|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE LIKE > VELEBIT > JUGOISTOČNI VELEBIT > Crnopac
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Veliki Crnopac, 1402 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.2521, 15.8368
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Veliki Crnopac, 1402 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.2521, 15.8368
|
|
Uvod-
Naslovna fotografija
Pogled s Tremzine na Crnopac |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Gorski hrbat jugoistočnog Velebita (~ 330 km2) sastoji se od masiva Ošćenice (1182 m) s Tulovim gredama (1120 m), Panoge (1064 m), Jaslenskog bila s Ćelavcem (1198 m), Crnopca (V. Crnopac, 1403 m), Tremzine (Oklinak, 1187 m) i Koma (Golić, 1003) te dijela sjevernodalmatinske krške zaravni oko rijeke Krupe.
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
KONTINENTALNOM (LIČKOM) STRANOM
GRAČAČKI KRAJ
Cerovac
|
Cerovačke špilje su najveći špiljski kompleks u Hrvatskoj. Ime su dobile po naselju Cerovac na strmoj padini velebitskog vrha Crnopac (1403 m). Otkrivene su slučajno prilikom izgradnje dionice Ličke pruge 1913. godine. Ove su špilje jedno od najvećih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su i fosilne ljudske kosti i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je vjerojatno lovcu na špiljske medvjede iz gornjeg pleistocena koji je tu živio prije otprilike 20 tisuća godina.
Duljina zasad poznatih i topografski snimljenih kanala u Donjoj Cerovačkoj špilji iznosi 4058 m, a ukupna visinska razlika 97 m, dok je duljina turističke staze 608 metara. Duljina istraženih kanala Gornje špilje iznosi 4035 m, ukupna dubina je 192 m, a ukupna visinska razlika iznosi 202 m. Duljina uređene turističke staze je 725 m, a između njih nalazi se znatno manja srednja špilja. Prosječna temperatura zraka u špiljama je od 5 do 8°C tijekom cijele godine. Kao značajan geomorfološki spomenik prirode Cerovačke špilje zaštićene su 1961. godine. Centar izvrsnosti Cerovačke špilje djeluje u sastavu Parka prirode Velebit, sa sjedištem u Gospiću. Otvoren je u srpnju 2022. godine. Tada su, nakon jednog dužeg razdoblja, Cerovačke špilje ponovno otvorene za posjetitelje. Centar izvrsnosti u podnožju Cerovačkih špilja sagrađen je na mjestu nekadašnjeg malenog i derutnog hotela koji je potpuno opljačkan i devastiran tijekom Domovinskog rata. Posjetitelje na ulascima u Donju i Gornju Cerovačku špilju dočekuju timovi zaposlenih u Centru. Srednja špilja zbog konfiguracije i okomitog ulaza nikada neće biti otvorena za posjete i ona je istinski raj za speleologe i istraživanja. IZVOR Novi list 
Tlocrt Gornje i Donje Cerovačke špilje
Prema Malezu, 1965 (1-6 aktivni ponori, A ulaz u Gornju Cerovačku, B ulaz u Donju Cerovačku špilju); Izvor: geografija.hr |
Tlocrt turističkog dijela Donje Cerovačke špilje
Prema N.Bočiću; Izvor: geografija.hr 
Izgradnja Ličke pruge
|
Štikada
|
LIKA DANAS - LIČKO MJESTO ŠTIKADA KOJU KRASI UMJETNO JEZERO
Datum objave: 6.10.2021. Autor: Mijo Jaić Danas vas svojom kamerom vodim u Ličko mjesto Štikadu nadomak Gračaca. Štikadu krasi veliko umjetno jezero pa pogledajmo. |
Tučić jama (lokalno, Tučić ponor)
