)
    Javorje (1486 m)
    Vjetrenik (1032 m)
    Projić (1256 m)
    Gajeva planina (1280 m)
    Bić-planina (1386 m)
    Gradina planina (1446 m)
    Kamena gora (1483 m)
    Lisa (Bijelo Polje) (1509 m)
    Zlatarsko-pešterska grupa
    		Krstača 1755 mZlatarska podgrupa:
    Zlatar (1627 m)
    Jadovnik (1732 m)
    Ozren (Sjenica) (1693 m)
    Giljeva planina (1499 m)
    Žilindar (1606 m)
    Krstača (1755 m)
    Vlahovi (1510 m)

    Južna podgrupa:
    Jarut (1428 m)
    Rogozna (1504 m)
    Starovlaške planine
    		Jankov kamen, 1883 m
    (Golija)    		Središnji vijenac:
    Zvijezda (Višegrad) (Veliki Stolac, 1673 m)
    Tara (1544 m)
    Zlatibor (Veliki Tornik, 1496 m):
  • Sjeveroistočni dio: Savino brdo (1132 m) - Gruda (1140 m) - Čavik (1018 m) - Obadovo brdo (948 m) - Gradina (čajetinska) (1160 m)
  • Istočni dio: Pjevčak (1040 m) - Bojište (1066 m) - Savičića glava (977 m)
  • Čigota i ost. vrhovi: Čigota (1422 m) - Jelje (1410 m) - Konjoder (1337 m) - Liska (1346m) - Borkovac (1260 m) - Čuker (1359 m) - Konjoder (1337 m) - Ljuljaš (1269 m) - Kobilja glava (1176 m) - Gradina (1149 m) - Jelova gora (1147 m) - Crni vrh (1177 m)
  • Jugozapadni greben - Tornik: Borova glava (1147 m) - Ravni Tornik (1431 m) - Veliki Tornik (1496 m)
  • Zapadni dio: Lisičina (1067 m) - Lupoglav (1092 m) - Semegnjevska gora, Viogor (Vijogor) (1281 m)
  • Murtenica: Brijač (1480 m)
    •  Čemernica (Bela stena, 1482 m)
    Mučanj (Jerinin grad, 1534 m)
    Javor (Vasilin vrh, 1520 m)
    Golija (Ivanjica) (Jankov kamen, 1883 m)
  • Jankov kamen (1883 m) - Crni vrh (1725 m) - Radulovac (1785 m) i Bojevo brdo (1748 m)
    •
    Sjeveroistočna podgrupa:
    Radočelo (Krivača, 1643 m)
  • Krivača (1643 m) - Vrhovi (1533 m)
    • Čemerna planina (Čemerno) (Smrdljuč, 1579 m)
  • Smrdljuč (1579 m) - Goleš - Gvozdac
    • Troglav (starovlaški) (1177 m)
    Jelica (929 m)
    Ovčar (985 m)

    Planine srednjeg Podrinja
    Varda (1388 m)
    Suva gora (1123 m)
    Stari Vlah (1072 m)
    Planine sjeverozapadne Srbije
    Podrinjsko-valjevske planine
    		Mali Povlen, 1347 m
    (Povlen)    		Podrinjske planine
    Jablanik (1275 m)
    Orovička planina
    Jagodnja (939 m)
    Boranja (Crni vrh, 856 m)
    Gučevo (779 m)
    Bobija (Tornička Bobija, 1272 m)
    Sokolske planine (917 m)

    Valjevske planine
    Medvednik (1247 m)
    Povlen (1247 m)
    Maljen (1103 m)
    Ravna gora (950 m)
    Suvobor i Rajac (864 m)
    Crnokosa (808 m)
    Drmanovina (1022 m)
    Jelova gora (1017 m)
    Peripanonske odn. pred-dinarske planine
    ..Hrvatska
    Zrinska gora (616 m)
    Hrastovička gora (415 m)
    Petrova gora (507 m)

    Bosna i Hercegovina
    Kozara (978 m)
    Prosara (363 m)
    Kriva Glava (446 m)
    Motajica (geološki starija od Dinarskog gorja, 652 m)
    Vučjak (352 m)
    Ratiš (Dovište, 596 m)
    Trebava (Trebovac) (618 m)
    Majevica (915 m)

    Srbija
    Cer (689 m, geološki starija od Dinarskog gorja)
    Iverak (426 m)
    Vlašić (kod Valjeva) (447 m)
    Kontaktiraj administratora stranice
    Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
    Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
    Navedite o kojoj se planini ili temi radi.     Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
    (obavezna je samo rubrika ´vaši prilozi´ ili ´vaši komentari´)
    Picture
    Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
    Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
    This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
    Prilažem iznos / Donate: