SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > ZLATARSKO-PEŠTERSKA GRUPA > Pobrđe Tikva - Kitonja
Države: Srbija
Najviši vrh: Kitonja 1342 m i Tikva, 1342 m
Koordinate najvišeg vrha:
Države: Srbija
Najviši vrh: Kitonja 1342 m i Tikva, 1342 m
Koordinate najvišeg vrha:
Pobrđe Tikva - Kitonja
|
UvodPobrđe Tikva-Kitonja brdska je masa u Starom Vlahu, koja se proteže se u smjeru istok-zapad, sjeverno od desne obale starovlaške rijeke Bistrice, nasuprot planini Zlatar na drugoj strani rijeke. Prema sjeveru ju od brdskog niza Ljeskovca (Crnog vrha, Banjskog brda) dijele Kratovska reka i Rutoška reka. Na sjeveroistočnim padinama nalazi se umjetno Radoinjsko jezero, čija se voda tunelom odvodi prema Bistrici. Zapadno, preko umjetnog Potpećkog jezera na Limu nalazi se planina Pobijenik. Na jugoistočnom rubu nalazi se gradić Nova Varoš, prema sjeveru je Kokin Brod. Dvije najviše planine u grebenu su Kitonja (1342 m) i istočno od nje Tikva, na kojoj je i najviši vrh cijelog pobrđa Tikva (1342 m).
*Na karti u Jugoslavenskoj enciklopediji (Svezak 8, str. 344, Zagreb, 1971.) planina Kitonja zapisana je kao Kibonja, a Tikva je navedena kao Tikova. |
-
U SURADNJI SA:
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
TIKVA
Nova Varos-Tikva 15.12.2017
Datum objave: 24.1.2018. Autor: Doctor_Su Player |
ZLATAR vrh Bandera - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanović Opis videa: PK ,,ERA,, iz Užica sa svojih 20 učesnika je izveo planinarski izlet na planini Zlatar. Kombi vozilom se prešlo od Užica preko Zlatibora do mesta zvanog Kocelj iznad Nove Varoši. Staza nas je vodila preko mesta zvanog Kamenica I Tikva do vrha Bandera (1332 m) i dalje grebenom na početnu tačku. Ovom prilikom smo prešli oko 14 km. |
KOZOMOR
Hidroelektrana Bistrica
Hidroelektrana Bistrica je jedna od nekoliko hidroelektrana iz sustava Lim-Drina. Nalazi se na rijeci Lim, između Prijepolja i Priboja. Hidroelektrana je građena u razdoblju 1955.-1960. kada je i puštena u rad. Ima dvije turbine ukupne snage 104 MW. Brana Radoinja je od kamena, visine 43 m i dužine sedam kilometara. Formira akumulaciju od 7,5 milijuna m³.
Izgradnja HE Bistrica počela je izgradnjom brane Radoinja. Tijekom gradnje brane, vode rijeke Uvca propuštane su kroz optočni tunel koji je kasnije preuređen u temeljni ispust. Nasuta kamena brana Radoinja nalazi se na rijeci Uvac, na 43 km od njezina ušća u Lim. Ova brana, koja je zauvijek je zaustavila Uvac, sastoji se iz dva dijela, razdvojenih betonskim preljevom, širine oko 64 m i stvara akumulaciju Radoinja, obujma bruto 7.600.000 m3 koja se proteže oko 12 km duž Uvca, sve do uzvodne HE "Kokin Brod". Brana je visoka 40 metara, duga 361 metar, ugrađeno je oko 120.000 m3 kamena, a izgradnja je trajala tri godine. Na ovoj brani stjecano je potrebno iskustvo jer, prvi put – barem u Srbiji – primijenjeno je masovno miniranje pomoću dubinskih mina, kao i komorno miniranje. Rad na iskopu tekao je teško, isključivo ručno. Odvoz iskopanog materijala obavljan je vagonetom, a kao pogonski mehanizam upotrebljeno je električno vitlo.
Akumulacijski bazen Radoinja i pogonsku strojarnicu (mašinsku zgradu) HE "Bistrica" povezuje dovodni tunel dužine 8.026 metara, projera 4 metra. Tunel najvećim dijelom prolazi kroz masivne i pločaste vapnence. On je jedan od najzanimljivijih i značajnih objekata čija je namjena vodu iz akumulacije Radoinja odvesti do turbina HE "Bistrica". Normalno izvođenje radova u tunelu često je ometalo, pored pojave voda i obrušavanje materijala. Na probijanju poslednjih kilometara tunela, dogodila se velika nesreća 1958. godine, u kojoj su živote izgubila 32 minera. U tunelu, u kome se nalazilo skladište s eksplozivom izbio je požar, a zatim i velika eksplozija. Od plinova stvorenih poslije eksplozije nastradalo je 25, a trovanju je podleglo još 7 minera. Tijekom daljnje izgradnje HE "Bistrica" život je izgubilo još pet radnika. Za slučaj da pri najvišem vodostaju u akumulaciji dođe do naglog zaustavljanja agregata, predviđen je pomoćni preljev lijevkastog oblika, kojime bi se voda slobodno odvodila napolje. Dovod vode od vodostana do mašinske zgrade HE "Bistrica" izveden je s dvije cijevi pod pritiskom, dužine 1.357 metara i promjera 2,2/2,1 metara. One su montirane – zavarene od dvije stotine cijevi, dugih prosječno 10 metara, a teških od 8 do 14 tona. Kroz ove cijevi vode Uvca, s blizu 400 metara visine, stropoštavaju se od vodostana na turbine HE "Bistrica". Sve veće objekte na HE "Bistrica" izvelo je GP "Tunelogradnja", u razdoblju od 1955. do 1960.god. Građevinski radovi su završeni na vrijeme, čime je omogućeno da HE "Bistrica" bude puštena u probni rad šest mjeseci prije roka. Kada su pušteni u rad, agregati HE Bistrica imali su najveću snagu, radili su na najvećem padu i održavali su stabilnost elektroenergetskog sustava Srbije. Razvodno postrojenje HE Bistrica prvi put je u tadašnjoj Jugoslaviji pušteno pod napon od 220 kV. Tijekom NATO-va bombardiranja 13.4.1999. godine, hidroelektrana je oštećena, ali su oštećenja kasnije sanirana. IZVORI Hidroelektrana Bistrica. Wikipedija (sr); HE Bistrica. Elektroprivreda Srbije |
Limske hidroelektrane Hidroelektrana Bistrica čini dio energetskog sustava "Limske hidroelektrane", koji, osim HE Bistrica, čine i hidroelektrane Kokin Brod i Uvac na Uvcu i Potpeć na Limu. |
OŠTRIK
OŠTRIK Rutoši - vrh Veliki Oštrik - Gobate - Dragaši - Glavonjići
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 30.1.2024. Planinari iz Užica su u nedelju 04. aprila 2021. godine izveli planinarsku akciju sa usponom na vrhove: Veliki Oštrik (1283 m), Gobatsko brdo (1148 m) i Kitonja (1342 m) na planinskom području Oštrik. Polazak učesnika na ovu akciju je u 8,00 časova iz Užica. Prelazak vozilima iz Užica do Rutoša (zaseok Kula) preko Zlatibora i Kokinog Broda. Od ovog zaseoka se kreće peške pored obližnjeg izvora ,,Zvečan,, i dalje uz strmiji uspon se stiže na vrh Veliki oštrik na kome se mogu uočiti ostaci srednjevekovnog utvrđenja i sa koga se pruža lep pogled na dolinu Lima, Zlatibor, Kamenu Goru, Pobijenik i dr. Prelaz preko Vranovine i vrha Gobatsko brdo do vrha Kitonja i konstantno spuštanje preko zaseoka Dragaši i Glavonjići do početne tačke. Planinarska staza je kružna i duga je 16,2 km sa kumulativnim usponom od oko 880 metara. Povratak u Užice u 20,00 časova. |