|
|
|
Bavljenac (negdje i Baljenac) je nenaseljeni otočić u Kaprijskom kanalu u Šibenskom arhipelagu, smješten između otoka Kaprija i Zmajana.
Nalazi se 1 km sjeverno od rta Mrtovac (istočnog kraja Kaprija), i 1,2 km od rta Oštrica (na sjeveru Zmajana). Njegova minimalna udaljenost od Zmajana je 650 m. Otočić je ovalnog oblika površine 0,14 km². Dužina obalne crte iznosi 1,43 km. Najviši vrh na otoku visok je 39 metara (prema nekim izvorima je 44 m). 
Njegovo glavno obilježje je da ga cijelosti presijeca gusta mreža suhozida, izgrađenih u 19. stoljeću koji su nastali kao deponij viška kamena, ali i istovremeno služili i za zaštitu nasada vinove loze, smokve i oskoruše od vjetra, razgraničenja pojedinačnih posjeda i kao staze za kretanje. Zbog njih otok, gledan iz zraka, izgleda kao otisak prsta s linijama (papilarnim linijama), a popularno ga nazivaju i otokom "tisuću zidova" i "otokom-čipkom". Otočić je oko 1980-tih postao napučen divljim zečevima koji su uništili vinograde, a lovci sada ruše i devastiraju suhozide. Zbog zapuštenosti, otok, koji ima vrijednost kulturnog krajolika, sada preuzimaju i samonikli borovi. Danas su ručno sagrađeni suhozidi pod zaštitom UNESCO-a - umijeće suhozidne gradnje je od 2018. godine zaštićena nematerijalna kulturna baština čovječanstva.
Njegovo glavno obilježje je da ga cijelosti presijeca gusta mreža suhozida, izgrađenih u 19. stoljeću radi zaštitite zasada vinove loze i maslina od vjetra i razgraničenja pojedinačnih posjeda, zbog kojih otok izgleda jedinstveno i podsjeća na otisak prsta, a popularno ga nazivaju i otokom "tisuću zidova". Zidove su uglavnom gradile Kaprijanke dok su njihovi muževi odlazili na ribarenje. Mreža zidova duga je 23.357 km na otoku čiji obalni opseg ne prelazi 1.431 m. Poljoprivrednu “kolonizaciju” ovoga otoka započeli su poljoprivrednici sa susjednog otoka Kaprija u 19. stoljeću, iako su neki od zidova možda podignuti i ranije. Iako se ovakve mreže zidova nalaze i na nekim susjednim otocima, njihova je najveća gustoća upravo na Bavljencu. Prema nekim procjenama oko 300-tinjak poljoprivrednika izgradilo je čak 106 km suhozida na površini od 12 km² na otocima Šibenskog arhipelaga. Svega je nekoliko čestica bilo za ispašu – radilo se o manje od desetine ukupne površine otočića. Poznati šibenski etnolog Jadran Kale (Novi tjednik, 2011.) piše o otoku: Suhozidne građevine na Bavljencu su raznovrsne, različitih oblika s mnoštvom graditeljskih pojedinosti poput podziđivanja i terasa, rampi, konzolnih stepenica i bunja (po domaćem "kujica", kućica). Međašni suhozidi građeni su i kao staze. Sve su bunje uvezane u raster suhozida, uključivo s bunjama koje su ugrađene u nasipima. Suhozidi se po padinama otočića terasasto pružaju u smjerovima koji na zemljištu onemogućuju eroziju tla. Na taj je način postignuta gusto zasićena kombinacija radijalno i koncentrično pružajućih suhozida. Može se pretpostaviti da je na 1,4 km2 ukupne površine sagrađeno i održano ne manje od 15 km suhozida u njihovoj ukupnoj dužini. Ovakva je praksa gustog terasiranja u matičnom selu Kaprije bila primijenjena i na prisojnim padinama otoka Kaknja, u predjelima Pod Brak i Pod Glavičicom. Zajedno s drugim usporedivim krajolicima (vinogradi Takala pod Praputnjakom, Piruša kod Blata na Korčuli, primoštensko vinogorje i dr.) ona predstavlja prvorazredno umijeće kultiviranja krajolika jadranske Hrvatske. Veličina ovog otočića poništila je insolacijsku razliku između prisojne i osojne strane, pa je njegova sjeverna strana zasićena suhozidima isto kao i južna. Nad vlasništvom na otočiću je primjenom Zakona o otocima uspostavljeno pravo prvokupa tijela vlasti. Budući da vlasnici ovog vrijednog krajolika nisu dodatnim poticajima potaknuti na obrađivanje zemljišta izdvojenog na otočiću, slično kao što je to i na drugim nenaseljenim i malim otocima, poljodjelske se kulture zapuštaju i počinje se širiti bor. Razlika u mogućnostima obrađivanja ovog morskog brežuljka i primorskog brijega poput npr. Bucavca je u tomu što se na Baljenac radi budućeg lakšeg strojnog kultiviranja nikad neće iskrcati stroj za malčiranje (mljevenje) krša, jer se ne da uspostaviti plantažni uzgoj loze. Srećom po Baljenac i slične izolirane otočne krajolike, kamene međe i iskrčene gomile stoga će ostati do prilike kad se vlasnicima ponude perspektivni tržišni modaliteti s krajobraznom izvrsnošću kao dodanom vrijednošću ovdje nastalog proizvoda. Važniji dijelovi takvog kapacitiranja vlasništva uključivali bi konzervatorsku evaluaciju kulturne vrijednosti, administrativnu prilagodbu postojećeg agronomskog poticaja za obrađivanje teških zemljišta i stručnu pomoć u izradi poslovnog plana prilagođenog za gospodarenje ovako specifičnim krajolikom iz krila lokalne razvojne agencije. |
Karta položaja otoka Kaprije i Bavljenca na portalpu peljar.cvs.hr
Plan suhozida na otoku Bavljenac
Otok Bavljenac je jedina prirodno omeđena zemljišna površina ovog dijela Hrvatske čiji je krajolik u potpunosti antropogen.
Why Do Scientists Think "Fingerprint Island" Used To Be A Vineyard?
Datum objave: 15.12.2017. Autor: Science Channel Opis: Experts investigate mysterious formations on a Mediterranean Island. Komentar (Jadran Kale): Absence of olive trees is more important for this landscape than vineyards, following seclusion of sheep (otherwise trimming and fertilizing under trees). No sheep, no need for thin stone barriers protecting vineyards. When you don't need path walls, it is logical to spare space by walking over stones removed in cultivation. This is the reason why these stone walls are so wide and easily spotted when viewed above. This astronaut-style filming (stepping out to genuine discovery, devoid of anybody existing around) curiously had happened when exhibition devoted to this islet and its landscape was opened 50 m away from local restaurant where the crew dined. Speaking frankly, vast majority of viewers like being exclusively introduced into secrets of inner Africa, outer space, Middle Earth... you name it, so they are just responding to market forces. Interesting to watch for itself. |
|
PRIČE HRVATSKIH OTOKA KRAPANJ HTV1
Autor: Fra Drago Ljevar Datum objave: 21,3,2021. Opis. PRIČE HRVATSKIH OTOKA KRAPANJ HTV1. Bio sam župnik i gvardijan na Krapnju-Brodarici od 1997. do 2003. Uz drage ljude s Krapnja i članove KUD-a "Spužvar" govori o povijrsti samostana padre Andrija Vlašić. Hvala Hrvatskoj televiziji za ovu lijepu priču o otoku Krapnju. |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|