DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Povijesni pregled područja
      • Istraživači i kroničari
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Promina
          • Svilaja
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Moseć
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Trtar
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica
          • Vrgorsko gorje
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Žaba
          • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
          • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Brač
          • Mljet
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Budoš
          • Garač
          • Pusti Lisac
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Goteniška gora
          • Stojna
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Samarske stijene
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
          • Velebit - srednji
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
      • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
        • Medvjeđak (Medveđak)
        • Poštak
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Vitorog
          • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Čemernica (zapadna Bosna)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (zapadna Bosna)
          • Dekala
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Bugojna)
          • Plazenica
          • Stožer (zapadna Bosna)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Ljubuša
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Čvrsnica (masiv)
          • Vran planina
          • Čabulja
          • Hum (Mostar)
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Lib planina
          • Gvozd (zapadna Hercegovina)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Baćina planina / Blačina
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
        • B.4.2. Prenj (masiv)
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Vojnik planina
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Hajla
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • Brodmoravička krška zaravan
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci
          • Samoborsko gorje
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Vučja planina
          • Manjača
          • Očauš
          • Uzlomac
          • Borja
          • Lisac (kod Zenice)
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum)
          • Vepar
          • Perun (1472 m)
          • Zvijezda (1349 m)
          • Romanija
        • C.2.3. Grupa Jahorine >
          • Trebević
          • Jahorina (1916 m)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač
          • Vučevica
          • Javorje (Priboj)
          • Kamena gora
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Ninaja (Velika Ninaja)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (Užice)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Zrinska gora
        • Hrastovička gora
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2020. >
      • AGENDA 2019.
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturna baština
    • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
        • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
      • Duhovna baština >
        • Usmena književnost, legende i anegdote
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Narodne igre
    • Dječje igre
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2020. >
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Radočelo

Facebook email email
Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > STAROVLAŠKE PLANINE > Radočelo

RADOČELO (Радочело)

Područje: Planine Starog vlaha i Raške (Sandžaka)
Grupa: Starovlaške planine
Država: Srbija
Najviši vrh:  Krivača (1643 m) 
Koordinate najvišeg vrha: 43.4744, 20.4733

O planini ...

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Radočelo (ćiril. Радочело) je srednje visoka planina u Srbiji, na lijevoj strani rijeke Ibra, oko 12 km zapadno od varošice Ušće, sjeverozapadno od gradića Raške, i jugoistočno od Ivanjice.

S jugozapadne, zapadne, sjeverne i sjeveroistočne strane planina je obuhvaćena dolinom rijeke Studenice, lijeve pritoke Ibra. Najviši greben Radočela pruža se smjerom sjeveroistok-jugozapad, od kojega se u smjeru doline Ibra, prema jugoistoku, i nad dolinama Kruševičke reke i Brvenice, niže nekoliko redova nižih grebena. Dolinama desnih pritoka Studenice i izvorišnih krakova Brvenice, lijeve pritoke Ibra raščlanjena je na dugačke i visoke kose i veća uzvišenja: Krivaču (1643 m), najviši vrh Radočela, na sjeverozapadu i Vrhove (1533 m) na jugozapadu. Na jugoistoku vrh Strmac (1054 m) i Rudno su krajnji vrhovi Radočela viši od 1000 metara nadmorske visine. 
U jugozapadnom dijelu se sastoji od gornjekarbonskih škriljevaca, u sjevernom dijelu od permskih pješčenjaka (peščara), a središnji dijelovi od peridotita i serpentina.

Pretežito je obrasla šumom, mjestimice znatno prorijeđenom. Vrlo je bogata biljnim i životinjskim svijetom, kao i izvorskim vodama kojih ima posvuda. Također je bogata i borovnicama. Radočelo se, uz masiv Golije, nalazi u granicama prirodnog rezervata biosfere "Golija - Studenica". Zbog navedenih prirodnih uvjeta Radočelo ima odlične uvjete kao klimatskog lječilišta. 

