|
|
SI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE SREDNJE BOSNE > OZREN (Osnovna stranica) > Ozren-planina (kod Sarajeva)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Ozren-Bandijera 1453 m (može se pronaći i podatak o 1452 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9728, 18.5118
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Ozren-Bandijera 1453 m (može se pronaći i podatak o 1452 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9728, 18.5118
|
|
UvodOzren-planina je dio šireg istoimenog planinskog prostora (masiv Ozrena u najširem smislu) koji obuhvaća još i visoravan Crepoljskog s Bukovikom (1534 m) i na koje se naslanja i nisko pobrđe sarajevskog Huma u Sarajevskom polju.
Ozren-planina ima obilježja razvedene visoravni, prostrana je i brežuljkastog krajolika. Prema članku u Jugoslavenskoj enciklopediji (1965. Svezak 6; Autor: Milan Jokanović, prof., Sarajevo) Ozren je planina u Bosni, između rječica Vogošće, Kaline, Blatnice i Ljubine. Građena je od trijaskih (werfenskih pješčenjaka, vapnenaca i dolomita), gornjojurskih, odn. donjokrednih (pješčenjaci, lapori i jaspisi) slojeva. Mjestimice ima manganove rude. Prema istome članku, Ozren se pruža uglavnom od jugozapada prema sjeveroistoku s najvišim vrhovima od 1310 do 1452 m u središnjem dijelu (Karića Čair, Ozren - danas Bandijera, Karaula, Ozrenska Paljika i Vjetrena glava). Sjevernim podnožjem planine vodi željeznička pruga Semizovac - Ivančići i cesta Sarajevo - Olovo (od 1958 m). I u Encikopedijskom geografskom leksikonu Jugoslavije (Sarajevo, 1988. autora; Jovana Đ. Markovića) navedeno je kako je Ozren planina u srednjoj Bosni, sjeveroistočno od Sarajeva s najvišim vrhom Ozren 1453 m, izgrađena od vapnenaca, dolomita i pješčenjaka i rudom mangana. U istoj se knjizi Crepoljsko navodi kao zasebna planina s najvišim vrhom 1524 m n.v. Hamzo Tabaković u popisu planinarskih domova U BiH (Naše planine, 1962., broj 5) navodi kako je najviši vrh Ozrena istoimeni vrh visok 1452 metra. Na topografskoj karti bivšeg Vojnogeografskog instituta (1976.) upisana je visina vrha Ozren 1453 m, a jednako tako stoji i na ploči postavljenoj na samome vrhu. Ozren-planina je od Bukovika (1534 m) i Crepoljskog (1524 m) razdvojena dubokom dolinom rječice Vogošće, njezina gornjeg toka koji se zove Perački potok, izvorišnom čelenkom toga potoka i istočnije uvalom Bludna ravan (sjeverno od Vučje Luke). U starijim je kartama kao najviši vrh Ozrena obilježena kota Ozren, 1453 m, koji je u suvremeno vrijeme poznatiji pod imenom Bandijera. Neovisno o granicama planine i najvišem vrhu, Ozren-planina (Ozren u užem smislu), Bukovik i Crepoljsko uzdižu se s prostrane srednjobosanske visoravni, koja se prostire od Sarajeva (sarajevski Ozren) na jugoistoku, pa prema sjeverozapadu sve do velikog zavoja rijeke Bosne (od Kaknja do Zavidovića) i donjeg toka njezine pritoke Krivaje. Ozren-planinu (Ozren u užem smislu) čine:
IZVORI Sarajevski Ozren. Wikipedija (hr); JOKANOVIĆ, Milan: Ozren. Enciklopedija Jugoslavije, svezak 6. Zagreb, 1965.) ENGLISH SUMMARY: Ozren-planina (near Sarajevo)
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Ozren-planina (kod Sarajeva), prostorni pogled na vršni dio
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Dijelovi planine Ozren i pojedina područja unutar njih
LEGENDA: OZREN-PLANINA: (1) Ozren-Bandijera (2) Visojevica (3) Motka (4) Sjeverna podgorina CREPOLJSKO (1) Vršni dio, s najvišim grebenom (2) Crni vrh (kod Vučje Luke) (3) Jugoistočni dio BUKOVIK: (1) Bukovik (2) Nahorevska brda - Bijelosava POBRĐE HUMA (kod Sarajeva) 
Karta iz letka o Bukoviku Univerzitetskog planinarskog smučarskog Društva "Bukovik"
Autor teksta u letku i karte: Ševko Kadrić) |
Pogled na zaselak Doline podno vrha Vjetrena glava (1443 m, u pozadini)
|
Vode
Ozren-planina bogata je izvorima i tekućim vodama koji pripadaju porječju Bosne.
PRIRODA
U prostranim šumskim prostorima Ozren-planine ima mješanih šuma, ali prevladava crnogorica.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Naselja na planini su rijetka i malena.
Kulturno-povjesna baština
Pod vrhom Bandijera nalazi se nekropola stećaka, njih 27.
Priče iz planine
Pogled s Bukovika prema planini Ozren (Ozren u užem smislu), s njegovim vrhovima-grebenima: Visojevica (u pozadini, lijevo) i Bandijera-Ozren (u pozadini, sredina).
Pogled s Bukovika na ozrenske grebene-visove: Motku (lijevo) i Visojevicu (desno)
U pozadini dominira Čemerska planina
U pozadini dominira Čemerska planina
|
Ozren s Bukovika
Pogled s vrha Bukovik na šumovitu visoravan planine Ozren, kojom dominira njegov najviši vrh Ozren-Bandijera (u pozadini, lijevo). |
1. OZREN-BANDIJERA
Šljeme
|
Daytonskim je sporazumom, bivše cjelovito naselje Šljeme, koje je pripadalo općini Ilijaš, podijeljeno je između RS i FBiH. Sada istočni dio naselja pripada Istočnom Sarajevu, a zapadni Ilijašu.
Također je i bivše naselje Ozren, koje se također nalazilo u općini Ilijaš, podijeljeno između dva entiteta, a dio koji je pripao RS-u pripojen je naseljenom mjestu Šljeme. |
Uspon iz doline Babinog potoka prema Šljemenu, pored zaselka Vranj
Šljeme, Han-Toplice
Tradicijska arhitektura u zaselku Han Toplice (Šljeme)
|
Detalj iz Šljemena
|
Šljeme; pogled na zaselak Doline podno vrha Vjetrena glava (1443 m)
|
Pogled na Doline
|
Od Šljemena do Bandijere
Šumska cesta koja povezuje naselje Šljeme i Ozren
Karaula
Šumska cesta koja povezuje naselja Šljeme i Ozren, odvaja se od omanje visoravni (na njezinom sjeverozapadnom dijelu) na kojoj se smjestilo selo Šljeme sa zaselcima i započinje uspon između istočnih padina Vjetrene glave (1443 m) i vrha Karaule. Cesta prolazi vrlo blizu blagog vršnog tjemena Karaule (1396 m), ali ne izlazi na njega. Golo tjeme vrha nalazi se s istočne (desne, kad se ide od Vučje Luke) strane ceste. Nekada je livada oko vrha bila prostranija, ali ju šuma sada sve više obrasta. Od Karaule prema jugoistoku nastavlja se blagi šumoviti greben s par otvorenih dijelova, bez visoke vegetacije, na kojemu se nalaze Kota 1389 i Kota 1402, između kojih je presjedlina Surduk (inače, surduk je turcizam; naziv za najčešće strm, duboko usječen put nastao proširivanjem vododerina, jaruga ili provalija između dva brda, klanac, ponor, kanjon, sutjeska). Još dalje na JI i jugu toga grebena su Kota 1403 (Orozja greda) i Debelo brdo (1380 m), pod kojime se prostire dolina Bludna ravan.
Nakon što naša cesta prođe pored tjemena Karaule, nastavlja se dalje u sjevernom smjeru kroz crnogoričnu šumu, sve do podnožja vrha Bandijera-Ozren. Vrh zaobilazi s njegove jugoistočne strane preko strmih padina iznad usjeka Suhi dol, i stiže u selo Ozren, na sjeveroistočnim padinama Bandijere. |
Kroz ozrenske šume
|
Ozren (naselje)
|
U selu Ozren ostala je stalno živjeti samo jedna obitelj (2019. god.). Ovdje se nalaze česma i planinarski dom.
Od kamene česme 20-50 m prema vrhu Bandijera prolazi se kraj dva zatrpana ulaza u vjerojatno srednjovjekovne rudnike, koji su bili otvoreni jer je planina Ozren bogata plemenitim metalima. Bivše cjelovito naselje Ozren, koje se nalazilo u općini Ilijaš, podijeljeno je Daytonskim sporazumom između dva entiteta, a dio koji je pripao RS-u pripojen je naseljenom mjestu Šljeme. 
Prilaz naselju Ozren iz smjera Vučje Luke
|
Česma za vodu s kamenim koritom koju je navodno napravio neki Dalmatinac kao zahvalu domaćinima u ovome selu na gostoprimstvu
|
Jedino preostalo aktivno domaćinstvo u naselju Ozren (stanje 2019. godine)
|
U naselju Ozren
|
|
Planinarski dom "Ozren"
|
KOORDINATE 43.9759, 18.5220 NADMORSKA VISINA 1310 m
|
|
Na grebenskom proplanku u selu Ozren, u podnožju vrha Bandijera-Ozren, na 1310 m n.v., nalazi se Planinarski dom "Ozren". Od njega se pruža širok pogled na planinu Romaniju i njezina sela, te na Nišićku visoravan. Od Doma je, osim prema Sarajevu (Crepoljsko) i Vučjoj Luci, moguće planinariti i prema Romaniji i prema planini Zvijezdi - preko Nišićke visoravni. O Planinarskom domu "Ozren" skrbi Planinarsko društvo "Igman" iz Sarajeva.
Na lokaciji današnjeg doma Austro-Ugarska je vlast početkom 20. stoljeća podigla žandarmerijsku stanicu-karaulu, s ciljem nadziranja krijumčarskih puteva i sprječavanja šverca duhana iz Hercegovine prema Savi i također prema Srbiji. Naime, za vrijeme austorugarske vlasti vladao monopol na prodaju duhana. Ukupno proizvedeni duhan morao se predavati državi, s tim što je domaćinstvo imalo pravo tražiti nešto duhana za sebe (tzv. "pušilula"). No, na duhanu se ostvarivala dodatna zarada, jer uvođenjem monopola počinje utajivanje dijela prinosa i krijumčarenje duhana ̶ škije (turski eškija = eşkiya ̶ odmetnik, hajduk, krijumčariti).
Karaula na Ozrenu bila je sagrađena kao jednokatna, kamena građevina, a bila je opremljena inventarom koji je osigurao nesmetan boravak manje žandarmerijske posade (kuhinja, spavaonice, administrativne prostorije, zatvorske čelije - u podrumu. Karaula je zadržala prvobitnu namjenu i u Kraljevini Jugoslaviji. U Drugom svjetskom ratu bila je ustaška baza odakle su pokretane akcije protiv partizanskih jedinica sa šireg područja planine Romanije. Napuštenu žandarmerijsku stanicu su nakon Drugog svjetskog rata, 1959. godine članovi PD "Ozren" ("Zrak") preuredili u planinarski dom. To je planinarsko društvo skrbilo o domu sve do rata u BiH kada je objekt napušten. Nakon toga su u njemu boravili pripadnici UNPROFOR-a (do 1996.) i nakon nekog vremena ponovno je uređen kao planinarski dom. Dom je bio polazna i prva točka Sarajevske transverzale. PRISTUPI DOMU
Do doma, i sela u kome se nalazi, vodi cesta od Srednjeg (na magistralnoj cesti Sarajevo-Tuzla), oko 15 km. Istim smjerom od Sarajeva ima oko 45 km. Velik dio ceste je asfaltiran. Do planinarskog doma moguće je doći iz Sarajeva, preko Crepoljskog i Vučje Luke (oko 24 km). Pristupna cesta (asfalt) prolazi kroz Hrešu, Drljevac, Vučju Luku i Dole, odakle se za oko dva do tri sata laganog hoda preko sela Šljeme i njegovih zaselaka, može doći do planinarskog doma. Šumska cesta od Šljemena do sela Ozren nije asfaltirana. Ukoliko se odlučite za pješački pohod od Sarajeva do Doma na Ozrenu (preko Barica i Čavljaka) za to će vam biti potrebno oko 5-6 sata hoda. 
Planinarski dom "Ozren"
|
Powered by Wikiloc 
Proplanak u okolici planinarskog doma na Ozrenu
|
Nekropola stećaka i ostaci mezarja na lokalitetu Travnjak
|
Na lokalitetu Travnjak na Ozrenu, pokraj ceste i u neposrednoj blizini planinarskog doma, nalazi se nekropola sa stećcima - prema Šefiku Bešlagiću ima osam stećala: dva sanduka i šest sljemenjaka). Spomenici su vrlo dobro obrađeni. Nemaju ukrasa. Do stećaka se nalaze ostaci starog muslimanskog groblja s nišanima. Lokalitet Travnjak je zaštićen kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine zajedno s nekropolom na vrhu Bandijera, pod službenim imenom: Historijsko područje – Nekropole sa stećcima i nišanima na Ozrenu, općina Ilijaš. Nacionalni spomenik uz planinarski dom čini nekropola sa stećcima i nišanima na lokalitetu Travnjak (prema službenom dokumentu, radi se o sedam stećaka i pet nišana).
|
Lokacija Travnjak pored planinarskog doma
|
Bandijera (Ozren)
|
Bandijera (Ozren)
|
KOORDINATE 43.9727, 18.5117 NADMORSKA VISINA 1453 m
|
Oznaka vrha na vrhu Bandijera (Ozren)
|
Naziv Bandijera novijeg je porijekla. Na starijim kartama upisan je kao Ozren, a novije ime došlo je u uporabu u vrijeme boravka pripadnika talijanskog kontingenta UNPROFOR-a koji su ovdje imali istaknutu zastavu (bandiera).
Neki pak smatraju kako je porijeklo ovog toponima nepoznato, ali da bi moglo ipak imati vezu s razdobljem austrougarske vlasti u BiH - iako isti ne navode kakvu bi ulogu u tome nastanku toponima imala riječ iz talijanskog jezika. Sam vrh je obrastao šumom i s njega nema pogleda. 
Padina kojom se iz sela Ozren uspinje na vrh Bandijeru
|
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Bandijera
|
Podno vrha Bandijera nalazi se nekropola stećaka, koja je bila ugrožena zbog izvlačenja balvana nakon sječe šume, zbog čega je stavljena pod zaštititu.
Prvi popisi stećaka u BiH obavljeni su nakon što je Austro-Ugarska anektirala BiH. Ćiro Truhelka je naveo jedan popis stećaka koji je obavljen 1887. i 1888. g. Na temelju naredbe Zemaljske vlade u Sarajevu, kotarski uredi su putem žarndara, cestara i lugara sakupili podatke o broju i rasprostranjenosti ovih spomenika. Truhelka je rekao da taj popis nije bio sasvim točan, ali da je pružio približnu sliku broja i teritorija rasprostiranja stećaka. On se u svojim publiciranim radovima o stećcima služio isključivo podacima toga popisa. Deset godina kasnije, točnije 1897. i 1898. g., obavljen je jedan drugi popis stećaka u Bosni i Hercegovini, i izgleda da je to za postojeće uvjete bio dosta dobro organiziran posao. Posljednji popis stećaka u BiH obavio je 1980-ih godina Šefik Bešlagić, koji je zabilježio 687 lokaliteta s 59.593 stećka. U svojoj knjizi Bešlagić navodi da se na zaravanku najvišeg dijela planine Ozren na lokalitetu Bandijera, nalazi nekropola s 26 stećka (10 sanduka i 16 sljemenjaka). Spomenici su vrlo dobro klesani, a danas su prekriveni mahovinom i zarasli u šumu. Današnji službeni podaci navode broj od 27 stećeka na ovoj lokaciji. 
Stećci na Ozrenu
Nekropole sa stećcima i nišanima na Ozrenu, historijsko područje IZVOR Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Sarajevo, 1.-4.4.2014. (HTML) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 3. aprila 2014. godine, donijela je Odluku o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine: Historijsko područje – Nekropole sa stećcima i nišanima na Ozrenu, općina Ilijaš. Nacionalni spomenik čini nekropola sa stećcima i nišanima na lokalitetu Travnjak (sedam stećaka i pet nišana) i nekropola sa stećcima na lokalitetu Bandijera (27 stećaka). Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru koji obuhvata k.č. 414 (novi premjer), k.o. Ozren, što odgovara k.č. 125/1 (stari premjer), posjedovni list broj 130, k.o. Rakova Noga, k.č. 416 (novi premjer), k.o. Ozren, što odgovara k.č. 125/2 (stari premjer), posjedovni list broj 98, k.o. Rakova Noga,dio k.č. 613, k.o. Ozren (novi premjer), što odgovara dijelu k.č. 14/1 i 134/1 (stari premjer), posjedovni list broj 117, zk uložak broj 640, k.o. SP_Rakova Noga, općina Ilijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite: - dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite); - dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite; - radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije i odobrenja nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite; - dopušteno je uređenje pješačkih staza za siguran pristup nekropoli Bandijera, postavljanje klupa, korpi za otpatke i oznaka za kretanje; - prilikom eksploatacije šume nije dopušten izvoz preko nekropole Bandijera; - nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju; - nije dopušteno čišćenje stećaka i nišana od lišaja i mahovine; - izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka i nišana u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećka i nišana, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen; - područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja arheoloških istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa; - prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe; - zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada. Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu obrađeni i prezentirani na odgovarajući način. Izuzetno od stava 1 ove tačke, u periodu do ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete, nosioci arheoloških istraživanja dužni su podnijeti pisani zahtjev Komisiji da odredi instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno pohranjeni. Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi. Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe). |
Oznaka nekropole stećaka i markacija planinarske staze koja vodi na vrh Bandijeru.
|
3. MOTKA
Pogled s Bukovika na greben Motke
Pogled s Uževice (zapadni dio grebena Bukovika) prema Motki
|
Stazama domovine: Vogošća - Motka
Datum objave: 14.11.2018. Proizvodnja: RADIO BIR Opias: U blizini Vogošće ima jedna Motka. Niže Motke planinari sagradiše dom, niže doma stotinama godina nišani se nižu, pod nišanima stećci, pod stećcima voda u potoku Peračkom žubori nakon leta od stotinu metara da bi Vogošća postala. Danas nas staza na Motku vodi. Pođimo Stazama domovine. Hodamo, upoznajemo i volimo! Emisija o prirodnoj i kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine. Uređuje i hoda Sedin Salić. U ovom izdanju dio poeme Skendera Kulenovića "Na pravi put sam ti, majko, izaš'o" recituje Amina Đulović. Kulenovićevu poemu "Ocvale primule" recituje autor emisije. Korišten je i materijal iz dokumentarnog filma "Igmanski marš". 04.10.2015. - BIH - Izlet - Vrh Motka iznad Vogosce
Datum objave: 5.10.2015. Autor: Samir Namgalija Opis: Motka iznad Vogosce blizu Planinarskog Doma "Planinar". |
4. SJEVERNA PODGORINA
AKTIVNOSTI
Planinarenje i pješačenje
|
U proljeće su livade Ozrena pune cvijeća, zbog čega je on stanovnicima Sarajeva omiljeno izletište. Na planini ima više obilježenih planinarskih staza. Staze i šumske ceste su pogodne i za šetnju i za brdski biciklizam. Planina i njezin najviši vrh dostupni su iz dva pravca: iz Sarajeva pravcem iz Srednjeg, do planinarskog doma Ozren (1310 m) asfaltiranom cestom i nešto malo makadamom, ukupno oko 45 km. Drugi pravac, koju više vole planinari i ljubitelji prirode, iz Sarajeva i iz pravca Vučije Luke. Put je kraći, oko 24 i vodi kroz Hrešu, Drljevac, Vučiju Luku i Dole. Od tamo se pješači dva sata laganog hoda do planinarskog doma Ozren. Blizu sela Vučja Luka je planinska koliba Vukov konak. Iz PD Ozren vidi se Romanija, Nišićka visoravan te ceste za Mokro, Sumbulovac i Pale.
|
Stazama domovine: Sarajevski Ozren
Datum objave: 9.1.2019. Proizvodnja: RADIO BIR Opis: Sarajevski Ozren je idealna destinacija za sve one koji su željni uživanja u netaknutoj prirodi, a nalazi se nadomak gradskog središta. Staza kojom nas vodi planinarski vodič Senad Ćosić kreće od sarajevske Vijećnice. Prostrana i brežuljkasta planina se nalazi sjeveroistočno od grada Sarajeva. Na Ozrenu će “na svoje” doći izletnici, rekreativci, biciklist koji vole sebi priuštiti lijepu cjelodnevnu turu. U proljeće je „zastrt“ cvjetnim „tepihom“, bogat je crnogoričnom i mješovitom šumom, te je prošaran brojnim i dobro uređenim planinarskim stazama, koje su pogodne za šetnju, ali i brdski biciklizam. |
IZVORI I LITERATURA
KAŠIĆ-LELO, Mirzeta; LELO, Suvad: Comparative analyses of the representation of the Cetoniidae leach family on mount Ozren near Sarajevo, in accordance with the stated temperature and barometric pressure. Poljoprivreda i šumarstvo. 56(10), str. 39-53. Sarajevo, 2012. (PDF)
- Sažetak; During ecological research into the Cetoniidae Leach family (1815), on the vertical profile of the south slopes of Mount Ozren near Sarajevo, a comparison was made between the number of units and species, and temperature values and barometric pressure recorded. The samples were collected in the period April-September 2008 and 2009 at six selected localities (Orlovac, Nahorevo, Čavljak, Skakavac, Bukovik and Crepoljsko) with a scope of 41 terrain visits, where seven species had been ascertained and the researche covered six localities. The analysis of the selected material has shown that the biggest number of individuals was collected between 13 th July 2008 and 5 th July 2009. In both cases, exclusively the individuals of the species Oxythyrea funesta were collected: in 2008, 111 individuals were collected; in 2009, 112 individuals were collected. More than 20 individuals were collected in a single day, on more than one occasion: on 7 th June 2008 (31 individuals of the Cetonia aurata species); on 10 th June 2009 (21 individuals of the Oxythyrea funesta species and one individual each of the Cetonia aurata, Trichius sexuali and Valgus hemipterus species); on 12 th June 2009 (32 individuals of the Oxythyrea funesta species and three individuals from each of the Cetonia aurata and Trichius sexualis species); and on 23 rd June 2009 (20 individuals of the Oxythyrea funesta species). It has been ascertained that temperature values were higher on the days when the samples collected were largest. However, a correlation betweenthe values of barometric pressure and the number of individuals collected has not been determined.
