|
|
SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > Vranička grupa
Država: Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Najviši vrh: Nadkrstac (planina Vranica), 2112 m
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Najviši vrh: Nadkrstac (planina Vranica), 2112 m
Koordinate najvišeg vrha:
Grupa Vranice
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Nadkrstac, planina Vranica (2112 m)
|
Opis planinske grupeVranička grupa, odn. planinska grupa Vranice, koja predstavlja geografski centar BiH, ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) od okolnih vapnenačko-dolomitnih bosansko-hercegovačkih planina te zbog toga ima i drugačija reljefna obilježja. Za razliku od većine visokih bosanskohercegovačkih i dinarskih planina, koje imaju oštre vrhove te strme i raščlanjene strane (padine), vrhovi planinske grupe Vranice su zaobljeni i imaju oblik prostranih bila, a padine su blaže nagnute, doline su razvijenije, kao i mreža vodenih tokova.
Na području Vranice su utvrđene najstarije geološke naslage koje potječu iz starijeg paleozoika. To je najveće paleozojsko jezgro bosansko-hercegovačkih planina. Ovu planinsku masu, čiju osnovu čine planine Vranica i Bitovnja (koja je u geološkoj prošlosti bila aktivno vulkansko područje) obično nazivaju "rudnim gorjem", "srednjebosanskim rudnim planinama", odnosno prostorom "bosanskog škriljavog (škriljastog) gorja". Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinjeli pojavi rudnih ležišta i mineralnih izvora (pr. Fojnica). Najviša u ovoj grupi je Vranica koja je ujedno i najviša planina središnje Bosne s vrhovima višima od 2100 metara. U grupi ima još desetak vrhova viših od 1500 metara. Brojni bočni ogranci masiva Vranice (grebeni i bila: Kruščica, Bitovnja, Komar, Radovan, Pogorelica i dr.) se smatraju posebnim planinama. Jugoistočni dijelovi planinske skupine Vranice, sjeverno od rijeke Neretve, prijelazna su zona prema Hercegovini. Prirodnu granicu planinske grupe prema sjeveru čine doline rijeke Lašve i Kozice, prema zapadu Vrbas, na jugu rijeka Neretva (danas Jablaničko jezero), prema istoku približno linije prometnice Konjic-Sarajevo (preko Ivan sedla), a sa istoka i sjeveroistoka udolina između Busovače, Kiseljaka i Sarajevske kotline. Najveća naselja na ovome području smjesila su se rubno uz planinsku grupu, u dolinama rijeka Bosne (sarajevsko-zenička zavala), Lašve i Vrbasa. Unutar same planinske grupe slaba je naseljenost, a od većih naselja izdvajaju se jedino Fojnica i Kreševo. Preko planina je u prošlosti vodilo više trgovačko-karavanskih putova u svim smjerovima. Zbog magmatskih stijena bogatih različitim mineralima (željezo, bakar, živa, kvarc, barit, srebro, zlato) odavna se razvilo rudarstvo, posebno iskop željezne rude koja se topila u Fojnici, Kreševu i Dusini. Najviši dijelovi planina prostrani su planinski pašnjaci, dok niži dijelovi obiluju šumama. Ova je planinska grupa na sjeveroistoku i jugozapadu ograničena dvama dislokacijama (U geologiji, poremećaj slojeva u litosferi. Razlikuju se horizontalne dislokacije - boranje, premetanje, i vertikalne - fleksure, rasjedi), obje dinarskog smjera pružanja:
Jovan Cvijić, Geomorfologija, Knjiga prva. Beograd, 1924.
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Planina Vranica
Pogled s grebena vrha Krstac prema vrhu Nadkrstac (2112 m, desno na fotografiji), najvišem vrhu planine Vranice. Vrh u nastavku grebena, lijevo u pozadini je Rosinj (2059 m). |
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Planine, grebeni i vrhovi
Naslovna fotografija
Pogled s najvišeg vrha planine Raduše na planine i visove Vraničke skupine |
Planina Vranica
Emitirano na: FTV |
Geološka građa
|
Planine vraničke grupe izgrađene su od nepropusnih paleozojskih škriljaca, a na pojedinim mjestima se nalaze nakupine magamtskih eruptivnih stijena (rudne žile).
Magmatske stijene su bogate različitim mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom, koji su se tijekom povijesti ekploatirali. Geološka građa cjelokupne planinske grupe Vranice rezultat je vrlo dugog geološkog razvoja, što je rezultiralo formiranjem vrlo složenih strukturnih i litostratigrafskih odnosa. U geološkom pogledu ovo područje spada u bosanskohercegovačke škriljaste planine skupa s Ivan-planinom, Bitovinjom, Zecom, Matorcem, i Šćitom. Ove planine se pružaju u pravcu jugoistok-sjeverozapad. Najviše planine čitavog područja formiraju jedinstvenu morfološku cjelinu koja proizilazi iz jedinstvene geološke podloge. Sve ove planine su u nižim - padinskim dijelovima, izgrađene od škriljaca i riolita, za razliku od najviših dijelova, gdje se javljaju vapnenci, dolomiti i mramori. Na Vranici se mogu naći i silikatne i karbonatne stijene. Od karbonatnih stijena najznačajniji su vapnenci, dolomiti, rjeđe mramori trijaske ili uopće paleozojske starosti. Česti su vapnenci s prelazima u dolomite. Šupljikavi vapnenci su dalji oblik karbonatnih stijena na kojima se uglavnom razvijaju kalkomelanosoli. Od predstavnika karbonatnih supstrata bitno je istaći i pojavu tercijarnih sedimenata, i to čistih ili laporaca sa glincima. Silikatne stijene su zastupljene predstavnicima eruptivnih i kristalastih škriljevaca. Od eruptivnih stijena najznačajniji su kvarcporfiri, koji su uglavnom paleozojske starosti. Glavni izlijevi kvarcporfira tvore slivove koji su raščlanjeni i poremećeni erozijom. Uglavnom se u osnovnoj masi nalaze kristali kvarca, feldspata, nešto muskovita, a u pojedinim varijetetima i biotita. Od kristalastih škriljevaca zastupljeni su gnajsevi, mikašisti, filiti i argilošisti. Gnajsevi su zastupljeni na području Matorca i Sjekire. Kvarciti i kvarcni pješčenjaci zauzimaju uglavnom grebene. Sjeverne padine Vranice su građene od kiselih silikatnih stijena, gdje dominantnu ulogu imaju kristalasti škriljevci. |
Prirodna baština - Vranica, silikatna lađa u moru karbonatnih Dinarida 2004.
Proizvodnja: FTV |
Vode
|
Zbog karakteristične geološke građe i nepropusnog tla, s planina u ovoj grupi teku brojne rijeke i potoci u svim smjerovima. Mnoge rijeke izviru na velikoj nadmorskoj visini pa imaju veliki pad i brojne slapove. Postoji i nekoliko jezera, od kojih je najpoznatije Prokoško. Takođe ima i toplih mineralnih vrela, poput onog u Fojnici.
Najveća rijeka koja ovdje izvire, te teče prema zapadu, je Vrbas kojoj je izvor pod Zec-planinom i Vitreušom na oko 1600 m n.v. Prema zapadu teče i rijeka Bistrica (ka Gornjem Vakufu-Uskoplju) i nekoliko potoka. Prema sjeveru teče Kruščica. Prema istoku teku Ivančica (ide ka Busovači), Kozička rijeka (ka Kaćunima), Jezernica, Fojnička rijeka (ka Kiseljaku), koja ima pritoku Željeznicu (protiče kroz Dusinu i Bakoviće). S planina Inča i Lopate otječe Kreševska rijeka. Sa Bitovnje na istok otječe Crna Rijeka, koja nakon što se spoji sa Bijelom Rijekom postaje Lepenica. Sa juga Bitovnje otječu potoci koji se spajaju u Trešanicu, pritoku Neretve kod Konjica, a na jugu Bitovnje je i vrelo Neretvice. |
Vode planine Vranice
Proizvodnja: FTV KAP PO KAP - Vrbas rijeka života - 1. epizoda "Priroda"
Autor: Udruženje Centar za PET Obale pričaju, rijeka sluša 1/2 - Fojnička rijeka
Opis videa: Fojnička rijeka je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Bosne. Nastaje u prostoru planine Vranice od Jezernice, Borovnice i Razdolje. Izvorišta su joj na nadm. visini od 1630 m. Duga je 45 km, s površinom sliva od 727,4 km². Prima više pritoka, od kojih su najznačajnije Čemernica, Mlava, Željeznica i Lepenica. Prolazi kroz Fojnicu, Kiseljak i Visoko. U Bosnu se ulijeva u Visokom na nadmorskoj visini od 430 m. Prokoško jezero - Uživaj u odmoru
Autor: pscitovo57 |
|
Prokoško jezero
Prokoško jezero (1635 m n.v.) na planini Vranici ledenjačkog je porijekla. Udaljeno je od gradića Fojnice oko 22 km. Posljednjih godina ugrožava ga pretjerana gradnja stočarskih i vikend-objekata. |
PRIRODA
|
|
Prirodna baština - Život na vulkanskim stijenama 2004.
Proizvodnja: FTV |
|
Džamija na Prokoškom jezeru
Uz kolibe katuna na Prokoškom jezeru godine 2005. izgrađena je mala drvena džamija, koja se nalazi na 1666 metara nadmorske visine, što je čini džamijom na najvećoj visini u Europi. Napravljena je zbog potreba stanovništva koje ljeti boravi na području jezera. Energiju džamija dobiva od solarnih panela postavljenih na njezinom krovu. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Drvene kolibe - stanovi, na katunu uz Prokoškog jezero
|
Vrhovi Balkana: Vranica
Proizvodnja: Al-Jazeera Balkans Opis videa: Istražujemo koliko zlata ima u utrobi Vranice. Kemo Buntić otkriva kako se proizvodi vranički drveni ugalj i koja je njegova tajna veza sa ćevapima na Baščaršiji. Zbog ljepote i pitome ćudi Vranica je zanimljiva svim generacijama planinara, pa nije slučajnost da se upravo ondje održava i prvi festival planinarstva. Tri dana će se bosanskohercegovački planinari s gostima iz susjednih zemalja družiti na Prokoškom jezeru, razmjenjivati znanja i vještine, veseliti se životu i slaviti ljepotu planine. Na Prokoškom jezeru posjetili smo i najvišu evropsku džamiju, a efendija Pašalić do nje dolazi motorom u rokerskom stilu. Iz novije prošlosti - 1997. godina
Zbog guste magle 17.9.1997. godine u blizini Prokoškog jezera helikopter, koji je letio prema Bugojnu, udario je u obližnje brdo i tom prilikom stradalo je svih 12 putnika, predstavnika OHR-a (Ured visokog predstavnika) i UN-a, među kojima i Gerd Wagner, tadašnji zamjenik visokog predstavnika u BiH. 
Djeca pastiri
Na stazi za Travnička vrata, 2015. godina |
Narodna baština
Tradicionalne aktivnosti
Stočarstvo
|
IZ STARIH ČLANAKA Lokalni izdig u bosanskim planinama IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) Lokalni izdig u planine vrši sei na cijelom području Bosne i Hrcegovine. Stoka se kreće na planinsku ispašu bilo iz dolinskih sela koja neposredno gravitiraju planinskim masivima, bilo iz naselja koja se nalaze u samom sklopu masiva, tj. iz potplaninskih sela. Često puta potplaninska sela i ne sele stoku u planine, već se ona tjera svaki dan na planinski pašnjak a naveče se vraća kući. Tako rade, naprimjer, seljaci potplaninskih sela u Privoru (Vranica) koji u toku ispašne sezone svaki dan izgone stoku planinu »na vazdanak« u posebnim skupovima — »sridama«. Iz nizinskih područja Srednje Bosne (srezovi Visoko, Zenica, Kiseljak) stada jalove stoke kreću u planinu odmah iza toga, kako se obrade, a zatim zatvore njive i kosanice tako da stoka nema gdje da pase. Ovo bude 2--3 tjedna iza »Đurđeva dne« (6. V). Stočari sreza Visoko gone volove »na stan«, »na tor« i u »surek«. Na stan gone stoku imućniji stočari, koji posjeduju imanja na planini. Ako se izgoni i sitna (muzna) stoka, onda s njome ide i planinka. U »surek« ili »sureg*« gone stoku seljaci koji nemaju posjeda u planini. Surek se izgoni na državne planine: Bitovnju, Vranicu, Zec, Smrčevicu. »U torove« ili »na torove«, koji se nalaze na planini izdiže volove čitavo selo. Na planini selo ima »stan« ili »kolebu«. Na 6—8 jarmova volova selo šalje jednog čobana, čobani se šalju »na rad« svake sedmice i njima plaćaju vlasnici volova. _________ *) »Surek (sureg)« — skup krupne jalove stoke od više vlasnika iz jedne ali nekoliko katastarskih općina, koju pokupi jedan ili više čobana »surekdžija«. »Srida« ili »suvat« razlikuje se od sureka po tome što su vlasnici te stoke iz iste katastarske općine u kojoj leži i pašnjak. Sridara bira općina koja ima pravo paše. |
Po planini i po kraju
|
Prokoško jezero 2015 - Snimci iz zraka - Aerial Footage
Produkcija: Helifilm 
Naslovna fotografija
Na putu prema Travničkim vratima, prijevoju koji vodi od Prokoškog jezera na Busovačke staje, između vrhova (Krstac 2069 m, lijevo) i Tikva (1922 m, desno). |
Karta općine Fojnica (Izvor Reumal.ba)
|
Plan grada Fojnice (Izvor Reumal.ba)
Upoznajte Fojnicu i Franjevački samostan u središnjoj BiH
Datum objave: 24.11.2021. Autor: 4Life Opis: Fojnica je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Administrativno pripada Srednjobosanskom kantonu. |
Uređenje pješačkih tematskih staza oko Fojnice i Kreševa
Izvor: Caritas - Fojnica i Planinarsko društvo "Bitovnja" |
Planinarski put Bitovnja Pogorelica Vranica
Autor: dalibor sicanica Powered by Wikiloc 
|
|
Bike - Vranica-Debelo Brdo-Tikva-Treskavica-Prokoško, 24.07.13.
Autor: Nenad Rajic |
IZVORI I LITERATURA
ČENGIĆ, Ferid: Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje. Blog Leteći Holandjanin, 11.2.2011.
Tethys (vulkan). Wikipedija (hr)
MAŠIĆ, Ermin: Conservation of Freshwater Oligotrophic Habitats on Vranica Mountain and Establishment of Long-Term Monitoring of Biodiversity. The Rufford Foundation, 13.6.2018. (HTML)
Tethys (vulkan). Wikipedija (hr)
MAŠIĆ, Ermin: Conservation of Freshwater Oligotrophic Habitats on Vranica Mountain and Establishment of Long-Term Monitoring of Biodiversity. The Rufford Foundation, 13.6.2018. (HTML)