Od naselja Ušća na ibarskoj magistrali (između Kraljeva i Novog Pazara) vodi cesta dolinom rijeke Studenice do sjeveroistočne podgorine Radočela, na kojoj se nalazi i manastir Studenica (482 m n.v.), jedan od najznačajnijih srpskih manastira, zadužbina Stefana Nemanje, osnovan 1190. godine.


Sjeverozapadno od vrha Krivača, uz rijeku Studenicu nalazi se selo Milići, nizvodno selo Brezova, pa manastir Studenica. Južno od masiva Radočela nalaze se Devići i Rudno kao rubna naselja općine Kraljevo.

ENGLISH SUMMARY: Radočelo

Radočelo (Serbian Cyrillic: Радочело) is a medium-high mountain in central Serbia, on the left side of the river Ibar, about 12 km west of the small town of Usće, northwest of the town of Raška, and southeast of Ivanjica.

From the southwest, west, north and northeast, the mountain is encircled by the valley of the Studenica River, the left tributary of the Ibar. The highest ridge of Radočelo stretches in northeast-southwest direction, from which several rows of lower ridges spread in the direction of the Ibar valley, southeastwards, and above the valleys of Krusevička and Brvenica rivers. The valleys of the right tributaries of Studenica and the source branches of Brvenica, the left tributary of Ibar, divide Radočelo mountain into long and high slopes and higher elevations: Krivača (1643 m), the highest peak of Radočelo, in the northwest, and Vrhovi (1533 m) in the southwestern part of the mounatin. 

In the southwestern part it consists of upper Carboniferous shales, in the northern part it is made of Permian sandstone, and the central parts are made of peridotite and serpentine.

It is mostly covered with forest, sometimes thinned out. It is very rich in flora and fauna as well as spring waters that are fund everywhere. It is also rich in blueberries. Along with the Golija massif, it is located within the boundaries of the nature reserve of the Golija - Studenica biosphere. Due to the above mentioned natural conditions, Radochello has excellent conditions as a possible health resort.


From the settlement of Ušće on the Ibar highway (between Kraljevo and Novi Pazar), thr road runs along the Studenica river valley along the northeastern slopes of the Radočelo mountain, also passing by the Studenica Monastery (482 m above sea level), one of the most important Serbian monasteries, founded by Stefan Nemanja, founded in 1190.

Picture
Položaj Radočela
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000

Ime (Etimologija)

Ime planine vjerojatno je izvedeno iz imena čelnika Radiča Postupovića, velmože Stefana Lazarevića, poznatog u narodnoj epskoj poeziji i kao Rade Oblačić ili pak Rajko od Rasine. Radič je u  ranom 15. stoljeću iz utvrde Koznik (uz cestu Raška - Brus) kontrolirao oblast Rasinu, zajedno s ovim područjem duž rijeke Ibar. Cijela oblast oko grada Koznika naziva se Rasina, a Koznik se povezuje s Radičem Postupovićem  jer mu je na Rasini despot Stefan 1405. godine izdao dvije povelje. 
MILIĆE Radočelo
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Radočela
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Picture
Reljef Radočela
Podloga: Elastic Terrain
Picture
Dolina rijeke Studenice, podno sela Kamenjani. U pozadini Radočelo.
Vrhovi na Radočelu

  • Krivača, 1643 m; Koordinate: 43⁰28,470‘ 20⁰28,756‘ 
  • Vrhovi (Crepuljnik), 1533 m (ponegdje 1532 m); Koordinate: 43⁰27,457‘ 20⁰24,049‘
  • Crepuljnik II, 1511; Koordinate: 43⁰27,479‘ 20⁰25,273‘ 
  • Mirilovac, 1491 m; Koordinate: 43⁰27,910‘ 20⁰20,100‘ 
  • Zmajevac, 1485 m; Koordinate: 43⁰29,219‘ 20⁰28,666‘ 
  • Milićki krst, 1442 m; Koordinate: 43⁰28,858‘ 20⁰27,210‘ 
  • Lekina strana, 1315 m; Koordinate: 43⁰27,071‘ 20⁰27,131‘ 
  • Strmac, 1054 m; Koordinate: 43⁰26,834‘ 20⁰31,342‘ 

PRIRODA


Picture
Zaštićen prostor
Na prostoru planina Golije i Radočela ustanovljen je Park prirode Golija Uredbom Vlade Srbije u srpnju/julu 2001. godine i uvršten u I kategoriju zaštite kao prirodno dobro od izuzetnog značaja, na 75.183 ha (,"Službeni glasnik RS", br. 45/01).
Na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Srbije, odbor MAB/UNESCO je u okviru Parka prirode od 75.183 ha proglasio rezervat biosfere "Golija-Studenica" na prostoru od 53.804 ha. Razlozi leže u ispunjavanju tri temeljne komplementarne funkcije: funkcije zaštite, funkcije razvoja i funkcije logističke podrške.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Povijesni pregled

15. stoljeće

Područje uz rijeku Ibar, kao i prostor Radočela, kao dio oblasti Rasine, u ranom 15. stoljeću, iz utvrde Koznik (uz cestu Raška - Brus), kontrolirao je Radič Postupović.
Radič Postupović

Radič Postupović je bio srpski vlastelin iz prve polovine 15. stoljeća. Prvo je nosio  titulu  čelnika za vladavine despota Stefana Lazarevića  (knez 1389.-1402, despot 1402.-1427.) koji mu je 1405. godine izdao dvije povelje na Rasini i s kojim je sudjelovao u pobjedi nad  sultanom Musom 1413. godine. Potom je tijekom vladavine despota Đurđa Brankovića  (1427.-1456.) nosio titulu velikog čelnika. Bio je nepoznatog porijekla, žena mu se navodno zvala Ana, a sin Misailo. Njegova baština vezuje se za rudnike u Novom Brdu i Rudniku i s gradom Koznikom. Prije 1429./1430. podigao je crkvu posvećenu  Blagoveštenju Presvete Bogorodice kod sela Grabovice blizu Aleksandrovca, na rijeci Grabovničici. Pripisuje mu se i crkva posvećena Svetom Arhanđelu Gavrilu u Borču kod Knića, premda najstariji sačuvani natpis potječe iz 1553. godine. Između 1435. i 1436. Radič je otišao u manastir Kastamonit  na Svetoj gori, čiji je bio drugi ktitor, i tamo se zamonašio, dobivši ime Roman. Bio je živ 1441. godine kada je "molio kadiju čovjek koji je 1413. zapovjedao vojskom despota Stefana i satro neukrotivog sultana Musu“. Vjerojatno je umro prij 1456. godine, kada su despot Đurađ i njegov sin Lazar (1456—1458) Radičevu zadužbinu, crkvu Svetog Đorđa u Vraćevšnici poklonili mitropolitu Venediktu. Sahranjen u svojoj zadužbini manastiru Vraćevšnica  kod  istoimenog sela ispod Rudnika, nedaleko od Gornjeg Milanovca, koji je podigao i ukrasio  1431. godine.
Prema narodnoj tradiciji, njegov otac je bio vojvoda Milutin, koji je poginuo u Kosovskom boju, a prezivao se Postupović. Prema Stojanu Novakoviću, Radič je poznat u narodnim pjesmama i kao Rade Oblačić ili Oblak Radosav, pa čak i kao Rajko od Rasine.

IZVOR  ​Radič Postupović. Wikipedija
Picture
Grb feudalne obitelji Oblačić, prema grbovniku Korenić-Neorić (1595.)

18. stoljeće

Picture
Izgled manastira Studenice 1733. godine (grafika)

Po planini i po kraju ...

Picture
Karta Radočela
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000

VRŠNO PODRUČJE


Jedna od staza za Radočelo počinje od glavnog konaka manastira Studenice. Postoje markacije, ali su dosta izblijedjele. Na samome početku staze asfaltna cesta nakon 200 metara prelazi u makadamsku.
Powered by Wikiloc
​Radočelo i Košaninova jezera
Autor: 
Goran Nikolic; Datum objave: 3.11.2018.
RADOČELO Uspon na vrh Krivača - planinarenje
Autor: 
Slobodan Stefanovic; Datum objave: 23.9.2013.
Opis: Ekološki klub Užice iz Užica je 21. septembra 2013. godine, za svoje članove organizovao planinarsku akciju na planini Radočelo sa usponom na najviši vrh - Krivača (1643 m.n.v.). Na ovoj akciji je učestvovalo 10 članova Kluba​
​RADOČELO Pohod na Golijsku transverzalu 
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 14.6.2016.
Opis: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica sa svojih 10 članova je učestvovao u republičkoj planinarskoj akciji na planini Radočelo. Akcija je izvedena pod pokroviteljstvom Ministarstva omladine i sporta i Planinarskog saveza Srbije. Domaćin akcije je PSK ,,Železničar,, iz Kraljeva. Izveden je uspon na vrh Krivača - 1643 m, najviši vrh ove planine.
​RADOČELO Usilje - Asanovo selo - vrh Crepuljnik
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave:  14.5.2018.
​Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je 5. maja 2018. godine organizovao uspon na vrh Crepuljnik (1532 m) na planini Radočelo iz zaseoka Usilje, kod Pridvorice u dolini reke Studenice. Kružna planinarska staza polazi iz zaseoka Usilje se postepeno penje šumskim putevima ispod Stupe i preko Asanovog sela, izlazi iz šumskog pojasa na pašnjački plato Crepuljnika koga čini više vrhova visine oko 1500 m. Sa najvišeg vrha sledi grebenski prelaz do mesta Lekine strane i Jelak, gde se prolazi visoko iznad Košaninovih jezera. Dalje između Pregorelice i Crvene kleke povratak na početnu tačku. Vodič: Stefanović Slobodan iz Užica. Staza je označena kao kondiciono teška zbog nekoliko jako strmih deonica, odnosno veoma kupiranog terena. Vodič: Stefanović Slobodan iz Užica.
​RADOČELO Košaninova jezera
Autor: 
Slobodan Stefanovic; Datum objave: 3.5.2013.
Opis: Dana 01. maja 2013. godine, ukupno 20 učesnika Ekološkog kluba Užice je učestvovalo u planinarsko-ekološkoj akciji koja je imala za cilj da se posete Košaninova jezera, deo rezervata biosfere u okviru Parka prirode Golija. Vodič i snimatelj Stefanović Slobodan iz Užica.
​RADOČELO Pridvorica - Dolovi - Košaninova jezera - Molitva
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 15.4.2017.

DOLINOM RIJEKE STUDENICE


Manastir Studenica

Manastirski kompleks

Manastir Studenica glavna zadžbina Stefana Nemanje, nalazi se dvanaest kilometara od ušća rijeke Studenice u Ibar. Glavna crkva manastira jednobrodna je građevina s narteksom i oltarnim transeptom i naosima sa strane i velikom kupolom na sredini. Crkva je podignuta od 1183. do 1191. godine. Sagrađena je od uglačanog tesanog mramora (na toskanski način). Vanjska arhitektonska obrada je u stlu romanike. Pod krovom se nalaze ukrasi od vijenaca na konzolama. Četiri portala i trodjelni ili dvodijelni prozori su bogato ukrašeni.
Picture
Picture
Picture
Picture
Tlocrt manastirskog kompleksa
LEGENDA: 1. Nemanjina crkva; 2. Kraljeva crkva; 3. Nikoljača; 4. Temelji crkve Sv. Jovana Krstitelja; 5. Trpezarija; 6. Riznica; 7. Konaci; 8. Zapadni ulaz - pirg; 9. Istočni ulaz

Bogorodičina crkva (Nemanjina crkva)

Picture
Bogorodičina crkva
Picture
Bogorodičina crkva, detalj pročelja
Picture
Raspeće Hristovo (1208.-1209. god.), freska
Raška stilska grupa arhitektonskih spomenika
Autorice: Naila Voljevica i Gordana Dulić
IZVOR Arhitektura.rs. 12.9.2002.


