Rilić
Područje: Planine Dalmacije
Grupa: Obalni dalmatinski planinski niz
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velika Kapela, Sutvid (1155 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.1918, 17.1943
Grupa: Obalni dalmatinski planinski niz
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velika Kapela, Sutvid (1155 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.1918, 17.1943
O planini ...
Uvod
|
|
Rilić je niži ogranak biokovskog planinskog masiva, dio toga gorskog masiva (u širem smislu) i njegov jugoistočni prirodni nastavak, koji se nadovezuje na planinu Biokovo, odn. Biokovo u "užem smislu" [1] i proteže se dinarskim smjerom, paralelno s jadranskom obalom, u duljini od oko 30 kilometara, od Podgore i Gornjih Igrana (prijevoj Saranač) do Baćinskih jezera prema jugoistoku.
Od Biokova na sjeverozapadu Rilić je odvojen nižim područjem koje se proteže od Podgore preko prijevoja Hrastovac (601 m) prema Vrgorcu. Građena je uglavnom od vapnenca (krški reljef). Padine joj se strmo ruše prema moru. Jugozapadnim podnožjem vodi Jadranska magistrala, a istočnim cesta Vrgorac–Ploče. Najviši vrh planine Rilić je Velika Kapela, odn. Sutvid (1155 m), a ostali vrhovi su Šapašnik (920 m), Sveti Ilija (773 m). Sjevernije i usporedno s Rilićem, u zaleđu se pruža Vrgorsko gorje s planinama, odn. brdima Matokit, Mihovil i Šibenik - s hrbatima Satulija, Veliki Šibenik (1314 m) i Mali Šibenik. [1] Željko Poljak, "Planine Hrvatske", Zagreb, str. 512 ENGLISH SUMMARY: Rilić
Rilić is the lower ridge of the Biokovo Mountain Massif,a part of this mountainous massif (in the broader sense) and its southeastern natural extension, which extends from Biokovo (mountain, in the narrow sense), in NW-SE direction, parallel to the Adriatic coast, in the length of about 30 kilometers, from Podgora and Gornje Igrane to Baćina lakes to the southeast. From Biokovo in the northwest, Rilić is separated by a lower area stretching from Podgora village, across the Hrastovac pass (601 m), towards Vrgorac. It is mostly made of limestone (karst relief). The slopes steeply slop down to the sea. The Adriatic highway runs along its southwestern base, and the Vrgorac-Ploče road and A1 Highway (Split-Dubrovnik), along its eastern edge.. The highest peak of the mountain Rilić is Velika Kapela, respectively Sutvid (1155 m) and the other peaks are Sapašnik (920 m), Sveti Ilija (773 m). North and parallel with Rilić, in the hinterland is Vrgorsko gorje (Vrgorac´s mountains) with peaks Matokit, Mihovil and Šibenik. Planina Sutvid je u sastavu planinskog masiva Biokva (u njegovom širem smislu, a Rilića u užem smislu), jugoistočno od planine Biokovo i najviši je vrh u tome dijelu masiva. Vrh je zapravo najviša točka dugačke stijene koja se strmo obrušava prema moru. U jugozapadnom (primorskom) podnožju Sutvida smjestila su se naselja Drašnice, Igrane i Živogošće. Najviši vrh je Sutvid, odn. Velika Kapela (1155 m), naziv pod kojime se često nalazi na kartama. Iako male visine u odnosu na ostale biokovske vrhove, Sutvid je odličan vidikovac, posebno prema Makarskom primorju i Biokovu.
Sutvid je najvjerojatnije inačica imena staroslavenskog boga Svetovida čije se ime pojavljuje u slavenskoj mitologiji u različitim oblicima (Suvid, Svantevid, Svantovid, Sventovid, Zvantevith), odnosno kristijanizirani skraćeni oblik romanskog imena sv. Vida (Sanctus Vitus). WIKIPEDIJA Usponi na Sutvid
Živogošće – Sutvid 3.45 h Blato – Prosik – Sutvid 4.15 h Klasični uspon na Sutvid počinje u naselju Živogošću na Jadranskoj magistrali, a postoji nekoliko varijanti puta. Planinarska markacija počinje kod hotela Nimfa i franjevačkog samostana, sagrađenog 1616. godine, poznatog po bogatoj knjižnici i umjetninama. Markacije točno kod samostana prelaze preko magistrale i odmah ulaze u šumu. Dalje markacije sijeku staru makadamsku cestu, vode pokraj kapele djelomično betoniranim putom do groblja. Odatle dalje desno makadamskom cestom do zadnjih kuća (Gornje kuće). Do toga se mjesta može doći automobilom (ušteda od 1 h hoda). Od zadnje kuće staza nastavlja uzbrdo u istočnom smjeru i ide u brojnim zavojima do početka niske šume hrasta medunca. Ovdje se put odvaja desno i nastavlja kroz šumu i makiju do prijevoja na kojem je presušeni bunar. Odatle se dalje do vrha ide po vrlo stjenovitom grebenu s lijepim vidicima u dubinu. HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ Uspon na Drveničke stine - vrh Sokolić
http://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/rilic-drvenicke-stine-vrh-sokolic/ Uspon na Svetog Iliju (Rilić)
http://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/rilic-sv-ilija/ |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Rilića
Oglašavajte ovdje:
Stara cesta, koja je svojedobno preko prijevoja Saranač spajala Makarsku s Vrgorcem nazivala se Rodićeva cesta.
|
|
Sutvid
Pogled od Sućurja na otoku Hvaru, preko Hvarskog kanala, na najviši dio Rilića - Sutvid odn. Veliku Kapelu. |
Izvori i literatura
BILIĆ, Josip: Geomorfološka obilježja gorskoga hrpta Rilića. HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK 72/1, 63 – 85 (2010.) (PDF)