POLOŽAJ Ovaj se ponor se nalazi u podnožju Velebita, uz asfaltiranu cestu koja vodi uz akumulacijsko jezero Štikada kod Gračaca (unutar Parka prirode Velebit), kod naselja Vrace, udaljena od Gračaca 1 km. Dimenzije ulaza su 5x8 m, a do sada istražena dubina iznosi 145 m. Početkom Drugog svjetskog ratga u jamu su ustaše bacale Srbe iz Gračaca i okolice. Prema pojedinim izvorima od 27.7. do 1.8.1941. masakrirano je i u jamu bačeno više od 500 žrtava, Prema stanju iz 2014. godine (izvor: projek Čisto podzemlje) komunalni otpad bacao se u ulaznu vrtaču, tj. na ulaz jame, a vrlo vjerojatno ga je bilo i u samom objektu. Jama je od otpada očišćena 2022. godine. POGLEDAJ Čišćenje jame "Tučić ponor", 24. svibnja 2022. Jama Medaković POLOŽAJ Jama se nalazi, južno od jame Tučić, u blizini zaseoka Vrace, nekoliko kilometara jugozapadno od Gračaca. Ima dva ulaza između kojih prolazi makadamski put, a oba ulaza su spojena špiljskim kanalima u podzemlju. Objekt je aktivan ponor u neposrednoj blizini (povremenih) vodotokova i umjetno iskopanih kanala koji se pružaju prema akumulacijskoj jezeru Štikada. Prema stanju zabilježenom 2016. godine (projekt Čisto podzemlje) u špilji se nalaze veće količine bačenog otpada, a okolica zaudara i na životinjske strvine. Dimenzije ulaza jame su: 5x8 m, a njezina je duljina 150 m. |
Tučić jama, presjek
|
PO VRŠNOJ ZONI
Crnopac
Crnopac (na horizontu, lijevo), pogled iz smjera Bruvna.
Zdenkova jama; Put Malog princa, Crnopac
Ljubaznošću autora fotografije: Ivan Ivanković 
Okolica skloništa na Crnopcu
Ustupljeno ljubaznošću autora fotografije: Ivan Ivanković - Fjaka 
Pogled s padina Crnopca u smjeru Tulovih greda
Ljubaznošću autora: Ivan Ivanović - Fjaka |
Kita u knjizi 10. godina sustavnog istraživanja Jamskog sustaba Kita Gaćešina - Draženova puhaljka 2014.
Aida i Teo Barišić, članovi SO HPK Sveti Mihovil, povodom deset godina sustavnog istraživanja Jamskog sustava Kita Gaćešina – Draženova puhaljka prikupili su i na 723 stranice u pdf izdanju „Kita u knjizi“ objavili brojne tekstove, nacrte, članke, stručne radove i prezentacije, nastale tijekom ovog najsloženijeg istraživanja u povijesti hrvatske speleologije koje traje i dalje. Veliki Crnopac Južni Velebit
Datum objave; 3.3.2021. Autor: Alan Crljenko Opis: Uspon na Veliki Crnopac, Južni Velebit - 2.3.2021. Crnopac (1404m) is highest peak of SE Velebit. When looking from NW towards SE after Sveto Brdo Velebit looses altitude considerably. With 40km in length SE part is second longest of Velebit but it does not exceed 1200m. Also it is quite different from the rest of Velebit as it turns towards east, away from the sea, as has quite different architecture. Crnopac can easily be called ‘a last stand of Velebit’ as here it soars for the last time. Crnopac is huge! It certainly has the biggest volume of all Velebit peaks and looks more like a mountain than just a peak, a mountain within a mountain. It is standing above Prezid pass on the NW, which divides it from Tulove Grede – Ćelavac group. On the SE is Tremzina group. Both are significantly lower. On the NE is Lika region with Gračac town. Towards S, deep below, are canyons of Krupa and Zrmanja rivers. Crnopac has very developed karts. Southern slope is huge, rising some 1200m above Krupa river. Upper part is bare with scattered beech trees. Lower part is partially overgrown by hornbeam and oaks but is still predominantly rocky. North side is forested with beech, fir and spruce. It is not uninterrupted as southern slope but contains huge karst plateau that is closed by Crnopac from SE and Kita Gaćesina (1227m) and Munižabin Vrh (1098m) peaks on the NE. This terrace or large undulating plateau with heavily developed karts is most amazing part of Crnopac! It is strewn with cliffs, holes and chasms in such density that it is true chaos which is almost impassable! Only experienced climbers can move here but it is amazingly tough because there is obstacle after obstacle, hole after hole and once you enter it, it seams there is no end. That incredible terrain is partially covered with beech, fir and spruce forest above which are peaking various white cliffs. Note: Although the Velebit Mountain Range is situated on the coast, it is known for unstable weather even durnig the Summer season. In winter be careful of very low temperatures, extreme bora wind and heavy snow. Planinarska staza MALI PRINC
Autor: Robert Nuli Datum objave: 15.10.2022. Opis. Pogledaj šetnju planinarskom stazom Mali Princ u blizini vrha Crnopac na Južnom Velebitu. Video s cijelog obilaska znači preko Malog Princa, skloništa Crnopac do vrha Crnopac i povratak pokraj mjesta Prezid: https://youtu.be/xFM24LOh5tg Početak 0:00 Bili kuk 19:14 Nebeska vrata 33:04 Kičma i Kamena galerija 36:34 Stankina vrata 40:10 Tonkina vrata 41:14 Krivi klanac 44:41 Papratnjak 46:31 Tisni klanac 49:09 Podkuk 54:04 Slipi klanac 1:01:07 Zdenkova jama 1:05:05 Niska vrata 1:18:52 Dvorska vrata 1:19:25 Dvori 1:22:00 |
Vršno područje Crnopca
Ustupljeno ljubaznošću autora fotografije: Ivan Ivanković - Fjaka
Ustupljeno ljubaznošću autora fotografije: Ivan Ivanković - Fjaka
Jamski sustav Crnopac
|
Jamski sustav Crnopac je najdulja hrvatska i najdulja špilja Dinarskog krša i među 60 je najduljih sustava u svijetu i 25 u Europi. Do 2024. godine utvrđeno je da je sustav dug 62.296 m i dubok 830 m, i ima pet poznatih ulaza.
Jama Kita Gaćešina, koja je prvi ulaz u Jamski sustav Crnopac otkrivena je 23.6.2024. Okrivena je slučajno dok je grupa šibenskih speleologa iz HPK Sv. Mihovil, zapričajući se, skrenula sa staze prema jami Munižabi gdje su se u podzemnom bivku trebali uključiti u istraživanje zagrebačkih speleologa iz PDS Velebit. U jednom trenutku su tragajući za kraćim putem osjetili strujanje zraka po nogama koje ih je nakon nekoliko vrtača dovelo do ulaza u jamu Kita Gaćešina. U prve dvije godine su istražujući špiljske kanala pod zemljom prošli ispod drugog zagrebačkog speleološkog logora PD Željezničar na Jami Vjetrova za čiju lokaciju nisu ni znali. Nakon povezivanja sustava Kita Gaćešina - Draženova puhaljka s jamom Oazom u kolovozu 2019. godine, a godinu dana kasnije povezan je i sa obližnjom jamom Muda Labudova, sustav je imenovan po planinskom grebenu Crnopca pod kojime se nalazi. U lipnju 2023. je 14 speleologa boravilo 9 dana u najudaljenijem dijelu sustava koji se nalazi južno i stotine metara ispod poznate staze Malog princa gdje se dolazi prolazeći više od 3 km jamskih kanala od sjeverne strane Crnopca. Još je više istraživanja provedeno na terenu iznad i oko sustava gdje su pronađene stotine manjih špilja i jama među kojima su višekilometarske jama Munižaba (9.911 m), Gornja Cerovačka špilja (4.035 m), Donja Cerovačka špilja (4.058 m), jama Duša (2.781 m) i Jama na Javoru (2.060 m) i desetine objekata sa zabilježenim zračnim strujanjima što ukazuje da je cijeli masiv Crnopca planinsko područje s izrazito velikim speleološkim potencijalom. U Jamskom sustavu Crnopac do 2024. godine zabilježeno je gotovo 260 istraživačkih akcija u kojima je sudjelovalo s gotovo 400 speleologa. Jamski sustav je poslužio i kao poligon za vježbe speleospašavanja Hrvatske gorske službe spašavanja i mnogo lokalnih i međunaronih vježbi. IZVOR Nepoznato o poznatom: Jamski sustav Crnopac. Hrvatski planinarski savez, 17.6.2024. (Pristupljeno 2.7.2024.)
PROČITAJ VIŠE Jamski sustav Crnopac 
IZVOR: HRVATSKI PLANINARSKI KLUB SV. MIHOVIL; HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ
|
PRIMORSKOM (DALMATINSKOM) STRANOM
Kanjon Zrmanje
Muškovci
|
Pješačka staza do Jankovića Buka | Zrmanja | Obrovac
Datum objave: 3.7.2021. Molany Opis: Jankovića buka je posljednji slap na rijeci Zrmanji smješten 3,5 km uzvodno od Obrovca. Ostaci starih mlinica ukazuju na važnu mlinarsku tradiciju na ovom slapu. Iako mlinice nisu uređene one poprimaju sve veći turistički značaj te postaju popularno turističko izletište zbog plovnosti Zrmanje sve do Jankovića buka. |
Kanjon Krupe
Karta pješačkih staza oko Krupe i Krnjeze
|
Kudin Most / Kuda's bridge - A Bridge of Love & Beauty
Datum: 29.5.2021. Autor: EdoStuff Aviation Izvorni opis: Located on the southern slopes of Velebit, river Krupa the most prominent tributary that flows into the river Zrmanja. On that river lies a 109 meter long stone bridge called Kudin Most. (Kuda's Bridge) Legend says, the bridge was built two hundred years ago by a young man called Kude. Kude fell in love with a girl called Milja who lived in a village across the river Krupa and to bring the girl home to his house he had to find a crossing. He built the bridge with his brothers in the drywall technique out of twisted blocks with 12 arches and columns that merged the banks of the Krupa river. Located near the bridge is a beautiful cascade waterfall and the surroundings are full of natural beauty and an excellent place for a field trip. |
IZVORI I LITERATURA
BAHUN, S.: Tektogeneza Velebita i postanak Jelar-naslaga. Geološki vjesnik, Vol. 27, str. 35-51. Zagreb, 1974.
BARIŠIĆ, Teo.: Kita Gaćešina. Speleo’zin 18, str. 14-19. Karlovac, 2006.
BARIŠIĆ, Teo: Jamski sustav Crnopac. Subterranea Croatica, 19(1) (2021.), str. 29-41. (PDF)
BOČIĆ, N.: Cerovačke caves and other karst phenomena of the Crnopac massif. International Interdisciplinary Scientific Conference “Sustainability of the Karst Environment – Dinaric karst and other karst regions”, Plitvička jezera, Croatia, September 23rd–26th, 2009. Excursion guidebook, 12-18, Centre for Karst, Gospić
BOROVEC, M., Dado, R.: Jama Michelangelo i posljednja istraživanja Crnopca. Subterranea Croatica 2, str. 23-26. Karlovac, 2004.
BOŽIČEVIĆ, S.: Važnost Cerovačkih špilja za razvoj turizma u općini Gračac. Zbornik 2. znanstvenog simozija. Gračac, 1979.
BOŽIČEVIĆ, S.: Prilog historijatu otkrića Cerovačkih špilja kod Gračaca u Lici (SR Hrvatska). Naš krš, Vol 15, br. 24-25, Sarajevo, 1988. (PDF)
BRALIĆ, I. ured.: Cerovačke špilje – vodič. Turistički vodič kroz Cerovačke špilje. 47 str., JU Park prirode Velebit. Gospić, 2008.
FRITZ, F.: Razvitak gornjeg toka rijeke Zrmanje. Krš Jugoslavije 8/1, str. 1-16, Zagreb, 1972.
HERAK, M., Bahun, S.: The role oft he calcareous breccias (Jelar Formation) int he interpretation oft he High Kars Zone oft he Dinarides. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 49-59. Zagreb, 1979.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., MARKOVIĆ, S., SOKAČ, B., ŠUŠNJAR, M., NIKLER, L., ŠUŠNJARA, A.: Osnovna geološka karta list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod. Zagreb – Beograd, 1967.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., SOKAČ, B., VRSALOVIĆ-CAREVIĆ, I., ZUPANIĆ, J.: Tumač za osnovnu geološku kartu list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod, Zagreb – Beograd, 1967.
JIRKAL, D.: Jama Vjetrova na Crnopca. Speleolog, Vol. 53, str. 18-23, Zagreb, 2005.
KOVAČ-KONRAD, P., JALŽIĆ, V.: Prvi sifon špilje Kusa 1. Speleolog, Vol 54., str. 20-23. Zagreb, 2006.
KOVAČEVIĆ, A.: Kusa nad Manastirskim lukama – Kusa 2. Speleolog, Vol. 56, str. 61-65. Zagreb, 2008.
KOVAČEVIĆ, T., GARAŠIĆ, M., MEĐIMUREC, Z. ŠEBIAN, M.: Špilja Čavle u dolini rijeke Zrmanje – primjer snažnog erozijskog utjecaja vode na speleogenezu objekta. Spelaeologia Croatica, Vol. 2., 15-21. Zagreb, 1991.
KRANJEC, V., PRELOGOVIĆ, E. (1974): O paleogeografskim i neotektonskim odnosima u tercijaru i kvartaru na teritoriju SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 27, str. 95-112. Zagreb, 1974.
KUHTA, M.: Speleološka istraživanja masiva Crnopca u 1990. godini. Speleolog, Vol. 38-39, str. 25-28. Zagreb, 1992.
KUHTA, M.: Rezultati novijih speleoloških istraživanja na Crnopcu. Speleolog, Vol. 48-49, str. 36-44. Zagreb, 1991.
KUHTA, M., BOROVEC, M., BOSNER, N.: Speleološka istraživanja Crnopca u 2002. i 2003. godini. Speleolog, Vol. 50-51, str. 48-55. Zagreb, 2002.
KUHTA, M., STROJ, A.: The Speleogenesis of the caves in Crnopac Mt. Area. Proceedings of the 14th International Congress of Speleology, 46-48, Hellenic Speleological Society Athens, 2005.
LUKIĆ, O.: Speleološka istraživanja Crnopca na Velebitu. Speleolog, Vol. 36-37, str. 14-26. Zagreb, 1988.
MALEZ, M.: Paleontološka istraživanja i speleološka rekognosciranja u 1959. godini. Ljetopis JAZU, 66. Zagreb, 1960.
MALEZ, M.: Cerovačke pećine. Speleološko društvo Hrvatske, 41. str. Zagreb, 1965.
PAVIČIĆ, A., RENIĆ, A.: Mogućnosti vodoopskrbe iz ličkog dijela sliva rijeke Zrmanje. 1. Hrvatski geološki kongres, Opatija, 18.-21.10.1995., Zbornik radova, str. 435-438. Zagreb, 1995.
PEPEONIK, Z.: Neki noviji radovi u Cerovačkim špiljama. 5. jugoslavenski speleološki kongres. Skopje, 1970.
PRELOGOVIĆ, E.: Neotektonska karta SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 28, str. 97-108. Zagreb, 1975.
PRELOGOVIĆ, E.: Geološka struktura Velebita. Paklenički zbornik, Vol. 1, str. 49-54. Starigrad-Paklenica, 1995.
PRELOGOVIĆ, E., FRITZ, F., CVIJANOVIĆ, D., MILOŠEVIĆ, A.: Seizmotektonska aktivnost u području doline Zrmanje. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 123-136. Zagreb, 1980. (PDF)
TUTIŠ, S.: Na sunčanoj strani Crnopca – jama Crnopica. Speleolog, Vol. 56, str. 39-43. Zagreb, 2008.
VUKOVIĆ, Morana: Preliminarni rezultati rekognosciranja jugoistočnog Velebita. DIADORA 32/2018. (PDF)
OSTALO
Planinarsko sklonište Crnopac. Hrvatski planinarski savez, 14.5.2021.
D., I.: Spektakularne fotografije: Hrvatska dobila svoj najveći spiljski sustav ukupne dužine preko 40 kilometara. Dnevnik.hr, 14.8.2019.
BARIŠIĆ, Teo.: Kita Gaćešina. Speleo’zin 18, str. 14-19. Karlovac, 2006.
BARIŠIĆ, Teo: Jamski sustav Crnopac. Subterranea Croatica, 19(1) (2021.), str. 29-41. (PDF)
- Sažetak. Jamski sustav Crnopac (JSC) je nastao povezivanjem sustava Kita Gaćešina - Draženova puhaljka s jamom Oazom u kolovozu 2019. godine. Jamski sustav je novo ime dobio po planinskom grebenu pod kojim se nalazi. Godinu dana kasnije povezan je s obližnjom jamom Muda Labudova. S novom ukupnom duljinom od 54.355 m, dubinom od 797 m, i pet poznatih ulaza, Jamski sustav Crnopac je kako najdulja hrvatska tako i najdulja špilja Dinarskog krša. S obzirom na svoj položaj u središtu Hrvatske, relativno blage klimatske uvjete i lagan pristup, speleološka istraživanja se mogu poduzimati gotovo tijekom cijele godine. Najveći broj istraživanja je poduziman kroz vikend istraživanja uz koje dodatne dane. U okolini sustava postoji nekoliko drugih velikih špilja kao što su špilja Munižaba (9.911 m), Gornja Cerovačka špilja (4.035 m), Donja Cerovačka špilja (4.058 m), jama Duša (1.225 m) kao i desetine manjih jama s jakim zračnim strujanjima, pa je tako cijeli Crnopac planinsko područje s izrazito velikim speleološkim potencijalom. Hrvatska gorska služba spašavanja je posljednjih godina izuzetno koristila pogodnosti ovog poligona za vježbu i unapređivanje tehnika speleospašavanja u Hrvatskoj.
BOČIĆ, N.: Cerovačke caves and other karst phenomena of the Crnopac massif. International Interdisciplinary Scientific Conference “Sustainability of the Karst Environment – Dinaric karst and other karst regions”, Plitvička jezera, Croatia, September 23rd–26th, 2009. Excursion guidebook, 12-18, Centre for Karst, Gospić
BOROVEC, M., Dado, R.: Jama Michelangelo i posljednja istraživanja Crnopca. Subterranea Croatica 2, str. 23-26. Karlovac, 2004.
BOŽIČEVIĆ, S.: Važnost Cerovačkih špilja za razvoj turizma u općini Gračac. Zbornik 2. znanstvenog simozija. Gračac, 1979.
BOŽIČEVIĆ, S.: Prilog historijatu otkrića Cerovačkih špilja kod Gračaca u Lici (SR Hrvatska). Naš krš, Vol 15, br. 24-25, Sarajevo, 1988. (PDF)
BRALIĆ, I. ured.: Cerovačke špilje – vodič. Turistički vodič kroz Cerovačke špilje. 47 str., JU Park prirode Velebit. Gospić, 2008.
FRITZ, F.: Razvitak gornjeg toka rijeke Zrmanje. Krš Jugoslavije 8/1, str. 1-16, Zagreb, 1972.
HERAK, M., Bahun, S.: The role oft he calcareous breccias (Jelar Formation) int he interpretation oft he High Kars Zone oft he Dinarides. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 49-59. Zagreb, 1979.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., MARKOVIĆ, S., SOKAČ, B., ŠUŠNJAR, M., NIKLER, L., ŠUŠNJARA, A.: Osnovna geološka karta list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod. Zagreb – Beograd, 1967.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., SOKAČ, B., VRSALOVIĆ-CAREVIĆ, I., ZUPANIĆ, J.: Tumač za osnovnu geološku kartu list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod, Zagreb – Beograd, 1967.
JIRKAL, D.: Jama Vjetrova na Crnopca. Speleolog, Vol. 53, str. 18-23, Zagreb, 2005.
KOVAČ-KONRAD, P., JALŽIĆ, V.: Prvi sifon špilje Kusa 1. Speleolog, Vol 54., str. 20-23. Zagreb, 2006.
KOVAČEVIĆ, A.: Kusa nad Manastirskim lukama – Kusa 2. Speleolog, Vol. 56, str. 61-65. Zagreb, 2008.
KOVAČEVIĆ, T., GARAŠIĆ, M., MEĐIMUREC, Z. ŠEBIAN, M.: Špilja Čavle u dolini rijeke Zrmanje – primjer snažnog erozijskog utjecaja vode na speleogenezu objekta. Spelaeologia Croatica, Vol. 2., 15-21. Zagreb, 1991.
KRANJEC, V., PRELOGOVIĆ, E. (1974): O paleogeografskim i neotektonskim odnosima u tercijaru i kvartaru na teritoriju SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 27, str. 95-112. Zagreb, 1974.
KUHTA, M.: Speleološka istraživanja masiva Crnopca u 1990. godini. Speleolog, Vol. 38-39, str. 25-28. Zagreb, 1992.
KUHTA, M.: Rezultati novijih speleoloških istraživanja na Crnopcu. Speleolog, Vol. 48-49, str. 36-44. Zagreb, 1991.
KUHTA, M., BOROVEC, M., BOSNER, N.: Speleološka istraživanja Crnopca u 2002. i 2003. godini. Speleolog, Vol. 50-51, str. 48-55. Zagreb, 2002.
KUHTA, M., STROJ, A.: The Speleogenesis of the caves in Crnopac Mt. Area. Proceedings of the 14th International Congress of Speleology, 46-48, Hellenic Speleological Society Athens, 2005.
LUKIĆ, O.: Speleološka istraživanja Crnopca na Velebitu. Speleolog, Vol. 36-37, str. 14-26. Zagreb, 1988.
MALEZ, M.: Paleontološka istraživanja i speleološka rekognosciranja u 1959. godini. Ljetopis JAZU, 66. Zagreb, 1960.
MALEZ, M.: Cerovačke pećine. Speleološko društvo Hrvatske, 41. str. Zagreb, 1965.
PAVIČIĆ, A., RENIĆ, A.: Mogućnosti vodoopskrbe iz ličkog dijela sliva rijeke Zrmanje. 1. Hrvatski geološki kongres, Opatija, 18.-21.10.1995., Zbornik radova, str. 435-438. Zagreb, 1995.
PEPEONIK, Z.: Neki noviji radovi u Cerovačkim špiljama. 5. jugoslavenski speleološki kongres. Skopje, 1970.
PRELOGOVIĆ, E.: Neotektonska karta SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 28, str. 97-108. Zagreb, 1975.
PRELOGOVIĆ, E.: Geološka struktura Velebita. Paklenički zbornik, Vol. 1, str. 49-54. Starigrad-Paklenica, 1995.
PRELOGOVIĆ, E., FRITZ, F., CVIJANOVIĆ, D., MILOŠEVIĆ, A.: Seizmotektonska aktivnost u području doline Zrmanje. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 123-136. Zagreb, 1980. (PDF)
- Sažetak. Razmatra se neotektonsko razdoblje razvitka područja doline Zrmanje. Iznose se zapažanja o odnosima tektonskih blokova i aktivnosti rasjeda. Izdvojeni su seizmički aktivni predjeli, a pojave potresa dovode se u vezu s recentnim tektonskim gibanjima.
TUTIŠ, S.: Na sunčanoj strani Crnopca – jama Crnopica. Speleolog, Vol. 56, str. 39-43. Zagreb, 2008.
VUKOVIĆ, Morana: Preliminarni rezultati rekognosciranja jugoistočnog Velebita. DIADORA 32/2018. (PDF)
- Sažetak. U radu se iznose rezultati prve faze rekognosciranja šireg područja jugoistočnog Velebita koje je Arheološki muzej Zadar provodio tijekom travnja, lipnja i rujna 2018. godine. Osim odabranog dijela vršne zone ovog područja Velebita pregledani su i segmenti uz desnu obalu rijeke Zrmanje, koja čini granicu Parka prirode Velebit. Cilj pregleda popisivanje je kulturne, prije svega arheološke baštine ovog nekad vrlo živog područja. Iako su neki od lokaliteta uvrštenih u pregled spominjani u stručnoj literaturi, većinu se njih u ovom radu po prvi put detaljnije prikazuje, kao i neke dosad nepoznate lokalitete.
OSTALO
Planinarsko sklonište Crnopac. Hrvatski planinarski savez, 14.5.2021.
D., I.: Spektakularne fotografije: Hrvatska dobila svoj najveći spiljski sustav ukupne dužine preko 40 kilometara. Dnevnik.hr, 14.8.2019.
- Opis. Veliki uspjeh hrvatskih speleologa. Pronađen je kanal koji spaja dvije velike jame u Crnopački špiljski sustav. ''Istraživanje podzemnog prostora je takav da ne znate što vas čeka iza ugla, ne možete imati plan kao u alpinizmu. Potpuna je nepoznanica što će se dogoditi'', rekao je za DNEVNIK.hr Novak Ruđer speleolog koji je bio u organizaciji ovog pothvata.
