SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > GRUPA CINCARA > Slovinj
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Sajkića kuk, 1743 m (prema dijelu izvora 1746 m)
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Sajkića kuk, 1743 m (prema dijelu izvora 1746 m)
Koordinate najvišeg vrha:
Slovinj je planina u jugozapadnom dijelu Bosne. Nalazi se u općini Glamoč, na istočnom obodu Glamočkog polja. Najviši vrh planine je Sajkića kuk (1743 m).
PRIČE IZ PLANINE
Planine oko Glamoča (izvadak: Hrbljina i Slovinj) Sakib Kliko IZVOR KLIKO, Sakib: Planine oko Glamoča. Naše planine, br. 3 1980., str. 70-72. (PDF) HRBLJINA I SLOVINJ S jedne strane Velika Golija, a s druge strane Hrbljina i Slovinj «tiskaju i onako uzani dio Glamočkog polja koje se ispod Cincara ponovo proširuje dobivši malo slobode. Taj dio Glamočkog polja krasi velik broj malih jezeraca od kojih se najviše ističe Bukvensko jezero. Kada se u proljeće otapa snijeg u obližnjim planinama, daje sliku prostranog jezera. Pretpostavlja se da sva voda otječe potokom ponornicom Kriva Jaruga. Prvo što će svakog zaljubljenika prirode privući kad se zatekne u Glamoču, jesu prostrana gola prostranstva Hrbljine i Slovinja. Šuma se rijetko susreće, ali ono malo se dobro čuva. Iz Glamoča se dobro vide i izraziti vrhovi Hrbljine: Matrag 1413, Amziča 1435, Slavić 1506, Bumac 1402, i najviši, bezimena kota 1526. Iz Potkraja Brda, Isakovića i Dubrava su glavni prilazi za Hrbljinu. Iz ovih sela su i vlasnici ljetnih stanova na Hrbljini. Zajaruga i Potkraj su glavna ishodišta za Slovinj. Na ovoj planini se ističu tri vrha svojom visinom i elegantnom linijom. Mali Slovinj 1586, Veliki Slovinj 1669 i najviši vrh visok 1746 — Sajkića kuk, poznat u narodu pod tim imenom. Na kartama nema imena, stoji kao bezimena kota 1746 m. Hrbljinu i Slovinj ne razdvaja nikakva velika dolina ili vodeni tok, skoro kao da su jedna planina i osobine su im iste te se stoga o Hrbljini ii Slovinju može govoriti kao o jednoj planini. Planinarsko društvo »Energoinvest« iz Sarajeva je ove dvije planine spojilo, zajedno s Vitorogom i Cincarom, trasom transverzale »Ivo Lola Ribar« (Vidi NP 3—4, 1977 str. 82) vodeći tom prilikom računa da se prođe kroz najinteresantnije predjele ovih planina. Obilazeći ovu transverzalu mnogo toga ćete saznati o ovim dvjema malo poznatim, ali nadasve lijepim i interesantnim planinama. Svi oni koji se bar malo zadrže na Slovinju i Hrbljini bit će zadivljeni ljudima koji žive na ovim planinama. Koliko gostoljubivosti i prijaznosti u tih ljudi, kolika snalažljivost, posebno za ljetnih dana kada s vrlo malo vode treba da izdrže i stoka i gospodari. Za vrijeme ljetnog perioda mnogobrojne porodice izjavljuju svoju stoku na Hrbljinu i Slovinj. Poznate porodice s Hrbljine i Slovinja po uzgoju ovaca i proizvodnji mliječnih proizvoda premašuju proizvođače sa Vlašića. Velik je broj stočara od Jajca, Skender Vakufa, Kotor Varoši i drugih mjesta Bosanske Krajine koji svoju stoku za vrijeme ljetnih dana izgone na ove dvije planine. |
Zanimljivosti
Prof. Umberto Girometta zapisao je 1937. godine da su najvažnija nalazišta salepa u zapadnoj Bosni sjeverna Hrbljina sve do jugoistočnih proplanaka Vitoroga te Veliki i Mali Slovinj (Slovin, kako ga on zove). Slovinj-izlazak na Sajkića kuk 1743mnv najviši vrh 1.8.22
Autor: Javornjača Planinari Autor: 4.8.2022. |
IZVORI I LITERATURA
GRUPA AUTORA: Procjena utjecaja zahvata vjetroelektrane Slovinj na krupne zvijeri i njihova staništa koje obitavaju u posebnom lovištu „Hrbljine - Kujača“. Mostar, 2020. (PDF)