|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > ZLATARSKO-PEŠTERSKA GRUPA > Pobrđe Tikva - Kitonja
Države: Srbija
Najviši vrh: Kitonja 1342 m i Tikva, 1342 m
Koordinate najvišeg vrha:
Države: Srbija
Najviši vrh: Kitonja 1342 m i Tikva, 1342 m
Koordinate najvišeg vrha:
Pobrđe Tikva - Kitonja
|
|
UvodPobrđe Tikva-Kitonja brdska je masa u Starom Vlahu, koja se proteže se u smjeru istok-zapad, sjeverno od desne obale starovlaške rijeke Bistrice, nasuprot planini Zlatar na drugoj strani rijeke. Prema sjeveru ju od brdskog niza Ljeskovca (Crnog vrha, Banjskog brda) dijele Kratovska reka i Rutoška reka. Na sjeveroistočnim padinama nalazi se akumulacijsko Radoinjsko jezero, čija se voda tunelom odvodi prema rijeci Bistrici koristeći pad nadmorske visine. Zapadno, preko umjetnog Potpećkog jezera na Limu nalazi se planina Pobijenik. Na jugoistočnom rubu nalazi se gradić Nova Varoš, prema sjeveru je Kokin Brod. Dvije najviše planine u grebenu su Kitonja* (1342 m) i istočno od nje Tikva, na kojoj je i najviši vrh cijelog pobrđa Tikva (1342 m).
*Na karti u Jugoslavenskoj enciklopediji (Svezak 8, str. 344, Zagreb, 1971.) planina Kitonja zapisana je kao Kibonja, a Tikva je navedena kao Tikova. |
-
U SURADNJI SA:
 BOOKING Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine 
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
TIKVA
Južne padine Tikve iznad Nove Varoši
|
ZLATAR vrh Bandera - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanović Opis videa: PK ,,ERA,, iz Užica sa svojih 20 učesnika je izveo planinarski izlet na planini Zlatar. Kombi vozilom se prešlo od Užica preko Zlatibora do mesta zvanog Kocelj iznad Nove Varoši. Staza nas je vodila preko mesta zvanog Kamenica I Tikva do vrha Bandera (1332 m) i dalje grebenom na početnu tačku. Ovom prilikom smo prešli oko 14 km. |
KOZOMOR
NADMORSKA VISINA 1290 m
NADMORSKA VISINA 1290 m
KITONJA
Naslovna fotografija
Pogled na Kitonju iz naselja Bistrica (Crkvina) u dolini Bistrice |
Donja Bistrica, uz ušće Bistrice u Lim
|
DOLINOM RIJEKE BISTRICE
BISTRICA
Sava < Drina < Lim < Bistrica (D)
Sava < Drina < Lim < Bistrica (D)
|
Rijeka Bistrica desna je pritoka Lima, nastaje na mjestu gdje Varoška reka utječe u Zlatarsku reku. Vode prikuplja s padina Zlatara, Tikve i Kitonje. Nekadašnjih desetak mlinova s vodeničkim jazovima i mlinskim kamenovima, od početka 21. stoljeća zamijenilo je više malih hidroelektrana na 11 kilometara dugom toku Bistrice, od sela Draževići do ušća u Lim. Paralelno s tokom rijeke prolazi magistralna cesta na dionici od Nove Varoši do Prijepolja. Prema katastru mini hidroelektrana Srbije, Bistrica ima visinski pad od 348 metara i prosječni protok od jednog kubika u gornjem toku, a njen energetski potencijal je preko 20 milijuna kilovatsati struje godišnje.
Krajem 20. stoljeća u tunelima kraj Lima prva je sagrađena vojna centrala, s cjevovodom i dvije turbine. U valu izgradnje novih malih HE početkom 21. stoljeća prve su sagrađene elektrane"Crkvine" i "Rečica" s najvećom snagom, u donjem toku rijeke. Ostale projeltirane elektrane uključuju malu HE u pilani u Draževićima (koja je podignuta 1928. godine kao prvi industrijski pogon u općini Nova Varoš) i manje uzvodnih elektrana, "Kljunovi" ispod tvornice "Zlatarplast" i "Prisoje" kod kamenoloma "Puteva", kao i dvije na ušću Zlatarske reke u Bistricu, gdje je još 1937. godine radila hidrocentrala koja je osvjetljavala Novu Varoš. Tu su još mala hidroelektrana "Varoška reka" i elektrana "Zlatarska reka". 
Na ušću rijeke Bistrice u Lim
|
|
Hidroelektrana Bistrica je jedna od nekoliko hidroelektrana iz sustava Lim-Drina. Nalazi se na rijeci Lim, između Prijepolja i Priboja. Hidroelektrana je građena u razdoblju 1955.-1960. kada je i puštena u rad. Ima dvije turbine ukupne snage 104 MW. Brana Radoinja je od kamena, visine 43 m i dužine sedam kilometara. Formira akumulaciju od 7,5 milijuna m³.
Strojarnica HE "Bistrica" kod ušća rijeke Bistrice u Lim
Izgradnja HE Bistrica počela je izgradnjom brane Radoinja. Tijekom gradnje brane, vode rijeke Uvca propuštane su kroz optočni tunel koji je kasnije preuređen u temeljni ispust. Nasuta kamena brana Radoinja nalazi se na rijeci Uvac, na 43 km od njezina ušća u Lim. Ova brana, koja je zauvijek je zaustavila Uvac, sastoji se iz dva dijela, razdvojenih betonskim preljevom, širine oko 64 m i stvara akumulaciju Radoinja, obujma bruto 7.600.000 m3 koja se proteže oko 12 km duž Uvca, sve do uzvodne HE "Kokin Brod". Brana je visoka 40 metara, duga 361 metar, ugrađeno je oko 120.000 m3 kamena, a izgradnja je trajala tri godine. Na ovoj brani stjecano je potrebno iskustvo jer, prvi put – barem u Srbiji – primijenjeno je masovno miniranje pomoću dubinskih mina, kao i komorno miniranje. Rad na iskopu tekao je teško, isključivo ručno. Odvoz iskopanog materijala obavljan je vagonetom, a kao pogonski mehanizam upotrebljeno je električno vitlo.
Akumulacijski bazen Radoinja i pogonsku strojarnicu (mašinsku zgradu) HE "Bistrica" povezuje dovodni tunel dužine 8.026 metara, projera 4 metra. Tunel najvećim dijelom prolazi kroz masivne i pločaste vapnence. On je jedan od najzanimljivijih i značajnih objekata čija je namjena vodu iz akumulacije Radoinja odvesti do turbina HE "Bistrica". Normalno izvođenje radova u tunelu često je ometalo, pored pojave voda i obrušavanje materijala. Na probijanju poslednjih kilometara tunela, dogodila se velika nesreća 1958. godine, u kojoj su živote izgubila 32 minera. U tunelu, u kome se nalazilo skladište s eksplozivom izbio je požar, a zatim i velika eksplozija. Od plinova stvorenih poslije eksplozije nastradalo je 25, a trovanju je podleglo još 7 minera. Tijekom daljnje izgradnje HE "Bistrica" život je izgubilo još pet radnika. Za slučaj da pri najvišem vodostaju u akumulaciji dođe do naglog zaustavljanja agregata, predviđen je pomoćni preljev lijevkastog oblika, kojime bi se voda slobodno odvodila napolje. Dovod vode od vodostana do mašinske zgrade HE "Bistrica" izveden je s dvije cijevi pod pritiskom, dužine 1.357 metara i promjera 2,2/2,1 metara. One su montirane – zavarene od dvije stotine cijevi, dugih prosječno 10 metara, a teških od 8 do 14 tona. Kroz ove cijevi vode Uvca, s blizu 400 metara visine, stropoštavaju se od vodostana na turbine HE "Bistrica". Sve veće objekte na HE "Bistrica" izvelo je GP "Tunelogradnja", u razdoblju od 1955. do 1960.god. Građevinski radovi su završeni na vrijeme, čime je omogućeno da HE "Bistrica" bude puštena u probni rad šest mjeseci prije roka. Kada su pušteni u rad, agregati HE Bistrica imali su najveću snagu, radili su na najvećem padu i održavali su stabilnost elektroenergetskog sustava Srbije. Razvodno postrojenje HE Bistrica prvi put je u tadašnjoj Jugoslaviji pušteno pod napon od 220 kV. Tijekom NATO-va bombardiranja 13.4.1999. godine, hidroelektrana je oštećena, ali su oštećenja kasnije sanirana. IZVORI Hidroelektrana Bistrica. Wikipedija (sr); HE Bistrica. Elektroprivreda Srbije 
Karta na kojoj je prikazan cjevovod, koji prolaiz kroz planinu i dovodi vodu iz akumulacije Radoinje na strojarnicu HE Bistrice.
Izvor: Open Street Map, 2021. |
Limske hidroelektrane Hidroelektrana Bistrica čini dio energetskog sustava "Limske hidroelektrane", koji, osim HE Bistrica, čine i hidroelektrane Kokin Brod i Uvac na Uvcu i Potpeć na Limu. 
Gradnja brane Radoinja
Izvor: Muzej nauke i tehnike, Beograd; Wikipedija 
Brana Radoinja
Izvor: Muzej nauke i tehnike, Beograd; Wikipedija 
Cjevovodi s vodostanskim zatvaračima
Izvor: Muzej nauke i tehnike, Beograd; Wikipedija 
Mašinska zgrada (strojarnica) hidroelektrane Bistrica
Izvor: Muzej nauke i tehnike, Beograd; Wikipedija |
DOLINOM RIJEKE LIM
Dio doline rijeke Lim ispod sela Čelice. Dolinom prolazi željeznička pruga Beograd-Bar.
Tjesnac u dolini Lima između Pobijenika (lijevo) i grebena Kitonja-Tikva (desno). Na horizontu se vidi Bič, planina iznad Priboja.
|
|
VELIKI OŠTRIK
NADMORSKA VISINA 1283 m
NADMORSKA VISINA 1283 m
|
OŠTRIK Rutoši - vrh Veliki Oštrik - Gobate - Dragaši - Glavonjići
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 30.1.2024. Planinari iz Užica su u nedelju 04. aprila 2021. godine izveli planinarsku akciju sa usponom na vrhove: Veliki Oštrik (1283 m), Gobatsko brdo (1148 m) i Kitonja (1342 m) na planinskom području Oštrik. Polazak učesnika na ovu akciju je u 8,00 časova iz Užica. Prelazak vozilima iz Užica do Rutoša (zaseok Kula) preko Zlatibora i Kokinog Broda. Od ovog zaseoka se kreće peške pored obližnjeg izvora ,,Zvečan,, i dalje uz strmiji uspon se stiže na vrh Veliki oštrik na kome se mogu uočiti ostaci srednjevekovnog utvrđenja i sa koga se pruža lep pogled na dolinu Lima, Zlatibor, Kamenu Goru, Pobijenik i dr. Prelaz preko Vranovine i vrha Gobatsko brdo do vrha Kitonja i konstantno spuštanje preko zaseoka Dragaši i Glavonjići do početne tačke. Planinarska staza je kružna i duga je 16,2 km sa kumulativnim usponom od oko 880 metara. Povratak u Užice u 20,00 časova. |
KRATOVSKA REKA
Sava < Drina < Lim < Kratovska reka (D)
Sava < Drina < Lim < Kratovska reka (D)
Most na preko Kratovske reke kod njezina ušća u Lim (Potpećko jezero). Čunjasti vegetacijom obrasli vrh je Praša glava (824 m), a lijevo proviruje Bjeličkovica (1003 m).
|
DOLINOM UVCA
Vraneš
Vidikovci Vraneša. Pored onih znatnje poznatih na području Sjenice, i u sjevernom podnožju planinskog grebena Tikva-Kitonja, na južnoj granici zlatiborskog masiva, u oblasti Vraneša, rijeka Uvac također tvori atraktivne meandre, koje je moguće vidjeti s uređenih vidikovaca na pješačko-turističkoj stazi "Vidikovci Vraneša". Vidikovci su lako dostupni - također i za obitelji s djecom. Put ka vidikovcima (5 ih je) polazi iz etno sela Vraneša (smještaj,restoran), gdje se može ostaviti vozilo. Do vidikovca br. 1, vodi obilježena staza duga svega 15-20 minuta. Osim rijeke i njezina kanjona, s vidikovaca je moguće vidjeti i Zlatarsko jezero i padine Zlatibora.
PROČITAJ VIŠE Vraneša - manje poznati Uvac. Perpetum Mobile, 25.10.2020.
PROČITAJ VIŠE Vraneša - manje poznati Uvac. Perpetum Mobile, 25.10.2020.
Vidikovci Vraneša, karta
Mapy.com, 2026. |
Powered by Wikiloc |
Kokin Brod
ZLATARSKO JEZERO (JEZERO KOKIN BROD)
Zlatarsko jezero ili jezero Kokin Brod je umjetno jezero u dolini Uvca. Nalazi se između pobrđa Tikve-Kitonje (širi masiv Zlatara) i masiva Zlatibora, 10 – 15 km udaljeno od Nove Varoši. Jezero ima površinu od 7,25 km², a dugačko je od 15 km do 23 km. Nastalo je 1960-ih godina izgradnjom hidroelektrane "Kokin Brod", koja je pregradila rijeku Uvac kod Kokinog Broda. Brana elektrane je visoka 83 metra i dužine 1.264 m i jedna je od najvećih brana toga tipa izgrađenih u Europi. Razina jezera zbog elektrane i ovisno o dotoku vode varira i do 4 5m. Zlatarsko jezero je treće po veličini u Srbiji poslije Đerdapskog i jezera Perućac na Drini.
Često se spomije da su brane Kokin Brod i Gazivode najveće u Europi u svojim kategorijama. Je li to točno?
Kratak odgovor: ne, nije točno ako se tvrdi da su najveće u Europi u svojim tipovima brana. Ta tvrdnja je uglavnom rezultat pojednostavljivanja ili mješanja različitih kriterija.
Brana Kokin Brod izgrađena je 1962. godine, na rijeci Uvac, kod Nove Varoši. To je vrlo dugačka nasuta brana, visine oko 83 m, dužine glavnog nasipa oko 1.264 m. Po tipu gradnje nije klasična zemljana brana, već je kamena nasuta brana sa centralnom glinenom jezgrom, koje ima funkciju vodonepropusnog elementa.
Tokom 1960-ih često se navodilo da je bila među najdužim nasutim branama u Europi, ili jedna od najvećih te vrste u Evropi u vrijeme izgradnje. Međutim, danas to više nije točno, jer su kasnije izgrađene znatno veće nasute brane u Norveškoj, Španjolskoj, Islandu, Turskoj (europski dio), Francuskoj i drugim državama.
Brana Gazivode građena je od 1973-1977. godine. Ima visinu od 108 m, dužinu u kruni 190 m, širinu temelja 406 m (izvor podataka Hidrotehnika) i kamenu nasutu konstrukciju. Za branu na jezeru Gazivode ponekad se tvrdi da je najveća brana u Europi, a 4. u svijetu s glinenom jezgrom i zidom od šljunka i kamena (bez korištenja betona). Ali Gazivode nisu najveća kamena nasuta brana u Europi – postoje više i zapreminski veće.
Kada se za Gazivode ponekad kaže da je najveća ili najviša nasuta brana u bivšoj Jugoslaviji, najveća akumulacija na Kosovu, jedan od najvećih hidrotehničkih objekata na Balkanu - to su mnogo preciznije tvrdnje.
Ne postoji međunarodno priznata klasifikacija prema kojoj su Kokin Brod ili Gazivode danas najveće brane u Europi u svojim kategorijama. One jesu izuzetno značajni hidrotehnički objekti i bile su među najvećim projektima bivše Jugoslavije, ali tvrdnja da su "najveće u Europi" bez dodatnog objašnjenja nije točna.
Kratak odgovor: ne, nije točno ako se tvrdi da su najveće u Europi u svojim tipovima brana. Ta tvrdnja je uglavnom rezultat pojednostavljivanja ili mješanja različitih kriterija.
Brana Kokin Brod izgrađena je 1962. godine, na rijeci Uvac, kod Nove Varoši. To je vrlo dugačka nasuta brana, visine oko 83 m, dužine glavnog nasipa oko 1.264 m. Po tipu gradnje nije klasična zemljana brana, već je kamena nasuta brana sa centralnom glinenom jezgrom, koje ima funkciju vodonepropusnog elementa.
Tokom 1960-ih često se navodilo da je bila među najdužim nasutim branama u Europi, ili jedna od najvećih te vrste u Evropi u vrijeme izgradnje. Međutim, danas to više nije točno, jer su kasnije izgrađene znatno veće nasute brane u Norveškoj, Španjolskoj, Islandu, Turskoj (europski dio), Francuskoj i drugim državama.
Brana Gazivode građena je od 1973-1977. godine. Ima visinu od 108 m, dužinu u kruni 190 m, širinu temelja 406 m (izvor podataka Hidrotehnika) i kamenu nasutu konstrukciju. Za branu na jezeru Gazivode ponekad se tvrdi da je najveća brana u Europi, a 4. u svijetu s glinenom jezgrom i zidom od šljunka i kamena (bez korištenja betona). Ali Gazivode nisu najveća kamena nasuta brana u Europi – postoje više i zapreminski veće.
Kada se za Gazivode ponekad kaže da je najveća ili najviša nasuta brana u bivšoj Jugoslaviji, najveća akumulacija na Kosovu, jedan od najvećih hidrotehničkih objekata na Balkanu - to su mnogo preciznije tvrdnje.
Ne postoji međunarodno priznata klasifikacija prema kojoj su Kokin Brod ili Gazivode danas najveće brane u Europi u svojim kategorijama. One jesu izuzetno značajni hidrotehnički objekti i bile su među najvećim projektima bivše Jugoslavije, ali tvrdnja da su "najveće u Europi" bez dodatnog objašnjenja nije točna.
