|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE SREDNJE BOSNE > Ravan - planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Tvrtkovac, 1305 m (može se naići i na podatak o 1304 m i 1303 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.2902, 18.0759
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Tvrtkovac, 1305 m (može se naići i na podatak o 1304 m i 1303 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.2902, 18.0759
|
|
UvodMasiv Ravan-planine se pruža između općina Kakanj, Zavidovići, Vareš i Zenica.
ENGLISH SUMMARY: Ravan-planina
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Prostorni pogled na središnji greben Ravan-planine iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
|
Teško je reći gdje su točne granice Ravan-planine. Gotovo svaka karta, svaki izvor, svaki članak, svaki govornik, različito prikazuje područje njezina prostiranja. Ipak, ono u čemu se svi slažu je središnji greben Ravan-planine, koji se u luku proteže otprilike između Pepelara, preko Ponijera, do Igrišta iznad Vareša, a čini ga nekoliko visova-planina relativno ujednačenih visina - između 1000 i 1305 m n.v. Ovu jezgru čine planine-visovi: Tvrtkovac, Bakoš i Crni vrh (kod Ponijera) i njihovi sekundarni grebeni i podgorja, koju uključju i Ravte, odn. Rapte planinu te Udrim (Udrin-planinu), te više niskih planina-brda nad dijelovima Zeničko-sarajevske kotlline (Lipnica, Perun). Taj se središnji vijenac vrhova nalazi na rubu značajno većeg brdsko-planinskog prostora koji zahvaća sjeverozapadni dio prostrane srednjobosanske visoravni - koja se pruža od velikog zavoja rijeke Bosne (između Kaknja i Zavidovića) i njezine doline na sjeverozapadu, sve do Romanije na jugoistoku.
Oko jezgre Ravan-planine niže se sa svih strana mnoštvo brdsko-planinskih grebena, raščlanjenih vrlo bogatom mrežom vodotokova, sve pritokama rijeke Bosne. Moguće je kako je upravo Ravan-planina (koju ponekad zovu i Ravna planina) i dobila ime po svome središnjem grebenu, koji se iz toga mora samo neznatno nižih visova (prosječno 1000-1200 m), ipak ističe visinom i ujednačenošću visina njegovih vrhova, odn. "ravninom" njegova grebena. U već spomenutom sjeverozapadnom dijelu srednjobosanske visoravni, koju tu sa zapadne strane omeđuje rijeka Bosna, a sa sjeveroistočne donji tok rijeke Krivaje, izdvajaju se dvije veće skupine planinskih vijenaca, razdvojene tokom rijeke Gostović, koja u Bosnu utječe kod Zavidovića. Dio autora ta dva brdsko-planinska područja naziva imenima:
|
Središnji greben Ravan-planine, prostorni pogled iz smjera juga
Podloga: Google Earth, 2021. 
Središnji greben Ravan-planine, prostorni pogled iz smjera sjevera
Podloga: Google Earth, 2021. |
Prostor gorsko-planinskog prostora Ravan-planine (Ravan-planina u najširem smislu) obuhvaća:
Prostor Greben-planine obuhvaća:
- Ravan-planina (u užem smislu)
- Tvrtkovac (Babina)
- Bakoš planina
- Crni vrh (kod Ponijera)
- Ravte (Rapte) planina
- Udrim (Udrin) planina, 799 m
- Zapadni dio
- Smetovi
- Lisote
- Vepar
- Kraljevine
- Nemila planina (Hotanj)
- Jugoistočni dio
- Tajan, 1297 m
- Botanj
- Ravno Javorje, 1367 m
- Igrišta (kod Vareša)
- Lipnica (Lipničko brdo)
- Debelo brdo (kod Vareša)
- Perun (kod Vareša)
- Sjeverni dio
- Oglavak
- Vergorac
- Jugozapadni rub
- Klopačna (Čolan), 1044 m
Prostor Greben-planine obuhvaća:
- Klek (kod Zavidovića)
- Velež (kod Zavidovića)
- Djedovo brdo
- Čauševac
- Greben (Radovan-jelika)
|
U jugoistočnom nastavku središnje grebenske jezgre Ravan-planine (Tvrtkovac-Bakoš-Crni vrh) nalazi se mnoštvo grebenski povezanih vrhova-planina, koji se protežu sve do planine Perun (kod Vareša) i do Greben-planine. Među tim vrhovima najpoznatiji je vrh, odn. planina Tajan (1297 m), a najviši Ravno Javorje (1367 m) - viši čak i od Tvrtkovca na središnjem grebenu Ravan-planine. Tu su još i grebeni-planine: Botanj, Novik, Igrišta (kod Vareša), Lipnica (Lipničko brdo), Ravno Javorje i dr. To se područje ponekad uvrštava pod Ravan-planinu, a ponekad se govori o potpuno zasebnim planinama - kao što je to čest slučaj s Tajanom ili Lipnicom. U tome se području na jugoistoku mogu prepoznati tri pod-skupine razdvojene riječnim dolinama i prijevojima: prva Tajan-Novik-Botanj, druga oko Ravnog Javorja, i treća Lipnica-Igrišta.
|
|
|
U zapadnom nastavku središnje grebenske jezgre Ravan-planine nalazi se nekoliko grebenski povezanih vrhova-planina, koji se protežu sve do doline rijeke Bosne. To su: Smetovi, Lisote, Kraljevine, Nemila planina (Hotanj) i brdo Vepar kod Vranduka.
|
|
|
U sjevernom nastavku središnje grebenske jezgre Ravan-planine nalazi se niže brdsko područje koje se na sjever proteže sve do doline rijeke Bosne (kod Žepča i Zavidovića), i u kojemu dominiraju dva grebena: Oglavak i Vergorac.
|
|
|
Na jugozapadnim krajevima sekundarnih grebena središnje jezgre Ravan-planine (vršni greben) i njezina jugoistočnog nastavka (Ravno Javorje) nalazi se nekoliko međusobno nepovezanih brda/planina (razdvojeni su donjim tokovima desnih pritoka rijeke Bosne), koji se izdižu nad dijelovima Zeničko-sarajevske kotline, na dijelu između Zenice i Kaknja. To su: Vijenac (kod Lašve) (773 m), Kukavica (754 m), Čolan (Klopačna) (1044 m), Rogoz (900 m), Piljevina (956 m), Kičeva (975 m), Krevnik (919 m), Teševsko brdo (1204 m).
|
|
SMETOVI
|
Smetovi su planina u općini Zenici. Najviši je vrh na 1025 metara nadmorske visine. Od središta Zenice udaljena je oko 8 kilometara. Poznato je izletište Zeničanima. Lijepih je krajobraza zbog čega je omiljena slikarima i fotografima. Mnogo je uređeno za rekreativce. Uređene su staze za šetnju, vožnju biciklom, mjesta za roštiljanje, odmor i ostalo. Izgrađeni su športski tereni za košarku, nogomet i odbojku na pijesku, staze za brdski biciklizam i planinarenje. Na planini je športsko-rekreacijski centar. Na platou je restoran i prenoćište. Uređeno je i za zimske ugođaje staza za skijaše i skijaški lift.
Prema narodnoj predaji dobila je ime gdje se gorostas "smeo", pa je planina dobila ime Smetovi. Gorostas iz narodne predaje zvao se Vran i sukobio se s hrabrim ratnikom imena Duk. Mjesto gdje su se sukobili kiklop Vran i čovjek Duk zove se Vranduk. Gorostas se spodbio i smeo na Smetovima. Na vrhu Smetova je spomenik podignut borcima Zeničkog partizanskog odreda. Na njemu su imena izginulih boraca i stihovi Izeta Sarajlića: I ne pitaj jesu li se mogli vratiti, i ne pitaj je li se moglo natrag, dok je posljednji put, crven kao komunizam gorio horizont njihovih želja. Spomenik je izgrađen 1968. godine, a na metalnu konstrukciju su bile položene aluminijske ploče, koje su za rata u BiH nestale, zbog čega sada hrđa. Sa Smetova je za vedrog vremena vidljivost i do 100 kilometara, pa se mogu vidjeti i obližnje planine Zvijezda, Vranica, Vlašić, Busovačka staja, Lisac i dr. Na Smetovima djeluje Planinarsko društvo "Željezara". Planinarski dom je na 940 metara nadmorske visine, 10 km od Zenice. Na Smetovima su planinarske staze Pepelari - Smetovi (3 pravca), Nemila - Smetovi i Vranduk - Smetovi. Planinarski dom je pokraj potoka Mračaja, koji se ulijeva nešto dalje u Gračaničku rijeku. 800 metara zapadnije je spomenik Zeničkom partizanskom odredu. IZVOR Smetovi, Wikipedija |
|
KRALJEVINE
HOTANJ (NEMILA)
Ing. Jovo Popović u svome djelu Kroz planine Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 1935.) navodi gorsko područje Nemila, s najvišim vrhom Hotan (1029 m; Hotanj), koja se proteže između rijeke Bosne, kod naselja Nemila, Begovog Hana i Pepelara.
TVRTKOVAC
|
Tvrtkovac je planina u središnjoj Bosni nedaleko od Zenice. Ing. Jovo Popović u svome djelu Kroz planine Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 1935.) ovo planinsko područje naziva Babina. Najviši vrh Tvrtkovac visok je 1305 metra nadmorske visine. U srednjem vijeku bio je važno strateško uporište u vrijeme kralja Tvrtka I. Kotromanića. Vjeruje se da je po kralju Tvrtku planinski vrh dobio ime. Kralj Tvrtko je stolovao u Bobovcu kod Kaknja, a koji je susjedan mjesnoj zajednici Seocima.
Na planini je planinarski dom zeničkih medicinskih radnika. Svoje su planinarsko društvo nazvali po Tvrtkovcu. Planinarsko društvo skrbi se za Dom zdravstvenih radnika u Pepelarima na Tvrtkovcu. Planinarsko društvo Tvrtkovac su 17.2.1969. osnovali Saliha Gafić, Ivan Didler Konjevod, Rešad Mutapčić, Slavica, Fatma Dračo i dr. Za zgradu doma uzeli su šumsku kuću iznad Pepelara, u kojoj je do 15. svibnja 1942. godine bio smješten štab Zeničkog partizanskog odreda. Članovi Štaba su preživjeli četnički puč, a partizani koji su bili u selu Bijele Vode mučki su ubijeni. Poslije 1995. godine ušla su sredstva i na temeljima starog doma nikao je jedan od najljepših planinarskih domova u BiH. Planinarski dom je na nadmorskoj visini 704 m, na samom rubu bogate crnogorične šume. U podnožju je selo Pepelari, pored kojeg protječe Pepelarska rijeka. U ratu u BiH ovdje su se napasala krda stoke koje su čuvali borci Armije RBiH za potrebe Armije. Zbog strateški važna položaja planine, na jednoj od kota bio je smješten protuzrakoplovni top PAT. IZVOR Tvrtkovac. Wikipedija PROČITAJ VIŠE Midhat: Markovac-Tvrtkovac (25.7.2021). Planinarenje.ba, 31.7.2021.
|
PUT NA TVRTKOVAC The Road of the Tvrtkovac
Datum objave: 9.9.2018. Autor: Mirsad Tutmic Opis: 14,08,2018 jedna predivna avantura na preljepe krajolike tromedze izmedzu Zenice Kaknja i Zavidovica planina se zove tvrtkovac 1300 m.n.v predivna avantura sa predivnim ljudima toplo preporucujem pogledati |
BAKOŠ
|
Planina Bakoš smještena je u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Teritorijalno pripada Zavidovićima i najviši vrh joj je Bukvić Prisoje (1254 m; KOORDINATE: 44.2974654, 18.0687673), vidljiv u središnjem dijelu fotografije. Greben ove planine je zasigurno jedan od ljepših u našoj državi i iskrena preporuka svima koji uživaju u ugodnoj šetnji je da posjete ovu planinu. Na Bakoš se nastavlja Ravan planina a najdominantniji vrhovi su Crni vrh (1227 m/nv) i Tajan (1297 m/nv). Kada je vrijeme lijepo s Bakoša se vidi i Opservatorija (2067 m/nv), najviši vrh Bjelašnice. Preuzeto od #OsjetiZavidovice
Facebook video: https://fb.watch/3w4yGVh4qd/YLE |
|
ZIMIĆ, Adnan; ČENGIĆ, Mirza; MERDAN, Saudin; JELIĆ, Dušan: Nivo istraženosti faune vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) Spomenika prirode “Tajan” (B&H). Hyla VOL. 2013., No. 1, 19– 38 (PDF)
- Sažetak; U ovom radu autori prezentuju nalaze faune vodozemaca i gmizavaca Spomenika prirode "Tajan" i njegovog šireg područja koji su prikupljeni prilikom Trećeg međunarodnog biološkog kampa "Tajan 2013". Pored vlastitih istraživanja, dodani su i postojeći literaturni podaci o koji su vezani za herpetofaunu Spomenika prirode "Tajan", kao i fotodokumentacija koja je ustupljena ljubaznošću od strane društva SNIK "Atom". Ovo istraživanje potvrđuje da najmanje deset vrsta vodozemaca i jedanaest vrsta gmizavaca živi na širem području Spomenika prirode "Tajan". U ovom radu se također navodi i prvi nalaz obrambenog ponašanja (unken refleks) kod vrste Rana graeca.
