|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > GRUPA CINCARA > Vitorog (Vitorozi)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Vitorog
Koordinate najvišeg vrha: 44.1198, 17.0438
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Vitorog
Koordinate najvišeg vrha: 44.1198, 17.0438
Uvod
|
|
Vitorog (odn. Vitorozi) je planinsko bȉlo u zapadnom dijelu Bosne, između Glamočkog polja na zapadu i KUpreškog polju na istoku, s vrhovima Veliki Vitorog (1906 m), Mali Vitorog (1747 m) i Crni vrh (1761 m). Na vrhu Vitoroga je tromeđa između općina Šipova, Glamoča i Kupresa. Bȉlo je građeno od jedrog žućkastosivog vapnenca. Njegov središnji dio je zaravnjen i predstavlja okršenu visoravan (površ) s mnogobrojnim vrtačama koje su korištene kao pašnjaci. Izvori su rijetki.
Najviši su dijelovi, naročito na sjeveroistoku, pod šumom. Od životinjskih vrsta na planini obitavaju mrki medvjed, vuk i divlja svinja, kao i neke vrste ptica poput velikog tetrijeba). Podno samog vrha nalazi se podzemni objekt, koji je izgradila bivša Jugoslavenska narodna armija. Danas je objekat zapušten a ponekad ga koristi sportsko-planinarsko društvo "Vitorog" kao sklonište tijekom nevremena. Na Vitorogu se nalazi Vaganska špilja (Vaganska pećina). Samostalni sjeverni ogranci Vitoroga, kojima se često daje obilježje posebnih planina su:
IZVORI VRANIĆ, Milica: Vitorog. Enciklopedija Jugoslavije, Svezak 8. Zagreb, 1971., str. 509 Vitorog. Wikipedija ENGLISH SUMMARY: Vitorog- Ime planine (etimologija)Najviši vrhovi planine imaju oblik roga (šiljka), pa ih narod zove Vitorozi.
|
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Vitoroga
Oglašavajte ovdje:
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Tradicionalne aktivnosti
Stočarstvo
|
U vrijeme postojanja zajedničke države, Dalmatinci-stočari su iz sinjskog i kninskog kotara izdizali s blagom u bosanske planine Šator i Vitorog.
IZ STARIH ČASOPISA Udaljena stočarska kretanja sredozemnog tipa iz područja Šibenika i Knina u planine zapadne Bosne Pored hercegovačkih kretanja u Bosni i Hercegovini poznata su i udaljena kretanja sredozemnog tipa iz područja Šibenika i Knina u planine zapadne Bosne, prvenstveno na masive Šatora i Vitoroga. Stočari, koji su organizovani u veća društva, kreću u planine poslije »sv. Ante« (13. VI), a vraćaju se poslije »male Gospe«. Njihov put od Šibenika traje 5 dana, a vodi preko Drniša, Knina, Grahova do Peulja, odakle počinju uspon. Stočari iz drugih mjesta priključuju, se šibeničkim usput. Na povratku pasu ovce na ispasištima matičnih gospodarstava i na taj način sastavljaju ljetnu pašu sa zimskom. Problematika ovih stočarskih kretanja nije toliko složena kao problematika hercegovačkih. To se vidi već i po tome što između stočara i stanovnika krajeva kroz koje oni prolaze i gdje napasuju stoku nema takvih sukoba, kakvi izbijaju u Hercegovini. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) |
JANJ (PO JANJSKOM KRAJU)
Vagan
|
Vaganska pećina
Vaganska pećina se nalazi 20 km od Šipova, u sjeveroistočnom dijelu planine Vitorog, iznad sela Vagan, na nadmorskoj visini od 920 m. Pećina je krškog porijekla izgrađena od mezozojskog vapnenca, a radi se o fosilnom kanalu nekadašnjeg podzemnog toka kojim su se vode s Kupreškog polja (Mrtvica) drenirale prema vrelu rijeke Janj. Dugo je služila pastirima kao utočište od vremenskih nepogoda, ali je posljednjih godina postala turistički zanimljiva. Obilježava ju koncentracija stalaktita i stalagmita. Pod zaštitom je od 1970. godine. Prirodno je dobro I kategorije.
Vaganska pećina sastoji se od sedam dvorana i kanala, nazvanih imenima iz povijesti i tradicije šipovačkog kraja: Čobanska dvorana, Lisičiji kanal, Galerija Simele Šolaje, Janjski kanal, Svečana dvorana, Dvorana divova, Ponorski kanal i Dvorana Rade Marijanca. Dužina glavnog kanala je oko 200 metara i na njegovom kraju se nalazi velika količina odronjenog materijala i špiljskog nakita. Ukupna dužina svih do sada istraženih kanala je 420 metara. Širina glavnnog kanala je od 8 – 10 m, a visina od 1 do 15 m. Špilja je izuzeno bogata špiljskim nakitom, posebno velikim saljevima na zidovima i brojnim stalaktitima na svodu špilje. Brojni su i stubovi od kojih mnogi imaju značajne dimenzije. Velike površine špilje pokrivene su i stalagmitskim pločama i stalagmitima. Posebno se po bogatstvu šplijskog nakita izdvaja središnja dvorana, duga 58 metara. Boje špiljskog nakita kreću se od bijele do crvene (radi otopljenih oksida željeza), do sive i crne (radi mangana), koje prevladavaju. Stanište je nekoliko vrsta slijepih miševa: Barbastella barbastellus, Myotis bechsteinii, Myotis emarginatus и Rhinolpphus ferrumequinum. IZVOR Vaganska pećina. Wikipedija |
Vaganska pećina | Novootvoreni biser našeg kraja
Datum objave: 22.9.2021. Autor: Robert Dacešin - RIO Opis: Iako otkrivena prije oko 50 godina, Vaganska pećina zvanično je otvorena prije par mjeseci, te bez dileme predstavlja jedan od novijih bisera na našim prostorima. |
PO VRŠNOM PODRUČJU
Vitorog
Autor: Svjetlopis, Vladimir Tadić - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0 |
Planina Vitorog
Datum objave: 11.12.2019. Autor: Nikola Peno Opis: 01.12.2019 Vitorog je planina u Bosni i Hercegovini koja se nalazi u sklopu Dinarskog planinskog vijenca. Prostire se na području opstine Šipovo. Najviši vrh Vitoroga nalazi se na nadmorskoj visini od 1906 m. vitorog staza, glamoč
Datum objave: 31.5.2013. Autor: pd.busija glamoč |
|
Uspon na Vitorog i obilazak tajnih vojnih objekata JNA
Datum objave: 31.5.2021. Autor: Podgradina Livno Opis: Uspon na Vitorog i njegov najviši vrh Veliki Vitorog (1906 m.n.v.) iz sela Šemenovci. Vitorog je planina u Bosni i Hercegovini koja se nalazi u sklopu dinarskog planinskog sustava. Na vrhu Vitoroga susreću se kontinentalna i planinska klima. Vrh Vitoroga je raskrižje između općina Šipova, Glamoča i Kupresa. Ova planina posjeduje bogatstvo flore i faune (mrki medvjed, vuk i divlja svinja, kao i neke vrste ptica poput velikog tetrijeba). Podno samog vrha nalazi se podzemni objekt, koji je izgradila bivša Jugoslavenska narodna armija. Danas je objekt devastiran i opljačkan. Pedesetak metara ispod vrha nalaze se dva velika betonska tunela koja vode u unutrašnjost planine, do podzemnog vojnog objekta, u kojem se do kraja rata rata devedesetih nalazio moćan radarski sistem JNA. Na Vitorogu se nalazi i Vaganska spilja. |
Vitorog
Datum objave: BH Exploreri Datum objave: 22.10.2022. Opis. Mali i Veliki Vitorog grebenom od Semenovaca |
|
Vitorog MTB
Datum objave: 13.10.2014. Autor: n33rk00 |
|
Vitorog 13.07.2012. - razgledanje centra veze i okoline
Datum objave: 13.7.2012. Autor: DrFlankerpro |
Vanja Stevanović, Pod Vitorogom čovjeku ništa nije bliže od čovjeka. Nezavisne novine, 11.9.2016.
PO KUPREŠKOM KRAJU
Naslovna fotografija
Pogled na Vitorog od Kupreškog polja |
Vitorog
Autor: Svjetlopis, Vladimir Tadić - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0 |
ĐULET
SMILJEVAC - JASTREBNJAK
|
ČARDAK
|
Mliništa
|
Mliništa su prijevoj u Bosni, između Mrkonjić-grada, Ključa i Šipova te Glamoča, visok 1156 m na Čardak planini (1604 m). Isti je naziv za mikroregiju, manje krško polje s ponornicom i selom Mliništa. Naziv je dobilo po mlinovima na ponornici. Ranije je bilo željeznička stanica na uskotračnoj pruzi Jajce-Srnetica, sada na cesti Mrkonjić-grad (46 km) - Glamoč (37 km). U okolici Mliništa prostiru se prostrani šumski kompleksi, bogati i s životinjskim svijetom (divljač).
IZVOR Jovan Đ. Marković: Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo, 1988. str. 150. 
|
Ostaci Štajnbajsove pruge / Remains of the Steinbeis narrow gauge railway
Datum objave: 15.4.2017. Autor: Goran Barac Opis: UNNRA 19 i okretnica na Mliništu i trasa nekadašnje Štajnbajsove pruge iznad izvora Plive u selu Pljeva (snimio Boris Vlajnić 1. aprila 2017. godine)... |
Dragnić Podovi
|
Mjestu Dragnjić je 1971. promjenjen naziv u Dragnić Podovi. Iznad mjesta se diže brdo Lunja glava.
U selu (13 kilometara od Šipova) nalazi se planinarski dom "Lunja glava", kojime upravlja Sportsko planinarsko društvo “Vitorog” iz Šipova. Kapacitet doma je 30 ležajeva. Ima kuhinju, blagavaonicu, mjesta pogodna za roštiljanje, wc, tuševe. Pogodan je za izvođenje planinarskih i biciklističkih tura. U široj okolici su uređene staze prema slijedećim lokacijama: Sokograd, Lisina, Vitorg, Smiljevac, Đulet, kanjoni Kupreške rijeke, Janja, Glogovca i Volarice. Planinarski ciljevi u okolici su: Vitorog (1906 m), Smiljevac (1647 m), Čardak, Đulet, Gorica, Otomalj, Dimitor, Klekovača, Srnetica, Šator. 
Planinarski dom u Dragnić Podovima
Autor: BokicaK, CC BY-SA 3.0 rs, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=11043503 
|
Podovi (Pljevski Podovi)
IZVORI I LITERATURA
MILIČEVIĆ, Elmira: Mali i Veliki Vitorog (1906 mnv), ili, narodski: Vitorozi. Zvocara, 16.12.2021.
