DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
    • Planine >
      • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
        • O Dinarskom gorju >
          • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
          • Struktura i podjela Dinarskog gorja
          • Interaktivna karta Dinarskog gorja
          • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
          • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
        • Reljef >
          • Dinarski krš
          • Polja u dinarskom kršu >
            • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
            • Polja u kršu - Dalmacija
            • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
            • Polja u kršu - Niska Hercegovina
            • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
            • Polja u kršu - Lika
            • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
            • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
            • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
            • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
            • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
        • Geologija Dinarskog gorja
        • Vode (hidrografija - hidrologija) >
          • Rijeke >
            • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
              • Primorsko-istarski slivovi
              • Dalmatinski slivovi
              • Hercegovački slivovi
              • Slivovi Skadarskog bazena
            • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
              • Sliv rijeke Save >
                • Sliv rijeke Ljubljanice
                • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
                • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
                • Sliv rijeke Une
                • Sliv rijeke Vrbas
                • Sliv rijeke Ukrine
                • Sliv rijeke Bosne
                • Sliv rijeke Drine
                • Neposredni sliv rijeke Save
                • Sliv rijeke Kolubare
              • Sliv rijeke Dunav
          • Jezera >
            • Jezera sjevernog Jadrana
            • Jezera Dalmacije
            • Jezera niske Hercegovine
            • Jezera primorske i središnje Crne Gore
            • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
            • Jezera Like
            • Jezera zapadne Bosne
            • Jezera visoke Hercegovine
            • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
            • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
            • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
            • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
            • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
            • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
          • Podzemne vode
          • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
          • Jadransko more
        • Klima
        • Priroda >
          • Biljni svijet
          • Životinjski svijet
          • Ekologija i zaštita prirode
      • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
          • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
            • Kras / Carso >
              • Senožeški hribi (Vremščica)
              • Vrhpoljska brda
            • Šavrinsko pobrežje
            • Ćićarija / Čičarija
            • Učka
            • Riječko primorsko bilo
            • Vinodolsko primorsko blio
          • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
            • Krk
            • Prvić
            • Cres
            • Lošinj
            • Ilovik
            • Plavnik
            • Unije
            • Srakane (Vele i Male)
            • Susak
            • Rab
            • Goli otok
            • Sveti Grgur
            • Pag
            • Maun
        • A.2. Planine Dalmacije >
          • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
            • Pobrđe Bukovice
            • Trtar
            • Promina
            • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
            • Svilaja
            • Visošnica i Visoka
            • Moseć
            • Vrgorsko gorje >
              • Radović (kod Vrgorca)
              • Gradina (kod Vrgorca)
            • Zveč
            • Šubir
            • Pozla gora
            • Humci
            • Dragovija (Dragova)
            • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
          • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
            • Boraja
            • Vilaja
            • Jelinak (kod Segeta)
            • Prača
            • Labinštica
            • Trećanica
            • Opor
            • Kozjak
            • Marjan
            • Poljička planina
            • Mosor
            • Omiška Dinara
            • Biokovo >
              • Sutvid (Susvid)
              • Rilić
              • Šapašnik - Viter
              • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
              • Striževo
            • Rujnica >
              • Plinska brda
              • Orlovac (kod Komina)
          • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
            • Podgradinsko-slivanjska brda
            • Šibanica i Predolac
            • Dešenj
            • Popina i Bulutovac
            • Metaljka (Umetaljka)
            • Borut
            • Zvijezdina
            • Rogovi
            • Žrnjevo
            • Pobrđa Hrašanjske visoravni
            • Marin vijenac (kod Neuma)
            • Žaba >
              • Gradina (kod Hutova)
              • Visoki krš zapadnog Zažablja
            • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
              • Tmor
            • Neprobić
            • Vlaštica
            • Srđ
            • Malaštica
            • Stražišće
            • Sniježnica (konavoska)
            • Zubačka brda
          • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
            • Premuda
            • Silba
            • Olib
            • Sestrunj
            • Iž
            • Molat
            • Rava
            • Dugi otok
            • Murter
            • Kornati
            • Pašman
            • Ugljan
            • Škarda
            • Ist
            • Vrgada
            • Šibenski arhipelag >
              • Zlarin
              • Prvić (kod Vodica)
              • Kaprije
              • Žirje
            • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
            • Čiovo
            • Brač
            • Hvar
            • Vis
            • Pelješac
            • Korčula
            • Lastovo
            • Mljet
            • Elafitski otoci
            • Lokrum
        • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
          • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
            • Orjen
            • Risansko-peraška brda
            • Kotorske strane
            • Lovćen
            • Vrmac
            • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
            • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
            • Rumija
            • Lisinj
            • Volujica
            • Možura
            • Taraboš / Tarabosh
            • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
          • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
            • Skorča gora
            • Babljak - ilijino brdo
            • Pusti Lisac
            • Budoš
            • Garač
            • Busovnik
            • Komarštnik
            • Velja gora (Lješanska nahija)
            • Velji vrh (kod Podgorice)
            • Oblun
            • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
            • Bobija (Riječka nahija)
            • Odrinska gora
            • Dajbabska gora i Ljubović
            • Velje brdo >
              • Gorica (kod Podgorice)
            • Vranjina
          • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
            • Njegoš
            • Somina
            • Zla gora
        • A.4. Planine niske Hercegovine >
          • Hrgud
          • Bregavsko-sitničko pobrđe
          • Kubaš
          • Crno osoje (kod Berkovića)
          • Oblo brdo - Kukun
          • Sitnica
          • Bukov vrh i Resna
          • Viduša
          • Bjelasnica
          • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
          • Leotar
          • Pobrđe Dubravske visoravni
          • Pobrđe Brštanske visoravni
          • Crno brdo (kod Čapljine)
          • Bačnik
          • Žujina gradina
          • Budisavina
          • Magovnik
          • Kosmaj
          • Borajina
          • Ozren (kod Čitluka)
          • Buturovica
          • Crnica
      • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
          • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
            • Trnovski gozd
            • Nanos
            • Hrušica
            • Idrijsko hribovje
          • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
            • Javorniki
            • Snežnik (Notranjski Snežnik)
            • Snježnik i Snježnička skupina
            • Obruč
            • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
            • Kamenjak
            • Turnić
            • Risnjak
            • Tuhobić
            • Drgomalj
            • Rogozno i Brloško
            • Petehovac
            • Skradski vrh
          • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
            • Krim (Krimsko hribovje)
            • Slivnica
            • Bloško hribovje
            • Velika gora
            • Goteniška gora
            • Borovška gora
            • Travljanska gora
            • Racna gora
            • Mošnevec
            • Stojna
            • Kolpsko gričevje
          • B.1.4. Velika Kapela >
            • Klek (Kapela)
            • Stožac (Kapela)
            • Bijela kosa - Mirkovica
            • Višnjevica
            • Bjelolasica
            • Samarske stijene
            • Bijele stijene
            • Velika Javornica
            • Bitoraj (Burni Bitoraj)
            • Viševica
            • Zagradski vrh
            • Smolnik (kod Breza)
            • Ričičko bilo >
              • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
            • Bilo (kod Krmpota)
            • Alino bilo
            • Crni vrh (kod Krivog Puta)
            • Vrnčev vrh - Bijac
        • B.2. Planine Like >
          • B.2.1. Velebit, masiv >
            • Velebit - sjeverni >
              • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
              • Zavižanska skupina
              • Rožanski kukovi
              • Hajdučki kukovi
              • Senjsko bilo
              • Melničko pobrđe
              • Kuterevsko pobrđe
            • Velebit - srednji >
              • Dabarski kukovi
              • Skupina Metle
              • Velinac - Razvršje
              • Perušićko pobrđe
              • Bužimsko pobrđe
            • Velebit - južni
            • Velebit - jugoistočni >
              • Tulove grede
              • Crnopac
              • Tremzina
              • Gostuša
              • Paripovac
              • Vrbica
              • Crni vrh (kod Turovca)
              • Kom (kod Zrmanje)
          • B.2.2. Mala Kapela
          • B.2.3. Ličko sredogorje
          • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
            • Medvjeđak (Medveđak)
            • Gola Plješivica
            • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
            • Lohovska brda
            • Lisinsko-birovačko predgorje
            • Nebljuško-štrbačko pobrđe
            • Visočica (kod Donjeg Lapca)
            • Lisačko-debeljačko pobrđe
            • Tičevsko-kalinovačko predgorje
            • Javornik (Lička Plješivica)
            • Ozeblin
            • Kremen
            • Mazinska planina
            • Urljaj
            • Veliki Bukovnik
            • Pobrđe Kokirne
            • Pobrđe Šibulje
            • Poštak >
              • Panos - Sekulin vrh
              • Gologlav
              • Orlovac (kod Strmice)
            • Pobrđe Bogutovca
            • Pobrđe Debelog brda
        • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
          • B.3.1. Dinara, masiv >
            • Ilica / Uilica
            • Dinara, planina
            • Troglav
            • Kamešnica
            • Tovarnica (masiv Dinare)
          • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
            • Vučjak (zapadna Bosna)
            • Bobara
            • Jadovnik (zapadna Bosna)
            • Šator
            • Staretina
            • Velika Golija
          • B.3.3. Grupa Cincara >
            • Kurozeb (kod Mliništa)
            • Smiljevac - Jastrebnjak
            • Vitorog >
              • Javorac (zapadna Bosna)
            • Hrbljina
            • Paripovac (Čemernica)
            • Slovinj
            • Kujača
            • Cincar (masiv)
            • Tribunj
            • Tušnica
            • Jelovača
            • Kovač-planina (zapadna Bosna)
          • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
            • Grmeč
            • Srnetica
            • Bobija (zapadna Bosna)
            • Ljutoč
            • Lupina i Krš
            • Čava
            • Osječenica
            • Klekovača
            • Lunjevača
            • Šiša planina (Šiša-gora)
            • Crna gora (zapadna Bosna)
          • B.3.5. Planinski niz Raduše >
            • Dimitor
            • Lisina
            • Gorica-Otomalj
            • Ravna gora (kod Jajca)
            • Kriva Jelika
            • Stolovaš
            • Dekale (Dekala)
            • Čučkovine
            • Stražbenica
            • Crni vrh (kod Prusca)
            • Šuljaga
            • Vrljevača
            • Plazenica
            • Stožer (kod Kupresa)
            • Siver
            • Raduša
            • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
            • Ravašnica
            • Crni vrh (kod Kupresa)
            • Pakline
            • Kolivret
            • Ljubuša >
              • Proslapska planina
        • B.4. Planine visoke Hercegovine >
          • B.4.1. Područje Čvrsnice >
            • Vran planina
            • Maglička planina (Rama)
            • Resnica
            • Smojnik (Rama)
            • Baćina planina / Blačina
            • Rogulja
            • Oklanice
            • Tovarnica (kod Jablanice)
            • Čvrsnica (masiv)
            • Lib planina
            • Štitar (Štitar-planina)
            • Čabulja >
              • Rakitski gvozd
              • Gvozd (kod Bogodola)
              • Voštica
              • Raštegorsko-goranačka visoravan
              • Krstina
              • Jastrebinka (Bile)
              • Hum (Mostar)
              • Brda (kod Širokog Brijega)
            • Grabovička planina (Grabovica planina)
            • Midena
            • Zavelim
            • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
            • Jaram (kod Rakitnog)
            • Oluja
            • Mratnjača
            • Kljenak
            • Starka
            • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
            • Plejin vrh
            • Orlov kuk (Gradina)
            • Bukovac
            • Pliševica
            • Triskavac
            • Košutija glava
            • Greda (kod Tribistova)
            • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
          • B.4.2. Prenj (masiv) >
            • Prenj - Vodič >
              • Sjeverna podgorina Prenja
              • Istočna podgorina Prenja
          • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
            • Velež >
              • Fortica
            • Crna gora (kod Nevesinja)
            • Vjetreno
            • Nekudina
            • Jelovi vrh - Resina
            • Crno osoje
            • Sniježnica (kod Nevesinja)
            • Trusina
            • Lipnik (kod Davidovića)
            • Magrop (Mangrop)
            • Hum (kod Gackog)
            • Ivica (kod Gackog)
            • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
            • Baba
            • Glog
          • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
            • Crvanj
            • Javor (kod Nevesinja)
            • Vilovica
            • Vučevo (kod Gacka)
            • Živanj
            • Doborvor
            • Lebršnik
        • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
          • B.5.1. Grupa Vranice >
            • Radalj
            • Komar
            • Vilenica
            • Kalin
            • Radovan planina
            • Vranica >
              • Dobruška vranica (D. planina)
              • Zec-planina
              • Matorac
            • Pogorelica
            • Bitovnja
            • Ivan-planina
            • Vitreuša
            • Divan
            • Studenska planina
            • Čelinska planina
            • Bokševica
            • Sredogorja Rajana i Jabučice
            • Kruščica
            • Šćit (Štit)
            • Busovačka planina
            • Živčička planina
            • Zahor
            • Citonja
            • Graščica
            • Berberuša
            • Čubren
            • Volujak (kod Kreševa)
            • Meoršje
            • Inač
            • Tmor planina
            • Ormanj
          • B.5.2. Bjelašnička grupa >
            • Bjelašnica >
              • Bjelašnica - vodič po planini
              • Bjelašnica - Galerija fotografija
            • Igman
            • Visočica >
              • Kanjonima Rakitnice i Ljute
              • Južno predgorje Visočice
            • Treskavica
          • B.5.3. Grupa Zelengore >
            • Zelengora >
              • Istočni dio Zelengore
              • Središnji vršni dio Zelengore
              • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
              • Uz rijeku Sutjesku
            • Lelija
            • Maluša planina
          • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
            • Maglić
            • Volujak
            • Bioč
        • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
          • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
            • Dobreljica
            • Ledenica
            • Golija (kod Nikšića)
            • Vojnik planina
            • Studena
            • Tović
          • B.6.2. Prekornica, masiv >
            • Prekornica, planina
            • Miljevac
            • Kamenik
            • Brotnjik
            • Rebrčnik
          • B.6.3. Durmitorsko područje >
            • Durmitor >
              • Durmitor - Vodič >
                • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
                • Južno durmitorsko podgorje
              • Durmitor - Praktične informacije
            • Pivska planina
          • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
          • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
            • Kapa Moračka
            • Ilijin vrh i Mali Žurim
            • Gackove grede i Veliki Žurim
            • Lola
            • Ostrvica i Krnovska glavica
            • Borovnik
            • Dažnik
            • Stožac
            • Tali
            • Lukanje čelo (Plani)
            • Maganik
          • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
            • Pliješ
            • Ljubišnja planina
            • Radovina
            • Ravna gora (kod Kosanice)
            • Bunetina
            • Lisac (kod Gilbaća)
            • Obzir
            • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
          • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
            • Lisa (kod Andrijevice)
          • B.6.8. Komovi (masiv) >
            • Komovi (planina)
            • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
          • B.6.9. Grupa Visitora >
            • Visitor
            • Zeletin
            • Greben
            • Lipovica
          • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
              • Sjenice
              • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
            • Grupa Borit Borska grupa
            • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
              • Greben Brada-Karanfili
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupa Golishit
            • Grupa Veleçikut
            • Grupa Hotska brda
            • Grupa Rrabës
            • Grupa Troshanit
            • Grupa Shkrelit
            • Grupa Bishkazit
            • Grupa Maranajt
            • Grupa Cukali / Cukalit
            • Mali i Shoshit
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Kakisë (Kakis)
            • Grupa Gjarpërit-Rupës
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Kofiljača - Horolac
            • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
            • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Staračko-zavojska grupa
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Divljak
            • Cmiljevica (Smiljevica)
            • Bisernica
            • Hajla / Hajlë
            • Štedim / Shtedim
            • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
            • Mokra gora / Mokna
            • Čičavica
      • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
          • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
            • Kočevski Rog - Uvod >
              • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
              • Kočevski Rog - Praktične informacije
            • Mala gora (Kočevska Mala gora)
            • Mala gora (Ribniška Mala gora)
            • Poljanska gora
            • Spodnjeloška gora
            • Mirnsko - Raduljsko hribovje
            • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
            • Zapadno pobrđe Suhe krajine
            • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
            • Ilova gora
          • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
            • Žumberačka gora - Gorjanci >
              • Gorjanci - istočni dio - vodič
              • Gorjanci - središnji dio - vodič
              • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
              • Žumberačka gora - vodič
              • Samoborsko gorje
              • Novomeško Podgorje
              • Radoha
              • Ljuben
          • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
            • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
            • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
            • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
              • Ozaljsko pobrđe
              • Dobransko-pokupsko pobrđe
              • Pobrđa Kordunskog krša >
                • Mrežničko-koransko pobrđe
                • Rakovičko pobrđe
                • Pobrđa središnjeg Korduna
              • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
        • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
          • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
            • Unsko-japransko pobrđe
            • Majdanska planina
            • Behremaginica
            • Piskavica (Piskavička planina)
            • Ducipoljska planina
            • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
            • Mulež
            • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
            • Manjača
            • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
            • Dolac i Rujan
            • Otiš
            • Mrežnica (Mriježnica)
            • Gradina (kod Jelašinovaca)
            • Čelić - kosa
            • Ošljak
            • Breščica
            • Ljubinska planina
            • Kuk (kod Čađavice)
            • Gola planina (kod Jajca)
          • C.2.2. Grupa Vlašića >
            • Vlašić
            • Vučja planina / Meokrnje
            • Ranče planina
            • Dnolučka planina
            • Očauš
            • Trogir
            • Kosovnjak
            • Gorčevica
            • Lisac (kod Zenice)
            • Bjeljavina (Ponir)
            • Uzlomac >
              • Skatavica
            • Borja
            • Bjelobor - Trešnjeva glava
            • Javorova (kod Teslića)
            • Čavka
            • Stražica
            • Osmača
            • Tisovac
            • Čemernica (kod Bočca)
            • Mahnjača (kod Žepča)
            • Crni vrh (kod Tešnja)
          • C.2.3. Planine srednje Bosne >
            • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
              • Stogić
            • Ravan planina >
              • Vepar
              • Oglavak (Želeć planina)
              • Udrim (Udrin-planina)
              • Ravno javorje
              • Lipnica (Lipničko brdo)
              • Perun (kod Vareša)
              • Čolan (Klopačna)
            • Greben (kod Vareša) >
              • Klek (kod Zavidovića)
              • Velež (kod Zavidovića)
              • Čauševac - Ljeskovac
              • Djedovo brdo
            • Zvijezda (kod Vareša) >
              • Debelo brdo (kod Vareša)
              • Budoželjska planina
              • Selačka planina
              • Čemerska planina
            • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
              • Bukovik
              • Crepoljsko
              • Ozren-planina (kod Sarajeva)
              • Hum (kod Sarajeva)
          • C.2.4. Jahorinska grupa >
            • Trebević
            • Jahorina (planina)
            • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
            • Borovac
            • Crni vrh (kod Prače)
            • Kacelj
            • Križevac - Rosulje
            • Hotka
            • Kolun (Kolunsko brdo)
            • Oštri rat (kod Bujakovine)
            • Igrišta (Igrište)
            • Glasjenica
            • Tjemenik
            • Čalmica
            • Lagum
            • Oštro (kod Goražda)
            • Baba (kod Goražda)
            • Vranovina (kod Goražda)
            • Motka - Melac - Sudić planina
            • Drecun
            • Stolac (kod Ustikoline)
          • C.2.5. Planine istočne Bosne >
            • Ozren (kod Doboja)
            • Konjuh >
              • Djedinska planina
              • Smolin
              • Mošulj
              • Papala - Buševo
            • Javornik (istočna Bosna) >
              • Bišina
              • Borogovo
              • Lemino brdo
              • Grkinja
              • Velja glava
            • Javor (istočna Bosna)
            • Pobrđe Donjeg Birča
            • Udrč
            • Pobrđe Gornjeg Birča
            • Sljemenska planina (Slemenska planina)
            • Kuštravica
            • Kravarevica
            • Mednik (kod Kruševaca)
            • Glogova planina
            • Pobrđe Ludmera
            • Pobrđe Osata
            • Sušica
            • Žepska planina
            • Devetak
            • Kopito
            • Sjemeć
            • Bokšanica
            • Palež (kod Drapnića)
            • Kratelj
            • Mednik (kod Borika)
            • Raduša (kod Rogatice)
            • Paklenik (kod Rogatice)
            • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
            • Žitolj
            • Zmijnica
            • Rujnik (kod Borika)
            • Koštica (kod Rogatice)
            • Kom (kod Rogatice)
            • Tmor (kod Rogatice)
            • Goletica
            • Debelo brdo (kod Han Brda)
            • Brdina (Brdine)
            • Rogatička brda
            • Maluš
            • Romanija
            • Gosina planina (Gosinja)
            • Lunj
            • Kuleta
        • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
          • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
            • Kovač (kod Čajniča)
            • Gradina planina
            • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
            • Vučevica
            • Stakorina
            • Vijogor (Viogor)
            • Vjetrenik (kod Strgačine)
            • Gajeva planina
            • Javorje (kod Rudog)
            • Rudina (kod Lukove Glave)
            • Gradina (kod Poblaća)
            • Bić-planina
            • Projić
            • Pobijenik
            • Ožalj
            • Gola brda
            • Brašansko brdo
            • Visovi Jabučke visoravni
            • Kamena gora
            • Kovrenska i Gorička brda
            • Lisa (kod Bijelog Polja)
            • Plavče brdo i Gradina
          • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
            • Pobrđe Ljeskovac
            • Pobrđe Tikva - Kitonja
            • Zlatar
            • Jadovnik (kod Prijepolja)
            • Ozren (kod Sjenice)
            • Kilavac
            • Giljeva
            • Kulina
            • Pobrđe Osječenika
            • Pobrđe Crnoglava
            • Žilindar
            • Moravac
            • Krstača
            • Vlahovi
            • Gospođin vrh
            • Vranjača (Pešter)
            • Hum (kod Tutina)
            • Jarut
            • Vračevac
            • Velika Ninaja (Ninaja)
            • Hodževo (Odževo)
            • Borovnjak
            • Kamine
            • Crni vrh (kod Tutina)
            • Rogozna
            • Turjak (Turijak)
          • C.3.3. Starovlaške planine >
            • Zvijezda (Stari Vlah)
            • Tara, planina
            • Suva gora (kod Višegrada)
            • Varda, Revanje i Bujak
            • Crni vrh (kod Priboja)
            • Zlatibor, masiv >
              • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
              • Čigota i središnji dio Zlatibora
              • Tornik
              • Murtenica
              • Sjeveroistočni dio Zlatibora
              • Semegnjevska gora
              • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
              • Zapadno predgorje Zlatibora
            • Mučanj
            • Čemernica (Stari Vlah)
            • Javor (Stari Vlah)
            • Ovčar
            • Jelica
            • Krstac (Stari Vlah)
            • Golubac
            • Dragačevska brda
            • Troglav (Stari Vlah)
            • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
            • Radočelo
            • Golija (Stari Vlah)
            • Ponikvanska površ
        • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
          • Gučevo
          • Boranja
          • Jagodnja
          • Sokolska planina
          • Gvozdačke stene
          • Bobija (Orovička planina)
          • Medvednik
          • Jablanik
          • Povlen
          • Magleš (Maglješ)
          • Maljen
          • Suvobor i Rajac
          • Subjel
          • Kablar
          • Drmanovina
          • Crnokosa
          • Dobrotinska planina
          • Jelova gora (kod Užica)
        • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
          • Petrova gora
          • Hrastovička gora
          • Zrinska gora
          • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
            • Trgovska gora (Bužimska gora)
          • Vukomeričke gorice
          • Kozara
          • Prosara
          • Motajica
          • Ljubić
          • Krnjin
          • Vučijak (Bosanska Posavina)
          • Trebava (Trebovac)
          • Ratiš
          • Majevica
          • Cer
          • Iverak
          • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Baština >
      • Graditeljska baština >
        • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
        • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
      • Arheološka baština
      • Materijalna pokretna baština
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Tradicionalni radovi, umijeća, vještine i obrti >
        • Tradicijsko stočarstvo
        • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje
        • Tradicijski obrti i zanati >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Duhovna kultura >
        • Folklorno stvaralaštvo i baština >
          • Tradicionalni plesovi >
            • Tradicionalne nošnje. kostimi i nakit
          • Narodna glazba >
            • Glazbala i svirala
          • Narodna likovna umjetnost
          • Narodna književnost
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Jezik, govor i dijalekti
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Dinarsko "naj"
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Masiv Bjelasice

Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > Masiv Bjelasice
Država: Crna Gora

Najviši vrh: Crni vrh, planina Bjelasica, 2139 m
Koordinate najvišeg vrha: 

Bjelasica (masiv)

Picture

Opis

Bjelasica (ćiril. Бјеласица) je visokoplaninski masiv u kontinentalnom, središnjem dijelu Crne Gore. Njezina dužina i širina iznosi oko 30 kilometara, površine masiva oko 630 km².

​Prirodne granice s istoka i od zapada tvore dvije velike rijeke,
Lim i Tara, a sa sjevera rijeke Ljuboviđa i Lepešnica (obje pripadaju porječju Lima). Pripada općinama Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane  i Andrijevica.

Planinu Bjelasicu obilježavaju tri posebitosti i važne komparativne prednosti: vrlo laka prohodnost i pristupačnost do najviših planinskih vrhova, veliko bogatstvo šumskog fonda i bogatstvo tekućih voda. 

Bjelasica je za razliku od ostalih planina u regiji vulkanskog porijekla, kasnije oblikovana u mlađoj geološkoj povijesti radom ledenjaka, tako da u oblicima njezina reljefa prevladavaju zaobljeni, valoviti vrhovi, grupirani u nekoliko grebena. I dok na krškim karbonatnim terenima (Durmitor, Lovćen) vode propadaju, ovdje ostaju na površini, slivaju se u mnogobrojne potoke i rijeke, od kojih je možda najvažnija i najljepša Biogradska rijeka, koja utječe u biser ove planine  Biogradsko jezero. U masivu se nalazi i više ledenjačkih jezera.

Najviši vrh Bjelasice je Crna glava, visok 2139 metara.

Masivu Bjelasice pripada i planina Lisa, koja se nalazi ne njegovu jugoistočnom rubu.

Na južne padine masiva Bjelasice, južno od prijevoja Trešnjevik naslanjaju se lanci i grebeni masiva Komova.

Dio masiva Bjelasice proglašen je Nacionalnim parkom "Biogradska gora".


Planina je pogodna za skijaške terene. Od 1990. godine na Bjelasici postoji i istoimeni ski-centar, sa 15 uređenih kilometara staza.
Picture
Bjelasica, detalj stare topografske karte
Picture
Avanturistički centar & hostel Mojan
selo Japan, Crna Gora
KLIKNI LOGOTIP ZA VIŠE INFORMACIJA
Picture
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Na središnjem grebenu
Putem koji uzdužno prolazi središnjim grebenom Bjelasice, područjem između Bendovca i Crne glave (2139 m), najvišeg vrha masiva - vrh u pozadini tamnozelene boje.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS


​

Reljefna obilježja

Položaj. Masiv Bjelasice nalazi se na prostoru omeđenom riječnim dolinama rijeke Tare na zapadu, rijeke Lim na istoku, rijekama Ljuboviđom i Lepešnicom na sjeveru i rijekama Drckom i Krašticom na jugu.

Masiv doseže tek 2139 m nadmorske visine. Zbog svoje geološke građe Bjelasica je planina blagih linija grebenova, blagih padina i bez oštrih vrhunaca, lako prohodna i pristupačna do najviših vrhova, s obiljem vodotoka i brojnim planinskim jezerima, prekrivena bogatom vegetacijom u svim visinskim zonama.
Pogled prema Bjelasici od Štavna podno Komova
Pogled prema Bjelasici od Štavna podno Komova
Vijenci, planine i vrhovi
Masiv Bjelasice čine četiri glavna planinska grebena dinarskog pravca pružanja raščlanjena ("razrezana") dubokim rječnim i potočnim dolinama, koje su otvorene, na istoku prema rijeci Limu, a na zapadu ka Tari. Ovi planinski lanci su međusobno, na visini od preko 1700 m, povezani poprečnim grebenom po pravcu sjever−jug. Na jugoistoku masiva, prema Andrijevici, u prijelaznom području prema masivu Komova, nalazi se izdvojen greben - planina Lisa. 
Masiv Bjelasice čine:
► Greben Kobilja glava - Miljevača - Bikova glava - Ključ - Tureća glava
► Greben Donji Lumer - Gornji Lumer - Goleš - Lisa - Troglava (2072 m) - Zekova glava (2117 m)
► Greben Razvršje (2033 m) - Crna lokva (2008 m) - Crna glava (2139 m)
► Greben Mučnica (1809 m) - Marinkovac - Bjelogrivac (1970 m) - Strmenica (2122 m)

► Lisa planina (kod Andrijevice)
Vrh Žuber, 1848 m
Vrh Žuber, 1848 m
​Skriveni svijet/Hidden World
Opis videa: Pećine u regionu Bjelasice, Komova i Prokletija; Kompletan materijal prikupljen u okviru prekograničnog projekta finansiranog od strane EU.
Picture
Masiv Bjelasice, prostorni pogled iz smjera istoka
Izvor: Google Earth, 2025.
Picture
Masiv Bjelasice, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2025.
Pogled sa Stražarice
Pogled iz smjera juga, od vrha Stražarica kod planine Lise, na grebene Bjelasice: Ključ (lijevo, u sjeni oblaka) i Zekova glava - Crna glava (desno, na horizontu).

Geologija

Bjelasica je za razliku od ostalih okolnih planina vulkanskog porijekla, kasnije oblikovana u mlađoj geološkoj povijesti radom ledenjaka, tako da u oblicima njezina reljefa prevladavaju zaobljeni, valoviti vrhovi, grupirani u nekoliko grebena. U građi Bjelasice znatnim dijelom prevladavaju paleozoјski škriljevci, eruptivni izljevi, a ima i vapnenaca iz razdoblja srednjeg triјasa.

Klima

AUTUMN on Bjelasica - Bjelasica is one of the most beautiful mountains in Montenegro
Autor: Aleksandar Puletic  Datum objave: 1.11.2022.
Opis. Bjelasica is located in the heart of Montenegro, i.e. in the central-continental part, thus it branches evenly in four directions and actually has the shape of a circle. Its length and width are 30 kilometers. Area about 630 -km². The borders are two big rivers, Lim and Tara, and from the north Ljuboviđa and Lepenica. It belongs to the municipalities of Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane and Andrijevica. Mountain Bjelasica is characterized by three specificities and important comparative advantages: very easy walking and accessibility to the highest mountain peaks, a large wealth of forest stock and wealth of flowing water. The mountain has an extremely good potential for ski fields. Unlike other mountains in the region, Bjelasica is of volcanic origin. Hence, green in summer and white in winter. And while on Durmitor or Lovćen the waters fall, here everything remains on the surface, flowing into numerous streams and rivers, of which perhaps the most important and most beautiful is Biogradska Rijeka, which flows into the pearl of this mountain, Biogradsko jezero. The highest peak of Bjelasica is Crna Glava, 2,139 meters high. The no less picturesque ranges of the Komova mountain abut the southern slopes of the Bjelasica mountain. There are two ski centers in Bjelasica, and two more are under construction on the Mojkovac and Bjelopolje sides.
Pešića jezero
Drugo po veličini jezero na Bjelasici nalazi se između najvišeg vrha Bjelasice Crne glave (2139 m) i trećeg vrha po visini Zekove glave (2117 m).

Vode

Za razliku od krških karbonatnih terena okolnih dinarskih masiva, gdje vode poniru u podzemlje, na Bjelasici se, zbog njezine specifične geološke građe, one zadržavaju na površini i slijevaju u mnogobrojne potoke i rijeke, od kojih je najvažnija Biogradska rijeka, koja utječe u biser ove planine Biogradsko jezero. U masivu se nalazi i više ledenjačkih jezera.
Jezera
U središnjem dijelu Bjelasice nalazi se šest jezera ledenjačkog porijekla: Biogradsko, Pešića, Veliko i Malo Ursulovačko, Veliko i Malo Šiško jezero.

Jezera Bjelasice

JezeroNadmorska visina (m)Površina (ha)Dubina (m)
Biogradsko jezero 1039 1100x400 m 12,1
Veliko Šiško jezero 1660 400x100 m 3,2
Malo Šiško jezero 1780 105x65 m 1,7
Veliko Ursulovačko jezero ("Kurikućko") 1895 162x106 m 8
Malo Ursulovačko jezero ("Blatina") 1760 175x90 m 3
Pešića jezero 1838 290x150 m 8,5
Picture
Naslovna fotografija
Ševarina, jezero koje odumire
Bjelasica, lokva na središnjem grebenu
Bjelasica, lokva na središnjem grebenu
Ševarine, jezero u nestajanju
Pešića jezero
Malo Ursulovačko jezero
Šiško jezero
Planinska jezera Crne Gore - Jezera Bjelasice
Datum objave: 14.11.2020. Postavio: Crna Gora od Iskona
Opis. Planinska jezera - Jezera Bjelasice. Dokumentarni program Radio Televizije Crne Gore, 2008.

PRIRODA


Biljni svijet

Na Bjelasici su znanstvenici utvrdili više od 2.000 biljnih vrsta, u 26 biljnih zaјednica i 86 tipova drveća. Posebno se izdvaja prostor na kome rastu golema bukova stabla s primjercima starim i do 400 godina, promjera 150 cm i visine 45 m.
Picture
Na zapadnoj padini vrha Zekova glava
Picture
Karta doline Biogradske gore koja prikazuje glavne vrste vegetacije i položaj 30 parcela
Autor: Mateo Garbarino

Životinjski svijet

Projekat Posmatranje medvjeda u NP Biogradska gora
Autor: Parks Dinarides Datum objave: 31.10.2019.
Opis. Parkovi DInarida, u saradnji sa WWF Adria, Nacionalnim parkovima Crne Gore i Nacionalnim parkom Biogradska gora, realizovali su terenski projekat Posmatranje medvjeda u Nacionalnom parku Biogradska gora. Ovaj projekat je dio programa „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ koji finansira Švedska međunarodna razvojna agencija – Sida (Swedish International Development Agency – Sida), a realizuju ga WWF Adria i Parkovi Dinarida. Više o projektu saznajte iz videa

Zaštita prirode

Prirodna vrijednost prirode Bjelasice prepoznata je još krajem 19. stoljeća, kada su crnogorska plemena Morača i Rovci, nakon oslobađanja od turske vlasti, ovaj šumski prostor poklonili crnogorskom knjazu Nikoli I. Petroviću Njegošu, koji je ovaj biser prirode proglasio "knjaževi zabranom", odnosno područjem pod zaštitom države. Tako očuvana ekološka vrijednost Bјelasice bila јe temelj za proglašenje (1952 g.) Nacionalnog parka Biogradska gora 1952, godine, sa dvije zone zaštite: Prašumski rezervat (Biogradsko јezero s cjelokupnim slivom Biogradske rijeke) i širi poјas ekološke zaštite koјi obuhvaća područјe ledenjačkih јezera na istočnoј strani planine.
Nacionalni park "Biogradska gora"
Nacionalni park Biogradska gora smješten je u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore, između rijeka Tare i Lima. Obuhvaća središnji dio masiva Bjelasice, i zahvaća površinu od 5.650 hektara.
Omeđen je planinskim visovima, ispresjecan potocima i uvalama, ukrašen jezerima, okićen stoljetnim šumama i pitomim livadama.
Osnovan je 1952. godine kao prvi nacionalni park u Crnoj gori, i ima dugu prošlost očuvanja prirodne sredine jer je prostor Biogradske gore proglašen zaštićenim samo šest godina nakon što je proglašen prvi nacionalni park u svijetu (Yellowstone u SAD-u, 1872. godine). Naime, zaštita Biogradske gore datira još od 1878. godine, nakon što je Kolašin bio oslobođen od Turaka i kada su crnogorska plemena Morača i Rovci, poklonila njihov šumski prostor knjazu Nikoli, koji je ovaj biser prirode proglasio za "knjažev zabran" odnosno područje pod zaštitom države.

U parku raste 26 biljnih zajednica s oko 2.000 vrsta i podvrsta. Evidentirano je više od 200 vrsta ptica, među kojima i orao krstaš (kraljevski orao, Aquila heliaca). Životinjski svijet čine jeleni, srne, divokoze, vukovi, divlje svinje, lisice, zečevi, a prostor Nacionalnog parka je stanište za više od 350 vrsta insekata.
Najveća prirodna vrijednost parka je prašuma Biogradska gora, površine 1.600 hektara, jedna od posljednjih očuvanih u Europi. A od posebnog su značaja za bogatstvo ovoga parka ledenjački oblici reljefa valovi i cirkovi s više ledenjačkih jezera: Biogradsko jezero (najveće i najpoznatije), Pešića Jezero, Ursulovačko Jezero, Malo Ursulovačko Jezero, Šiško Veliko i Šiško Malo Jezero.
Bjelasica je izuzetno bogata vodom.


Biogradsko Jezero zauzima središnje mjesto u parku, u srcu prašume, na visini od 1094 metra. Nalazi se podno najviših vrhova planine Bjelasice u podnožju Crne Glave (2139 metara), Zekove Glave (2117 metara) i Troglava (2072 metara). Sva tri vrha čine prirodnu cjelinu ispod koje mirno rastu šume i bistra voda Biogradskog jezera. Jezero se nalazi na mjestu gdje se u davnoj prošlosti otopio ledenjak, stvorivši vodenu površinu od oko 250.000 m2 a njegova veličina zavisi od količine vode. Najveća dubina Biogradskog Jezera je 12,1 metar. Cijelim obodom Biogradskog jezera pruža se poučna staza dužine 3,4 km, s informacijskim točkama koje pružaju informacije o flori i fauni ovog područja. 

Povijest je na ovim prostorima ostavila duboke tragove. Kulturno-povijesnu baštinu nacionalnog parka čine arheološki lokaliteti, sakralni spomenici, narodno graditeljstvo. Brojni autohtoni objekti narodne arhitekture u selima i katunima, kuće, brvnare, kule, vodenice rasuti su po obodu prašumskog rezervata planine Bjelasice.
Vrlo slikovito i atraktivno djeluju katuni Pešica Rupe, Vranjak, Siska, Vragodo. Ljeti padine ožive, katuni se ispune, a proplanci zaspu zvucima čaktara (manje zvono koje se viješa stoci o vrat).

IZVOR  Nacionalni park Biogradska gora. Wikipedija
Picture
Položaj NP "Biogradska gora
Autor: Milić Čurović
Picture
Poštanska marka s motivom NP Biogradska gora
Šiško jezero
Šiško jezero, odn. Veliko Šiško jezero (jer postoji i Malo) se nalazi uz Šiško sedlo (1705 m) i podno vrha Žuber (1848 m, u pozadini). Uz jezero se nalazi istoimeni katun.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Picture
Slikovit prizor s obale Šiškog jezera (Katun Šiška)
Bjelasičke planine i katuni obično ožive početkom lipnja/juna.
Priča iz Nacionalnog parka Biogradska gora
Produkcija: Dinaric Arc Park

Povijesni pregled


19. stoljeće
1878.
Dio područja Bjelasice proglašen je Knjaževim zabranom ("Knjažev zabran" ili "Branik"), što je bio poklon ondašnjem gospodaru Crne Gore knjazu Nikoli. Bilo je to jedno od najstarijih prirodnih zaštićenih područja na svijetu.
20. stoljeće
1916.
6.1. U Prvom svjetskom ratu, tijekom ofenzive Austrougarske na Crnu Goru, na desnoj obali Tare kod Mojkovca i na obroncima Bjelasice i Sinjajevine, počela je petodnevna Mojkovačka bitka između crnogorske vojske pod komandom Janka Vukotića i 53. i 62. austro-ugarske divizije, koje su imale oko 20.000 vojnika.
7.1. ​ Na temperaturi od -24°C, odigrala se glavna bitka na Mojkovcu između crnogorskih i austrougarskih trupa. U toj bitci, u dramatičnim okolnostima, crnogorska vojska okovana ledom i snijegom, uvjerena da čuva odstupnicu srpskoj vojsci prema Jadranu, doživjela je golgotu, ali i pružila snažan otpor austrougarskoj vojsci i nanijela joj velike gubitke. Crnogorska vojska, pokazalo se, nepotrebno je izginula, jer se srpska vojska već nalazila između Skadra i Drača. No, krvava i slavna mojkovačka kasapnica, kako je Mojkovačku bitku nazvao brigadir Miloš Medenica, jedna je od najslavnijih crnogorskih  pobjeda u Prvom svjetskom ratu. U mojkovačkoj operaciji iz stroja je izbačeno oko 3.000 crnogorskih vojnika. (IZV: RTCG)
12.1. U operativni dnevnik Treće austrijske armije zapisano je da je ta armija nesposobna nastaviti borbu na Mojkovcu bez popune novim snagama, a crnogorskoj vojsci je zapovjeđeno da po svaku cijenu izdrži napade i sačuva odstupnicu srpskoj vojsci koja je već bila sigurna.
Picture
Kartovni prikaz Mojkovačke bitke 6.-7.1.1916.
Autr: Bratislav Tabaš, Wikipedija
Mojkovačka bitka 
Produkcija: VFC "Zastava Film" Beograd, 1996. Redatelj: Milun Vučinić
Picture
Crnogorska vojska na položaju kod Mojkovačkih vrata
Picture
Scena iz Mojkovačke bitke
1952.
Osnovan je Nacionalni park Biogradska gora, smješten u prostoru između rijeka Tare i Lima, u središnjem dijelu planine Bjelasice, danas obuhvaća površinu od 5.650 hektara.
Picture
2024.
Otvaranem 2,8 km dugog tunela Klisura, za promet je otvorena regionalna cesta Jezerine-Lubnica preko Bjelasice, kojom je znatno skraćeno putovanje između Kolašina i Berana.
Regionalni put Berane-Kolašin ● snimak cijelog puta preko Bjelasice u realnom vremenu ‼️
Autor: Aleksandar Puletic  Datum objave: 9.7.2024.
Opis. ​Regionalni put preko Bjelasice kroz tunel Klisura‼️ Ovaj putni pravac Kolašin – Berane, preko Jezerina i Lubnica, kategorisan je kao regionalni put koji vezu između dva grada skraćuje za 40 kilometara, na svega 30 minuta. Put Kolašin - Berane dug je oko 23 kilometra. Tunel Klisura dug je 2,8 kilometara. Put Kolašin - Berane, preko Bjelasice, ima izuzetnu važnost za kolašinsku opštinu i uopšte regionalno podizanje saobraćajnih standarda u ovom dijelu Crne Gore. Izgradnjom ove saobraćajnice, rastojanje između Kolašina i Berane, skraćuje se za blizu 40 kilometara. Ovim putem turistički sadržaji planine Bjelasice postaju bliži i kompaktniji. Sve što je do sada izgrađeno od turističkih kapaciteta i sve što će se izgraditi u predstojećem periodu, dobija na dodatnoj vrijednosti. Put je značajan i za razvoj poljoprivredne prozvodnje na Bjelasici, jer će ovom modernom komunikacijom brojne poljoprivredne parcele učiniti bližim za poljoprivrednu obradu. Sa putem Kolašin-Berane i auto-putem Podgorica-Mateševo, Kolašin je postao kvalitetno saobraćajno čvorište što će doprinijeti kompletnom razvoju grada.

Tradicionalna gastronomija

Picture
Picture
Regionalna razvojna agencija Bjelasica, Komovi i Prokletije je osnovana u decembru 2009. godine, uz podršku Austrijske razvojne agencije (ADA) i na inicijativu lokalnih partnera. ADA je još od 2004. godine finansirala projekte Austrijsko – crnogorskog partnerstva, a osoblje Partnerstva je prešlo u Agenciju, i tako je izvršen efektivan transfer znanja i iskustva iz starog projekta u novoformiranu Agenciju. Misija Regionalne razvojne agencije je ubrzan razvoj regiona Bjelasica, Komovi i Prokletije i 6 opština unutra regiona, kroz blisku saradnju svih interesnih grupa u javnom i privatnom sektoru, povećanu absorpciju EU fondova i stvaranje mogućnosti za nova radna mjesta i povećane prihode kroz razvoj sektora turizma i poljoprivrede, saglasno sa nacionalnim i lokalnim strateškim razvojnim planovima.

Turizam

Zbog svoga zemljopisnog položaja, reljefnih obilježja i prometne infrastrukture, Bjelasica je lako dostupna ne samo planinarima, veći motoriziranim turistima. U najvećem dijelu duljine rubom Bjelasice prolaze magistralne ceste, kao i željeznička pruga Beograd-Bar. U drugom desetljeću 21. stoljeća probijanjem tunela "Klisura" u funkciji je cesta Kolašin-Berane, koja prolazi kroz samo "srce" planine.
Od početka 21. stoljeća otvoreno je nekoliko eko-etno katuna, odn. objekata za smještaj u visokoplaninskom podrućju. 

Na prostoru Ćupova i Јezerina sagrađeni su veliki zimsko-sportski (skijaški) centri sa žičarama i ski-liftovima.
Bjelasica iz smjera Mojkovca
Magla prekriva dolinu Tare i gradić Mojkovac.

Priče iz planine


​Neispričana Bjelasica (Lokalni Hodači)
Autor: Lokalni Hodači Datum objave: 7.11.2022.
Opis. 
Vodimo vas vrhovima Bjelasice, od jezera do jezera, od katuna do katuna: Zahvaljujemo se Regionalnoj razvojnoj agenciji za Bjelasicu, Komove i Prokletije kao i Nacionalnoj turističkoj organizaciji na pozivu i turi.
ZEMLJA PRIČA - Nekontrolisano osvajanje crnogorskih vrhova
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 12.10.2023.
*Bjelasica od 13:23 minute

Đedovina: Vrhovi Bjelasice sa sedla (Epizoda 12)
Autor: Đedovina Datum objave: 15.10.2024.
Na Zekovoj glavi
​Travom prekrivene zapadne padine vrha Zekova glava i pogled u daljinu na greben Crne glave iznad Pešića jezera.

Po planini i po kraju

1. DOLINOM TARE


Kolašin

Picture
Centar Kolašina
Picture
Kolašin, primjer tradicijske arhitekture kolašinskog kraja
Picture
Kolašin, "Dvori Kljajića"
Botanička bašta u Kolašinu: Zelena oaza gospodina Vinceka
Datum objave: 6.11.2017. Autor: Fos Media
SVINJAČA
Drina < Tara < Svinjača (D)
Desna pritoka rijeke Tare. Duga je 5 kilometara, od toga tri kilometra prolazi kroz naselja.
Mušovića Rijeka
Naselje je ime dobilo prema Mušovićima, jednom od najznačajnijih bošnjačko-muslimanskih bratstava u Crnoj Gori. Tako su na prostoru koji je bio upravom Kolašinske kapetanije ostali i toponimi koji govore o značajnoj ulozi bratstva Mušović: Mušovića Rijeka, Mušovića Stričina, Mušovića Kula. Nastanak bratstva Mušovića se najčešće dovodi u vezu s poznatom predajom o Pavi i Ahmetu koja je nastala u Vraneškoj dolini. Jedan od trojice sinova Pave i Ahmeta se zvao Mušo od koga su nastali Mušovići. Vjerojatno je on imenovan prvim kapetanom Kolašina dok je njegov sin Bećir bio kapetan Onogošta (Nikšića). 
​Na prodručju naselja Mušovića Rijeka, na izvorištu rijeke Ljevaje, planirana je izgradnja dijela sustava za vodoopskrbu i osnježavanje planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600 na Bjelasici. Dio lokalnog stanovništva protivi se projektu, upozoravajući da je projekat vođenja vode cijevima nekoliko kilometara uzbrdo megalomanski, štetan za javni interes i priorodu.
​
PODATAK IZ 2024. GODINE

2. PO SREDIŠNJEM VRŠNOM PODRUČJU

Na katunu Šiška
Kolibe katuna Šiška razbacane su na području između Šiškog jezera i jezera Ševarine

SREDIŠNJI GREBENI - SJEVERNI DIO

Greben: Razvršje (2033 m) - Crna lokva (2008 m) - Crna glava (2139 m)

Nacionalni park "Biogradska gora"
Picture
Biogradsko jezero
PRIRODNI FENOMENI CRNE GORE - Biogradska prašuma
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 27.2.2023
Opis. Dokumentarno-avanturistički serijal Prirodni fenomeni Crne Gore. Šest epizoda o specifičnostima iz oblasti ornitologije, botanike, speleologije, klimatologije i hidrologije. Biogradska prašuma, rijedak šumski biser na tlu Evrope. Profesor Milić Čurović i urednik serijala Danijel Čelecki u potrazi za najvišom jelom. Ovaj YouTube kanal, kao i svi video i audio zapisi, vlasništvo su Javnog servisa. Bez pismene dozvole, zabranjeno je kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale. Informacije: [email protected] +382 20 224 784
Biogradskom jezeru u Crnoj Gori prijeti nestanak
Autor: Al Jazeera Balkans Datum objave: 17.3.2024.
Opis. Biogradskom jezeru, popularnoj crnogorskoj turističkoj destinaciji, prijeti nestajanje. Klimatske promjene su ubrzale taj proces, a Vlada ni nakon pola vijeka od prvih naučnih studija o tom problemu, nije definirala rješenje kako da zaustavi, ili bar uspori, nestajanje najvećeg planinskog jezera u Crnoj Gori. Priča Predraga Tomovića.
Biogradsko jezero // April 2022 // 4K
Datum objave: 22.4.2022. Autor: montenegrovision365
Katun Šiška
Picture
Katun Šiška, Veliko Šiško jezero i vrh Žuber (u pozadini)
Katun Šiška, Veliko Šiško jezero i vrh Žuber (u pozadini)
Picture
Katun Šiška, Bjelasica
Autor: Pictures_Of_Montenegro Datum objave: 15.3.2023.
Picture
Picture
Picture
Šiško jezero (Veliko Šiško jezero)
Šiško jezero
Šiško jezero
Picture
Picture
Biser Bjelasice - Šiško jezero 23.05.2021
Autor: PSK Vojo Maslovaric Datum objave: 10.6.2021.
Šiško jezero
Autor: Pictures_Of_Montenegro Datum objave: 15.6.2021.
КОЛИБА СИМОНОВИЂ (ШИШКО ЈЕЗЕРО) Autor: AC1KA Datum objave: 13.6.2020.
Opis. Национални парк Биоградска гора(уз обалу Шишког језера) 🔺 Викендице, бунгалови, домаћа храна и пиће, обиласци Биоградске горе теренским возилима. [email protected] Nikola: +382 68 046 726 https://www.instagram.com/koliba_simo...
Šiško jezero 2020 4K
Autor: montenegrovision365Datum objave: 15.8.2020.
Opis. Veliko Šiško jezero nalazi se u reonu poznatom pod nazivom Šiška, a tu se nalazi i istoimena planina pa je i jezero po tome dobilo ime. Takođe je ledničkog porijekla, akumulira se vodom od otapanja snijega, pritoka i atmosferskih padavina, a vodu gubi isparavanjem i oticanjem kada je vodostaj veliki. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1660 m, dugo je oko 400 m, a široko oko 140 m, dok dubina može biti i do 3 m pri velikom vodostaju. Okruženo je prelijepim katunima i šumom. Nedaleko od Velikog Šiškog (oko 1 km južno) nalazi se i Malo Šiško jezero. Sam naziv ukazuje na to da je jezero malo, dužina mu je oko 105 m, a širina oko 65 m. Vodu dobija na isti način kao i Veliko, otapanjem snijega , atmosferskim padavinama i pritokama, ali je njegova voda mnogo mutnija, puna mulja i bujne vegetacije zbog čega se ovo jezero, pri niskom vodostaju, pretvara u močvaru. Dubina jezera je oko 1,7 m, a služi, uglavnom, za napajanje stoke.
ŽUBER, 1848 m
Lokva ispod kuka Žuber (1848 m)
Lokva ispod kuka Žuber (1848 m)
Tutića Katun
Malo Šiško jezero
Crnom Gorom: Veliko i Malo Šiško Jezero, Crna Gora - Great and Smal Lake of Sisko Montenegro HD
Autor: RIVchannel Datum objave: 18.7.2019.
Opis. Pratite RIVchannel - SUBSCRIBE - http://www.youtube.com/subscription_c... Pratite nas na Facebook-u -   / crnomgorom.me   Veliko i Malo Šiško Jezero se nalaze na planini Bjelasici u dijelu poznatom kao Šiška po kome su i jezera dobila ime. Veliko Šiško Jezero: Nadmorska visina - 1660m Dužina - 400m Širina - 140m Dubina - 3m Malo Šiško Jezero: Nadmorska visina - 1660m Dužina - 105m Širina - 65m Dubina - 1,7m
Ševarina
Picture
Picture
Picture
Katun Livadice
Barice - Katun Rutovića
Katun Reljina
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
CRNA LOKVA, 2008 m
Pogled u smjeru Crne lokve (2008 m) (izraženi vrh u sredini fotografije)
Pogled u smjeru Crne lokve (2008 m) (izraženi vrh u sredini fotografije)
Svatovsko groblje
Krivi smet
Picture
Lokva na tjemenu grebena, iznad Krivog smeta
Lokva na tjemenu grebena, iznad Krivog smeta
Ocka
Jusin brijeg
Picture
CRNA GLAVA, 1966 m
Picture
Picture
Poljana Veliki Ursulovac
Picture
Malo Ursulovačko jezero (Blatina)
Picture
Veliko Ursulovačko jezero (Kurikućko jezero)
Picture
Ursulovacko jezero - Crna glava (2139)m Bjelasica FPV
Autor: HikingAdventures Datum objave: 30.10.2023.
Opis. Ursulovačko jezero se nalazi ispod same Crne glave, koja je ujedno i najveći planinski vrh Bjelasice sa nadmorskom visinom od 2.139 metara. Jezero plijeni ljepotom koja bez daha ostavlja sve turiste, koji su spremni na avanturu da dođu do jednog od najnepristupačnijih jezera u Crnoj Gori. Veliko Ursulovačko jezero blizu je sela Kurikuće, pa ga zbog toga neki nazivaju još i Kurikućko jezero. Predio Bjelasice u kome se jezero nalazi, naziva se Ursulovac pa je po tome i jezero dobilo ime. Od svih jezera na Bjelasici ono je na najvećoj nadmorskoj visini pa je zbog toga mnogo hladnije, ali i bistrije. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.895 m, dugačko je 162 m, a široko 106 m. Prosječna dubina mu je oko 3 m, a mijenja se u zavisnosti od vodostaja. Zbog odsustva vegetacije i kamenitog dna voda je relativno bistra. Jezero je glečerskog porijekla, u njegovoj neposrednoj blizini su i dva izvora od kojih jezero dobija vodu, a gubi je samo isparavanjem, ne otiče. Malo Ursulovačko jezero poznato je i kao Blatina. Male je površine i dubine i nalazi se na 1760 mnv. Udaljeno je oko kilometar od Velikog Ursulovačkog. Duboko je 3m. Nikad ne presušuje mada mu prijeti nestanak. Služi kao pojilo za stoku. Crna glava je najviši i jedini vrh Bjelasice koji je pokriven šumom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 2139 m.n.v. Ime je dobio zbog bora Krivulja koji ga pokriva a koji ima zagasito-zelenu boju tako da se iz daljine čini da je vrh planine crn. Sa Crne glave se pruža izvanredan pogled na teritoriju četiri opštine – Kolašin, Mojkovac, Berane i Andrijevica, zatim na Veliko i Malo Ursulovačko jezero, Šiška jezera i Pešića jezero. Takođe, sa ovog vrha pogled se pruža na većinu crnogorskih planina (Komovi, Prokletije, Kučke planine, Maganik, Moračke planine, Vojnik, Sinjajevina, Durmitor, Ljubišnja, Hajla), a moguće je vidjeti i obronke Kopaonika i Zlatibora. Sa Crne glave vode staze do Jezerina, Ursulovačkih jezera, Dolova Lalevića.
Galica
Pogled od Galice prema Velikom Uršulovačkom jezeru
Pogled od Galice prema Velikom Uršulovačkom jezeru
Mala lokva na Galici, podno Crne glave (vrh u pozadini)
Mala lokva na Galici, podno Crne glave (vrh u pozadini)
CRNA GLAVA, 2139 m
Pogled na prostor Galice i vrh Crna glava (desno)
Pogled na prostor Galice i vrh Crna glava (desno)
Formacija stijena pod Crnom glavom, koje oblikuju prirodni most (okno u stijeni)
Formacija stijena pod Crnom glavom, koje oblikuju prirodni most (okno u stijeni)

SREDIŠNJI GREBENI - JUŽNI DIO

Greben: Donji Lumer - Gornji Lumer - Goleš - Lisa - Troglava (2072 m) - Zekova glava (2117 m)
Katun Goleš
Goleš je jedan od najvećih katuna na Bjelasici, smješten je u maloj travnatoj uvali na nadmorskoj visini od oko 1600 metara, uz samu granicu nacionalnog parka Biogradska gora. Ima oko desetak koliba (stanje 2017. godine). U katun se izdiže oko 1. juna/lipnja, I ostaje se otprilike do Krstova dana, odnosno do kraja septembra/rujna. Na Ilindan je na katunu narodno veselje, kada dolazi omladina iz Kolašina, naloži se vatra i uz pjesmu ostaje do zore.
Katun Omanovac
Katun Omanovci smjestio se na pola puta između sela Trebaljeva i katuna Goleš. Za razliku od katuna Goleš, Osmanovci nemaju vode (izvor je udaljen 800 m), pa je crijevom voda dovedena do Osmanovaca (kolibe Boškovića). Južno od katuna je šumovito područje Tavani Boškovića.
OGORELA GLAVA, 1988 m
Ogorela glava 1988.mnv (Bjelasica), 29.10.2023.
Autor: PPK "Plan B" Datum objave: 30.10.2023.
Powered by Wikiloc
DUBOKI POTOK
Drina < Tara < Svinjača < Paljevinska rijeka < Jezerine - Duboki potok
Vode Dubokog potoka hrane Paljevinsku rijeku. Njegovo izvorišno područje nalazi se podno bjelasičkog grebena Kordelj (s vrhovima oko 1820-1890 m n.v.), Bljušturnog dola i katuna Vranjak. U toj se šumovitoj planinskoj uvali lepezasto spaja nekoliko potoka (koji izviru na visinama 1650-1750 m n.v.) i tvore Duboki potok. Potok završava svoj tok u depresiji Jezerine na oko 1420 m n.v., koja je zbog plavljenja vodama Dubokog potoka i dobila to ime. Tu se danas nalaze objekti Ski centra "Kolašin 1450". Zbog skijaških staza posječena je i vegetacija na istočnim padinama nad donjim tokom Dubokog potka. Donjim dijelom toka prolazi cesta koja povezuje Jezerine s katunom Vranjak, a u blizini njegova izlaska na Jezerine nalazi se i zapadni ulaz u tunel "Klisura".
Pogled iz doline Dubokog potoka na padine središnjeg bjelasičkog grebena
Pogled iz doline Dubokog potoka na padine središnjeg bjelasičkog grebena
Pogled niz dolinu Dubokog potoka, s ceste koja vodi prema katunu Vranjak
Pogled niz dolinu Dubokog potoka, s ceste koja vodi prema katunu Vranjak; stanje prije izgradnje skijaških staza.
U pozadini je greben Ključ.
Katun Slađevac
Katun Vranjak
Picture
Eko katun Vranjak
Picture
Planinarski dom "Dare Džambas" (objekt tamne boje) nalazi se pod vrhom Mučnica, na katunu Kutijevac. Dom ima 60 ležaja i njime upravlja PSD "Džambas" iz Mojkovca.
U pozadini se dižu Komovi, a daleko na horizontu su Prokletije
Picture
Picture
Picture
Na katunu Vranjak
Picture
Picture
Picture
TROGLAVA
Picture
S južnih padina vrha Troglava (2072 m) pružaju se široki vidici na velik dio Crne Gore
Picture
Put padinama Troglave prema Zekovoj glavi
ZEKOVA GLAVA
Picture
Zekova glava (2117 m) s telekomunikacijskim tornjevima
Picture
Picture
Pristupna cesta do Zekove glave
Picture
Pešića jezero
Pešića jezero (stariji naziv Rupsko jezero, prema katunu Rupe) nalazi se na nadmorskoj visini od 1820 metara, u jednom od najvećih cirkova Bjelasice, u prostoru između njenih najviših vrhova: Crne glave (2137 m) i Zekove glave (2116 m te Vasojevićke šume. Drugo je jezero po veličini na Bjelasici, dužine 290 m, i najveće širine oko 165 m. Dužina obale ljeti je do 800 m, a u proljeće zbog većeg vodostaja doseže i 1200 m. Prosječna dubina jezera je oko 3 m, a pretpostavlja se da je njegova maksimalna dubina oko 8 m. Istočno i sjeveroistočno od jezera nalazi se katun Pešića Rupa (Bastaški Katun).
Picture
Pogled sa Zekove glave na Pešića jezero i u daljini Crnu glavu (2139 m), najviši vrh Bjelasice
Picture
Pešića jezero
Picture
Predaja o krilatim konjima i vilama. Prema jednoj od predaja na jezeru se krilati konji druže sa vilama, no ako bi im se približio čovjek, bio bi strašno kažnjen. Pričaju stari, kad je mjesečina, iznad jezera leti bijeli konj, modrih očiju, a vile koje se kriju u šumi kod jezera, očarane njegovom ljepotom sakupe se na jednom mjestu i do zore gledaju taj ples nad vodom. Zbog takvih dešavanja i svakojakih priča ljudi nisu imali hrabrosti, već su se držali podalje od jezera. No, jedno zgodno momče, njegove ljepote nadaleko nije bilo, koje se prezivalo Pešić odlučio je noću se okupati u jezeru. Kada je zaronio više nije izranjao. Kažu, vile su bile toliko ljubomorne ne njegovu ljepotu da su ga udavile. 
Pesica jezero - Bjelasica
Autor: Branko Scekic Datum objave: 17.7.2012.
Opis. Pešića jezero, 1820 mnv Bjelasica Muzika: Bora Dugić
Pristup od Kolašina do Pešića jezera (cjelodnevni izlet). Iz centra Kolašina staza prolazi kroz naselje Breza do Bašanjskog brda (1147 m), odakle se pruža odličan pogled na Kolašin i okolne planine. Nastavlja se preko prijevoja  Dragišin brijeg-Gilikača, desno od katuna  Goleš, i izlazi na Lica. Ovdje staza dotiče granice Nacionalnog parka "Biogradska gora". Nakon prijevoja izlazi se iz šume i nastavlja u smjeru jugoistoka travnatim grebenima, iznad katuna Slađevac i Vranjak, do Zekove glave, drugog vrha po visini na Bjelasici (2116 m), u čjem se podnožju nalazi Pešića jezero.
Bjelasica Crna Gora Pešića jezero
Autor: Miljan Ojdanic Datum objave: 4.2.2021.
Opis. Kamera : Rade Medojević Organizaror: Željko Radonjić
Katun Rupa Pešića
Na katun Rupa Pešića - Pešića jezero sa stokom izdižu Pešići, Obradovići i jedna kuća Šekularaca. Ova strana Bjelasice pripada Beranama. Nekada je tu bilo čak 30 aktivnih domaćinstava sa stokom. Pri dnu katuna sagrađena je mini hidroelektana i par vikendica.
Pešići

Pešići iz Gornjih Sela s obronaka planine Bjelasice i  podno Bjelasice u Lubnicama nisu plemenski Vasojevići, već potječu od Bjelopavlića i slave bjelopavlićku slavu – Svetu Petku.
​
Teško je reći tko je prapredak ili nulti Pešić. Najčešća predaja govori o Todoru Kadiću i njegovoj osveti, kada je u Kotoru ubio crnogorskog knjaza Danila. Prema toj legendi Todorov brat Peša je dio plemena, zbog straha od odmazde Petrovića, odveo u Brda, među pleme Vasojevića i po sebi pleme nazvao Pešići.

​Vrlo često se pominje i porijeklo dijela Pešića iz Zagarača, kao i Frutka od Bjelog Pavla -Bjelopavlići. Ima tvrdnji da su Pešići i iz Tušinje od Cerovića.
Po knjigama kaže da su prebjegli i na područja u današnjoj Srbiji.
Govori se da su Pešići bili u zavadi sa Knjazom Nikolom, jer je tu bila i granica sa Turskom. Pešići su bili zamrzili knjaza, pa su se često s njime nadigravali, bježali do granice i preko nje. 


PROČITAJ VIŠE Zorica Bulatović: Sa vilama i krilatim konjima na Pešića jezero. Putokaz.me.
Poreklo prezimena, selo Lubnice (Berane)

Pešići su porijeklom Bjelopavlići i dokumenta, kao i bratstveničko predanje govore, da su od dvije različite bjelopavlićke grane, koje se nijesu istovremeno doselili u Gornja sela i Lubnice.
Lubničani sve Pešiće zovu Merići, mada nijesu svi porijekolom od Mejre i njenog sina Stočka.Ogranak Pešića, Sukovići, su bliži sa bastaškim Pešićima nego sa Pešićima u Lubnicama. Peša, predak svih Pešića je sa Orje Luke od bratstva Pavličića. Bio je čuveni junak, ističući se u borbama protiv Turaka, protiv kojih je, boreći se i poginuo. Istraživanja, koja je sproveo Šobajić, su pokazala da je Peša šukun unuk Bijelog Pavla, rodonačelnika Bjelopavlića.
U Lubnice se prvo doselila Mejra sa sinom Stočkom, nastanivši se uz kumove Ojdaniće (Aleksiće), u kući, od koje je postojalo doskoro kućište, koje se nalazilo u donjem dijelu Lubnica, gdje se nalazila kuća Boška Pantovog Pešića. Taj dio Lubnica se i danas po Mejri zove Merića ma’la. Kad su se ”ovatanili”, Stočko se oženio i dobio brojni porod, među kojim i četiri sina: od Delete su Savovići i Perišići, od Miloša Dragovići i Stojanovići, od Perute Perovići, a od Kostadina Kostadinovići, čijih potomaka nema više u Lubnicama. Stočko je poginuo relativno mlad, boreći se protiv Turaka zajedno sa rođacima u Bastasima (imao je tada oko četrdesetak godina), pored jednog izvora, koji se danas zove Stočkova česma. Mejra nije direktno došla iz Bjelopavlića u Lubnice, nego se sa rođacima naselila u Lijevoj Rijeci, pa se jedna ledina i danas tamo zove Pešića luka (Dr. Jagoš Vešović "Pleme Vasojevići"), kao pomen na Pešiće, koji su tu jedno vrijeme živjeli. Prema predanju i pasovima koje broje, Pešići su se doselili u Lubnice krajem XVIII i početkom XIX vijeka. Dolaskom u Lubnice zatekli su naseljene Obradoviće i Šćekiće (Ojdaniće), koji su tada već bili skoro kao starosjedeoci Lubnica. 
Poseban ogranak Pešića su Sukovići, vispreni i bistroumi ljudi, vješti majstori svakom poslu, i dobri junaci. Najstariji predak, koga oni pamte je Tripo Otašev, koji se u Lubnice doselio prvih decenija XIX vijeka, gdje je i zatekao ronaku Mejru, koja je bila već postala žitelj Lubnica. Otaš je iz Bjelopavlića doselio u Planinicu kod Mateševa, uredivši veliko i dobro imanje. Odatle je morao brzo da seli zbog krvavog sukoba sa kolašinskim Turcima Lalevićima, kojima je "dugovao krv". Drugo predanje, o kojem doduše lubnički Pešići ne znaju ništa, govori da su morali da bježe od krvne osvete moračkih Radovića, jer je neki njihov rođak Marjan Pešić izdao brata vojvode Mine, kojeg su pogubili Turci. Za toga Marjana ne znaju ni stariji Pešići u Lubnicama, ali se zna da se sin Milića Dakinog, koji se odselio iz Bastaha u Rasovo kod Bijelog Polja zvao Marjan, što navodi na pomisao da ima neke istine o tom predanju, te da su se Pešići bili doista zavadili sa Radovićima, jer nije baš tako često ime Marjan, naročito ne u ovom kraju, pa postoji vjerovatnoća da je sinu Milića Dakinog dato to ime, kao uspomena na tog starijeg pretka. O ovoj krvnoj osveti i ubistvu Marjana Pešića u Morači i danas živi predanje i priča, dok o tim događajima se praktično u bratstvu Pešića ne zna ništa. U tim okršajima je poginuo Otaš, na mjestu koje se i danas zove Otova luka, jedna livada, koja je bila Otaševo vlasništvo. Poslije Otaševe pogibije u Lubnice je kod rođaka dobjegao sa porodicom Otašev sin Tripo. Ima Pešića, koji su priješli na islam, kao inadžijski odgovor knjazu Nikoli za teror učinjen nad njima, poslije pogibije knjaza Danila u Kotoru. Svakako su tada nevini postradali, ali je vojvoda Miljan Vukov htio po svaku cijenu da se dodvori Petrovićima, protjerujući Pešiće sa njihovih ognjišta ni krive ni dužne, zbog njihove, navodno, rođačke veze sa Kadićima.

IZVOR Poreklo stanovništva sela Lubnice, opština Berane. Prema knjizi Đorđija Maksimova Ojdanića (Ne)poznate Lubnice, ojbavljenoj 2005. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić. 30. januar 2014.


PictureTodor Aleksin Kadić
Todor Kadić, atentator na knjaza Danila

Todor Aleksin Kadić (1830.-13.10.1860.) od Kadića iz Boana, iz Bjelopavlića, u osveti ubio je knjaza Danila 1860. godine u Kotoru.


Povijesni prikaz. Na Trojčin dan 1854. godine pod Ostrogom knjaz Danilo i njegovi perjanici silovali su tridesetak-četrdesetak bjelopavlićkih djevojaka i žena. Sve je počelo kada je knjaz Danilo stigao u Ostrog sa svitom i u pratnji francuskog konzula u Skadru. Te noći je, po knjaževoj naredbi, nakon velikog sabora, odabrano tridesetak-ćetrdesetak najljepših bjelopavlićkih djevojaka i nevjesti da bi uz vatru, u igri s knjaževim perjanicima, zabavljale knjaza i njegove goste. Knjazu su, navodno, perjanici u odaju na silu doveli prelijepu Danicu Kadić, sestru Todora Kadića, iako je ona već bila udana za popa Punišu Pavićevića. Kada su doznali što se dogodilo, Bjelopavlići su riješili da se osvete i ubiju knjaza i perjanike. Bio je to povod za pobunu Bjelopavlića, koji su, predvođeni knjaževim zetom, vojvodom Ristom Boškovićem, krenuli da oružjem i krvlju operu sramotu, a knjaz je uspio sa svitom pobjeći iz Ostroga prema Cetinju. 
Ubrzo se sa silom od oko 6.000 vojnika Danilo vratio da se krvnički osveti Bjelopavlićima, ponajprije zetu, koji se s nekoliko rođaka i kolovođa pobune zatvorio u kulu na Orjoj luci.
Dana 12.8.1860. godine u Kotoru, Todor Kadić je u osveti ubio Knjaza Danila, zatim je sud u Kotoru Kadića osudio na smrt vješanjem, a vojvoda Mirko je sve Kadiće prognao iz Crne Gore.
​Nakon Kotorskog atentata, vojvoda Mrko naredio je istragu Kadića (i progon) i onih koji su im rod ili ih pomažu.
Prema najmanjim brojkama, iste noći kada je ubijen knjaz u Boanu je pobijeno dvadeset i troje Kadića. Kod drugih autora, taj broj dostiže devedeset troje stradalih samo u prvom danu u Boanu Kadića. Sreća u nesreći bila je da je većina Kadića u vrijeme prvog naleta bila u katunima, gdje su izdizali sa stokom, jer je bilo ljeto. Zbog straha od odmazde oni su raselilli, odn. nisu se vraćali na Boan, osim u izuzetnim prilikama, kriomice i na kratko.
Dio ih se preselio u susjedne Vasojeviće i Drobnjake koji su takođe bili dio tadašnje Crne Gore. Kako su i na ovim teritorijama bili u dosegu Petrovića, da bi se spasili od progona mojenjali su prezimena. U Beranama u Kljajić, Radnić, Šćekić; u Šavniku (selo Boan) u Pešić. Od Pešića kasnije i u Palibrk. Iako su promijenili prezimena, sačuvali su slavu Svetu Petku.
Dio je prešao na teritorije koji su bili pod turskom vlašću: Spuž, Nikšić, Bijelo Polje, Lešak, Sredačku Župu, Vraka, Tetovo, Bosna. U ovim mjestima su zadržali i prezime Kadić, jer nisu bili u domašaju Petrovića (u Vraki kasnije i kao Kadije). U Bijelom Polju i Bosni su prešli na Islam. Ima ih i koji su promijenili prezime u Kandić, Kadović, Minić, Pavlović, Filimonović… Kadići iz Boana i njihovi potomci se tradicionalno već dvadeset godina okupljaju na Boanu Kadića za Uskrs.