CRNI VRH (BRNJIĆ)
Ing. Jovo Popović u svome djelu Kroz planine Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 1935.) navodi planinsko područje Brnjić (prema istoimenom selu - nalazi se JI od Tvrtkovca i JZ od Tajana) s najvišim Crnim vrhom (Popović navodi visinu od 1087 m).
TAJAN
|
Tajan je planina u središnjoj Bosni, između Kaknja i Zavidovića. Najviši vrh Tajana nalazi se na 1297 metara nadmorske visine. Na području od 50 km2 2008. godine proglašen je spomenik prirode Tajan. Područje Parka prirode bogato je kanjonima, prirodnim kamenim mostovima sa špiljama, jezerima, speleološkim objektima i endemskim biljkama.
|
Tajan
Autor fotografije: Martin Brož; Wikipwedija CC BY 3.0 Bosna i Hercegovina - Tajan planina - kampovanje (Bosnia & Herzegovina - Tajan Mountain - camping)
Datum objave: 23.7.2020. Autor: bhmap Opis: Tajan... 1297 m nv. Prelijep vrh pored Zavidovića sa kojeg se pruža pogled na mnoge bosanskohercegovačke planine i brda. Idealno mjesto za kampovanje sa šatorom jer na samom vrhu nema drveća. Zalazak i izlazak Sunca su posebni doživljaji koji su jedni od glavnih razloga dolaska. U blizini nema većih naselja tako da nema svjetlosne zagađenosti i omogućen je prelijep noćni pogled na zvjezdano nebo. U daljini se tokom noći vide obrisi bijele svjetlosti iznad većih gradova (Sarajevo, Zenica, Tuzla...). Do vrha se može doći iz nekoliko smjerova. Najkraći je od strane Zavidovića sa puta koji vodi na Ponijere oko 3 km prije Ponijera. Odmah po skretanju se ostavlja vozilo i nastavlja pješe i treba vam oko 1h pješačenja sa većinom blagim usponom osim zadnjih 20-ak min kada ide malo veći uspon. Isto tako se može doći i sa Ponijera, s tim da vam treba malo više pješačenja. Postoje i planinarske ture iz Duboke Tajašnice (Zavidovići) koje su za one sa boljom kondicijom. Za kampovanje je najpogodnija prva opcija zbog nošenja opreme. NAPOMENA: prilikom kampovanja ostavite mjesto u boljem stanju nego ste ga zatekli. Gledajte da maksimalno izbjegavate paljenje vatre tokom dana da ne biste uzrokovali požar. Navečer sa zalaskom Sunca na Tajanu pada rosa tako da je priroda zaštićena od požara. Ujutro prije odlaska vatru ugasiti (politi vodom i/ili prekriti zemljom). |
Ponijeri
|
Ponijeri su planinsko izletište na nadmorskoj visini od 1200 metara, koje je udaljeno oko 20 kilometara od centra Kaknja. Ponijeri se nalaze u masivu Ravan-planine. U njihovoj je blizini vrh Tajan (1297 m), jedan od najviših vrhova toga masiva. Nalaze se na području Spomenika prirode Tajan. Zbog nadmorske visine ujedno su i zračna banja (klimatsko lječilište).
Naziv Ponijeri potječe od riječi ponor ili poniranje, jer se na nekoliko mjesta može naići na ponore. Nakon Drugog svjetskog rata na Ponijerima su vršena ispitivanja bojenjem vode tamošnjih potoka. Voda koja ponire u središtu Ponijera, dokazano je da se pojavljuje negdje na dnu Ponijera u obliku vrela. Geološki, središnji dio Ponijera izgrađen je od trijaskih vapnenaca koji se pružaju od izvora Žuće na zapadu do Omlatka i prašume Trstionica na istoku. Uz nazočnost vode i tektonskom aktivnošću vapnenci su razvili krške oblike poput malog krškog polja u centru Ponijera, veće krške uvale, mnogobrojne ponore, pećine, jame i sl. Sjeverni, zapadni i istočni dijelovi Ponijera dio su bosanske seprnetinske zone koje na ovom područiju izgrađuju bazalti, seprentiniti, peridotiti, škriljci, dijabazi i dijelom laporci. Ovdje se mogu pronaći minerali poput kvarca, jaspisa, limonita, seprentina, olivina, opala, hematita, kalcita, gipsa, liksuna i dr. U podnožju Ponijera izvire veliki broj rijeka i potoka a najpoznatije su: Suha, Marošićka rijeka, Žuća, Ribnica, Mala rijeka, Boriva i Lužnica. Vode koje poniru s područja Ponijerskog polja i Opake Ravan (njih 6) javljaju se kao vrelo rijeke Žuća, zakonom zaštićeno kao strogi prirodni rezervat, dok ponori s područja Močila i Omlatka izviru kao Djedova vrela u slivu rijeke Borive i Trstionice. Izletište Ponijeri bogato je raznovrsnom florom što omogućava branje gljiva, ljekovitog bilja i šumskog voća. Ovo izletište je i lovište, jer se u okolnim šumama mogu naći zečevi, lisice i jazavci, a dublje u šumi mogu se uloviti srna i medvjed. Za sport i rekreaciju na raspolaganju su tereni za: odbojku na pijesku, nogomet, košarku, uređene staze za trčanje, vožnju biciklom i planinarenje. U zimskim mjesecima Ponijeri postaju sanjkalište i skijalište. Tada je u upotrebi ski-lift dužine 1100 metara, s uređenom ski-stazom i ski-lift dužine 300 metara, namijenjen početnicima. U zimskim mjesecima prosječna visina snježnih padalina je oko 100 cm. IZVOR Ponijeri. Wikipedija (bs) |
Pristup
Do Ponijera se može doći iz četiri pravca. Jedan je preko Kraljeve Sutjeske, drugi preko kotline rijeke Ribnice, treći uz Malu rijeku preko Jehica, a četvrti, koji je ujedno i najkraći put, negdje oko 20 km od Kaknja, uz rijeku Zgošću preko Tršća i Paočina. Uspon na vrh Tajan
Uspon od Ponijera do vrha planine Tajan traje oko sat vremena. Na početku je to više ugodna šetnja kroz rijetku šumu, a nakon toga se šuma zgušnjava, put sužava, a uspon povećava. |
BOTANJ
RAVTE PLANINA (RAPTE PLANINA)
Vapnenački masiv Ravte planine (u dijelu izvora Rapte) zahvaća područje parka prirode "Tajan" s izraženim vapnenačkim reljefnim oblicima vrtačama, pećinama, kao i strmim kanjonom u gornjem toku rječice Mašice.
IGRIŠTA (kod Vareša)
IZVORI I LITERATURA
LUKIĆ-BILELA, Lada; TULIĆ, Una; MULAOMEROVIĆ, Jasminko; HABUL, Adi: Morfometrijska analiza kostiju špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus Rosenmüller & Heinroth, 1794) iz Lukine pećine i Megare. 5. Susret speleologa Bosne i Hercegovine. Zavidovići, BiH, 2009.
- Sažetak; Istraživanjem Lukine pećine (Srednja stijena, Ravan planina) nađeni su ostaci pleistocenske faune špiljskog medvjeda Ursus spelaeus Rosenmüller & Heinroth, 1794. U radu donosimo prvi prikaz morfometrijskih proporcija ove vrste sa spomenutog lokaliteta. Analizom su obuhvaćeni i novi nalazi iz špilje Megara (Bjelašnica). Dobivene morfometrijske proporcije se u potpunosti uklapaju u opći varijacijski raspon populacija pleistocenske faune špiljskog medvjeda u Bosni i Hercegovini, te su u granicama općeg varijacijskog raspona.