Grupa spomenika koja čini celinu, a sagrađena je za vreme Stevana Nemanje i njegovih prvih naslednika (XII vek) u Raškoj, od Morave do Jadranskog mora, pripada Raškoj stilskoj grupi. Ovi objekti su nastali pod uticajem vizantijske arhitekture sa istoka i romanske arhitekture sa zapada. Oblika su jednobrodne zasvedene građevine s kubetom na sredini. Kube je postavljeno na kockastom postolju. Sa zapadne strane nalazi se priprata, a sa bočnih strana dodati su pevački transepti. Ova arhitektonska koncepcija građevina potiče od vizantijskih uticaja. Fasade su ukrašene u romanskom stilu. Krovni venac se sastoji iz niza arkadica, a ravne zidne površine oživljene su samo vertikalnim podelama, pilastrima. Vrata i prozori ukrašeni su dekorativnim ornamentima isklesanim u belom mermeru u visokom reljefu, sa velikim ispadima figura prema pozadini. Ukrasi na dovratnicima, doprozornicima, arhivoltama iznad vrata i prozora i poljima ispod arhivolti su u obliku stilizovavih biljaka i lozica. U lišće i cveće upletene su figure zivotinja, ptica i ljudi. Iako su ovi ukrasi romanskog porekla, ima i onih koji po kompoziciji, načinu izrade prevazilaze starija dela romanske arhvtekture (Studenica). Unutrašnjost crkava bogato je ukrašena freskama koje su građene po vizantijskim tradicijama, s minim velikim figurama postavljenim u jednom planu s plavom pozadinom.
Od velikog broja značajnih spomenika ove epohe najznačajniji su sledeći: Studenica, žica, Mileševo, Morača, Sopoćani i Dečani.

Picture
Uzdužni presjek Bogorodičine crkve
Picture
Tlocrt Bogorodičine crkve
Picture
Detalj trifore na crkvi manastira Studenice
Picture
Loza Nemanjića (freska)
Picture
Bogorodičina crkva


Picture
Unutrašnjost Bogorodičine crkve
Picture
Kupola Bogorodičine crkve

Crkva Sv. Joakima i Ane (Kraljeva crkva)

Picture
Crkva Sv. Joakima i Ane (Kraljeva crkva)
Picture
Crkva Sv. Joakima i Ane (Kraljeva crkva), detalj pročelja
Picture
Freska kralja Milutina s modelom Kraljeve crkve
Picture
Tlocrt Kraljeve crkve
Picture
Presjek Kraljeve crkve

Pridvorica

Powered by Wikiloc

Usilje

Powered by Wikiloc

Crkva sv. Nikole (Nikoljača)

Picture
Temelji crkve Svetog jovana Krstitelja, zdenac, konaci i crkva Svetog Nikole (u pozadini)
Picture
Uzdužni presjek crkve sv. Nikole
Picture
Tlocrt crkve sv. Nikole

JUŽNA PODGORINA


Rudno

Powered by Wikiloc
Rudno - Lep dan na Rudnu
Autor: CINEDRON; Datum objave: 10.8.2015.
Opis: Mesto Rudno se nalazi na 100km od grada Kraljevo u blizini raske. Idealno mesto za seoski turizam i prava vazdusna banja obzirom da se nalazi na 950m nmv.
Prirodne lepote sela Rudno
Autor: 
Portal Krug; Datum objave: 22.6.2019.
Rudno nov promo
Autor: 
Turisticka organizacija Kraljevo; Datum objave: 21.2.2018.
​Kvadratura kruga: Rudno
Proizvodnja: RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal; Datum objave: 20.5.2017.

ZAPADNA PODGORINA


Devići

Selo Devići su pionir seoskog turizma u Srbiji. Od Ivanjice je asfaltnom cestom udaljeno 36 km. Nalazi se na nadmorskoj visini 740 m. Prema predaji, Devići su ime dobili po devama (kamilama), bilo ih je devet, koje su u ovo skrovito mesto donijele blago koje je bilo zakopano ispod temelja gdje se nalazi mala crkva. Blago je kasnije iskopano i odnijeto na drugu stranu. Okolica sela je bogata šumskim plodovima (jagode, borovnice, maline, kupine itd.). Tu se nalaze rijeka Studenica i Brusnička reka koje su bogate potočnom pastrmkom i lipljenom. Na putu prema ovom selu se nalazi mrijestilište potočne pastrmke na Braduljičkoj reci. Prirodne zanimljivosti su jezero na Jelaku i slapovi na reci Izubri. U blizini se nalaze i kulturno-povijesni spomenici kao što su manastir Pridvorica (potječe iz 12. st.), "Rimska česma" u Čečini, ostaci rimskog utvrdjenja na lokalitetu Gradina, ostaci radionice za izradu oružja na lokalitetu Samokovo. Pravac prema selu Devići je i pravac prema manastiru Studenica.
IZVOR  Sela. Turistička organizacija opštine Ivanjica

Praktično ...

AKTIVNOSTI


Aktivnosti na vodi

Rijeka Studenica
Studenica je hladna i brza planinska rijeka. U proljetnim mesecima je plovna za kajak i kanu. Težina savlađivanja ide od III-IV, s jednim opasnim mjestom 2 km uzvodno od manastira Studenice. 

BORAVAK U PLANINI


Manifestacije

Na planini Radočelo održava se tradicionalni sabor i kampiranje, svake godine, prvog vikenda nakon blagdana Preobraženja Gospodnjeg i okuplja brojne posjetitelje s ovog područja, i šire.

IZVORI I LITERATURA


Literatura

KAŠANIN. MILAN, I DR.: Manastir Studenica. Monografija. Književne novine. 1986.god.
RŠUMOVIĆ, Radovan: Radočelo. Članak. Encikopedija Jugoslavije. Svezak 7, str. 23. Zagreb, 1968.







Picture
Picture
Picture
​Manastir Studenica
Autor: Vlad..R. Petković; Mjesto i godina izdanja: Narodni Muzej, Beograd, 1924.; meki povez; format: 33cm X 23cm; 81 stranica; 114 fotografija u tekstu
Picture
M​anastir Studenica
MONOGRAFIJA
Autori: Milan Kašanin, i dr.
Mjesto i godina izdanja: Beograd, 1986.
Izdavač: Književne novine
Tvrdi povez s omotom, 27cm, str. 263, cb. i kolor ilustracije, ćirilica
Picture
Manastir Studenica: Arheološka otkrića / The Monastery of Studenica: Archaeological Discoveries (PDF)
Autor: Marko Popović
Picture
Arheološka istraživanja kompleksa manastira Studenice, u: Kulturno nasleđe manastira Studenice
Marko Popović
Picture
Manastir Studenica
Autorica: Mirjana Šakota
Izdavač: Turistička špampa, Beograd, 1971.
Ćirilica, 30 str.
Picture
Manastir Studenica
Autorica: Mirjana Šakota
Izdavač: RZ zaštite spomenika Srbije, Beograd, 1987.
Ćirilica, 57 str.
Picture
Manastir Studenica
Istorija umetnosti
Autor: Radomir Nikčević
Opis: Prvo kolo edicije "Nemanjićki manastiri" od 10 knjiga, čije je objavljivanje planirano tokom 2011-e godine obuhvatilo bi, najstarije i danas, uglavnom, najugroženije bisere srpske kulturne i crkvene baštine na Kosovu i Metohiji i Raškoj oblasti: pored Dečana i Gračanice, Banjsku, Svete Arhanđele kod Prizrena, Sopoćane, Hilandar, Žiču, Moraču, Studenicu i Mileševu.
Picture
Studenička riznica
Izdavač: Prosveta, Beograd, 1988.
Tvrd povez, 24x31cm, 293 str.
Opis: Manastir Studenica je jedan od najvećih i najbogatijih manastira Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se 57 km od Kraljeva, a osnovao ga je Stefan Nemanja 1190. godine.
Julijan Knežević je bio poznati iguman Manastira Studenice od 1961. do 2001. Sadašnji iguman je arhimandrit Tihon Rakičević.
Utvrđeni zidovi manastira okružuju četiri crkve: Bogorodičnu crkvu i Kraljevu crkvu (crkvu svetih Joakima i Ane), obe izgrađene od mermera, crkvu Nikoljaču (crkvu svetog Nikole) i još jednu crkvu, očuvanu u temeljima. Manastir je poznat po svojoj kolekciji fresaka iz 13. i 14. veka.
Pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. UNESKO je 1986. godine uvrstio Studenicu u listu Svetske baštine.
Manastir Studenica je podignut krajem 12. veka u pustom predelu „koji beše lovište zverova”. Posvećen je Uspenju presvete Bogorodice. Prva faza radova je završena u proleće 1196. godine, kada je Stefan Nemanja prepustio presto svom sinu Stefanu Prvovenčanom i povukao se u svoju zadužbinu. Kad je kasnije otišao u manastir Hilandar, Stefan Prvovenčani se brinuo o Studenici. Tamo je Nemanja primio monaški postrig i ime Simeon. Sveti Simeon je umro u Hilandaru 1199. Nemanjin treći sin Sava Nemanjić je, nakon što je pomirio svoju braću Stefana i Vukana, preneo mošti Svetog Simeona u Studenicu gde su i dan danas. Pod Savinim starateljstvom, Studenica je postala politički, kulturni i duhovni centar srednjovekovne Srbije. Uz ostala svoja dela, Sava je napisao Studenički tipik, u kom je zadao ustrojenje monaškog života u manastiru Studenica. U Žitiju Sv. Simeona Nemanje, opisao je život svog oca Nemanje (Sv. Simeona) ostaviviši izvore o duhovnom i monaškom životu u njegovom vremenu.
Studenica je uživala pažnju i drugih članova dinastije Nemanjića. Kralj Radoslav je 1245. dodao crkvi pripratu, a kralj Milutin je sagradio malu crkvu posvećenu svetim Joakimu i Ani.
Od pada poslednje srpske srednjovekovne države 1459, Turci su često napadali manastir. Prva značajna restauracija je izvršena 1569, kada su freske Bogorodičine crkve ponovo naslikane. Početkom 17. veka, požar i zemljotres su oštetili manastir, a istorijski dokumenti i značajni delovi umetničke baštine su uništeni i izgubljeni zauvek.
U okolini se nalaze Gornja Savina isposnica i Donja Savina isposnica.
U manastiru se nalazi plaštanica Antonija Iraklijskog iz 14. veka.
Uz južni portal Bogorodične crkve u Studenici nalazi se najstariji srpski časovnik, u pitanju je sunčanik kod koga senka umesto na brojke pada na slova.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Povijesni pregled područja
      • Istraživači i kroničari
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Promina
          • Svilaja
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Moseć
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Trtar
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica
          • Vrgorsko gorje
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Žaba
          • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
          • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Brač
          • Mljet
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Budoš
          • Garač
          • Pusti Lisac
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Goteniška gora
          • Stojna
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Samarske stijene
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
          • Velebit - srednji
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
      • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
        • Medvjeđak (Medveđak)
        • Poštak
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Vitorog
          • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Čemernica (zapadna Bosna)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (zapadna Bosna)
          • Dekala
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Bugojna)
          • Plazenica
          • Stožer (zapadna Bosna)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Ljubuša
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Čvrsnica (masiv)
          • Vran planina
          • Čabulja
          • Hum (Mostar)
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Lib planina
          • Gvozd (zapadna Hercegovina)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Baćina planina / Blačina
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
        • B.4.2. Prenj (masiv)
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Vojnik planina
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Hajla
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • Brodmoravička krška zaravan
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci
          • Samoborsko gorje
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Vučja planina
          • Manjača
          • Očauš
          • Uzlomac
          • Borja
          • Lisac (kod Zenice)
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum)
          • Vepar
          • Perun (1472 m)
          • Zvijezda (1349 m)
          • Romanija
        • C.2.3. Grupa Jahorine >
          • Trebević
          • Jahorina (1916 m)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač
          • Vučevica
          • Javorje (Priboj)
          • Kamena gora
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Ninaja (Velika Ninaja)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (Užice)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Zrinska gora
        • Hrastovička gora
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2020. >
      • AGENDA 2019.
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturna baština
    • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
        • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
      • Duhovna baština >
        • Usmena književnost, legende i anegdote
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Narodne igre
    • Dječje igre
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2020. >
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact