|
|
SREDIŠNJI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > Planinski niz Golija - Vojnik
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Vojnik (Vojnik planina, Crna Gora), 1998 m
Koordinate najvišeg vrha:
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Vojnik (Vojnik planina, Crna Gora), 1998 m
Koordinate najvišeg vrha:
|
Opis planinske grupePlaninski niz Golija-Vojnik proteže se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok i prirodni je nastavak planinskog niza Crvanj-Lebršnik u visokoj Hercegovini. Vijenac Vojnik-Golija nalazi se na jugozapadnom rubu visokih crnogorskih planina ("brda"), odvojen od najvišeg gorja (Durmitor) preko površi Brezno i dubokim kanjonima Komarnice i Pive, zbog čega je u tome smjeru morfološki (reljefno) vrlo jasno izražen. Manje su izraženi prijelazi na sjeverozapadu samoga niza - prema Lebršniku, kao i prema jugoistoku - na području visoravni Krnova, od kojega se dalje prema istoku prostiru Moračke i rovačke planine. Prema zapadu prirodna granica prema hercegovačkim Rudinama je Gatačko polje, prema jugoistoku i crnogorskim Rudinama (planine Njegoš i Somina) to je klanac Duga kojime prolazi prometnica Nikšić-Gacko (u BIH), a na jugu to je prostrano krško Nikšićko polje.
U još širem smislu, niz Volujak-Golija dio je dinarski usmjerenog grebena koji se od Crvnja u Hercegovini, preko Golije i Vojnika, prema jugoistoku nastavlja na Prekornicu i Maganik. Još dalje, njihov prirodni produžetak u pravcu jugoistoka su Kučke planine (Žijovo). Dok je Pivska površ u geomorfološkom i turističko-geografskom pogledu sastavna cjelina Durmitora, dotle je površ Krnova (smještena između Vojnika, Maganika i Moračke kape na jugoistoku) prilično individualizirana. Krnovo je u geomorfološkom smislu prirodni produžetak Sinjajevinske i Jezerske površi (na Durmitoru), od kojih ga, odvajaju kanjonske doline Tušine i Bukovice na sjeveru i sjeverozapadu. Površ Krnova, u širem smislu, obuhvaća blago zaobljena bila, međusobno razdvojena okršenim (karstificiranim) uvalama i drugim manjim i većim površinskim oblicima krškog reljefa (pr. Donje Vučje - 1300 m, Đurkovo brdo - 1549 m, Dažnik - 1625 m, Ćeranića gora - 1588 m, Vjeternovo brdo - 1559 m, Krnovska glavica - 1634 m). Brezansko-goranska površ predstavlja dio šireg i relativno nižeg prostora (1000 - 1326 m n.v.), jasno izraženog između Vojnika, Komarnice, Golije i Vrbnice. Riječ je o prostoru obilježenom podovima koji po postanku odgovaraju najmlađem stadiju prostrane Pivske površi (Brezna, Bajovo polje, Bukovac, Miljkovac, Rudinice i Goransko). Poprečno, preko vijenca Golija-Vojnik vode dva važna prometna pravca: komarničko-pivski, preko Brezana i Javorka (Plužine-Nikšić) te durmitorski, preko Vojnika i Krnova (Žabljak-Šavnik-Nikšić). 
Reljef sjeverozapadnog dijela grupe
Gatačko polje (zelena boja; lijevo gore) i kanjoni rijeka Komarnice i Pive (desno gore) omeđuju planinski masiv Golije, ha čijem se sjeverozapadnom dijelu diže nekoliko izdvojenih manjih planina, poput Dobreljice i Ledenice (vrh Ružica). 
Reljef jugoistočnog dijela grupe
Ističu se planinske mase Golije (lijevi gornji kut) i Vojnik-planina (sredina, gore). Na Vojnik se na njegovoj jugoistočnoj strani nastavlja površ (visoravan) Krnovo te još dalje Moračke planine i masiv Maganika. Južno od Vojnika veliko je Nikišćko polje (zelena boja) sastavljeno od nekoliko manjih cjelina. Sjevernim obodom Vojnika vijuga kanjon rijeke Komarnice. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Sjeverna strana Vojnika
Najimpozantniji pogled na Vojnik je sa sjeverne strane (fotografija snimljena sa Dužkog polja, kod sela Duži, na sjevernoj obali Komarnice) od koje se vidi "sedam visova sa sedam prevoja" u jednoj liniji, pravca pružanja SZ-JI. Sredinu ove strane planine čine Kondžila, najstrmija strana Vojnika, izbrazdana mnogobrojnim suvotočinama (točilima, siparima) i usovinama (usov = lavina), pokrivena raznovrsnom šumom, a najviše crnogoricom. |
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Vijenci, planine i vrhovi
| Planinska grupa | Najviši vrh (ime planine) | Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi |
| Vrh Vojnika, 1998 m (Vojnik) |
Dobreljica (1892 m)
Ledenice (Ružica, 1945 m) Vojnik (1998 m) | |
|
Planina Golija
|
Golija - Crna Gora
Autorica: Jelena Šarović |
|
Planina Vojnik
|
Jesen na planini Vojnik
Autor: Planinarski klub Niksic |
Uzvišenja na području Krnovske površi
Na južnom obronku Krnovske glavice
|
Krnovska glavica (1364 m)
|
Pogled na greben Studene
|
Studena
|
Dažnik
|
Dažnik
|
Površ Krnovo
Visoravan Krnova južno od Krnovske glavice
|
Krnovo
|
Vode
Rijeka Komarnica
|
Kanjon Komarnice podno visorani Brezna
|
|
Vojnik planina
Cvjetne padine istočnog dijela Vojnika, između Krnovske glavice i Jablanovog vrha. U pozadini je masiv Sinjajevine. |
PRIRODA
|
|
Katun Štirni Dô
Katun Štirni Dô smjestio se podno (južno od) najvišeg vrha planine Vojnik - Veliki Vojnik (1998 m). Kao i nekoliko toponima na području Dinarskog gorja, npr. Štirovača na Velebitu, ime je dobio po korovu štiru. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Pogled s Vojnika na Mokro
Mokro je naselje u općini Šavnik i obuhvaća zaravan iznad rijeke Pridvorice i Šavnika, a između planine Vojnik duž zapadne strane, i manje planine Kikanjice na istoku koja ga dijeli od doline rijeke Bijele. Selo se dijeli na tri dijela: Gornje Selo (ili Zaselje) na obroncima Vojnika i brda Gubisjeme, Srednje Selo (na fotografiji), gdje se nalazi crkva sa grobljem te Donje Selo, koje se nalazi na ivici padine ka Pridvorici, a ujedno ima i najviše stanovnika. Smatra se da je selo dobilo ime po mnogobrojnim izvorima koji se nalaze u ataru sela, od kojih dva - Stubla i Pećine, nikada nisu presušil. Seoski katun se zove Poljice, i nalazi se na planini Vojnik, oko 3km udaljen od Gornjeg Sela ka zapadu, na visini od oko 1500 metara. |
Na istočnom dijelu planine Vojnik
|
|
Na Jablanovom vrhu
Pogled s Jablanovog vrha prema središnjem dijelu Vojnika odličan je fotografski mamac. |
-
|
Koliba na Štirnom dolu
|
|
Na padini Velikog Vojnika
Pogled s jugoistočne padine Velikog Vojnika (1998 m), najvišeg vrha planine Vojnik, u smjeru Gradnog vrha (1963 m). |