GREBEN KLJUČA

Greben Kobilja glava - Miljevača - Bikova glava - Ključ - Tureća glava

MALA MILJEVAČA, 1873 m
Velika Miljevača (u sredini) i desno od nje niža Mala Miljevača
Velika Miljevača (u sredini) i desno od nje niža Mala Miljevača
VELIKA MILJEVAČA, 1930 m
Pogled od katuna Vranjak: Bikovača (1952 m), Kota 1900 i Velika Miljevača (1930 m)
Pogled od katuna Vranjak: Bikovača (1952 m), Kota 1900 i Velika Miljevača (1930 m)
KOTA 1900, oko 1900 m
Crkva Preobraženja Gospodnjeg na Ključu - Bjelasica. Na ovoj koti smještenoj na glavici između Bikovače i Velike Miljevače, bližoj Bikovači, sagrađena je crkva Preobraženja Gospodnjeg (na Ključu - Bjelasica), sagrađena kao kopija nekadašnje Njegoševe kapele na Jezerskom vrhu na Lovćenu, gdje je bio pokopan Petar II Petrović Njegoš. Posvećena je u avgustu/kolovozu 2018. godine. Ns platou ispred crkve napravljena je konstrukcija s tri zvona. Od nje se pruza odličan pogled. Svake godine se na Preobrazenje Gospodnje ovdje okupljaju (sabiru) vjernici kako bi obilježili taj vjerski blagdan.

​POGLEDAJ FOTOGRAFIJE  Aleksandar Bzdušok: Bjelasica. Kapela na Bikovači. Rituali, 25.2.2023 
BIKOVAČA, 1952 m
KLJUČ, 1973 m
Pogled od katuna Vranjak prema vrhu Ključ (u pozadini)
Pogled od katuna Vranjak prema vrhu Ključ (u pozadini)
ĆUPOVI, 1885 m
KOTA, 1897 m
Jezerine
Picture
Ski centar Kolašin 1600
Ski centar Kolašin 1600 u ljetnoj sezoni: panoramska vožnja šestosjednom žičarom K8, restoran caffe bar "Troglava" s kapacitetom od 400 mjesta, adrenalinska tjubing staza koja nudi uzbudljiv provod za djecu i odrasle.
Open bar na nadmorskoj visini od 2035 mnv, smješten je uz izlaznu stanicu žičare. Zahvaljujući jedinstvenoj lokaciji brzo je postao nezaobilazna stanica bilo kao krajnja točka panoramske vožnje, mjesto za odmor poslije planinarenja, vožnje kvadovima ili biciklističkih tura, ili kao kutak za uživanje u pogledu na masiv Bjelasice.
Picture
Staze skijaškog centra "Bjelasica" na Jezerinama pod planinom Ključ
ČKALA, 1804 m
KLISURA, 1827 m
Vrh Klisura (1827 m n.v.) sjeverozapadni je susjed Čkale. Ispod toga vrha probijen je tunel Klisura.

Tunel Klisura. Tunel Klisura kroz Bjelasicu je probijen kroz geološki najteži teren u Crnoj Gori, što je tijekom izgradnje dovodilo do poplava u tunelu, urušavanja zemlje i otvaranja provalija. Tijekom gradnje probijao se 1 metar dnevno. Tunel znatno skraćuje put od Podgorice do Berana. Završetkom tunela na dionici prometnice Jezerine-Lubnice, u dužini od 2.814 metara, put od Berana do Kolašina biti će kraći za oko 40 kilometara. 

Picture
Klisura, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000
LUMER, 1863 m (zapadni vrh) i 1863 m (istočni vrh)
Vranještica
Vranještica je smještena između Kolašina i Andrijevice. Cesta do ovog sela napravljena je 1969. godine i njome ima dvadesetak kilometara do Kolašina i tridesetak do Andrijevice. 
Broj stanovnika u mjesnoj zajednici Vranještici već mnogo godina drastično opada. 1970-ih i 1980-ih godina u njoj je živjelo oko 900 stanovnika koji su se pretežito bavil  stočarstvom i poljoprivredom. Godine 2025. u ovom naselju tijekom čitave godine živi svega 24 stanovnika, raspoređenih u 13 kuća.
​Zgradu osnovne škole su 1963. godine svojim sredstvima i radom izgradili sami mještani. U to vrijeme škola je brojala i po 120 učenika, ali je na početku drugog desetljeća 21. stoljeća, zbog nedostatka đaka, došlo do njenog zatvaranja. Objekt sada propada.
SUVA GORA (VRANJEŠTICA, KOLAŠIN)
Autor: Ana Mojasevic Datum objave: 18.7.2020.

SJEVERNI GREBEN

Greben Mučnica (1809 m) - Marinkovac - Bjelogrivac (1970 m) - Strmenica / Crna glava (2122 m)

Katun Dolovi
Đedovina: Katun namijenjen ljubiteljima planine - Dolovi (Epizoda 11)
Autor: Đedovina Datum objave: 15.8.2024.
Opis. Ekipa Đedovine u Dolovima na Bjelasici. Gazdinstvo Janketić okuplja prave ljubitelje prirode koji mogu uživati u pogledu na vrhove Bjelasice i obići neka od obližnjih jezera. Zahvaljujemo se Turističkoj organizaciji Mojkovac! Autor: Bojan Vučinić Producent: Danilo Perišić Snimatelj: Danilo Perišić Montaža/kolor korekcija: Rade Bulatović
Znanje imanje: Izazovi tradicije
Autor: RTS Znanje Imanje - Zvanični Kanal Datum objave: 1.9.2024.
Opis. O izazovima tradicionalne proizvodnje i ruralnom razvoju i savremenim tehnologijama u borbi protiv klimatskih promena u ovoj emisiji Znanja zmanja govore: naše komšije iz okoline Andrijevice i domaći i evropski stručnjaci. Božidar i Dajana Janketić sa Biogradske gore, čuvaju parađedovinu na koju sad dolaze ljudi iz celog sveta. Željko Vučević iz Katuna Štavnik, opština Andrijevica - o opsatnku i perspektivama tradicionalnog čuvanja stoke podno Komova. Dragan Đurković, pčelar o planinskom medu i melimima jedinstvenim proizvodima sa ovih prostora. Labud i Borka Turković, katum kamp Gradina, podno prokletija izgradili priču o radu i uspehu. Rikardo Santos, inženjer iz Portugalije - kako se protivgradim topovima topovima štiti 2.000 hektara jabuke. Urednik: Dragana Popov Novinar: Ljiljana M. Petrović
CRNA GLAVA (Strmenica), 2122 m
Crna glava (u pozadini)
Crna glava (u pozadini)

3. PO MOJKOVAČKOM KRAJU


Bojna Njiva

Memorijalni centar. 2024. godine raspisan je natječaj za rješenje memorijalnog centra u Bojnoj Njivi, posvećenog junacima Mojkovačke bitke.

Katun Žarski

Ski-centar. Na području katuna, na mojkovačkom dijelu Bjelasice, gradi se ski-centar Žarski. Vezano za taj projekt planirana je izgradnja mosta preko rijeke Tare, na dionici ceste od Mojkovca, mjesta Podbišće do skijališta Vragodo, koji će biti dio regionalne ceste Mojkovac-Lubnice-Berane. (2024.)

4. U POLIMLJU IZMEĐU BIJELOG POLJA I BERANA


Bijedići

U Bijedićima se nalazi neolitičko arheološko nalazište "Trnje". U blizini nalazišta postoji pećina gdje se narod sklanjao za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata.
Koncesionar kamenoloma na tome području je i pored upozorenja napravio put kroz arheološko nalazište, prilikom probijanja puta odvezao ogromne količine materijala s parcela koje nisu pod koncesijom, zbog čega je došlo de reakcije građanske inicijative (2024.).

Na Lisi
Lisa (1878 m) je izdvojen vrh na krajnjem jugoistoku masiva Bjelasice, nedaleko od prijevoja Trešnjevik koji Bjelasicu odvaja od impresivnog masiva Komova (vrhovi u pozadini).

5. PO VASOJEVIĆIMA: BERANSKI KRAJ


Picture
Berane u dolini Lima
Picture
Područje plemena Vasojevići
Izvor: Montenegrin Ethnic Association of Australia

Bukova Poljana

KOORDINATE: 42.7714, 19.5883
Bukova Poljana nalazi se na najjužnijim dijelovima bjelasičkog masiva, na brdima koja se dižu sjeverno od dolina rijeke Tare i Drcke. Preko kanjona Drcke pruža se s Bukove Poljane odličan pogled na Komove. 
Mjesto je poznato po pobjedi Crnogoraca predvođenih  vojvodom Miljanom Vukov Vešovićem nad mnogobrojnijom turskom vojskom, u 11.6.1877. godine. 
Upravo je bitka na Bukovoj poljani, bila uvod u važnu pobjedu Vasojevića kod Morače i te su bitke prethodile konačnom povlačenju turske vojske i kasnijem priznanju državnosti Crne Gore 13.7.1878. godine.

IZVORI
​Moja Crna Gora, portal
Komovi.com, portal

Dragiša Rašović; Bitka u Morači juna 1877. godine, Portal Montenegrina
Picture
Spomenik na Bukovoj Poljani
Picture
Crkva Svetog Kneza Lazara , Bukova poljana
Autor: Zoran Djekic, Panoramio
Boj na Bukovoj poljani
Iz teksta Dragiše Rašovića; Bitka u Morači juna 1877. godine, Portal Montenegrina

Boj na Bukovoj poljani 

U ratnom okruženju Crnogorsko-turski rat (1876-1877), je u sjenci Rusko-turskog rata, koji se vodi sa promjenljivom srećom. Turci su koristili primirje na tursko-srbijanskoj granici od 27. juna kao i primirje između Crne Gore i Turske od 2. novembra 1876. godine, prekinuto u aprilu 1877. godine, hitajući da pragaze Crnu goru i da svoje snage koncentrišu protiv Rusije. 
Dejstva turske vojske u Crnoj Gori planirana su kao napad sa tri ratna fronta: sjeverni- od Hercegovine prema Danilovgradu pod komandom Sulejman paše, južni - u dolini Zete pod komandom Saib paše, istočn i- od Kosova i Metohije preko Vasojevića prema Kolašinu pod komandom Mehmed Ali paše. Kada se sretnu u rejonu Spuža i Podgorice, planiran prodor prema Cetinju i pokoravanje preostalih djelova Crne Gore. 
Skromne snage Crne Gore bile su rastrzane na sva tri ratna fronta. Rovački, Donjomorački i Gornjomorački bataljon bili su na frontu u Hercegovini i u slivu Zete. Senatar Pero Jokašev Pejović iz Ceklina štitio je od turskih nasrtaja lijevu obalu Tare do Donjeg Kolašina sa Jezero-šaranskim i Poljsko-kolašinskim bataljonom. 
Komandant nedovoljno naoružanih crnogorskih snaga na istočnom crnogorskom frontu vojvoda Miljan Vukov Vešović (1820-1886., njegovi su sinovi - Gavro Vuković i Todor Vuković), imao je pet vasojevićkih bataljona, dva bataljona senatora Pejovića i kombinovani Morački bataljon sastavljen od Donjomoračana i Gornjomoračana, lipovske i rečinske čete, pretežno rezervista u odmaklim godinama - ukupno osam bataljona, sa oko 3.500 boraca i dva topa. 

Prodor kroz Vasojeviće 

Glavnina turske vojske i pomoćna turska vojska na istočnom frontu pod komandom Mehmed Ali paše, ferika-divizijskog generala, zvani i Mehmed Alija, imala je oko 17.500 vojnika i 24 topa. Znači, Mehmed ali pašinoj vojsci sadejstvovao je i bašibozuk iz Metohije, Plava i Gusinja pod komandom Ali bega Gusinjskog. 
Mobilisan je bio i bašibozuk iz kolašinskog okruženja pod komandom bimbaše (brigarida) Suljage Mekića i iz nekih sandžačkih krajeva. Turska vojska je imala brojno preimućstvo, snažnu artiljeriju, konjicu, tehničku i drugu ratnu opremu neuporedivo bolju od one kojom je raspolagala crnogorska vojska. 
Pod izgovorom „izviđanja”, turska odjeljenja bašibozuka (neredovna pomoćna turska vojska, silom mobilisana, islamizirani sunarodnici starosjedilaca, neobuzdana pljačkaška vojska) stalno su napadala okolinu Kolašina, palila sela i planinske katune, ubijala i neboračku nejač, pljačkala i plijenila stoku. 
Početkom juna 1877. godine turska vojska je ovladala Vasojevićima. Glavnina turske vojske, pod komandom Mehmed ali paše od Berana i pomoćna vojska od Plava i Metohije pod komandom Ali bega Gusinjskog, pod teškom borbom, potiskujući odrede vojvode Miljana Vukova i paleći vasojevićka sela, prodrla je 10/22. juna 1877. godine preko Trešnjevika i Lise prema Rečinama i Ključu. 

Herojski otpor 

Prodor turske vojske usporavala su dva vasojevićka bataljona, ali nijesu imala dovoljno snage da ih zaustave, pa je ona zauzela Vranješticu, Planinicu i Bare Kraljske. U pravcu Bukove poljane pošao je i vojvoda Miljan Vukov sa sinom Todorom Vukovićem, komandantom Ljevorečko-konjuškog bataljona. Tako su tri vasojevićka bataljona izvršila munjevit napad na zaštitnicu Mehmed Ali pašine vojske, koja se odmarala na Bukovoj Poljani. 
Iznenađeni i razbijeni, Turci su se povukli preko Rečina ka Kolašinu. U ljutom boju na Bukovoj Poljani, 11/23. juna 1877. godine, po jednom izvoru saznanja, ubijeno je više od 800 turskih vojnika. Crnogorski gubici iznosili su oko 50 boraca. Sjajna pobjeda vasojevićkih bataljona na Bukovoj Poljani imala je visok moralni i psihološki efekat i širok odjek. 
Šestog juna 1877. godine, turska vojska iz Kolašina napala je crnogorsku granicu i zapalila sela Vladoš i Trunića Do. Glavnina turske vojske, u prodoru od Vasojevića, zapalila je preostalio dio crnogorskog sela Rečine 10/22. juna. Crnogorska vojska je zapalila sela Smailagića Polje i Drpe u turskoj zoni. Pod komandom komandira Luke Ilijina Mijatovića, djelovi Moračkog bataljona prelazili su preko Tare u pomoć Rečinskoj četi i poslije kraće borbe starjela Turke u Kolašin. 
Istog dana, 10/22. juna, kad je Mehmed Ali paša zapalio Rečine, kolašinski Turci su napali moračke katune na Vučju, ubili četiri Moračanina i plijenili stoku. 
Lipovski barjaktar Vasilj Vuković sa jednim odjeljenjem Lipovaca, presrio je Turke koji su se vraćali s Vučja, iznenada ih napao iz guste bukove šume niže Krivače, ubio 13 Turaka i oteo im dio plijena. 
Četvrti dan po dolasku Mehmed Ali paše u Kolašinu, 14 
26. juna 1877. godine, turska vojska je pod komandom Veik Salih paše spalila Gornje Lipovo, kako kaže narodna pjesma: 
„I Rečine selo popališe, 
i Lipovo ognju predadoše...” 

Stanovništvo je bježalo iz popaljenih sela i katuna, a Rečinska i Lipovska četa su se povukle prema Crkvini i ušle u sastav Moračkog bataljona prije boja u Donjoj Morači. ​

​
Bukova Poljana
Autor: Stefan Vukicevic; Datum objavljivanja: 3.9.2017.
Spomenik na Bukovoj Poljani u Vasojevićima
Autor: vasojevicilr
Radoslav-Jagoš Vešović
Bukova Poljana, 1891. - 15.1.1968.

Doktor filozofije, teolog, prosvjetni radnik i pisac, u znanstvenoj i široj javnosti poznat  po opsežnom etnografskom djelu "Pleme Vasojevići".

Rodio se u mjestu Dolovi-Bukova Poljana, od oca Veliše Lukina i majke Stoje (rođena Petrović, s Kosora u Kučima). Osnovnu školu završio je u Barama Kraljskim. Dalje se školovao u Beranama, Skopju, Solunu i Prizrenu gdje i završava Bogoslovsko-učiteljsku školu 1910. godine. Kao stpiendist ruske vlade, završio je Duhovnu akademiju u Kijevu 1914. godine.

Nakon toga bio je direktor gimnazije u Peći (1921.) i profesor srednjih škola u Cetinju, Podgorici i Sarajevu. Potom radi kao profesor u Parizu i gradu Lausanna, i nastavlja usavršavanje, studije na Sorbonni. Na sveučilište Lausanne, 1931. g., obranio je na francuskom jeziku doktorsku tezu: "Tolstoj i problemi moralnog i religijskog obrazivanja“, koja je objavljena iste godine u Parizu. Autor je monumentalnog djela "Pleme Vasojevići, u vezi sa istorijom Crne Gore i plemenskim životom susjednih brda“, koje je objavio 1935. godine u Sarajevu. U ovom svom djelu, na kojem je radio više od 10 godina, govori o plemenu Vasojevića, obrađujući povijest, opisujući kraj koju zaposijedaju, običaje i genealogiju vasojevićkih bratstava. Ova knjiga je pred kraj 20. i početkom 21.st doživjela još dva fototipska izdanja ("Stupovi", Andrijevica 1998. i "CID", Podgorica 2002. g.).
U raznim časopisima objavio je oko 50 radova na razne teme. Izbor njegovih radova, od 1926. do 1938.godine, objavljen je 1998. godine u knjizi pod nazivom: "Uloga crkvenih poglavara u istoriji Crne Gore".

I: Komovi.com; RTCG
Picture
Pleme Vasojevići,
u vezi sa istorijom Crne Gore i plemenskim životom susjednih brda
Autor: Radoslav-Jagoš Vešović
Izdavatelj: Cid
ISBN: 86-495-0316-0
Broj stranica: 463
Godina izdanja: 2005.Mjesto izdanja: Podgorica

Veliđe

Selo Veliđe je 1961. godine brojalo 229 stanovnika raspoređenih u 42 domaćinstva. Godine 2024. u ovom mjestu, udaljenom od Berana oko sedam kilometara, ostale su samo četiri kuće u kojima neko živi tijekom čitave godine.

Lubnice

Lubnice su naselje u općini Berane. 

Stanovništvo. Prema popisu iz 2003. u Lubnicama je bilo 245 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 244 stanovnika). Najveći broj stanovnika, prema službenim popisima, Lubnice su imale 1953. godine - njih čak 650.
Škola. Škola u Lubnicama osnovana je 1892. godine. Od 1950. je osmogodišnja. Nekada je škola brojala i preko 350 učenika. Početkom 21. stoljeća škola je renovirana. Godine 2023. škola je prvi puta u svojoj povijesti ostala bez đaka prvaka. U čitavom mjesnom centru bio je jedan prvak, ali su ga roditelji odlučili upisati u gradsku školu. Škola ima područno odjeljenje u Glavacama jedino preostalo (stanje 2023. godine) područno odjeljenje od nekadašnjih pet.
Razno. O depopulaciji ovoga kraja govori podatak da je nekada autobus na relaciji Berane – Lubnice prometovao čak četiri puta u toku dana, međutim ta je linija odavno ukinuta. 
Gornjoselska župa

Lubnice se nalaze na području tzv. Gornjoselske župe, smještene na padinama Bjelasice, koju čine sela Lubnice, Praćevac, Bastahe, Glavace, Kurikuće i Vuča. Na području Gornjoselske župe 1948. godine živjelo je 1.800 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na tek nešto više od 600. 
Banjevački vodopad
KOORDINATE 42.8272951,19.8092431,15
Banjevački vodopad nalazi se u selu Banjevac, u blizini regionalne cestre prema Kolašinu i udaljen je sedam kilometara od centra Berana. Visina slapova iznosi oko 20 metara. Prilazna staza je uređena od 2023. godine, markirana je i obilježena smjerokazima. Staza koja vodi do vodopada nije zahtjevna i pogodna je za pješačenje. 
​
IZVOR DAN, 23.10.2023.
BJELASICA Lubnice - žljeb Udovinjica
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 27.12.2023.
Opis. Planinarsko društvo "OMORIKA" iz Užica je prilikom trodnevnog boravka na planinama Bjelasici i Komovima u Crnoj Gori, dana 16. juna 2023. godine posetilo neobičnu prirodnu atrakciju Udovinjicu u okolini sela Lubnice kod Berana na planini Bjelasici.
Lubnice
Autor: Pictures_Of_Montenegro Datum objave: 20.2.2024.

Vuče

Migracijska kretanja desetkovala su broj stanovnika na prostoru Gornjih sela. Tako je selo Vuča u zimu 2023.-2024. ostalo na samo tri aktivna domaćinstva s tri stanovnika.

6. PO VASOJEVIĆIMA: ANDRIJEVIČKI KRAJ


Planinarski dom na Krivom dolu 
Planinarski dom na Krivom dolu nalazi se na Bjelasici (Crna Gora), na oko 1.700 metara nadmorske visine, dvadesetak kilometara od Andrijevice. Raspolaže sa četrdesetak kreveta i pratećom opremom.

Dom je više godina bio zapušten i počeo propadati. Zahvaljujući jednom od IPA programa (projekt prekogranične suradnje Crna Gora – Kosovo za bolju turističku ponudu u manje razvijenim planinskim predjelima kojeg finansira Europska unija) 2023. godine dovršena je njegova potpuna sanacija,

Dom je, uz nekoliko bungalova, vrhunski opremljen. Smješten je na lokaciji s odličnim pogledom na masive Komova, Bjelasice i susjedne planine.
NOVOSTI
Darko Jovović: ​Andrijevica: Administrativne procedure koče otvaranje planinarskog doma. DAN, 12.9.2023.
  • Opis. Dom treba da se da nekome na upravljanje i razmatramo koji bi to model bio najprihvatljiviji, od onog da Opština upravlja domom do sklapanja određenog privatno-javnog partnerstva sa nekom ozbiljnom turističkom kompanijom, navode iz Opštine Andrijevica
Nad katunom Vranjak

Praktično

AKTIVNOSTI


Pješačenje i planinarenje

Zanimljivost. Planinarski klub "Trebaljevo" osnovan je 1984. godine i jedini je planinarski klub u Crnoj Gori koji ima sjedište na selu, i to u Rovačkom Trebaljevu, između Kolašina i Mojkovca.
Memorijalni zimski pohod. U znak sjećanja na Nenada Vukomanovića, bivšeg pripadnika Vojske Crne Gore i Kluba vojnih planinara "Kapetan", njegove kolege svake godine organiziraju memorijalni zimski pohod na skijama i krpljama pod nazivom "Mekorijalni zimski pohod na skijama i krpljama "Vukšin marš". Tura se odvija na ruti: Ski centar "Kolašin " (1600 m n.v.) – Međustanica Planinarski dom "Vranjak" (1760 m n,v,) – Međustanica Troglava (2072 m n.v.) – Zekova Glava (2117 m n.v.). Tura je zahtjevna i podrazumijeva dobru fizičku pripremljenost. 
Nenad Vukomanović, zastavnik Vojske i član Kluba iznenada je preminuo, u noći poslije njegove posljednje planinarske ture koja je bila krajem siječnja/januara 2018. godine upravo na Bjelasici.
​BJELASICA uspon na vrh Žuber
Autor: Slobodan Stefanović
Opis videa: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je u subotu 14.12.2015. godine organizovao akciju na planini Bjelasici u Crnoj Gori. Nakon dolaska preko Prijepolja, Berana  Lubnice do planinarskog doma ,,Suvodo,, , 11 planinara izvode uspon na vrh Žuber (1848 m) uz obilazak Suvodola, Bubulovca, Kutijevca I Velikog Šiškog jezera. Od ovog vrha, grupa je prešla do Malog Šiškog jezera, a zatim I do jezera Ševarine. Sledi povratak u dom ,,Suvodo,, .

Pješačenje i planinarenje

Picture
Penjačke mogućnosti u okolici Gusinja i Kolašina
(preuzmi klikom na fotografiju)
Picture
Tradicionalni pohodi planinom

U siječnju/januaru svake godine Klub vojnih planinara "Kapetan" organizira zimski memorijalni pohod "Vukšin marš", do Zekove glave na Bjelasici. Događaj je posvećen Nenadu Vukomanoviću, zastavniku Vojske i članu Kluba koji je iznenada preminuo, u noći poslije njegove posljednje planinarske ture koja je bila krajem januara 2018. godine upravo na Bjelasici.

​Planinarski klub "Visokogorci Crne Gore", svake zime, početkom godine, organizira bjelasički maraton – Bjelasica Winter Adventure Race.
Bjelasica Winter Adventure Race prvo je natjecanje ove vrste u Crnoj Gori, izazov za iskusne natjecatelje, ali i za rekreativce i obitelji. Natjecanje je podijeljeno u dvije kategorije: takmičarsku i revijalnu.
Takmičarska trka odvija se na stazi dužine oko 20 km s kontrolnim točkama. Natjecatelji moraju biti fizički spremni i posjedovati iskustvo i vještinu snalaženja na nepoznatom terenu u zimskim uvjetima, a staza se može proći na krpljama, kao i na turno ili nordijskim skijama.
Revijalna (porodična) trka je prilika za obitelji i sve one koji nemaju iskustva, a žele doživjeti planinu u zimskim uvjetima. Dužina staze je oko 8 km i prati šumski put što navigaciju čini jednostavnom. Za ovu kategoriju nisu potrebni iskustvo i napredne vještine.

Aktivnosti na snijegu


Daleko od CIVILIZACIJE na dve planine | Izazovi avanturu
Datum objave: 14.3.2022. Autor: Izazovi avanturu
Opis: Zahvaljujemo se Turističkoj organizaciji "Kolašin" koja nam je pomogla u realizaciji ove epizode. Link do njihovog sajta: https://kolasin.me/ Uputili smo se u Crnu Goru sa namerom da dva dana provedem na planinama u blizini Kolašina. Prvi dan smo krenuli na turno skijama i splitboardu na Ključ, najviši vrh Bjelasice. Plan je bio kada se popnemo da se spustimo u ski centar "Kolašin 1450m". Dan je obećavao, vreme je bilo sunčano ali kako smo se približili katunu Rupe, naglo se promenilo i vetar je snažno počeo da duva. Na samom vrhu nas je dočekao i led. Drugi dan smo otišli na Sinjajevinu. Planina koja me oduševila sa svojom lepotom, priroda kakva se vidi samo na filmu. Ni drugi dan nije mogao da prođe bez problema. Bol u kolenu, zaleđen sneg, sve to je uticalo da penjanje na skijama po planini bude otežano. 👉 Kontakt email: [email protected]
SKIJOM PO BALKANU I Kolasin, Crna Gora I Epizoda
Autor: Skijom po Balkanu Datum objave: 26.10.2024.
Opis. Pratite novi serijal video produkcije Triangl pod nazivom "Skijom po Balkanu". U sedmoj epizodi posetili smo skijaliste Kolsin koje se nalazi u Crnoj Gori. Pretplatite se na kanal i pratite nase nove epizode cim budu objavljene. Produkcija/ autorska prava: Triangl produkcija d.o.o. Autor i producent: Tamara Grujic Voditelji: Tijana Dapcevic, Igor Lazic Rezija i scenario: Djordje Stanimirovic Snimatelji: Dragan Rakicevic, Nikola Jovanovic Snimatelji zvuka: Nikola Knezevic, Sergej Vuckovic, Aleksa Nikolic Montaza: Aleksandar Popović, Damjan Paunković Asistent montaže: Dijana Morača Dizajn zvuka: Nikola Cvijanović Kolor korekcija: Nikola Mrdalj Prevod i adaptacija: Zvonimir Ivanov Animacija Mosquito Video & Animation Grafički dizajn: Slavimir Stojanović Futro Autor muzike: Re:Beat Koordinator postprodukcije: Dijana Morača Izvrsni producent: Vuk Djokovic Snimano tokom sezone 2023/2024

BORAVAK


Pristupi

Kako izgleda novi put od Kolašina do Berana?
Autor: Za volanom Datum objave: 22.4.2024.

Smještaj

Planinarski dom na Krivom dolu
Planinarski dom na Krivom dolu nalazi se na oko 1.700 metara nadmorske visine, udaljen dvadesetak kilometara od Andrijevice. Raspolaže sa četrdesetak kreveta i svom pratećom opremom. Dugi niz godina bio je zapušten, a 2024. godine se privodi kraju njegova adaptacija. Adaptacija je dio projekta prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo Turistički "Hab" za bolju turističku ponudu u manje razvijenim planinskim predjelima, koji financira Europska unija preko IPA programa. Sanacija je obavljena i s ciljem da se upotpuni turistička ponuda općine Andrijevica, uposli sezonska radna snaga i plasiraju domaći proizvodi na katunima, kao šansa lokalnom stanovništvu za ubiranje dodatnih prihoda.
Dom je, uz nekoliko bungalova, vrhunski opremljen. Planinarski dom na Krivom dolu nalazi se na lokaciji s koje se pruža odličan pogled na Komove, Bjelasicu i susjednieplanine. ​
Ursulovačko jezero
Također znano i kao Veliko Ursulovačko jezero, je jezero na najvišoj nadmorskoj visini na Bjelasici - 1895 m n.v.

Praktično

IZVORI I LITERATURA


Reference

[1] Bjelasica. Wikipedija
[2] Prostorno-urbanistički plan Opštine Mojkovac do 2020 (PDF)
[3] Nacionalni park Biogradska gora - Plan upravljanja 2011-2015. (PDF
)

Ostali izvori

BESHKOV, Stoyan: New Data of the fauna of the Macrolepidoptera from Biogradska Gora National Park, Montenegro (Insecta: Lepidoptera). 2004. (PDF)
  • Sažetak. U ovom radu 99 vrsta Macrolepidoptera (Insecta: Lepidoptera) je registrovanao za podrućje Nacionalnog Parka Biogradska Gora, od čega je 85 iz orginalnog materijala. Od njih 80 vrsta registrovane su kao nove za Planinu Bjelasica i Nacionalni Park Biogradska Gora. Thera britannica (TURNER, 1925) je nova za područje eks-Jugoslavije. Tri druge vrste (Polychrisia moneta, Epipsilia cervantes vargai and Mesoligia literosa) reguistrovane su po prvi put za faunu Crne Gore. 
BILOVITZ, P., KNEŽEVIĆ, B., STEŠEVIĆ, D., MAYRHOFER, H.: Lichenized and lichenicolous fungi from Bjelasica (Montenegro), with special emphasis on the Biogradska Gora National Park. Biblioth. lichenol. 99, str. 67-80. (2009.) (PDF)
  • Sažetak; Abstract: A preliminary investigation of the lichen mycota of the Biogradska Gora National Park recorded 164 lichen taxa and five lichenicolous fungi. The genera Biatora, Brodoa, Calvitimela, Dimerella, Lepraria, Polychidium, Rhizoplaca, Schaereria, Sporastatia, Trapeliopsis and Xylographa are reported for the first time for Montenegro, and 56 taxa (55 species) of lichenized and five species of lichenicolous fungi are new to Montenegro. The virgin forest Biogradska Gora harbours several lichens which are rare and threatened throughout central Europe, e.g. Degelia plumbea, Gyalecta ulmi, Lobaria amplissima, Lobarina scrobiculata and Megalaria grossa. Several of the new genera and many new species occur on siliceous rocks at high elevations.
BLAŽENČIĆ, Jelena; BLAŽENČIĆ, Živojin: Floristička i ekološka studija makrofita u jezerima Nacionalnog parka “Biogradska gora” (Crna Gora, Jugoslavija). Glasnik Instituta za botaniku i Botaničke bašte Univerziteta u Beogradu, Tom XXVIII, 1994. Beograd (PDF)
BLEČIĆ, Vilotije: Beitrag zur Kenntnis der Weidenvegetation des Gebirge Bjelasica  - Prilog poznavanju vegetacije planine Bjelasice. Glasnik Botaničkog zavoda / Bull. Inst Bot. Univ (Beograd), 1 (5), str. 109- 118. Beograd, 1960. (PDF)
  • Sažetak; Od svih crnogorskih planina, izuzev masiva koji pripadaju grupi Prokletija, Bjelasica se razlikuje po geološkom sastavu, pošto je pretežno izgradjena od silikatnih stena. Krečnjaci, većinom trijaske starosti, u sastavu ove planine imaju manji udeo, oni vire iz glavne mase kao sočiva. Bjelasica se izdvaja medju crnogorskim planinama i u morfološkom izgledu ona je znatno blažih nagiba, manje se ističu okomite stene i točila, a sem toga bogatija je vodom i skoro cela pokrivena vegetacijom. Istaknute geološke i morfološke osobine Bjelasice uslovile su i različit njen vegetacijski pokrivač u odnosu na susedne planine Sinjavina i Komovi. U pogledu visinskog rasčlanjenja vegetacije Bjelasica pripada zapadnohrvatsko-bosanskom tipu. Medjutim, po prisustvu vrlo značajnih flornih elemenata i pojedinih biljnih zajednica, ona gradi barijeru izmedju zapadnohrvatsko-bosanskog i hercegovačko-crnogorsko-makedonskog tipa visinskog rasčlanjenja vegetacije. Na Bjelasici se nalazi molika, gde joj je i krajnja severoistočna granica. Muravjov navodi za Bjelasicu, Crna glava, vrstu Wulfenia carinthiaca. Lonicera borbasiana, karakteristična vrsta za zajednicu klekovine bora u ilirskom području, vrlo je brojno zastupljena u istoj zajednici i na Bjelasici, gde joj se i završava jugoistočna granica areala. Iznad Šumskog pojasa razvijene su planinske vrištine izgradjene od klečice, borovice i brusnice. Medju zajednicama planinskih pašnjaka najveće prostranstvo zauzima fitozenoza kestenjaste vlasulje.
BLEČIĆ, Vilotije; LAKUŠIĆ. R.: Der Urwald Biogradska Gora in Gebirge Bjelasica in Montenegro. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – Poseb. Izd., 15(4), 131-140, Sarajevo, 1970.
ČUROVIĆ, Milić; STEŠEVIĆ, Danijela; MEDAREVIĆ, Milan; CVJETIĆANIN, R.; PANTIĆ, D.; SPALEVIĆ, Velibor: Ecological and structural characteristics of monodominant montane beech forests in the National park Biogradska Gora, Montenegro. Archives of Biological Sciences. 63(2), January 2011. Str. 429-440. (PDF)
  • Sažetak; Due to their extraordinary diversity and high level of conservation, the forest ecosystems of Biogradska Gora undoubtedly fall under the most significant forest objects. Owing to the lack of anthropogenic impacts, it is an especially interesting and gratifying research subject for different experts and scientists. In order to implement a sufficiently high biodiversity level management, it is necessary to know the structural characteristics of untouched forests. In this paper we focused our attention on mono-dominant montane beech forests with their ecological and structural characteristics, as a bioecological basis for environmentally friendly planning and sustainable management of these and similar forest ecosystems.
DIZDAREVIĆ, M.; LAKUŠIĆ, R.; GLIGOROVIĆ-DANON, Z.: Primarna produkcija i ukupna biomasa najvažnijih ekosistema Nacionalnog parka "Biogradska gora" u Crnoj Gori. U: Prirodne i društvene vrijednosti nacionalnog parka "Biogradska gora" (Ed. Mijušković). CANU, Glasnik Odjelenja prirodnih nauka, 23, str. 147-152. Podgorica, 1991.
DOŽIĆ, D.: Istorijat Nacionalnog parka Biogradska gora. U: Naučni skup "Prirodne i društvene vrijednosti Nacionalnog parka Biogradska gora". 1991. CANU 23: 17-34
GRUPA AUTORA: Prostorni plan posebne namjene NP "Biogradska gora". Predlog. 24 Novembar 2010 (PDF)
GRUPA AUTORA: Plan upravljanja NP Biogradska gora. Nacionalni parkovi Crne Gore. Podgorica, 2022. (PDF)

LAKUŠIĆ, R.; ATANACKOVIĆ, B.; VUČKOVIĆ, M.: Prirodni sistem ekosistema planine Bjelasice. U: Prirodne i društvene vrijednosti nacionalnog parka "Biogradska gora" (Ed. Mijušković). CANU, Glasnik Odjelenja prirodnih nauka, 23, str. 35-52, Podgorica, 1991.
LAKUŠIĆ, D.; LAKUŠIĆ, R.; STEVANOVIĆ, V.: Veza između visokoplaninskih endemičnih flora Kopaonika i Bjelasice. U: Prirodne i društvene vrijednosti nacionalnog parka "Biogradska gora" (Ed. Mijušković). CANU, Glasnik Odjelenja prirodnih nauka, 23, str. 189-198, Podgorica, 1991.
MEDAREVIĆ, M.; ČUROVIĆ, M.; CVJETIĆANIN, R.: SPALEVIĆ,V.; DUBAK, D.: Structural Characteristics Of Mixed Forests Of Spruce, Beech And Fir In The National Park Biogradska Gora. U: Biodiversity Of The Biogradska Gora National Park, Monographs 1, 20-29 (ed. Pešić). Department of Biology-University of Montenegro and Centre for Biodiversity of Montenegro. Podgorica, 2004.

MIHAILOVIĆ, R.; RADULOVIĆ, V.: Geologija planine Bjelasice. U: Prirodne i društvene vrijednosti nacionalnog parka "Biogradska gora" (Ed. Mijušković). CANU – Glasn. Odjel. Prir. Nauka, 23, str. 53-74. Podgorica, 1991.
MOTTA, Renzo; GARBARINO, Matteo; BERRETTI, Roberta; BJELANOVIĆ, I.; BORGOGNO MONDINO Mondino Enrico, ČUROVIĆ, Milić; KEREN, Srđan; MELONIi, Fabio; NOSENZO, Antonio: Structure, spatio-temporal dynamics and disturbance regime of the mixed beech-silver fir-Norway spruce old-growth forest of Biogradska Gora (Montenegro). Plant Biosystems - An International Journal Dealing with all Aspects of Plant Biology, November 2015. 149:6, str. 966-975 (PDF)
  • Sažetak; The structure and the spatio-temporal dynamics of the mixed beech-silver fir-Norway spruce old-growth forest of Biogradska Gora (Montenegro) have been analysed at different spatial scales: at the landscape scale, using a high resolution SPOT5 satellite image and at the stand level with an intensive field survey. This remote sensing approach has been used to obtain a land cover map in order to define the main vegetation types and to detect the large canopy gaps (> 150 m2). The structural characteristics have been delineated in a 50 ha study area in which a regular 120 m grid was superimposed over a 1:10000 raster map and 30 sampling points have been obtained. The forest is characterized by a high volume of living trees (1029.6 m3ha-1) and coarse woody debris (420.4 m3ha-1) and by small-scale disturbances (individual trees to small groups) with a low incidence of intermediate disturbances (18 forest canopy gaps > 150 m2 over 1230 ha). The two approaches have proved useful to delineate the spatio-temporal dynamics. The Biogradska Gora forest dynamics are dominated by very small-scale processes, which are partially autogenic and partially caused by allogenic factors. The influence of large scale or intermediate disturbances has shown to be negligible.
PABIS, Krzysztof: New species of Lepidoptera for the Biogradska Gora National Park, Montenegro. Glasnik Republičkog zavoda zaštite prirode 29-30, Podgorica, 2007. str 167-169. (PDF)
  • Sažetak. U radu je dato 8 novih vrsta za nacionalni park Biogradska Gora: Parnassius apollo, Habrosyne pyritoides, Amphipyra perflua, Panchrysia deaurata, Euproctis similis, Phalera bucephala, Lithosia quadra i Parasemia plantaginis. Dati su takođe i podaci o staništu, rasprostranjenju i biologiji pomenutih vrsta. 
PERIĆ, B.; PERIĆ, O.: Nacionalni park Biogradska goraprilog proučavanju mikodiverziteta. Balkan conference "National parks and their role in biodiversity protection on Balkan peninsula". Macedonian ecological society and Republic of Macedonia national parks union. Special edition, str. 151-161.
PERIĆ, B.: I funghi del Parco Nazionale "Biogradska Gora" (Montenegro). I funghi dove e quando. Anno 8, Nº 77. 1996. 2001.
RAIČEVIĆ, Đoko: Fizičko-geografske odlike Vranještice i Suve Gore. Geografija za sve, 24.4.2021. (HTML)

SPALEVIĆ, Velibor; Čurović, Milić; POVILAITIS, Arvydas; RADUSINOVIĆ, Slobodan: The Estimate of Maximum Outflow and Soil Erosion Intensity in the Biogradska River Basin. Biodiversity of the Biogradska gora National park, no 1, 2003. (PDF)
  • Sažetak; Proračun maksimalnog oticanja iz sliva i intenziteta erozije zemljišta u slivu Biogradske rijeke U slivu Biogradske rijeke konstatovana je pojava pojedinih oblika erozije zemljišta. Na bazi rezultata istraživanja prikupljenih na terenu urađen je proračun maksimalnog oticanja iz sliva i intenzitet erozije zemljišta. 
STEŠEVIĆ, D.: PETROVIĆ, D.: Rare, Endangered and Protected Plants of Mountain Bjelasica. U: Biodiversity of the Biogradska Gora National Park, Monographs 1, 24- 46 (ed. Pešić). Department of Biology - University of Montenegro and Centre for Biodiversity of Montenegro, Podgorica, 2004. (PDF)
  • Sažetak; List of rare, endangered and protected plants of Bjelasica district contain 62 taxa range species. 14 of them are part of our national list (Official gazette SRCG 36/82 and list of protected plant species in Montenegro- PULEVIĆ, 1982; 1983); 50 of list of species with international importance, and between them 19 species are protected by CITES convention. List also contain 3 species from european red list: Eryngium alpinum, Adenophora lilifolia and Geum bulgaricum. Because of a huge number of endangered taxa, floristic richness, virgin forests of Biogradska Gora, which present one of last 3 virgin forests in Europe, is proposed as one of sites of national IPA’s net, criteria 1. 
TOMANIĆ, L.: Istraživanje prašumskih sastojina bukve, gorskog javora, gorskog bresta i belog jasena na Biogradskoj gori. U: Prirodne i društvene vrijednosti nacionalnog parka "Biogradska gora" (Ed. Mijušković). CANU, Glasnik Odjel. Prir. Nauka, 23, str. 153-166. Podgorica, 1991. 
VREZEC, Al; SAVELJIĆ, Darko: Breeding density of Tawny Owl Strix aluco territories in montane forests of Mountain Bjelasica (Montenegro). Ciconia. 14. 2006. (PDF)
  • Sažetak. Šumska sova je najraširenija evropska sova, ali je njeno rasprostranjenje na Balkanskom poluostrvu još uvek malo poznato. Za Crnu Goru je u nekim prethodnim radovima smatrana retkom iako ozbiljni cenzusi još nisu rađeni. Sa druge strane, šumska sova je uglavnom smatrana nizijskom vrstom koja je retka na višim nadmorskim visinama. U maju 2003. proučavali smo gustinu gnežđenja koju je šumska sova dostigla u planinskim mešovitim šumama, između 950 i 1550 m n. v. na planini Bjelasici (južni Dinaridi). U 21 tački korišćena je metoda reprodukcije oglašavanja da bi se utvrdila gustina glasanja teritorijalnih mužjaka. Na osnovu tih rezultata i na osnovu ukupne površine šuma u Crnoj Gori procenili smo veličinu crnogorske populacije šumske sove. 
Članci, zapisi, blogovi

KOD PLANINARSKOG DOMA „CMILJAČA” Markirana staza za hodanje na krpljama, DAN, 6.1.2018.
​Markiran najveći crni medvjed na Balkanu, DAN, 16.10.2017. 
Radovi na izgradnji tunela Kolašin-Berane - Izgradiće i most, DAN, 18.5.2017.
Mrki medvjedi u NP Biogradska gora, RTCG, 16.3.2017.
Berane i Kolašin biće 40 km bliži
, RTCG, 2.12.2016.
JOVOVIĆ Darko: Uništeni izvori pitke vode u sanitarnoj zoni katuna Rujište. DAN, 23.6.2021.
  • Sažetak. Sječom šume došlo je do potpune devastacije ovog zaštićenog područja i samih izvora. Ulaskom mašina u zaštićenu zonu voda je počela da ponire, što je ravno najvećoj ekološkoj katastrofi.
JOVOVIĆ, Darko: Planinarski dom na Krivom dolu upotpuniće turističku ponudu Andrijevice: Kutak za ljubitelje aktivnog odmora. DAN, 11.6.2024.
​Pao antenski stub RDC na Bjelasici, šteta milion i po eura. Vijesti.me, 26.12.2021.
JOVOVIĆ, Darko: Izgradnjom žičare do pune valorizacije potencijala Bjelasice. DAN, 16.5.2024.
  • Opis. Iz Turističke organizacije Berana zatražili su od Vlade Crne Gore da posveti veću pažnju valorizaciji potencijala Bjelasice koji se nalaze na teritoriji beranske i andrijevičke opštine. Naime, oni su zahtijevali da se što prije postavi žičara koja bi područje Jelovice povezala sa skijalištima na kolašinskoj strani.
Picture
Nacionalni park Biogradska Gora Park, Planine Bjelasica i Komovi - Planinarsko turistička karta; Mjerilo 1:60,000
Picture
Pogled na Komove
Pogled s obronaka Troglave na Bjelasici u smjeru jugoistoka, prema masivu Komova (u pozadini) 

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.
INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica je neprofitna i financira se samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is non-profit and is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
1. KLIKNI NA LOGO / CLICK ON LOGO
Picture
ILI / OR  2. SKENIRAJ KOD / SCAN THE CODE
Picture

ILI/OR  3. POVEZNICA / DIRECT LINK:
​DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!

Click to set custom HTML
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
    • Planine >
      • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
        • O Dinarskom gorju >
          • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
          • Struktura i podjela Dinarskog gorja
          • Interaktivna karta Dinarskog gorja
          • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
          • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
        • Reljef >
          • Dinarski krš
          • Polja u dinarskom kršu >
            • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
            • Polja u kršu - Dalmacija
            • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
            • Polja u kršu - Niska Hercegovina
            • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
            • Polja u kršu - Lika
            • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
            • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
            • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
            • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
            • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
        • Geologija Dinarskog gorja
        • Vode (hidrografija - hidrologija) >
          • Rijeke >
            • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
              • Primorsko-istarski slivovi
              • Dalmatinski slivovi
              • Hercegovački slivovi
              • Slivovi Skadarskog bazena
            • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
              • Sliv rijeke Save >
                • Sliv rijeke Ljubljanice
                • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
                • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
                • Sliv rijeke Une
                • Sliv rijeke Vrbas
                • Sliv rijeke Ukrine
                • Sliv rijeke Bosne
                • Sliv rijeke Drine
                • Neposredni sliv rijeke Save
                • Sliv rijeke Kolubare
              • Sliv rijeke Dunav
          • Jezera >
            • Jezera sjevernog Jadrana
            • Jezera Dalmacije
            • Jezera niske Hercegovine
            • Jezera primorske i središnje Crne Gore
            • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
            • Jezera Like
            • Jezera zapadne Bosne
            • Jezera visoke Hercegovine
            • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
            • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
            • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
            • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
            • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
            • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
          • Podzemne vode
          • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
          • Jadransko more
        • Klima
        • Priroda >
          • Biljni svijet
          • Životinjski svijet
          • Ekologija i zaštita prirode
      • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
          • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
            • Kras / Carso >
              • Senožeški hribi (Vremščica)
              • Vrhpoljska brda
            • Šavrinsko pobrežje
            • Ćićarija / Čičarija
            • Učka
            • Riječko primorsko bilo
            • Vinodolsko primorsko blio
          • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
            • Krk
            • Prvić
            • Cres
            • Lošinj
            • Ilovik
            • Plavnik
            • Unije
            • Srakane (Vele i Male)
            • Susak
            • Rab
            • Goli otok
            • Sveti Grgur
            • Pag
            • Maun
        • A.2. Planine Dalmacije >
          • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
            • Pobrđe Bukovice
            • Trtar
            • Promina
            • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
            • Svilaja
            • Visošnica i Visoka
            • Moseć
            • Vrgorsko gorje >
              • Radović (kod Vrgorca)
              • Gradina (kod Vrgorca)
            • Zveč
            • Šubir
            • Pozla gora
            • Humci
            • Dragovija (Dragova)
            • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
          • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
            • Boraja
            • Vilaja
            • Jelinak (kod Segeta)
            • Prača
            • Labinštica
            • Trećanica
            • Opor
            • Kozjak
            • Marjan
            • Poljička planina
            • Mosor
            • Omiška Dinara
            • Biokovo >
              • Sutvid (Susvid)
              • Rilić
              • Šapašnik - Viter
              • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
              • Striževo
            • Rujnica >
              • Plinska brda
              • Orlovac (kod Komina)
          • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
            • Podgradinsko-slivanjska brda
            • Šibanica i Predolac
            • Dešenj
            • Popina i Bulutovac
            • Metaljka (Umetaljka)
            • Borut
            • Zvijezdina
            • Rogovi
            • Žrnjevo
            • Pobrđa Hrašanjske visoravni
            • Marin vijenac (kod Neuma)
            • Žaba >
              • Gradina (kod Hutova)
              • Visoki krš zapadnog Zažablja
            • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
              • Tmor
            • Neprobić
            • Vlaštica
            • Srđ
            • Malaštica
            • Stražišće
            • Sniježnica (konavoska)
            • Zubačka brda
          • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
            • Premuda
            • Silba
            • Olib
            • Sestrunj
            • Iž
            • Molat
            • Rava
            • Dugi otok
            • Murter
            • Kornati
            • Pašman
            • Ugljan
            • Škarda
            • Ist
            • Vrgada
            • Šibenski arhipelag >
              • Zlarin
              • Prvić (kod Vodica)
              • Kaprije
              • Žirje
            • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
            • Čiovo
            • Brač
            • Hvar
            • Vis
            • Pelješac
            • Korčula
            • Lastovo
            • Mljet
            • Elafitski otoci
            • Lokrum
        • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
          • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
            • Orjen
            • Risansko-peraška brda
            • Kotorske strane
            • Lovćen
            • Vrmac
            • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
            • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
            • Rumija
            • Lisinj
            • Volujica
            • Možura
            • Taraboš / Tarabosh
            • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
          • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
            • Skorča gora
            • Babljak - ilijino brdo
            • Pusti Lisac
            • Budoš
            • Garač
            • Busovnik
            • Komarštnik
            • Velja gora (Lješanska nahija)
            • Velji vrh (kod Podgorice)
            • Oblun
            • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
            • Bobija (Riječka nahija)
            • Odrinska gora
            • Dajbabska gora i Ljubović
            • Velje brdo >
              • Gorica (kod Podgorice)
            • Vranjina
          • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
            • Njegoš
            • Somina
            • Zla gora
        • A.4. Planine niske Hercegovine >
          • Hrgud
          • Bregavsko-sitničko pobrđe
          • Kubaš
          • Crno osoje (kod Berkovića)
          • Oblo brdo - Kukun
          • Sitnica
          • Bukov vrh i Resna
          • Viduša
          • Bjelasnica
          • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
          • Leotar
          • Pobrđe Dubravske visoravni
          • Pobrđe Brštanske visoravni
          • Crno brdo (kod Čapljine)
          • Bačnik
          • Žujina gradina
          • Budisavina
          • Magovnik
          • Kosmaj
          • Borajina
          • Ozren (kod Čitluka)
          • Buturovica
          • Crnica
      • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
          • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
            • Trnovski gozd
            • Nanos
            • Hrušica
            • Idrijsko hribovje
          • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
            • Javorniki
            • Snežnik (Notranjski Snežnik)
            • Snježnik i Snježnička skupina
            • Obruč
            • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
            • Kamenjak
            • Turnić
            • Risnjak
            • Tuhobić
            • Drgomalj
            • Rogozno i Brloško
            • Petehovac
            • Skradski vrh
          • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
            • Krim (Krimsko hribovje)
            • Slivnica
            • Bloško hribovje
            • Velika gora
            • Goteniška gora
            • Borovška gora
            • Travljanska gora
            • Racna gora
            • Mošnevec
            • Stojna
            • Kolpsko gričevje
          • B.1.4. Velika Kapela >
            • Klek (Kapela)
            • Stožac (Kapela)
            • Bijela kosa - Mirkovica
            • Višnjevica
            • Bjelolasica
            • Samarske stijene
            • Bijele stijene
            • Velika Javornica
            • Bitoraj (Burni Bitoraj)
            • Viševica
            • Zagradski vrh
            • Smolnik (kod Breza)
            • Ričičko bilo >
              • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
            • Bilo (kod Krmpota)
            • Alino bilo
            • Crni vrh (kod Krivog Puta)
            • Vrnčev vrh - Bijac
        • B.2. Planine Like >
          • B.2.1. Velebit, masiv >
            • Velebit - sjeverni >
              • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
              • Zavižanska skupina
              • Rožanski kukovi
              • Hajdučki kukovi
              • Senjsko bilo
              • Melničko pobrđe
              • Kuterevsko pobrđe
            • Velebit - srednji >
              • Dabarski kukovi
              • Skupina Metle
              • Velinac - Razvršje
              • Perušićko pobrđe
              • Bužimsko pobrđe
            • Velebit - južni
            • Velebit - jugoistočni >
              • Tulove grede
              • Crnopac
              • Tremzina
              • Gostuša
              • Paripovac
              • Vrbica
              • Crni vrh (kod Turovca)
              • Kom (kod Zrmanje)
          • B.2.2. Mala Kapela
          • B.2.3. Ličko sredogorje
          • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
            • Medvjeđak (Medveđak)
            • Gola Plješivica
            • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
            • Lohovska brda
            • Lisinsko-birovačko predgorje
            • Nebljuško-štrbačko pobrđe
            • Visočica (kod Donjeg Lapca)
            • Lisačko-debeljačko pobrđe
            • Tičevsko-kalinovačko predgorje
            • Javornik (Lička Plješivica)
            • Ozeblin
            • Kremen
            • Mazinska planina
            • Urljaj
            • Veliki Bukovnik
            • Pobrđe Kokirne
            • Pobrđe Šibulje
            • Poštak >
              • Panos - Sekulin vrh
              • Gologlav
              • Orlovac (kod Strmice)
            • Pobrđe Bogutovca
            • Pobrđe Debelog brda
        • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
          • B.3.1. Dinara, masiv >
            • Ilica / Uilica
            • Dinara, planina
            • Troglav
            • Kamešnica
            • Tovarnica (masiv Dinare)
          • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
            • Vučjak (zapadna Bosna)
            • Bobara
            • Jadovnik (zapadna Bosna)
            • Šator
            • Staretina
            • Velika Golija
          • B.3.3. Grupa Cincara >
            • Kurozeb (kod Mliništa)
            • Smiljevac - Jastrebnjak
            • Vitorog >
              • Javorac (zapadna Bosna)
            • Hrbljina
            • Paripovac (Čemernica)
            • Slovinj
            • Kujača
            • Cincar (masiv)
            • Tribunj
            • Tušnica
            • Jelovača
            • Kovač-planina (zapadna Bosna)
          • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
            • Grmeč
            • Srnetica
            • Bobija (zapadna Bosna)
            • Ljutoč
            • Lupina i Krš
            • Čava
            • Osječenica
            • Klekovača
            • Lunjevača
            • Šiša planina (Šiša-gora)
            • Crna gora (zapadna Bosna)
          • B.3.5. Planinski niz Raduše >
            • Dimitor
            • Lisina
            • Gorica-Otomalj
            • Ravna gora (kod Jajca)
            • Kriva Jelika
            • Stolovaš
            • Dekale (Dekala)
            • Čučkovine
            • Stražbenica
            • Crni vrh (kod Prusca)
            • Šuljaga
            • Vrljevača
            • Plazenica
            • Stožer (kod Kupresa)
            • Siver
            • Raduša
            • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
            • Ravašnica
            • Crni vrh (kod Kupresa)
            • Pakline
            • Kolivret
            • Ljubuša >
              • Proslapska planina
        • B.4. Planine visoke Hercegovine >
          • B.4.1. Područje Čvrsnice >
            • Vran planina
            • Maglička planina (Rama)
            • Resnica
            • Smojnik (Rama)
            • Baćina planina / Blačina
            • Rogulja
            • Oklanice
            • Tovarnica (kod Jablanice)
            • Čvrsnica (masiv)
            • Lib planina
            • Štitar (Štitar-planina)
            • Čabulja >
              • Rakitski gvozd
              • Gvozd (kod Bogodola)
              • Voštica
              • Raštegorsko-goranačka visoravan
              • Krstina
              • Jastrebinka (Bile)
              • Hum (Mostar)
              • Brda (kod Širokog Brijega)
            • Grabovička planina (Grabovica planina)
            • Midena
            • Zavelim
            • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
            • Jaram (kod Rakitnog)
            • Oluja
            • Mratnjača
            • Kljenak
            • Starka
            • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
            • Plejin vrh
            • Orlov kuk (Gradina)
            • Bukovac
            • Pliševica
            • Triskavac
            • Košutija glava
            • Greda (kod Tribistova)
            • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
          • B.4.2. Prenj (masiv) >
            • Prenj - Vodič >
              • Sjeverna podgorina Prenja
              • Istočna podgorina Prenja
          • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
            • Velež >
              • Fortica
            • Crna gora (kod Nevesinja)
            • Vjetreno
            • Nekudina
            • Jelovi vrh - Resina
            • Crno osoje
            • Sniježnica (kod Nevesinja)
            • Trusina
            • Lipnik (kod Davidovića)
            • Magrop (Mangrop)
            • Hum (kod Gackog)
            • Ivica (kod Gackog)
            • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
            • Baba
            • Glog
          • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
            • Crvanj
            • Javor (kod Nevesinja)
            • Vilovica
            • Vučevo (kod Gacka)
            • Živanj
            • Doborvor
            • Lebršnik
        • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
          • B.5.1. Grupa Vranice >
            • Radalj
            • Komar
            • Vilenica
            • Kalin
            • Radovan planina
            • Vranica >
              • Dobruška vranica (D. planina)
              • Zec-planina
              • Matorac
            • Pogorelica
            • Bitovnja
            • Ivan-planina
            • Vitreuša
            • Divan
            • Studenska planina
            • Čelinska planina
            • Bokševica
            • Sredogorja Rajana i Jabučice
            • Kruščica
            • Šćit (Štit)
            • Busovačka planina
            • Živčička planina
            • Zahor
            • Citonja
            • Graščica
            • Berberuša
            • Čubren
            • Volujak (kod Kreševa)
            • Meoršje
            • Inač
            • Tmor planina
            • Ormanj
          • B.5.2. Bjelašnička grupa >
            • Bjelašnica >
              • Bjelašnica - vodič po planini
              • Bjelašnica - Galerija fotografija
            • Igman
            • Visočica >
              • Kanjonima Rakitnice i Ljute
              • Južno predgorje Visočice
            • Treskavica
          • B.5.3. Grupa Zelengore >
            • Zelengora >
              • Istočni dio Zelengore
              • Središnji vršni dio Zelengore
              • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
              • Uz rijeku Sutjesku
            • Lelija
            • Maluša planina
          • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
            • Maglić
            • Volujak
            • Bioč
        • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
          • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
            • Dobreljica
            • Ledenica
            • Golija (kod Nikšića)
            • Vojnik planina
            • Studena
            • Tović
          • B.6.2. Prekornica, masiv >
            • Prekornica, planina
            • Miljevac
            • Kamenik
            • Brotnjik
            • Rebrčnik
          • B.6.3. Durmitorsko područje >
            • Durmitor >
              • Durmitor - Vodič >
                • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
                • Južno durmitorsko podgorje
              • Durmitor - Praktične informacije
            • Pivska planina
          • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
          • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
            • Kapa Moračka
            • Ilijin vrh i Mali Žurim
            • Gackove grede i Veliki Žurim
            • Lola
            • Ostrvica i Krnovska glavica
            • Borovnik
            • Dažnik
            • Stožac
            • Tali
            • Lukanje čelo (Plani)
            • Maganik
          • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
            • Pliješ
            • Ljubišnja planina
            • Radovina
            • Ravna gora (kod Kosanice)
            • Bunetina
            • Lisac (kod Gilbaća)
            • Obzir
            • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
          • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
            • Lisa (kod Andrijevice)
          • B.6.8. Komovi (masiv) >
            • Komovi (planina)
            • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
          • B.6.9. Grupa Visitora >
            • Visitor
            • Zeletin
            • Greben
            • Lipovica
          • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
              • Sjenice
              • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
            • Grupa Borit Borska grupa
            • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
              • Greben Brada-Karanfili
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupa Golishit
            • Grupa Veleçikut
            • Grupa Hotska brda
            • Grupa Rrabës
            • Grupa Troshanit
            • Grupa Shkrelit
            • Grupa Bishkazit
            • Grupa Maranajt
            • Grupa Cukali / Cukalit
            • Mali i Shoshit
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Kakisë (Kakis)
            • Grupa Gjarpërit-Rupës
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Kofiljača - Horolac
            • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
            • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Staračko-zavojska grupa
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Divljak
            • Cmiljevica (Smiljevica)
            • Bisernica
            • Hajla / Hajlë
            • Štedim / Shtedim
            • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
            • Mokra gora / Mokna
            • Čičavica
      • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
          • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
            • Kočevski Rog - Uvod >
              • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
              • Kočevski Rog - Praktične informacije
            • Mala gora (Kočevska Mala gora)
            • Mala gora (Ribniška Mala gora)
            • Poljanska gora
            • Spodnjeloška gora
            • Mirnsko - Raduljsko hribovje
            • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
            • Zapadno pobrđe Suhe krajine
            • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
            • Ilova gora
          • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
            • Žumberačka gora - Gorjanci >
              • Gorjanci - istočni dio - vodič
              • Gorjanci - središnji dio - vodič
              • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
              • Žumberačka gora - vodič
              • Samoborsko gorje
              • Novomeško Podgorje
              • Radoha
              • Ljuben
          • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
            • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
            • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
            • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
              • Ozaljsko pobrđe
              • Dobransko-pokupsko pobrđe
              • Pobrđa Kordunskog krša >
                • Mrežničko-koransko pobrđe
                • Rakovičko pobrđe
                • Pobrđa središnjeg Korduna
              • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
        • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
          • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
            • Unsko-japransko pobrđe
            • Majdanska planina
            • Behremaginica
            • Piskavica (Piskavička planina)
            • Ducipoljska planina
            • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
            • Mulež
            • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
            • Manjača
            • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
            • Dolac i Rujan
            • Otiš
            • Mrežnica (Mriježnica)
            • Gradina (kod Jelašinovaca)
            • Čelić - kosa
            • Ošljak
            • Breščica
            • Ljubinska planina
            • Kuk (kod Čađavice)
            • Gola planina (kod Jajca)
          • C.2.2. Grupa Vlašića >
            • Vlašić
            • Vučja planina / Meokrnje
            • Ranče planina
            • Dnolučka planina
            • Očauš
            • Trogir
            • Kosovnjak
            • Gorčevica
            • Lisac (kod Zenice)
            • Bjeljavina (Ponir)
            • Uzlomac >
              • Skatavica
            • Borja
            • Bjelobor - Trešnjeva glava
            • Javorova (kod Teslića)
            • Čavka
            • Stražica
            • Osmača
            • Tisovac
            • Čemernica (kod Bočca)
            • Mahnjača (kod Žepča)
            • Crni vrh (kod Tešnja)
          • C.2.3. Planine srednje Bosne >
            • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
              • Stogić
            • Ravan planina >
              • Vepar
              • Oglavak (Želeć planina)
              • Udrim (Udrin-planina)
              • Ravno javorje
              • Lipnica (Lipničko brdo)
              • Perun (kod Vareša)
              • Čolan (Klopačna)
            • Greben (kod Vareša) >
              • Klek (kod Zavidovića)
              • Velež (kod Zavidovića)
              • Čauševac - Ljeskovac
              • Djedovo brdo
            • Zvijezda (kod Vareša) >
              • Debelo brdo (kod Vareša)
              • Budoželjska planina
              • Selačka planina
              • Čemerska planina
            • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
              • Bukovik
              • Crepoljsko
              • Ozren-planina (kod Sarajeva)
              • Hum (kod Sarajeva)
          • C.2.4. Jahorinska grupa >
            • Trebević
            • Jahorina (planina)
            • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
            • Borovac
            • Crni vrh (kod Prače)
            • Kacelj
            • Križevac - Rosulje
            • Hotka
            • Kolun (Kolunsko brdo)
            • Oštri rat (kod Bujakovine)
            • Igrišta (Igrište)
            • Glasjenica
            • Tjemenik
            • Čalmica
            • Lagum
            • Oštro (kod Goražda)
            • Baba (kod Goražda)
            • Vranovina (kod Goražda)
            • Motka - Melac - Sudić planina
            • Drecun
            • Stolac (kod Ustikoline)
          • C.2.5. Planine istočne Bosne >
            • Ozren (kod Doboja)
            • Konjuh >
              • Djedinska planina
              • Smolin
              • Mošulj
              • Papala - Buševo
            • Javornik (istočna Bosna) >
              • Bišina
              • Borogovo
              • Lemino brdo
              • Grkinja
              • Velja glava
            • Javor (istočna Bosna)
            • Pobrđe Donjeg Birča
            • Udrč
            • Pobrđe Gornjeg Birča
            • Sljemenska planina (Slemenska planina)
            • Kuštravica
            • Kravarevica
            • Mednik (kod Kruševaca)
            • Glogova planina
            • Pobrđe Ludmera
            • Pobrđe Osata
            • Sušica
            • Žepska planina
            • Devetak
            • Kopito
            • Sjemeć
            • Bokšanica
            • Palež (kod Drapnića)
            • Kratelj
            • Mednik (kod Borika)
            • Raduša (kod Rogatice)
            • Paklenik (kod Rogatice)
            • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
            • Žitolj
            • Zmijnica
            • Rujnik (kod Borika)
            • Koštica (kod Rogatice)
            • Kom (kod Rogatice)
            • Tmor (kod Rogatice)
            • Goletica
            • Debelo brdo (kod Han Brda)
            • Brdina (Brdine)
            • Rogatička brda
            • Maluš
            • Romanija
            • Gosina planina (Gosinja)
            • Lunj
            • Kuleta
        • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
          • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
            • Kovač (kod Čajniča)
            • Gradina planina
            • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
            • Vučevica
            • Stakorina
            • Vijogor (Viogor)
            • Vjetrenik (kod Strgačine)
            • Gajeva planina
            • Javorje (kod Rudog)
            • Rudina (kod Lukove Glave)
            • Gradina (kod Poblaća)
            • Bić-planina
            • Projić
            • Pobijenik
            • Ožalj
            • Gola brda
            • Brašansko brdo
            • Visovi Jabučke visoravni
            • Kamena gora
            • Kovrenska i Gorička brda
            • Lisa (kod Bijelog Polja)
            • Plavče brdo i Gradina
          • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
            • Pobrđe Ljeskovac
            • Pobrđe Tikva - Kitonja
            • Zlatar
            • Jadovnik (kod Prijepolja)
            • Ozren (kod Sjenice)
            • Kilavac
            • Giljeva
            • Kulina
            • Pobrđe Osječenika
            • Pobrđe Crnoglava
            • Žilindar
            • Moravac
            • Krstača
            • Vlahovi
            • Gospođin vrh
            • Vranjača (Pešter)
            • Hum (kod Tutina)
            • Jarut
            • Vračevac
            • Velika Ninaja (Ninaja)
            • Hodževo (Odževo)
            • Borovnjak
            • Kamine
            • Crni vrh (kod Tutina)
            • Rogozna
            • Turjak (Turijak)
          • C.3.3. Starovlaške planine >
            • Zvijezda (Stari Vlah)
            • Tara, planina
            • Suva gora (kod Višegrada)
            • Varda, Revanje i Bujak
            • Crni vrh (kod Priboja)
            • Zlatibor, masiv >
              • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
              • Čigota i središnji dio Zlatibora
              • Tornik
              • Murtenica
              • Sjeveroistočni dio Zlatibora
              • Semegnjevska gora
              • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
              • Zapadno predgorje Zlatibora
            • Mučanj
            • Čemernica (Stari Vlah)
            • Javor (Stari Vlah)
            • Ovčar
            • Jelica
            • Krstac (Stari Vlah)
            • Golubac
            • Dragačevska brda
            • Troglav (Stari Vlah)
            • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
            • Radočelo
            • Golija (Stari Vlah)
            • Ponikvanska površ
        • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
          • Gučevo
          • Boranja
          • Jagodnja
          • Sokolska planina
          • Gvozdačke stene
          • Bobija (Orovička planina)
          • Medvednik
          • Jablanik
          • Povlen
          • Magleš (Maglješ)
          • Maljen
          • Suvobor i Rajac
          • Subjel
          • Kablar
          • Drmanovina
          • Crnokosa
          • Dobrotinska planina
          • Jelova gora (kod Užica)
        • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
          • Petrova gora
          • Hrastovička gora
          • Zrinska gora
          • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
            • Trgovska gora (Bužimska gora)
          • Vukomeričke gorice
          • Kozara
          • Prosara
          • Motajica
          • Ljubić
          • Krnjin
          • Vučijak (Bosanska Posavina)
          • Trebava (Trebovac)
          • Ratiš
          • Majevica
          • Cer
          • Iverak
          • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Baština >
      • Graditeljska baština >
        • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
        • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
      • Arheološka baština
      • Materijalna pokretna baština
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Tradicionalni radovi, umijeća, vještine i obrti >
        • Tradicijsko stočarstvo
        • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje
        • Tradicijski obrti i zanati >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Duhovna kultura >
        • Folklorno stvaralaštvo i baština >
          • Tradicionalni plesovi >
            • Tradicionalne nošnje. kostimi i nakit
          • Narodna glazba >
            • Glazbala i svirala
          • Narodna likovna umjetnost
          • Narodna književnost
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Jezik, govor i dijalekti
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Dinarsko "naj"
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact